Povežite se sa nama

Izdvojeno

SDT I ANB – KO SLUŠA A KO PRISLUŠKUJE: Nezakonito uhođenje ostaje tajna

Objavljeno prije

na

Dvije afere otkrivene tokom 2021. godine svjedoče da su građani, pa i oni koji važe za štićene ličnosti, nezakonito prisluškivani od strane ANB-a. Još, ipak, ne znamo koliko je ta praksa bila rasprostranjena i da li će svi krivci biti identifikovani i sankcionisani

 

Bivšem direktoru ANB-a Dejanu Peruničiću i bivšem agentu te službe Srđi Pavićeviću sudi se zbog nezakonitog praćenja (uhođenja) više osoba iz svijeta (tada opozicione) politike, nevladinog sektora i vjerskih organizacija, medija. Taj proces se odvija iza zatvorenih vrata i za sada nije moguće dobiti bilo kakve dodatne informacije o tom slučaju.

Zato je javnosti nepoznato kako optuženi objašnjavaju i(li) pravdaju postupke iz 2020. godine, koje je tužilaštvu prijavio advokat Dejan Vukšić, nakon što je imenovan za v.d. direktora ANB-a. A ni oštećeni u tom slučaju nemaju više detalja.

To potvrđuje novinar Petar Komnenić, autor emisije Načisto i jedan od onih koji su, po svoj prilici, praćeni po Peruničićevom usmenom nalogu. I još uvijek ne znaju ni zašto, ni kako, ni šta je urađeno sa materijalom koji su o njihovom kretanju, kontaktima i razgovorima prikupljali agenti ANB.

„Neposredno nakon formiranja predmeta od strane SDT-a, dobio sam poziv od specijalnog tužioca Veljka Rutovića da dođem i dam iskaz kao oštećeni u tom slučaju. To je sve trajalo tri minuta. Tužilac me pitao da li mi je šta poznato oko tog slučaja. Odgovorio sam da nije. Potom me je pitao da li se pridružujem krivičnom gonjenju, na šta sam odgovorio potvrdno“, kaže Komnenić.

On dodaje da ga je tužilac upoznao sa činjenicom da postoji dokazni materijal o tome da je praćen od strane službenika ANB-a, ali da nije imao uvid u te dokaze. „Kasnije sam saznao da je to bio fizički nadzor. Pratili su me i slikali u podgoričkim lokalima ali i prilikom posjete roditeljima“, pojasnio je Komnenić.

Od posjete tužiocu i iskaza u svojstvu oštećenog niko ga ni o čemu nije informisao. Iz Višeg suda ga nijesu pozivali, kaže Komnenić. „U sudskom postupku koji se vodi nemam pravnog zastupnika“.

Potražili smo odgovor na pitanje kako je i zašto postupak nezakonitog praćenja ličnosti iz političkog i društvenog života zatvoren za javnost, računajući tu i žrtve uhođenja agenata ANB-a.

„Odmah nakon početka glavnog pretresa u ime svog branjenika Peruničića, shodno odredbi člana 314 Zakona o krivičnom postupku, podnio sam sudu predlog za isključenje javnosti s glavnog pretresa uz obrazloženje da je to nužno uraditi budući da je moj branjenik bivši direktor ANB-a, pa bi pojedini djelovi njegovog iskaza mogli zadirati u službene tajne od značaja za bezbjednost pravnog poretka i bezbjednost države”, pojasnio nam je Zdravko Begović, advokat optuženog Peruničića.

Sud je, dodaje naš sagovornik, nakon izjašnjenja stranaka, a budući da ni tužilac kao ni odbrana drugookrivljenog nisu bili protiv tog predloga, donio rješenje kojim se „u konkretnoj krivičnopravnoj stvari potpuno isključuje javnost do okončanja glavnog pretresa”. Begović precizira: „Na takvo rješenje, po odredbama Zakonika o krivičnom postupku, može se izjaviti žalba samo nakon donošenja prvostepene presude”.

Peruničić je, u međuvremenu, postao glavnoosumnjičeni u još jednoj istrazi nezakonitog prisluškivanja.

Slučaj je otvoren u oktobru, kada je u kabinetu Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića pronađen prislušni uređaj. Njega su, prema prikupljenim dokazima, do danas nepoznati službenici Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) postavili prije četiri godine, po nalogu tadašnjeg direktora Agencije.

Ubrzo nakon što je objalodanjena ta afera, službenici Specijalnog policijskog odjeljenja priveli su Peruničića. Pohvale za brzo otkrivanje i privođenje vlasnika „bubica” iz Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) još se nijesu slegle, a bivši direktor ANB-a našao se na slobodi. Nakon što su Katnić i njegovi saradnici zaključili da nema ni potrebe ni razloga da se za Peruničića zatraži određivanje pritvora, pošto je na saslušanju priznao krivično djelo koje mu se stavlja na teret, odnosno, da je on naredio da se postavi prislušni uređaj u Katnićevom kabinetu.

„Priznao je i ono što ga nismo pitali”, ustvrdili su iz Specijalnog tužilaštva.

Preko nezvaničnih izvora uključenih u taj slučaj, saznali smo da je Peruničić u iskazu pred tužiocima SDT-a tvrdio da je on dao nalog za prisluškivanje Glavnog specijalnog tužioca kako bi Katnića zaštitio od potencijalnih prijetnji. Nakon što je, navodno, dobio operativna saznanja da mu je ugrožena bezbjednost. Tokom saslušanja Peruničić je bio kategoričan da prikupljeni snimici nijesu išli dalje od njega, odnosno, da niko drugi nije imao uvid u njihov sadržaj. Ipak, tužiocima nije želio da saopšti imena operativaca koji su postupali po njegovim naređenjima tokom te „patriotske misije”.

Iako su, izgleda, u SDT-u bili zadovoljni iskazom bivšeg direktora ANB-a, upućeni u (kontra)obavještajne aktivnosti i zainteresovana javnost ukazuju na ozbiljne nedosljednosti u ponuđenoj interpretaciji angažmana Agencije.

Neobično je, prije svega, kažu naši sagovornici, da se bezbjednost visokopozicioniranog državnog funkcionera (Glavni SDT) čuva tako što se tajno i nezakonito prisluškuju njegove radne prostorije (da li samo one?). Tim prije što priče o ugroženoj bezbjednosti čelnika SDT-a nijesu tajne ovdašnjoj javnosti.

Upravo je Milivoje Katnić, u više navrata, javnosti saopštio tvrdnje da su  pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja, hapšenjem članova i organizatora organizovanih kriminalnih grupa, spriječili planirane likvidacije Glavnog specijalnog tužioca, specijalnog tužioca Saše Čađenovića i više visokopozicioniranih službenika Uprave policije.

Indikativno je da Katnić, u svojim izjavama, nikada nije spomenuo da su im službenici ANB-a pružili bilo kakvu pomoć ili podršku u sprečavanju planiranih likvidacija tužilaca i policijskih funkcionera.

Da je takve pomoći bilo, taško da bi Glavni SDT „zaboravio” da to pomene, makar u jednoj od nekoliko prilika kada je govorio na tu temu, analiziraju naši sagovornici iz sektora bezbjednosti, insistirajući na anonimnosti. Sve da je Katnić eventualnu pomoć namjerno prećutao, toga se morao prisjetiti u momentu kada je otvorena istraga zbog otkrivenih prislušnih uređaja i, ubrzo nakon toga, naloženo hapšenje Dejana Peruničića, „čovjeka koji ga je na tajnovit način, poput najvećeg obožavaoca, slušao i čuvao više od četiri godine”.

Naši sagovornici, ali i logika, ukazuju da motive za postavljanje prislušnih uređaja u SDT-u treba tražiti na nekoj drugoj strani.

Na to ukazuju podaci do kojih smo došli u pripremi ovog teksta, prema kojima su, od formiranja SDT-a i imenovanja Milivoja Katnića za Glavnog specijalnog tužioca (2015), pripadnici Agencije za nacionalnu bezbjednost izvršili nekoliko kontraobavještajnih pregleda službenih prostorija koje SDT koristi u zgradi Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT). Posljednji put prije dvije godine kada, takođe, nijesu pronašli ništa sumnjivo. „Previđajući” prislušnu opremu koju su, prethodno, instalirale njihove kolege. Ako ne baš i isti oni koji su je, potom, bezuspješno „tražili”.

Nakon što su do novih čelnika ANB i Uprave policije stigla operativna saznanja o prisluškivačima u SDT-u, obučeni operativci su bez većih problema pronašli „bubicu” u telefonskoj utičnici montiranoj na zidu koji se nalazi odmah do Katnićevog radnog stola.

Afera prisluškivanje javno je objelodanjena ubrzo nakon što je doskorašnji šef kontraobavještajne službe unutar ANB-a Luka Bulatović izvršio samoubistvo, ostavljajući poruku da „nije znao mnoge stvari koje je morao da zna”. Od tada se ispituje eventualna povezanost slučaja prisluškivanja SDT sa samoubistvom visokorangiranog službenika ANB.

Nema mnogo onih koji su spremni da private ponuđenu verziju događaja, po kojoj je Peruničić, sam, osmislio i organizovao operaciju prisluškivanja SDT-a, da bi  prikupljeni materijal sam pregledao i koristio… Među „skepticima” je i predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Milan Knežević.

On je javno iskazao sumnju da Katnić, načinom na koji je formirao predmet protiv Peruničića, pokušava da zaštiti bivšeg premijera Duška Markovića i predsjednika države Mila Đukanovića. I da sve svede na priču o zloupotrebi položaja bivšeg direktora ANB-a. Knežević sumnja da su transkripti prisluškivanih razgovora završavali „kod kriminalaca i jednog broja visokih državnih funkcionera”.

Sličnog mišljenja je i potpredsjednik Vlade zadužen za Sektor bezbjednosti Dritan Abazović. I on kaže da Peruničić ne može biti jedini krivac za prisluškivanje glavnog specijalnog tužioca.

„Ima li građanina Crne Gore koji može da povjeruje u to da je jedan čovjek sve osmislio, prisluškivao samo iz nekog svog hira ili interesa, da te informacije nije dijelio, da nije dobijao naloge od nekoga da to koristi na neki nači… Ja u to ne vjerujem”, kaže Abazović obrazlažući da Peruničić treba da odgovara, ali da vjeruje kako on nije jedini krivac za otkrivenu zloupotrebu. „Mi treba da vidimo motive, to je ono što Specijalno tužilaštvo ne želi da vidi – motive. Ne ko je stavio prislušni aparat i gdje je završavao materijal, nego motive zašto je neko to uradio i zašto je neko naredio da se to uradi. I da li je neko to kasnije koristio politički ili na neki drugi način, suprotno zakonu. Ovo tužilaštvo u ovom kapacitetu, nema snagu ni volju da to iznese. To će čekati neke druge ljude”.

Na još jednu dimenziju otkrivene afere ukazao je Miodrag Laković, doskorašnji savjetnik za nacionalnu bezbjednost u kabinetu potpredsjednika Vlade. Prisluškivanje SDT-a, smatra on, ukazuje na mogućnost sistemske zloupotrebe ANB-a za, moguće, nezakonit nadzor rada i drugih državnih institucija i nosilaca državnih funkcija.

„To je pitanje svih pitanja u ovom slučaju. Da li je to sistemski rađeno? Direktor ANB-a nije mogao sam da postavlja uređaje, sam da ih koristi, već je morala da bude grupa lica koja je vršila tu aktivnost. Da li su ta lica izvan sistema, unutar sistema, da li su to sve službenici ANB-a ili neka druga lica… Nameću se mnoga pitanja na koja Tužilaštvo treba da da odgovor”, navodi Laković.

Samo što razvoj „afere prisluškivanje” u SDT-u ne obećava tražene odgovore. Već kidanje lanca odgovornosti nakon prve, i jedine, karike. One čija se odgovornost nije mogla prikriti i zaobići.

Dvije afere otkrivene tokom godine na izmaku, svjedoče da su građani, pa i oni koji važe za štićene ličnosti, prisluškivani nezakonito. Zahvaljujući i SDT-u, još ne znamo koliko je ta praksa bila rasprostranjena. I da li će svi krivci biti identifikovani i sankcionisani. U suprotnom, praksa nezakonitog prisluškivanja može biti nastavljena.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

FOKUS

RASPAD VLASTI: Pet modela raspleta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nekoliko je načina razrešenja političke krize. Nema idealnog. Kad se sve sabere – koncentraciona vlada, po ugledu na onu koju je nekada predlagao Pokret Odupri se je  model koji bi omogućio da se smanje tenzije, i obezbijedi širok konsenzus neophodan za organizovanje izbora. Taj predlog nije na stolu

 

Nakon Inicijative za smjenu Vlade, koju je prethodne sedmice parlamentu podnijela lista Crno na bijelo (Građanki pokret URA i CIVIS) i dio opozicije – SDP, SD Bošnjačka stranka, Albanska lista, Albanska partija i dio poslanika DPS-a, premijer Zdravko Krivokapić ocijenio je da je u Crnoj Gori na djelu – ,,državni udar”. Ne znaš da li govori Krivokapić ili Milo Đukanović. Montiranu aferu državni udar, gledali smo kao odgovor Demokratske partije socijalista na realnu mogućnost da 2016. godine, izgubi vlast.

Đukanovićev DPS ipak je to doživio u avgustu 2020, ali je stanje ostalo – isto. U pokušaju da očuva Vladu, Premijer Krivokapić, poput Đukanovića, uzvratio je udarom na ,,izdajnike”. One koji ne staju uz njega. Smijenio je Sergeja Sekulovića sa pozicije v.d. ministra pravde, a samim tim i iz članstva Sudskog savjeta. I postavio – sebe. Tako je Krivokapić sada premijer, ministar pravde, i član Sudskog savjeta iako nije pravnik. Potom je smijenio Borisa Marića, direktora Direktorata za pravosuđe, i Danila Mrdaka, direktora Direktorata za zaštitu životne sredine. Ministra  spoljnih poslova Đorđa Radulovića povukao je nazad kući iz diplomatske posjete Makedoniji, što su tamošnji mediji okarakterisali diplomatskim skandalom.

Premijer se odrekao i nasleđa mitropolita Amfilohija, čiji je amanet po sopstvenom priznanju, kao premijer izvršavao. Sada, kada njegovoj Vladi prijeti smjena, Krivokapićeva Vlada je, bez dijela, ministara, poslala Patrijarhiji u Beograd izmijenjeni  Temeljni ugovor sa SPC-om, na potpis. U novom dokumentu umanjuje se, između ostalog,  istorijska uloga Mitropolije crnogorsko-primorske, i izbacuje termin Pravoslavna crkva, koji se vezuje za pokojnog mitropolita Amfilohija, odnosno njegove navodne namjere da Mitropoliju crnogorsko- primorsku učini autonomnom od SPC-a. Novim dokumentom dodatno je minimalizirana uloga države u upravljanju crkvenom imovinom.

Krivokapić je stigao i na čelo liste Zajedno za budućnost, potom i  na čelo Vlade,  o čemu je i sam više puta svjedočio, zahvaljujući uticaju Mitroplije crnogorsko- primorske, odnosno mitropolita Amfilohija, na dio tadašnje opozicije, koja sada čini parlamentarnu većinu. Uticaj litija – protesta koje je uoči izbora mjesecima organizovala Mitropolija, na rezultat izbora u avgustu 2020, bio je presudan. Kao i snažno pozicioniranje te crkve u politički život Crne Gore nakon izbora. Bliskost Mitropoliji, odnosno SPC-u, postala je ulaznica u državne strukture i pozicije, a njena želja prioritet. Predstavnici SPC-a stigli su čak i u vodeće tijelo državnog univerziteta.

U jeku političke krize u Crnoj Gori i potpredsjednik Vlade i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, otputovao je u posjetu srpskom partrijarhu Porfiriju u Beograd. O detaljima i razlozima  posjete,  nema zvaničnih detalja. Ona je okarakterisana kao – privatna. Abazović je nedavno gostujući na RTCG-u, kazao da Krivokapić ne bi bio premijer, da on nije na to uticao u razgovoru pod Ostrogom sa pokojnim mitropolitom Amfilohijem. Tako je samo dodatno potvrdio ono što se zna – da je Mitropolija imala direktan uticaj i na sastav Vlade.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMIJENJEN BORIS MARIĆ, PONOVO OKRNJEN TUŽILAČKI SAVJET: Krivokapić želi odlučujući glas u tužilaštvu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet je raspisao konkurs za novog vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, koji ujedno predsjedava i tim upravljačkim organom, ali zbog smjene jednog člana možda ne bude potrebne većine za izbor VD-a

 

Članovi Tužilačkog savjeta konačno su održali prvu sjednicu i verifikovali mandat.  Tako je poslije skoro pola godine krize u tužilaštvu zbog političkih prepucavanja oko jednog spornog pravnika, TS profunkcionisao. No, izgleda, u pogrešno vrijeme.

U Skupštini je pokrenuto pitanje (ne)povjerenja Vladi Crne Gore, a prema javnim istupima poslanika vladajućih i opozicionih partija, početkom februara aktuelna garnitura izvršne vlasti neće dobiti povjerenje. Takva situacija odrazila se i na Tužilački savjet.

Premijer Zdravko Krivokapić preuzeo je rukovodstvo nad Ministarstvom pravde, ljudskih i manjinskih prava i smijenio državnog sekretara Borisa Marića. Tim resorom ranije je rukovodio ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, nakon što je u Skupštini smijenjen bivši ministar Vladimir Leposavić.

Marića je ranije Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava odredilo za člana Tužilačkog savjeta ispred te organizacije. Monitoru je iz tog resora pojašnjeno da smjenom sa funkcije državnog sekretara, po automatizmu on više nije član Tužilačkog savjeta. Tako je nakon šest mjeseci peripetija i političkih kompromisa ovo upravljačko tijelo ponovo nepotpuno. Pitanje je da li će Krivokapić do 4. februara uspjeti da popuni Tužilački savjet, s obzirom na to da predsjednik Skupštine mora da verifikuje mandat.

Više sagovornika Monitora smatra da bi Krivokapićev kandidat za Savjet mogao biti novoimenovani sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Andrej Milović. Nakon sada već izvjesnog „pada“ Vlade, on bi mogao biti Krivokapićev čovjek u Tužilačkom savjetu do izbora nove Vlade.

Marić je na konstitutivnoj sjednici Tužilačkog savjeta podržao kolegu – člana iz reda uglednih pravnika Sinišu Gazivodu, da se objavi poziv za vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca. On je bio jedan od šestorice koji su podržali taj predlog, dok je pet tužilaca bilo protiv. Bez Marića, odnosno predstavnika resornog ministarstva u Tužilačkom savjetu, neće se moći nadglasati tužioci.

Konstitutivna sjednica počela je zahtjevom Gazivode da se u što kraćem roku raspiše poziv kako bi se kandidati „ohrabrili da se prijave za krovno mjesto u tužilačkoj organizaciji”. Tužilački savjet ima zakonsku obavezu da na prvoj sjednici odredi VD VDT-a, ali Zakonom o državnom tužilaštvu nije precizirano na koji način bi to mogli učiniti. Gazivoda je naglasio da se to ne smije raditi kao do sada jer bi se u javnosti stvorila percepcija o netransparentnosti.

„Zbog toga smatram da je neophodno da proceduru učinimo transparentnom. Da je sprovedemo u skladu sa principom integriteta, omogućimo neku vrstu kompetitivnosti i pravnu prazninu popunimo tako što ćemo raspisati poziv koji bi bio konsultativnog karaktera, i iz kojeg bi vidjeli koja su lica zainteresovana za privremeno vršenje ove dužnosti”, predložio je Gazivoda.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTARKA ZDRAVLJA KRŠI MJERE PROTIV KORONE: Politika joj preča od zdravlja građana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednji postupak ministarke zdravlja Jelene Borovinić – Bojović pokazuje da se nova vlast vratila na DPS postavke u kome je politika važnija od zdravlja

 

Partijski ciljevi i sumanuta poslijeizborna kombinatorika bili su važniji od zdravlja građana, pisao je Monitor nakon protestnog skupa u septembru 2020. na kome su se okupili tada nezadovoljni čelnici DPS-a i više hiljada ljudi u navodnoj odbrani države. Tadašnji predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) Milutin Simović nije prisustvovao skupu ali ga je podržavao svim srcem.  

Sličan scenario, pravdan većim političkim interesima, ponovio nam se ove sedmice. ,,Sa mojim dragim kolegama ministrima idem i ja”, najavila je svoje prisustvo protestu ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović potrešena najavom mogućeg formiranja manjinske vlade.

Političke igre, opet su se pokazale kao sprešnije od zdravlja. Mjerama koje su na snazi do 2. februara zabranjeno je okupljanje stanovništva u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima, organizovanje javnih priredbi, političkih i drugih manifestacija na otvorenim javnim mjestima, osim uz prisustvo ne više od 50 lica, uz poštovanje propisanih mjera.

Ministarka se ipak nije skroz zaboravila, pa je apelovala: ,,Molim i građane koji iz različitih razloga protestuju da se okupljaju u grupama do 50 ljudi uz nošenje maske i držanje odstojanja. Zdravlje nema alternativu”.

Iz udruženja Ugostitelji Crne Gore poručili su da su ,,zgroženi najavom Borovinić – Bojović da će prisustvovati protestu sa kolegama ministrima”, koji su ih zatvorili pred Novu godinu zbog epidemiološke situacije. ,,Nemamo riječi za takvo ponašanje ministarke i ostalih članova Vlade, koji na ovaj način pokazuju gdje su im građani i privreda, kao i da, kada su u pitanju njihovi inreresi, ne poštuju mjere koje donose”, saopštili su iz Udruženja ugostitelja.

Zbog oštrih reakcija javnosti ministarka se nije pojavila na protest.

Građanska inicijativa 21. maj podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv ministara Milojka Spajića, Jakova Milatovića, Ratka Mitrovića i ministarke Vesne Bratić, zbog kršenja zdravstvenih propisa o suzbijanju širenja korona virusa prilikom učešća na protestu protiv manjinske vlade.

U Krivičnom zakoniku propisano je – ko ne postupa po propisima, odlukama, naredbama ili nalozima kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprečavanju opasne zarazne bolesti kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Za ministre i ostale političare te mjere odavno ne važe.

Iz GI 21. maj poručili su da ,,ministri na taj način narušavaju povjerenje u institucije i rizikuju da je ostatak građana ne poštuje mjere”. Na pitanje zašto u krivičnoj prijavi nije ministarka zdravlja  koja je najavila da će biti na protestu tako motivisala građane da oni dođu, koordinator građanske inicijative Ljubomir Filipović, je kazao da ipak nije bila na licu mjesta pa je zbog toga i izostavljena iz krivične prijave.

Ministarka zdravlja je pokušala da objasni svoj postupak tvrdnjom da nije rođena u fotelji, da ne brani svoju poziciju već da izražava protest protiv namjere da se glasovima ljudi koji su protivnici nekadašnjeg režima sada upravo oni pokušavaju ,,nasilno vratiti na vlast”. Kazala je i da ,,vjeruje da to građani neće dozvoliti”, a da će ona sama, shodno svojim mogućnostima, biti brana za povratak DPS-a na vlast.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo