Povežite se sa nama

OKO NAS

PRIVATIZACIJA BOKSITA: Anđeli i investitori

Objavljeno prije

na

Prijetnje nikšićkih rudara kao da niko više ne uzima za ozbiljno. Prošla su vremena kada je lično premijer Milo Đukanović po resornom ministru slao pismo u jamu kako bi ih ubijedio da prekinu štrajk. Radnici Boksita ovih dana uzalud traže odgovor ko će upravljati njihovom firmom u narednom periodu. Ne pomažu ni prijetnje štrajkom i radikalizacijama, koje su nekada lako uspijevale da ubijede poslodavce i državu.

A firma je zaista u velikom problemu, iako prema nekim procjenama ispod posnih župskih brda spava milijarda eura jedne od najkvalitetnijih ruda boksita u Evropi. Vlada uprkos velikom potencijalu i dalje traži ,,strateškog partnera”.

Miodrag Davidović Daka, vlasnik Neksana je nedavno objelodanio ponudu za kupovinu imovine Boksita. Pored 4,4 miliona eura za imovinu, Davidović je ponudio 600.000 eura za socijalni program, uz uslov da mu se obezbijede koncesije na rudu. Zbog previsoke cijene i neizvjesnosti oko koncesije za eksploataciju rude, do sada su propala četiri tendera za prodaju imovine Boksita.

Bord povjerilaca nikšićkih Rudnika boksita u stečaju nije još donio odluku o ponudi Neksana. Navodno ponuda ,,nije korektno razrađena”.

Radnicima, koji su iz Nikšića došli pred zgradu Vlade gdje je pred kraj maja održan sastanak povjerilaca Boksita, niko se nije obratio. Oni se zalažu da Boksite dobije Davidović, za kojeg tvrde da je uspješno upravljao kompanijom.

Davidović je dežurni spasilac nekada državnih crnogorskih preduzeća, od Željezare do KAP-a. Davnašnju ideju o preuzimanja Boksita obrazlagao je u maju 2012. godine: ,,Meni je kazano, od anđela gospodnjih, da ja treba da uđem u tu kompaniju. Ja ću sjutra uzeti i Boksite i KAP da upravljamo sa te dvije kompanije i da garantujemo kompletnom imovinom da će obje biti respektabilne za godinu dana”.

Solventnost i respektabilnost baš i nijesu stigle. Davidović je opet tu da spašava kompaniju.

U Rudnicima boksitima je u novembru 2013. godine uveden stečaj na zahtjev Crnogorske komercijalne banke (CKB), zbog duga od 1,59 miliona eura, a potom i proglašen bankrot, jer niko u zakonskom roku nije dostavio plan reorganizacije preduzeća.

Ukupna priznata potraživanja su 130 miliona eura, a radnici po osnovu zaostalih plata do uvođenja stečaja potražuju 3.196.185 eura. Njihove plate nijesu prelazile cifru od 500 eura u periodu od novembra 2011 . kada je firma prestala sa proizvodnjom za razliku od sindikalnih lidera i direktora koji u tom periodu prijavljuju četvorocifrene zarade.

Boksiti su druga crnogorska kompanija na top listi poreskih dužnika po osnovu poreza i doprinosa sa 11.241.478 eura duga.

Boksitima su upravljali Vlada i ruski CEAC nekoliko godina do uvođenja stečaja. Rudnicima boksita je potom upravljala kompanija Neksan, na osnovu ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji.

,,Mi smo vrlo zadovoljni Davidevićevom ponudom, ali čujemo da iz Privrednog suda kažu da su zainteresovane još dvije firme, ali ne za kupovinu imovine, nego za poslovno-tehničku saradnju, što je nama neprihvatljivo. Šta da radimo opet poslije nekoliko mjeseci kada istekne ugovor, opet ista priča. Mi želimo da se ovo jednom za vazda riješi”, kaže za Monitor Borislav Bojanović, predsjednik Samostalnog sindikata Boksita.

,,Javnost mora da zna da su Boksiti prije deset godina prodati CEAC-u za 4,5 miliona eura, tako da ne znam zašto bi Neksanova ponuda bila odbijena kad je sasvim korektna. Mi smo uvijek bili zadovoljni saradnjom sa njima, stekli su povjerenje kod radnika, ali ako nadležni imaju bolju ponudu onda dajte neka kažu, ne znam zašto se ovoliko odugovlači”, kaže Bojanović.

Rudari koji su se u vrijeme početaka tranzicije dičili sa četvorocifrenim platama prije desetak dana su primili po 193 eura, od kojih je polovina primila samo polovinu zbog kreditnih zabrana.

,,Ne može se živjeti sa ovolikom platom i radnici vrše pritisak da se počne sa okupljanjima i protestima, ali mi iz Sindikata molimo za još malo strpljenja, čekamo da nam Odbor povjerilaca kaže koja je konačna odluka”, zabrinut je Bojanović.

Ilija Miljanić predsjednik Udrženja inženjera Rudnika boksita podsjeća da imovina Boksita vrijedi minimum 16 miliona eura, samo računajući zemljište.

,,Na Zagradu se još nalazi oko dva miliona tona visokokvalitetne rude sa sadržajem silicijuma ispod dva odsto i sadržajem aluminijumoksida preko 60 odsto što predstavlja prirodnu glinicu vrijednu najmanje 35 eura po toni”, kaže on.

Miljanić smatra da bi jedini pravi vlasnik trebala biti država jer Rudnik boksita ima dovoljno kadrova za profesionalnu proizvodnju rude. Kako stvari stoje država nije zainteresovana. Vidjećemo, kakva sudbina čeka Boksite.

Željezara i Daka

Davidović je dva puta spašavao Željezaru. Prvo je bilo 2003/04. Tada je obećao: „Zahvaljujući meni Željezara će dobiti valjanog kupca”. Izgledalo je kao gotova stvar, da će Željezaru preuzeti rusko-engleska kompanija Stari askol. Dobili smo Midland, posao koji je ostao jedna od naših najvećih privatizacionih blamaža. Investitori su preko noći pobjegli i sa sobom odnijeli sve što se iz nikšićke Željezare odnijeti moglo. Ceh – 3,5 miliona eura. Drugo spašavanje Željezare desilo se 2011. godine, uz gubitak oko četiri miliona.

Bato PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo