Ekspertima Polimskog muzeja iz Berana odobren je projekat uređenja najznačajnijih spomenika kulture na sjeveru Crne Gore, među kojima je i trinaest spomenika iz perioda Drugog svjetskog rata, odnosno NOB-a. Najveći broj tih spomenika tek je prošle godine proglašen kulturnim dobrom, dok je za spomenik na brdu Jasikovac iznad Berana, koji predstavlja arhitektonsko djelo Bogdana Bogdanovića, u toku postupak uvrštenja u arhiv spomenika kulture.
Tako će osim onih koji predstavljaju drevne vrijednosti kao što su Manastir Svete Trojice u Pljevljima, crkva Svetog Nikole u Bijelom Polju, Careva džamija u Plavu, Ganića kula u Rožajama, Ostaci crkve u Šćepan Polju u Plužinama i Kuća Balića u Gusinju, konačno na red doći i spomenici novije istorije.
„Ministartsvo kulture je odobrilo preko milion eura za konzervatoske radove na zaštićenim kulturnim dobrima u Crnoj Gori. To su uglavnom spomenici NOB-a i revolucije i mi smo prihvatili da radimo sve spomenike na sjeveru – u Gusinju, Andrijevici, Petnjici, Bijelom Polju, Mojkovcu. Uzeli smo i niz spomenika koji se nalaze na teritoriji Pljevalja, Šavnika i Žabljaka. Čim budu sredstva odobrena, mi počinjemo taj posao koji ćemo završiti tokom ove sezone, za dva do tri mjeseca. Za spomenike na sjeveru opredijeljeno je oko 150 hiljada eura”, kaže za Monitor arheolog Predrag Lutovac.
On objašnjava da je ovaj poduhvat logičan nastavak projekta koji je započet prošle godine, u okviru kojeg se već radi na uređenju spomen- kompleksa na Jasikovcu u Beranama.
„Projekat koji podrazumijeva potpunu valorizaciju spomen kompleksa Jasikovac prestavlja prenesenu djelatnost iz prošle godine. Ministarstvo je ranije Polimskom muzeju odobrilo sredstva za pet projekata zaštite kulturnih dobara na prostoru opština Berane, Bijelo Polje i Rožaje, sa ciljem da se sprovedu određena istraživanja i da se pokrene postupak da oni uđu u arhivu kulturne baštine”, kaže Lutovac.
Ugledni stručnjak objašnjava da se radi o arheološkim lokalitetima i spomenicima za koje se znalo da postoje, ali do sada nijesu tretirani kao kulturna dobra.
„Sada su odobrena sredstva da se pokrene postupak istraživanja i njihove valorizacije. Jedan od tih spomenika je spomenik na Jasikovcu koji je radio poznati arhitekta Bogdan Bogdanović”, kaže Lutovac.
Prema njegovim riječima na osnovu dokumentacije iz prošle godine, kada je vršena revalorizacija zaštićenih spomenika kulture, utvrđeno je da je na Jasikovcu do sada bila zaštićena samo jedna spomen-ploča sa natpisom da je na tom mjestu strijeljano devet rodoljuba.
„Krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina Bogdan Bogdanović je napravio veliki spomen-kompleks koji ni dan danas nije ušao u zaštićene spomenike kulture. S obzirom da smo u prošloj godini imali dosta aktivnosti odlučili smo da rad na spomeniku prebacimo za ovu godinu i ovih dana počinje njegova rekonstrukcija”, objašnjava Lutovac.
On napominje da je od dobijenih osamnaest hiljada eura ekipa koja radi na restauraciji dužna da napravi konzervatorski projekat koji podrazumijeva snimanje postojećeg stanja kako bi se našla mjera kako da se spomenik vrati u prvobitno stanje.
„Od njegovog podizanja niko nije vodio računa o njemu. Bio je ispisan grafitima i mi smo tokom prošle godine vršili čišćenje kamenih blokova. Glavni dio spomenika je obrastao lišajevima. Sada ga tretiramo kao zaštićeni spomenik kulture, jer smo postupak za dobijanje tog statusa pokrenuli još prošle godine i više ne možemo da čekamo. Krajnje je vrijeme da se počne zaštita”, smatra Lutovac.
On kaže da arheolozi i stručnjaci za restauracije i konzervacije imaju dogovor sa lokalnom upravom u Beranama, tako da se neće zadržati samo na spomeniku od desetak hektara površine. „Proširićemo projekat i na uređenje šumske, odnosno parkovske površine od 24 hektara, i pristupićemo uređenju i zaštiti čitavog Jasikovca. Namjera nam je da ovo mjesto pretvorimo u pravo izletište Berana”
Projakat će obuhvatiti uređenje asfaltnih i popločanih površina, zatim da se čitav kompleks ogradi, da se na strani gdje se izlazi kolima formira parkiralište, da se staze osvijetle, da se dovede voda do spomenika radi njegovog održavanja, kao i da se napravi video nadzor.
„Iz Opštine Berane su obećali pomoć u smislu razređivanja drveća u parkovskoj površini. To podrazumijeva i promjenu detaljnog urbanističkog plana, jer je nelogično da imate spomenički kompleks od 24 hektara, a da nemate gdje da popijete kafu. Dobra ideja je da se tamo gdje bi bio parking izgradi jedna bašta i vidikovac, tako da kada neko dođe ima gdje da proba neko nacionalno jelo ili samo popije kafu”, objašnjava Lutovac.
On kaže da ovih dana kreće samo postupak čišćenja spomeničkog dijela bez hemikalije, odnosno fizičko čišćenje spomenika, koje će biti završeno za dvadesetak dana.
„Do tada će biti gotov projekat koji će da razradi ostale stavke koje ne ulaze u ovu odobrenu sumu, ali će nam projekat pokazati koliko je potrebno da se to sve završi i dobijemo jedno pravo kulturno dobro Berana”, kaže arheolog Lutovac.
Među spomenicima NOB-a koji su već proglašeni kulturnim dobrom i sada čekaju na konzervatorske poslove i uređenje su Spomen ploča i Petnjici, Spomen ploča u u mjestu Veliki krš u Andrijevici, Spomen grobnica na planini Kape kaludarske Berane, Spomenik palim borcima u Bijelom Polju, Spomen ploča u mjestu Dolje u opštini Plav, Partizansko groblje u Mojkovcu, Spomen česma Bobovo u Pljevljima, Titova pećina Obala Tare u Plužinama, Spomen česma Pitomine i Bosače u blizini Crnog jezera na Žabljaku, Spomenik palim borcima u Mojkovcu i Spomen česma u Šavniku. Projektom je obuhvaćen i Spomenik palim borcima 1914. do 1918. u Kolašinu.
Za mnoge od ovih spomenika koji su konačno proglašeni kulturnim dobrom većina mladih nikada nije čula. Svakako da je među spomenicima NOB-a koji će biti istraženi, konzervirani i revalorizovani, na sjeveru najmonumentalniji onaj u Beranama na Jasikovcu. Teško je povjerovati da neko nije čuo za to sveto mjesto, ali nije nevjerovatno da ima čak i stanovnika Berana koji ga posmatraju iz iskrivljene vizure. Prekrajanje istorije je na djelu.
Tufik SOFTIĆ