Povežite se sa nama

OKO NAS

NIKŠIĆ U SUSRET 21. MAJU: Od zastava se ne živi

Objavljeno prije

na

Prije devet godina 21. maja – 26.434 građana Nikšića zaokružilo je ,,da” nezavisnoj Crnoj Gori. U noći objavljivanja rezultata crnogorskog referenduma za vraćanje državne samostalnosti ulicama Nikšića se nije moglo proći od automobila okićenih državnim zastavama i simbolima. Sa većine balkona zgrada i ispred kuća u predgrađima vijorila se toga dana crvena crnogorska zastava. Devet godina kasnije, pusti centar Nikšića ne govori da se bliži neki važan jubilej, dok televizijski snimci iz glavnog grada pokazuju ulice okićene, kako reče spikerka državne televizije, sa ni manje ni više nego – petsto zastava.

„Neće valjda kod nas da kvare idilu. A i neukusno je, brate, i nekako jezivo, eno Podgorica izgleda kao da su crveni kmeri zauzeli grad”, komentariše nedostatak dekoracije rodnoga grada dvadesetpetogodišnji Luka Nikčević, nezaposleni građanin.

Za devet godina nezavisnosti Nikšić je ostao bez desetak nekada uspješnih firmi, a radnici tih preduzeća pretvoreni su u korisnike socijalnog programa ili nezaposlene očajnike. Opštinska kasa je opterećena sa četrdeset miliona duga. Istina, otvorena je elektrificirana pruga Nikšić-Podgorica kojom Nikšićani lakše i jeftinije mogu pobjeći od svog rodnog grada. I kad se sve sabere, koga čudi što nema zastava na Trgu slobode.

„Da je Nikšić zaboravljen kao grad i da nije trenutak za slavlje govori i činjenica da se ne osjeća ni minimalna praznična atmosfera povodom obilježavanja Dana državnosti. Od 2006. pa do dana današnjeg ovaj grad nije mrdnuo sa nulte tačke što samo govori koliko se predizborna i referendumska obećanja ispunjavaju i koliko se mari za građane koji su davali podršku ovim obećanjima. Da nije zrelo naprijed pokazuje i moj Filozofski fakultet gdje se priprema gašenje odsjeka koji čini suštinu ove univerzitetske jedinice”, kaže student filozofije Vladan Raičević.

Po njemu postoji nešto što je još gore od užasne ekonomske situacije u gradu: podjele koje se za ovih devet godine nijesu uspjele prevazići. „Umjesto da rade na prevazilaženju podjela, vlast je svih ovih godina radila na njihovom produbljivanju tako da je još nemoguć razgovor ljudi koji su glasali za nezavisnost i onih koji su bili protiv, oni nijesu spremni da čuju jedni druge čak ni nakon svih ovih godina”, kaže Raičević.

Jedna od rijetkih zastava Crne Gore vijori se na jarbolu ispred stare kamene kuće Kovačevića ispod brda Žirovnica.

Jovan Andrijin Kovačević taj svečani ritual izvodi svake godine od kada je ostvaren njegov san o nezavisnosti Crne Gore. Svjestan je da će svojom zastavom, sakriven od puta i daleko od gradskog jezgra, samo rijetke podsjetiti na važni datum kakav je Dan nezavisnosti Crne Gore.

Svake godine 21. maja on i njegovi sinovi, sedamnaestogodišnji Stefan i dvanaestogodišnji Bojan podignu zastavu na jarbol ispred kuće stare više do jednog vijeka. U toj kući su se sakrivali komiti za vrijeme austrougarske okupacije Crne Gore. Njegova, priča, već odavno upokojena baba Joka prenijela mu je poštovanje prema svojoj zemlji.

„Žalosno je što se još, nakon devet godina, manipuliše pitanjem o promjeni državnih simbola. To su svetinje oko kojih nema kompromisa, ali ova naša vlast izgleda može da trguje sa svačim, sve je na prodaju”, kaže Jovan.

Dok sjedimo u hladu starog oraha Jovanu zvoni telefon. Javlja se prijatelj iz Kanade da čestita praznik. Čuje se himna Crne Gore. Prijatelj se žali Jovanu da nema jarbola da visoko podigne zastavu tamo u Kanadi. Jovan ima tri komada.

„Kada su mijenjali jarbole ispred zgrade Opštine bilo mi je žao da ih bace u staro gvožđe pa sam ih dovezao kod mene, kući. Jedan sam postavio ovdje a ovoj drugoj dvojici tražim dostojno mjesto, pa ako je ko zainteresovan nek mi se javi da mu ga poklonim, pod uslovom da mu namjena bude prava”.

Vijori se zastava i ispred kuće Kovačevića dok se iza nje, kao pozadina, vide čađavi dimnjaci hala Željezare Toščelik, mrtvi i bez tamnih dimova kojima su godinama bojili nebo iznad Nikšića.

Bato PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo