Povežite se sa nama

OKO NAS

SJEVER: UREĐENJE I VALORIZACIJA SPOMENIKA NOBA-A: Čuvati sebe od zaborava

Objavljeno prije

na

jasikovac---spomenik-1

Ekspertima Polimskog muzeja iz Berana odobren je projekat uređenja najznačajnijih spomenika kulture na sjeveru Crne Gore, među kojima je i trinaest spomenika iz perioda Drugog svjetskog rata, odnosno NOB-a. Najveći broj tih spomenika tek je prošle godine proglašen kulturnim dobrom, dok je za spomenik na brdu Jasikovac iznad Berana, koji predstavlja arhitektonsko djelo Bogdana Bogdanovića, u toku postupak uvrštenja u arhiv spomenika kulture.

Tako će osim onih koji predstavljaju drevne vrijednosti kao što su Manastir Svete Trojice u Pljevljima, crkva Svetog Nikole u Bijelom Polju, Careva džamija u Plavu, Ganića kula u Rožajama, Ostaci crkve u Šćepan Polju u Plužinama i Kuća Balića u Gusinju, konačno na red doći i spomenici novije istorije.

„Ministartsvo kulture je odobrilo preko milion eura za konzervatoske radove na zaštićenim kulturnim dobrima u Crnoj Gori. To su uglavnom spomenici NOB-a i revolucije i mi smo prihvatili da radimo sve spomenike na sjeveru – u Gusinju, Andrijevici, Petnjici, Bijelom Polju, Mojkovcu. Uzeli smo i niz spomenika koji se nalaze na teritoriji Pljevalja, Šavnika i Žabljaka. Čim budu sredstva odobrena, mi počinjemo taj posao koji ćemo završiti tokom ove sezone, za dva do tri mjeseca. Za spomenike na sjeveru opredijeljeno je oko 150 hiljada eura”, kaže za Monitor arheolog Predrag Lutovac.

On objašnjava da je ovaj poduhvat logičan nastavak projekta koji je započet prošle godine, u okviru kojeg se već radi na uređenju spomen- kompleksa na Jasikovcu u Beranama.

„Projekat koji podrazumijeva potpunu valorizaciju spomen kompleksa Jasikovac prestavlja prenesenu djelatnost iz prošle godine. Ministarstvo je ranije Polimskom muzeju odobrilo sredstva za pet projekata zaštite kulturnih dobara na prostoru opština Berane, Bijelo Polje i Rožaje, sa ciljem da se sprovedu određena istraživanja i da se pokrene postupak da oni uđu u arhivu kulturne baštine”, kaže Lutovac.

Ugledni stručnjak objašnjava da se radi o arheološkim lokalitetima i spomenicima za koje se znalo da postoje, ali do sada nijesu tretirani kao kulturna dobra.

„Sada su odobrena sredstva da se pokrene postupak istraživanja i njihove valorizacije. Jedan od tih spomenika je spomenik na Jasikovcu koji je radio poznati arhitekta Bogdan Bogdanović”, kaže Lutovac.

Prema njegovim riječima na osnovu dokumentacije iz prošle godine, kada je vršena revalorizacija zaštićenih spomenika kulture, utvrđeno je da je na Jasikovcu do sada bila zaštićena samo jedna spomen-ploča sa natpisom da je na tom mjestu strijeljano devet rodoljuba.

„Krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina Bogdan Bogdanović je napravio veliki spomen-kompleks koji ni dan danas nije ušao u zaštićene spomenike kulture. S obzirom da smo u prošloj godini imali dosta aktivnosti odlučili smo da rad na spomeniku prebacimo za ovu godinu i ovih dana počinje njegova rekonstrukcija”, objašnjava Lutovac.

On napominje da je od dobijenih osamnaest hiljada eura ekipa koja radi na restauraciji dužna da napravi konzervatorski projekat koji podrazumijeva snimanje postojećeg stanja kako bi se našla mjera kako da se spomenik vrati u prvobitno stanje.

„Od njegovog podizanja niko nije vodio računa o njemu. Bio je ispisan grafitima i mi smo tokom prošle godine vršili čišćenje kamenih blokova. Glavni dio spomenika je obrastao lišajevima. Sada ga tretiramo kao zaštićeni spomenik kulture, jer smo postupak za dobijanje tog statusa pokrenuli još prošle godine i više ne možemo da čekamo. Krajnje je vrijeme da se počne zaštita”, smatra Lutovac.

On kaže da arheolozi i stručnjaci za restauracije i konzervacije imaju dogovor sa lokalnom upravom u Beranama, tako da se neće zadržati samo na spomeniku od desetak hektara površine. „Proširićemo projekat i na uređenje šumske, odnosno parkovske površine od 24 hektara, i pristupićemo uređenju i zaštiti čitavog Jasikovca. Namjera nam je da ovo mjesto pretvorimo u pravo izletište Berana”

Projakat će obuhvatiti uređenje asfaltnih i popločanih površina, zatim da se čitav kompleks ogradi, da se na strani gdje se izlazi kolima formira parkiralište, da se staze osvijetle, da se dovede voda do spomenika radi njegovog održavanja, kao i da se napravi video nadzor.

„Iz Opštine Berane su obećali pomoć u smislu razređivanja drveća u parkovskoj površini. To podrazumijeva i promjenu detaljnog urbanističkog plana, jer je nelogično da imate spomenički kompleks od 24 hektara, a da nemate gdje da popijete kafu. Dobra ideja je da se tamo gdje bi bio parking izgradi jedna bašta i vidikovac, tako da kada neko dođe ima gdje da proba neko nacionalno jelo ili samo popije kafu”, objašnjava Lutovac.

On kaže da ovih dana kreće samo postupak čišćenja spomeničkog dijela bez hemikalije, odnosno fizičko čišćenje spomenika, koje će biti završeno za dvadesetak dana.

„Do tada će biti gotov projekat koji će da razradi ostale stavke koje ne ulaze u ovu odobrenu sumu, ali će nam projekat pokazati koliko je potrebno da se to sve završi i dobijemo jedno pravo kulturno dobro Berana”, kaže arheolog Lutovac.

Među spomenicima NOB-a koji su već proglašeni kulturnim dobrom i sada čekaju na konzervatorske poslove i uređenje su Spomen ploča i Petnjici, Spomen ploča u u mjestu Veliki krš u Andrijevici, Spomen grobnica na planini Kape kaludarske Berane, Spomenik palim borcima u Bijelom Polju, Spomen ploča u mjestu Dolje u opštini Plav, Partizansko groblje u Mojkovcu, Spomen česma Bobovo u Pljevljima, Titova pećina Obala Tare u Plužinama, Spomen česma Pitomine i Bosače u blizini Crnog jezera na Žabljaku, Spomenik palim borcima u Mojkovcu i Spomen česma u Šavniku. Projektom je obuhvaćen i Spomenik palim borcima 1914. do 1918. u Kolašinu.

Za mnoge od ovih spomenika koji su konačno proglašeni kulturnim dobrom većina mladih nikada nije čula. Svakako da je među spomenicima NOB-a koji će biti istraženi, konzervirani i revalorizovani, na sjeveru najmonumentalniji onaj u Beranama na Jasikovcu. Teško je povjerovati da neko nije čuo za to sveto mjesto, ali nije nevjerovatno da ima čak i stanovnika Berana koji ga posmatraju iz iskrivljene vizure. Prekrajanje istorije je na djelu.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo