Povežite se sa nama

HORIZONTI

SDT PODIGLO OSAM OPTUŽNICA PROTIV DUŠKA KNEŽEVIĆA, JOŠ TRI ČEKAJU POTVRDU: Težak teret Atlas grupe

Objavljeno prije

na

Tužilaštvo je uradilo sve što je bilo do nas, kaže Milivoje Katnić.  Iz Pravnog tima Atlas grupe stižu drugačije interpretacije: ,,Optužnice ne samo da su neutemeljene i na labavim nogama, nego predstavljaju očigledan vid političkog progona Duška Kneževića”

 

Predsjednik Atlas grupe Duško Knežević preko nekoliko kriminalnih organizacija i više krivičnih djela oštetio je državni budžet za više stotina miliona eura, tvrdio je u februaru 2019. godine, glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Katnić je ubjeđivao javnost da će biti proglašeni krivim svi koji su učestvovali u izvršenju tih krivičnih djela i da će sav novac biti vraćen u  budžet.

Tri godine kasnije, suđenje ni po jednoj od ukupno osam optužnica koje je Specijalno tužilaštvo podnijelo protiv Kneževića i njegovih saradnika nije počelo, a tri još nijesu ni potvrđene. Istovremeno, Knežević je je iz  Londona pokrenuo međunarodnu arbitražu pred sudom u Hagu i traži 500 miliona eura odštete od Crne Gore. Plus 200 miliona od ovdašnjih sudova.

U međuvremenu, Katnić je iz mjeseca u mjesec na konferencijama za medije pokazivao razne šeme objašnjavajući kako je, navodno, Knežević oštetio državu, dok su  njegove banke – Atlas i Investbanka Montenegro (IBM) otišle u stečaj. I dalje su  blokirana 64 miliona eura iz slučaja poznatog kao  E-comerc kojima se još uvijek ne zna konačna sudbina.

U pravnom smislu najdalje se stiglo u slučaju poznatom kao afera Aerodrom. Suđenje je zvanično počelo, ali su pretresi do sada odlagani, iz kako nam je saopšteno, procesnih razloga. Sljedeći je zakazan za 21. februar 2022. godine.

U predmetu Aerodromi, SDT je podiglo optužnicu protiv Atlas banke, njenog vlasnika i rukovodilaca – Duška Kneževića, Marka Nikolića i Dijane Zečević. Oni se terete da su oštetili Aerodrome CG za tri miliona eura i u istom odnosu pribavili korist Atlas banci, jer nijesu vratili depozit od tri miliona eura, nakon što je istekao rok oročenja, a vlasnik zatražio povraćaj novca.

Knežević se tereti da je svoje službenike Nikolića i Zečević podstrekavao na zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju, odnosno da prisvoje novčana sredstva JP Aerodromi.

Nikolić je, pisali su mediji, u tužilačkoj istazi pomenuo predsjednika parlamenta i lidera SD-a Ivana Brajovića. Kadrovi njegove stranke tada su upravljali Aerodromima, a Nikolić je ustvrdio da je nakon razgovora Brajovića i Kneževića na jednom prijemu,  na adresu Atlas banke stigao zahtjev za produženje oročenog depozita na period od godinu dana. Zečevićeva ga je parafirala i poslala nazad,  ali ga rukovodstvo Aerodroma nikada nije vratilo potpisanog.

Brajovića je po pitanju Aerodroma i spornih depozita javno prozivao i sam Knežević. ,,Ja sam direktno sa Brajovićem dogovarao držanje depozita Aerodroma u Atlas banci. Zauzvrat, zatvorili smo mu sve kredite koje je imao u Atlas banci, u tu svrhu sam sa njim dogovorio da mu moji prijatelji plate plac u Bjelopavlićima po višestruko većoj cijeni od realne. Takođe, Brajović je dobijao naknadu od mene, navodno za potrebe partije”, tvrdio je tada Knežević.

Brajovića, ipak, nema u optužnici za Aerodrome.

Dvije optužnice koje su takođe potvrđene odnose se na slučaj poznat kao Kaspija. Knežević je, tvrdi SDT, odbio da Atlas banci, u kojoj je bio većinski vlasnik, vrati ukupno 15, 2 miliona eura koliko je koštala garancija sa zateznom kamatom za njegove poslove sa kompanijom Kaspija properti. Vlasnici Kaspije, koja je registrovana u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, isplatili su Kneževiću 12,5 miliona eura za kupovinu Hotela Princes. Kako je kupovina hotela propala, a Knežević nije vraćao novac koji su Azerbejdžanci tražili u nekoliko navrata, aktivirana je garancija Atlas banke.

Jedan od najbližih Kneževićevih saradnika, Đorđe Đurđić, bivši direktor Altas banke, priznao je da je  bio podstaknut od Kneževića da izda i odobri garanciju ,,s ciljem pribavljanja koristi drugoj osobi“, odnosno,  Kneževiću. Đurđić se nagodio sa tužilaštvom i pristao na kaznu od šest mjeseci kućnog zatvora i da plati Višem sudu 2.000 eura i 200 eura Kliničkom centru.

Potom je postao svjedok saradnik u predmetu poznatom kao Karbon. SDT tereti Kneževića da je bio na čelu kriminalne grupe koja je za 1,9 miliona eura oštetila firmu Global karbon čiji je osnivač IBM. Knežević je davanjem pozajmice od milion eura koja nikada nije vraćena i kolaterala na više od 900.000 eura za kredite povezanih kompanija, oštetio IBM banku.

Potvrđena je i optužnica koja se odnosi na pranje novca, poznata kao Koverta, u kojoj je Knežević optužen za stvaranje kriminalne organizacije. Afera Koverta odnosi se na tajni snimak koji je Knežević objavio 2019. Na njemu se  vidi Slavoljub Stijepović, generalni sekretar u Kabinetu predsjednika Crne Gore,  u trenutku primopredaje navodno oko 100.000 eura za finansiranje kampanje DPS-a, pred  izbore 2016. godine. Sud je u septembru konačno  potvrdio optužnicu i protiv Stijepovića.

Tri optužnice još uvijek nijesu potvrđene. U pitanju su slučajevi u javnosti poznati kao E-comerc, Vujošević (VDT) i Milošević (CBCG).

Katnić je prije tri mjeseca dostavio Višem sudu dopunjenu optužnicu protiv Kneževića, nekadašnjeg viceguvernera Centralne banke CG Velibora Miloševića i još 10 osoba kojima stavlja na teret stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja u privrednom poslovanju, pranje novca i utaju poreza kojim je država oštećena za višemilionski iznos.

Milošević je, prema stavu tužilaštva, uzimao novac od Kneževića da bi podmitio kontrolore koji su provjeravali poslovanje Atlas i Invest banke Montenegro. Knežević je početkom januara 2019. godine objavio snimak razgovora na osnovu kojega tvrdi da je Veliboru Miloševiću dao 100 hiljada eura. I u ovom slučaju svjedok saradnik je Đurđić i bivši vozač Kneževića i jedna od njegovih najpovjerljivijih ljudi Vlatko Rašović.

U slučaju Vujošević javnost se danima zabavljala slušajući snimke razgovora Kneževića i sekretara Vrhovnog suda u kojima je Nenad Vujošević tvrdio da je navodno, u Kneževićevo ime, podmićivao vrhovnog državnog tužioca Ivicu Stankovića. Vujošević je na prvom saslušanju u Specijalnom tužilaštvu rekao da je uzeo novac od Kneževića samo za sebe, jer mu je trebao za liječenje. Ivica Stanković je odbacio svaku odgovornost u ovom slučaju. Katnić je svog tadašnjeg šefa ipak  saslušao kao svjedoka, iako je prvobitno tvrdio da nema ni ,,udaljenih sumnji“ u njegovu nevinost.

Slučaj iz, Kneževićevog paketa o kome Katnić najradije govori poznat je kao Ecomerc.  Ni u tom postupku optužnica još nije potvrđena.

Nakon što je SDT blokiralo 64 miliona eura klijentima e-comerc usluga, zbog sumnji da se radilo o utaji poreza, Atlas banka je otišla u stečaj. Centralna banka je tada izdala nalog da se ukupan iznos od 64 miliona eura koji se nalazio na računu e-commerce klijenata isključi iz obračuna likvidne aktive, zbog čega je koeficijent likvidnosti Atlas banke pao ispod zakonom propisanog minimuma, što je bio razlog za uvođenje privremene uprave CBCG i, kasnije, stečaja.

Dok je istraga u ovom slučaju bila u toku, nekadašnja Poreska uprava a zatim i Ministartsvo finansija donijeli su odluke da nije plaćen porez na dobit na transakcije u okviru servisa e-comerca. To je jačalo pozicije SDT-a u tom slučaju.

U međuvremenu je Upravni sud, početkom novembra, oborio pomenuta rješenja Ministarstva finansija i sadašnje Uprave prihoda i carina, po osnovu kojih je e-commerce klijentima Atlas banke obračunat porez na dobit.

Katniću su upravo ta rješenja bila argument da optužnica i blokada 64 miliona eura imaju zakonsko utemeljenje. Sa druge strane, iz  Atlas grupe su nekoliko puta saopštili da je e-comerc zakonita usluga kojom se bave godinama.

Glavni specijalni tužilac je na naše pitanje kako komentariše to što do sada nije održan nijedan glavni pretres ni u jednom slučaju protiv Kneževića, kazao da je tužilaštvo uradilo sve što je bilo do njih i da bi i on volio da konačno imamo suđenje i pravosnažnu presudu.

Iz Pravnog tima Atlas grupe  ocjenjuju da glavni pretres ni u jednom od ovih slučajeva nije počeo jer ,,optužnice ne samo da su neutemeljene i na labavim nogama, nego predstavljaju očigledan vid političkog progona Duška Kneževića”.

Oni, u pisanim odgovorima, insistiraju  kako je ,,to potvrdila i Komisija za žalbe Interpola, odbacujući sve tri potjernice koje su bile raspisane protiv Duška Kneževića cijenići da su politički motivisane”. Članovi pravnog tima Atlas grupe navode i da Kneževiću, prema ocjeni britanskih eksperata iz oblasti bezbijednosti, nije siguran boravak u Crnoj Gori.

Duško Knežević insistira da se povuče crnogorska nacionalna potjernica protiv njega, kao i da se potpiše sporazum sa britanskim nadležnim organima o fer suđenju i bezbjednosti, odnosno o slobodnom ulasku i izlasku iz Crne Gore. Pod tim uslovima on bi pred Višim sudom odgovarao na sva postavljena pitanja, navode iz njegovog pravnog tima.

No, sve i da mu ispune postavljene zahtjeve Knežević ne namjereva da dođe u Crnu Goru dok je Katnić na čelu SDT-a. Pa iz Londona vodi svoju bitku, pred Arbitražnim sudom u Hagu i ovdašnjim sudovima.

Kako stvari stoje, ne bi bilo iznenađenje da umjesto stotine miliona za koje u SDT-u vjeruju da će završiti u državnom budžetu, građani toliko, ili još više, isplate upravo Kneževiću. Na ime odštete.

 

Borba za nekretnine

Nedavno je Viši sud je prihvatio prijedlog Specijalnog tužilaštva i donio odluku da se blokira imovina biznismena Duška Kneževića i Atlas grupe u Crnoj Gori.

Odlukom tog suda privremeno je blokirana imovina kompanije Mogren hil Atlas hotels group, Atika lend, Ekspo Budva, Ekspoinvest Budva, Opšte bolnice ,Meljine i Montenegro ekspres grup.

Pravni tim Kneževića navodi da je zahtjev SDT-a „nezabilježeno nasilje nad pravom i zakonom“. Oni insistiraju da je to „odmazda,  nakon što je Knežević pokrenuo međunarodnu arbitražu protiv države Crne Gore…”.

Vesna RAJKOVIĆ NENADIĆ

Komentari

HORIZONTI

KORONA ZIMA U EVROPI: Virus je tu, da ostane

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina naučnika se slaže da ovaj virus neće nestati poput MERS-a ili SARS-a. Čak i kada uđe u endemsku fazu, on će biti smrtonosan, posebno za one osjetljivijeg zdravlja

 

Holandija je ukinula najteže mjere u borbi protiv COVID-a. Danska bi trebalo da ukloni sva ograničenja u roku od nekoliko dana. Francuska će sljedeće nedjelje početi ublažavati ograničenja. Broj oboljelih je u porastu.

Ovako izgleda presjek najnovijih dešavanja vezanih za pandemiju korone. Uprkos velikom broju slučajeva i lakoj prenosivosti omikron soja korone, dosta zemalja EU je odlučilo da se otvori. Ovi potezi dolaze nakon što su podaci pokazali da broj prijema u bolnice i intenzivnu njegu ne raste u skladu sa porastom broja oboljelih. Nove mjere su donekle izazvane i objavom Svjetske zdravstvene organizacije. SZO je saopštila da studije pokazuju da je ovaj soj virusa zarazniji, ali sa manje ozbiljnim posljedicama za vakcinisane. Iz ove organizacije kažu da bi ovo moglo signalizirati novu fazu pandemijie. Onu koja se može lakše kontrolisati.

Kako pritisak na bolnice popušta, Austrijanci su odlučili da ukinu karantin za osobe koje nijesu u potpunosti vakcinisane protiv koronavirusa, iako će neka ograničenja u javnom životu ostati. Pored smanjenih mjera ova zemlja predstavila je još jedan novitet u borbi sa korona virusom. „Austrija početkom februara uvodi obaveznu vakcinaciju protiv korona virusa za odrasle, uz prijetnju visokih kazni“, rekao je austrijski kancelar Karl Nehamer, navodeći da je svjestan „osjetljive“ prirode ovakve odluke. Ovo je prva takva odluka u Evropi. Jedan od razloga za ovakvu odluku austrijskih vlasti je i dosta niska stopa vakcinisanih u ovoj zemlji. Oko 65 odsto Austrijanaca je u potpunosti vakcinisano.

U Britaniji od 19. januara maske nijesu obavezne kao ni COVID sertifikati. Tamošnji premijer Boris Džonson izjavio je da su britanski naučnici utvrdili da su infekcije izazvane omikronom dostigle vrhunac. U ovoj zemlji se na dnevnom nivou broji preko 100.000 novih zaraza, ali broj smrtnih slučajeva je u opadanju.

Španski premijer Pedro Sančez je takođe potvrdio pad broja preminulih i rekao javnosti da je COVID nešto sa čim ćemo morati da naučimo da živimo. Susjedni Portugal je objavio da su ušli u endemsku fazu. Endem nastaje kada se određeni virus dovoljno dugo nalazi u opticaju na određenom području. I Belgija je najavila lagano ublažavanje ograničenja.

Dok jedni ublažavaju mjere, virus ne miruje. Češka, Bugarska, Njemačka, Poljska, Mađarska i Rumunija ove srijede su registrovale rekordne brojeve zaraženih korona virusom, prenijela je agencija Rojters. Njemačka je u samo jednom danu imala 164.000 novozaraženih.

Dragan LUČIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

Fijasko Jugoistočne Evrope

Objavljeno prije

na

Objavio:

U godišnjim „Izvještajima o napretku“, Evropska komisija govori o „umjerenim reformskim uspjesima“. Predsjednica Komisije Ursula fon der Lejen tokom svog posljednjeg obilaska Balkana pohvalila je „snažne koncentracije na fundamentalnim reformama“, koje su „ogromne“. Kritični novinari i nevladin sektor su više nego zapanjeni ovim brutalno pogrešnim procjenama

 

Samit EU–Balkan u Sloveniji prošlog oktobra je opet pokazao da je Evropska unija podbacila u Jugoistočnoj Evropi. „Parada licemerja, praznih reči, bezočnog umirivanja i dvoličnosti“, tako ga je opisala političarka Zelenih Viola fon Cramon – ujedno i izvestilac Evropskog parlamenta za Kosovo.

„U proteklih 25 godina nije bilo napretka za građane uprkos milijardama iz Evrope“, kaže bivši austrijski visoki diplomata Wolfgang Petrič, koji je ranije bio međunarodni administrator u Bosni i Hercegovini. Zaista, situacija je vrlo tmurna:

1) Proevropski severnomakedonski premijer Zoran Zaev je izgubio lokalne izbore jer EU nije u stanju da otpočne obećane pregovore o pristupanju. Razlog je blokada Bugarske zbog različitog gledanja na makedonski jezik i istoriju.

2) Napeti odnosi između Srbije i njene bivše pokrajine Kosova su daleko od rešenja, možda više nego ikada, uprkos deceniji posredovanja EU.

3) Bosna i Hercegovina je već dugi niz godina u samoblokadi zbog sporova između tri konstitutivna naroda. Bivši nemački ministar Kristijan Šmit je u avgustu postavljen za međunarodnog predstavnika sa velikim ovlašćenjima. Međutim „on je za mesec dana došao do toga da ga ni jedan lokalni političar više ne podržava”, kaže direktor Transparency International Srđan Blagovčanin.

4) Dugogodišnju političku „ljubavnu vezu” bivše kancelarke Angele Merkel i predsednika Srbije Aleksandra Vućiča civilni sektor opisuje kao pogubnu: Vućič je uspostavio autokratski sistem po meri sopstvenih potreba, u kojem su državne institucije iznutra uništene, mediji potlačeni, pravosuđe u okovima, a opozicija šikanirana. Od Vućičevih ustupaka u kosovskom sporu, kojima se Merkelova zauzvrat nadala, nema ništa.

5) Dugogodišnji premijer Edi Rama vlada Albanijom, članicom NATO-a, upitnim metodama. EU pristupni pregovori ne počinju zbog veta Francuske i Holandije koje hoće sudske procese protiv korumpiranih sudija i tužilaca zbog neprocesuiranja krijumčarenja droge velikih razmera, izborne prevare i gušenja slobodnih medija.

6) Rumunija i Bugarska se i deceniju i po nakon ulaska u EU i dalje smatraju posebno korumpiranim državama, u kojima moćni političari guše državne institucije u svoju korist i iskrivljuju pravosuđe za svoje interese.

7) Crna Gora, članica NATO, blokirana je trajnim nacionalističkim sukobima u trouglu Crnogorci/Srbi/Srpska Pravoslavna Crkva.

8) U svim državama u regionu, bez izuzetka, cveta korupcija: od temelja do najviših nivoa. Muze se pre svega preko izmanipulisanih javnih tendera. Trgovinski i ekonomski monopoli diktiraju ekonomiju.

9) Moskovska propaganda ima uticaja na stanovništvo koje Rusiju vidi kao svog najbližeg. Međutim, istina je sušta suprotnost. Izuzimajući isporuke ruskog gasa, zemlje Jugoistočne Evrope najveći deo svoje trgovine obavljaju sa EU.

10) Stanovništvo je u očaju i spas traži u odlasku vani, posebno u Nemačku i Austriju. Hrvatska je izgubila oko 10 posto stanovništva od ulaska u EU 2013. godine. Stotine hiljada ljudi je napustilo BiH. Odseljavaju se pre svega obrazovani mladi ljudi.

Pa ipak, u svojim godišnjim „Izveštajima o napretku“, Evropska komisija govori o „umerenim reformskim uspesima“. Predsednica Komisije Ursula fon der Lejen tokom svog poslednjeg obilaska Balkana pohvalila je „snažne koncentracije na fundamentalnim reformama“, koje su „ogromne“. Kritični novinari i nevladin sektor su više nego zapanjeni ovim brutalno pogrešnim procenama.

Tokom svoje poslednje posete Srbiji u septembru, kancelarka Merkel je svevladajućem predsedniku Vućiču laskala kao garantu reformi. Ali, od njene prethodne posete 2015. godine, nije realizovana „nijedna velika fundamentalna reforma“, konstatuje beogradsko predstavništvo Heinrich-Böll Fondacije, bliske sada vladajućoj Zelenoj Partiji u Berlinu. Istaknuti srpski profesor ekonomije Miodrag Zec kritikuje srbijanski „metastazirajući politički model u kome je Jedan Jedini postao najvažnija i nedodirljiva društvena institucija koja diktira kretanje kapitala i raspodelu vrednosti“. Srpski bestseller pisac Marko Vidojković sa gnušanjem gleda na dugu podršku Merkelove Vućiču: „EU je odlučila da se osloni na stabilokratiju u Srbiji – bez obzira na to što je to u Srbiji diktatura .“

Zijad Bećirović, direktor International Institute for Middle East and Balkan Studies (IFIMES), sa sedištem u Ljubljani, kaže da evropsku politiku na vrhu više ne zanimaju komplikovani balkanski problemi pa su oni delegirani na „niže nivoe“. Armija diplomata na lokalnom nivou dobila je odrešene ruke da radi po svome pa su tako „predstavništva EU postala plodno tlo za kriminal i korupciju“. Korumpirani deo evropskih eksperata i diplomata radi zajedno sa lokalnim političkim elitama. Poznati su korupcijski poslovi u „Misiji vladavine prava“ (EULEKS) na Kosovu (od 2008. godine), najskupljoj od svih vanjskih misija EU.

Sergej Stanišev je već devet godina predsednik Partije Evropskih Socijalista (PES), krovne EU udruge levice. Njegovu vladavinu u Bugarskoj (2005–2009) obeležio je prekid finansija iz Brisela nakon navoda o sistematskoj korupciji i toleranciji mafije. PES tradicionalno štiti i dugogodišnjeg albanskog premijera Edija Ramu.

Bivši bugarski premijer Bojko Borisov je pod zaštitom konzervativne Evropske Narodne Partije (EPP). Kompromitujuće fotografije Borisova objavljene pre godinu i po dana kako spava pored pištolja, gomile novčanica od 500 evra i puno zlatnih poluga nisu izazvale veću pažnju u EU. Međutim, izazvale su višemesečne proteste u Sofiji pod motom „Mafija napolje“. Meta protesta je bilo i predstavništvo EU u Bugarskoj.

EPP je ima čudnu ulogu i u Mađarskoj. Premijer Orban otvoreno vuče za nos Brisel, tlači medije, pravosuđe i nevladin sektor. Takođe se može pohvaliti da je njegov čovek od poverenja Oliver Varhelji već godinu dana Komesar za proširenje EU, za koga se kaže da posebno štiti Srbiju od neprijatnih kritika. Sredinom oktobra je izjavio da „u Srbiji postoji obnovljena posvećenost reformama”, što je van svake pameti. Varhelji je „pogrešan čovek na pogrešnom mestu“, kažu u Evropskom Parlamentu. Orban demonstrira solidarnost sa Srbijom čestim sastancima sa Vućičem i poglavarom bosanskih Srba Dodikom.

Prema poslednjim anketama, samo 36 posto ljudi u Srbiji odnose sa EU opisuje kao dobre. Nasuprot tome, 85 posto odnosno 82 posto veruje da njihova zemlja ima najbolje odnose sa Kinom i Rusijom. Međutim, Srbija 3/4 sve svoje trgovine obavlja sa EU, iz koje dolazi 2/3 svih stranih investicija. Većina donacija ili kredita sa niskim kamatama dolazi sa Zapada. Iako imidž Rusije i Kine vrtoglavo raste, nijednom Srbinu ne pada na pamet da emigrira u Rusiji ili Kinu. Obećane zemlje su pre svega Nemačka i Austrija, ali i Švajcarska, Skandinavija, Velika Britanija i USA.

Svako malo stižu novi predlozi zapadnih eksperata da borbu protiv ovakve realnosti treba voditi dodatnim milijardama eura – što ne vodi ničemu. Balkanske političke elite EU odavno ne vide kao sistem vrednosti, već kao mehanizam za transfer milijardi eura bez ikakvih reformskih obaveza. Korumpirani političari su i do sada bili glavni sagovornici Brisela i Vašingtona. „Evropa je bukvalno nesposobna“, zaključuje kosovski politički savetnik Adrijan Arifi: „Kao i uvek, sve nade počivaju na Americi.“ Američki predsednik Džo Bajden poslao je u region čitav tim iskusnih poznavaoca Balkana. Gabriel Eskobar, kao jedan od ovih novih američkih izaslanika, kaže: „Problem Bosne i Hercegovine nije etničke prirode, već sistematska korupcija i nedostatak kredibiliteta političkih aktera“.

Do sada su članice EU na Balkanu često igrale jedna protiv druge. Ali potrebna je konzistentna i srednjoročno koncipirana politika Brisela prema Jugoistočnoj Evropi – uz:

1) Uslovljavanje „finansijskih sredstava za reforme“ i sankcije protiv nacionalističkih revolveraša. U novembru, na primer, zbog unutrašnjeg neslaganja, EU nije mogla da se dogovori o sankcijama bosansko-srpskom političaru Dodiku zbog njegove secesionističke politike.

2) Više omladinske razmene: čak i mladi su nacionalistički zatrovani od svojih roditelja, škole i medija. Opcije, kao što je Erasmus + koga je koristilo 30.000 mladih sa Zapadnog Balkana između 2015. i 2020. godine, nisu dovoljne.

3) Povećana saradnja sa organizacijama civilnog društva, čak i ako je opozicija u praktično svim balkanskim zemljama posvađana i nacionalistički obojena.

I pre i iznad svega:

4) Stvaranje kontrajavnosti koja bi se suprotstavila stalnoj propagandi (i onoj  protiv EU) tabloidnih medija potčinjenih vlastima, medijskim monopolima oligarhija i korozivnom uticaju ruskih državnih medija, poput Sputnjika, u praktično svim zemljama Balkana. Istraživanja u provincijalnim gradovima, poput Vranja na jugu Srbije, pokazuju da se ljudi osećaju informisano, ali ih medijski monopoli drže u neznanju, jer tamošnje stanovništo ne zna apsolutno ništa o bezbrojnim aferama i raširenoj korupciji u njihovoj zemlji.

 

Dr Tomas BREJ
Autor je  docent za politikilogiju i novinarstvo na više univeziteta Nemačke, dugogodišnji regionalni direktor Nemačke novinske agencije (DPA) za Jugoistočnu Evropu.

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

DOMAĆE PRIJETNJE AMERIČKIM SANKCIJAMA: Koga će Amerikanci staviti na crnu listu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorski političari se nadaju u Eskobara i Bajdena

 

Iz Sjedinjenih Američkih Država stiže sve više signala da je administracija predsjednika Džoa Bajdena aktivnija na Balkanu od prethodne postavke u Bijeloj kući. Namjera je pogurati posrnulu demokratiju i neuspješne evrointegracije u šest zemalja zapadnog dijela poluostrva i istovremeno spriječiti rastući uticaj Kine, Turske i Rusije kojima ne smetaju sve jače i korupciji sklone balkanske autokrate. U tu svrhu je najavljeno sankcionisanje onih koji opstruiraju vladavinu prava i borbu protiv korupcije.

Nedavna trodnevna posjeta Crnoj Gori Gabrijela Eskobara, novog izaslanika američkog predsjednika za Zapadni Balkan, smatra se potvrdom navedenog, ali rezultati posjete se tek trebaju očitati. Dvorski krugovi i razni politički štabovi forsiraju svoje dijametralno suprotne kuloarske priče o tome šta im je navodno Eskobar obećao oko nove Vlade, i ko će se od crnogorskih političara i kriminalaca naći na američkoj crnoj listi koja povlači i određene sankcije.

Vijesti su početkom novembra objavile, pozivajući se ne više neformalnih izvora, da State Department „razmatra da funkcionere sadašnje i bivše vlasti stavi pod sankcije zbog ugrožavanja mira i stabilnosti u regionu i povezanosti sa korupcijom“. Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je još tokom posjete Americi u oktobru, najavio da dolaze pozitivna iznenađenja, i politička i ekonomska, iz Amerike. Prije 8 dana je na Twitter-u izrazio zahvalnost „vlastima SAD na sankcijama koje su stavili pojedinim akterima afere (Vjetroelektrana) Možura“ i najavio da će pravda polako doći i „do naših firmi i pojedinaca“. Radi se o bivšem malteškom ministru energetike Konradu Miciju i šefu premijerovog kabineta Kitu Škembriju zbog „umiješanosti u značajnu korupciju“ kao i zbog „korišćenja političkog uticaja radi sticanja lične koriste… dodjeljivanja vladinog ugovora za gradnju elekrane u zamjenu za ugrađivanje i mito“. Dalje se navodi da su svojim djelovanjem potkopali vladavinu prava i vjeru malteške javnosti u demokratske institucije pa je Miciju, Škembriju kao i članovima njihovih porodica zabranjen ulazak u SAD.

Inače, opis koruptivnih radnji savršeno odslikava i situaciju u Crnoj Gori gdje je Konrad Mici bio glavni terenski zamajac projekta Vjetroelektrana Možura. On je putovao osam puta u Crnu Goru (na osnovu analitičkih izvještaja njegovih službenih kreditnih kartica) da bi sredio detalje posla koje su dogovorili njegov prokazani premijer Džozef Muskat sa svojim prijateljem i kolegom Milom Đukanovićem. Posao će koštati crnogorske građane 115,3 miliona eura vladinih subvencija kineskom investitoru (koji je po Đukanoviću investitor iz EU). U poslu je posredovao i Jorgen Fenek (glavnooptuženi za ubistvo malteške novinarke Dafne Galizije koja je istraživala pomenuti projekat) koji je preko svoje firme u Dubaiju pravio duple transakcije i pomogao pokrivanje raznih „ugradnji“ u poslu sa obje strane, koje su koštale malteške građane najmanje desetak miliona eura. Muskat i Đukanović su negirali da imaju ikakve veze sa korupcijom i da ne znaju ništa o tome.

Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović je početkom decembra izjavio, odgovarajući na kritike predsjednika Mila Đukanovića na rad Vlade, da je Đukanović „pod nekom tenzijom i zbog ove američke crne liste koja je već zaživjela i u narednim danima će tek da zaživi“. Nezvanično, nekoliko ministara tvrdi da im je Eskobar „obećao“ da će njihova Vlada trajati do kraja mandata a i duže, i da će se Amerikanci pobrinuti da Đukanović i DPS nestanu.

Istovremeno, osobe sa Đukanovićevog dvora tvrde da se na udaru sankcija neće naći oni i njihov šef nego ministri iz nove vlasti kao i lideri Demokratskog fronta, te da im je Escobar  „čvrsto obećao“ da će biti nova Vlada koju će oni kontrolisati.

Američko Ministarstvo finansija (Treasury) je objavilo nova proskribovana imena iz regiona. Tako su se 8. decembra na listi našli kosovski i srbijanski državljani Zvonko Veselinović i Milan Radoičić (koje kosovske vlasti sumnjiče za organizaciju ubistva kosovskog političara Olivera Ivanovića) zajedno sa članovima njihove međunarodne kriminalne grupe uključujući i 24 firme pod njihovom kontrolom na teritorijama Kosova, Srbije, Hrvatske i Bugarske. Tvrdi se da je „Veselinovićeva organizovana kriminalna grupa umiješana u masovno podmićivanje kosovskog i srbijanskih bezbjedonosnih zvaničnika koji su omogućili grupi nezakoniti šverc roba, novca, narkotika i oružja između Kosova i Srbije“. Dalje se navodi da su Veselinović i njegov brat Žarko imali dogovore sa političarima (ne navode se imena) da im pomognu pobjedu na izborima i finansiraju kandidate sa velikim sumama novca. Zauzvrat, ovi političari bi Veselinovićima dali kontrolu nad određenim oblastima za njihovo kriminalno poslovanje i najbolje ugovore o izgradnji infrastrukture.

Milan Radoičić je potpredsjednik Srpske liste na Kosovu (produžena ruka vladajuće Srpske napredne stranke u Srbiji), koja je apsolutni pobjednik izbora u srpskim sredinama sa preko 98 posto glasova na kojima bi im pozavidio i sjevernokorejski „dragi vođa“ Kim Džong Un. Obojica su prijatelji i poslovni partneri vladarske porodice u Srbiji i njihovih prijatelja iz doskoro vladajućih prištinskih struktura proizašlih iz Oslobodilačke vojske Kosova (OVK). Mnogi tvrde da su i u odličnim poslovnim i privatnim odnosima sa vrhom Demokratske partije socijalista (DPS). Po objavi imena, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je izjavio da Zvonko Veselinović ni dinar nije dao SNS-u i dodao da će ukoliko se pojave ozbiljne optužbe na račun Veselinovića državni organi raditi svoj posao. Američke vlasti su naredile zamrzavanje imovine proskribovanih u SAD-u, zabranile ulazak u zemlju i zabranile američkim građanima i firmama da posluju sa njima.

U maju ove godine na crnu listu je stavljen i bivši albanski premijer i lider Demokratske partije Sali Beriša takođe zbog „značajne korupcije“. Američke vlasti su uvele i zabranu izdavanja viza jednom broju albanskih sadašnjih i bivših sudija zbog veza sa kriminalom i koruptivnim radnjama.

Neki u regionu dovode u pitanje učinkovitost ovakve vrste američkog pritiska. Još je administracija  Džordža Buša Mlađeg 2002. godine počela uvoditi sankcije određenom broju osoba iz OVK i Albanske nacionalne armije (ANA) zbog izazivanja pobune i ratnog sukoba u Sjevernoj Makedoniji. Na listu je završio i Ali Ahmeti, lider pobunjenika u Makedoniji. Crna lista ga nije spriječila da kasnije postane potpredsjednik makedonske Vlade kao ni osobe iz OVK da kasnije postanu članovi kosovskog parlamenta i gradonačelnici kosovskih opština.

Možda najpoznatiji slučaj sa američke crne liste je onaj Nasera Keljmendija, kosovskog biznismena, narko bosa, pomagača vladajućih garnitura u Bosni (SDA Bakira Izetbegovića), Crnoj Gori (DPS Mila Đukanovića) i Kosova. Keljmendi je poznat i po vezama sa BiH tajkunom Fahrudinom Radončićem, takođe bliskim Đukanoviću. Barak Obama je juna 2012. godine potpisao ukaz kojim se Keljmendi označava narko-baronom čija djelatnost je opasna po američke nacionalne interese. Američki Ured za borbu protiv narkotika (DEA) je pokrenuo udar na njegovu narko mrežu koja je primorala bosansku, crnogorsku i kosovsku vlast da ga prestanu štititi, makar za neko vrijeme. Na kraju je osuđen na Kosovu na 6 godina zatvora zbog trgovine narkoticima dok je oslobođen svih drugih optužbi za kriminalno udruživanje, organizaciju ubistava i reketiranje. Bosanske vlasti su odustale od svih optužbi na njegov račun a prijateljstvo sa kontroverznim i često optuživanim za kriminal bosanskim državnim tužiteljem Olegom Čavkom mu je svakako išlo u prilog. Keljmendi je kaznu odslužio i sada slobodno šparta regionom dok su njegove firme u Bosni, Crnoj Gori i Kosovu i dalje pod američkim sankcijama.

Na međunarodnom planu je prošle godine je američka administracija stavila predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i još 14 zvaničniku na istu listu kao i Keljmendija – označenih narko-barona (SDN kingpin list) čije djelovanje je direktno upereno protiv američkih nacionalnih interesa. Na listu je prvi dospio 2017. godine raniji potpredsjednik Venecuele Tarek el-Aisani. Aisani se slovi kao prijatelj poslovno-političkih krugova na zapadnom Balkanu kojima je, po nezvaničnim tvdnjama nekoliko zapadnih diplomata, pomogao u veletrgovinskim nabavkama kokaina nakon što je mirovni sporazum vlade Kolumbije i komunističke gerile FARC doveo do obustave isporuka kojima je kolumbijska komunistička gerila finansirala građanski rat. Za sada se Maduro uspješno nosi sa američkim sankcijama i pokušajima svrgavanja narko-komunističkog režima u Karakasu koji uživa podršku Kremlja.

Američke sankcije uperene protiv određenih turskih državnih funkcionera zbog zatvaranja američkog protestanstskog sveštenika Endru Bransona su urodile plodom. Nakon oslobađanja Bransona iz zatvora sankcije su uklonjene.

Crnogorskim građanima ostaje da se u narednoj godini nadaju pozitivnim vijestima iz Amerike, i političkim i ekonomskim.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo