Povežite se sa nama

OKO NAS

POLIEKS – JEDINA BERANSKA FABRIKA: Preživjeti tranziciju

Objavljeno prije

na

Nedavna posjeta delegacije poznate italijanske kompanije Fioochi Munizioni S.p.A. Opštini Berane i fabrici eksploziva Polieks najavila je mogući početak proširenja djelatnosti jedine beranske fabrike i njen ozbiljniji prodor prema zapadnoevropskom tržištu. Italijani su pokazali zainteresovanost da u Beranama pokrenu proizvodnju inicijalnih kapisli za municiju, a u drugoj fazi nabavku mašina i proširenje djelatnosti na patent kapisle.

Kompanija Fioochi Munizioni S.p.A. osim što uspješno radi u Italiji, svojim proizvodnim programima stiže i do Sjedinjenih Američkih Država. Da li bi to mogao biti i put prodora beranskog Polieksa?

Ova fabrika je privatizovana prije nekoliko mjeseci, a vlasnik Slavko Vujisić tada je najavio dolazak stranih investitora i saradnju s najpoznatijim svjetskim prozivođačima u ovoj oblasti. On je dodao da Polieks ima „vrlo ozbiljne kontakte s kompanijama iz inostranstva”, kao i da postoje velike šanse da se u Berane dovedu poznate firme za nove proizvodne programe.

Polieks je odavno na prostorima Balkana poznat kao važan faktor u sektoru proizvodnje eksploziva i municije. Vujisić za Monitor kaže da će njegov prvi potez biti otvaranje nove fabrike namjenske hemije u okviru ove kompanije. On smatra da budućnost Polieksa nije samo u proizvodnji eksploziva.

„Mi smo uradili sva ispitivanja u proteklih godinu i po, i postali jedan veoma važan mali partner namjenske industrije u okruženju. Nema nijedne fabrike u Srbiji, Bosni i Makedoniji kojoj mi ne prodajemo određene hemijske supstance koje su njima neophodne kao repromaterijal za dalju proizvodnju”, kaže Vujisić.

Prema njegovim riječima, ekipa stručnjaka koja radi na tom programu respektabilna je s bilo kojeg nivoa.

„Taj se program zaokružuje i jedna od prvih stvari koju ćemo uraditi jeste puštanje nove fabrike hemije Polieks”, kazao je Vujisić. On objašnjava da je hemija osnov svih proizvodnji raketnih goriva, različitih reagenasa od protivgradne odbrane i slično.

„Veoma mali broj ljudi poznaje taj nivo proizvodnje da bi se mogao upustiti u taj posao. Pored Njemaca, mi sada jedini u Evropi radimo određene hemikalije. One su potpuno bezbjedne, nema toksike, nema otpadnih voda, nema ništa što bi moglo da nas ugrozi, ali su veoma respektabilne s aspekta potreba”, kaže Vujisić.

Prednost Polieksa je u tome što je blizu proizvođačkim kapacitetima Srbije, Bosne i Makedonije.

„Mi smo njima riješili nešto što im je bilo ozbiljan problem, a to je da mogu kada im treba kupiti onoliko koliko im je potrebno za svoju proizvodnju. Zbog transportnih troškova mi smo im postali apsolutno konkurentni na svjetskom tržištu”, dodao je Vujisić.

On tvrdi da fabrika hemije već ima načelan dogovor s potencijalnim kupcima da proda sve što proizvede. Prema njegovim riječima Polieks će, tako, u svom krugu imati različite proizvodne djelatnosti koje će biti koncipirane kao mali profitabilni centar.

„Svaki segment za sebe je profitabilan. Nastavićemo da radimo još jedan vid delaboracije. Tu smo uključeni u program NSPA, koji bi trebalo da krene krajem ljeta. S UNDP sve što smo uradili za ovih četiri-pet godina, urađeno je na obostrano zadovoljstvo i nikada nijesmo imali nijednu primjedbu. Procedure koje smo mi razvili oni sada koriste za neke druge države kao primjer kako to treba uraditi”, kaže Vujisić.

U Polieksu je, kako tvrdi, sve spremno i za početak veće proizvodnje biodizel goriva za potrebe fabrike.

„Biodizel se koristi u jednom od eksploziva kao osnovna supstanca s amonijum nitratom, kao i za naše potrebe unutar fabrike. Biodizel gorivo se proizvodi od otpadnog ulja iz restorana, i već je u upotrebi u našem voznom parku” , kaže Vujisić.

Kada se radi o postojećim, odnosno starim programima proizvodnje, vlasnik Polieksa tvrdi da su osvojili još neke djelove tržišta na Balkanu.

„U najkraćem roku ćemo uvesti nove mašine, povećati kapacitet i dobiti nove dijametre eksploziva. I za to već unaprijed imamo dogovoreno tržište. Sve ovo nam omogućava stabilno poslovanje fabrike u budućem periodu, bez ikakvih oscilacija i kriza”, smatra Vujisić.

U Polieksu očekuju i da će se naći među trideset odsto kompanija iz Crne Gore koje će sarađivati s Kinezima na izgradnji autoputa.

„Ono što je važno je da imamo određene eksplozive koje Kinezi koriste i da sami možemo organizovati kompletnu proizvodnju za njihove potrebe. Postoje i određeni eksplozivi gdje bismo morali da uradimo dodatne investicije, a prije svega mislim na emulzione eksplozive. Znači, spremni smo da investiramo pola miliona ili milion eura, ako smo sigurni da ćemo raditi taj posao. Mislim da je realno da eksplozivi budu nešto što bi Kinezi koristili kao naš, domaći proizvod iz bezbjednosnih razloga, zatim blizine transporta, načina skladištenja i slično” – kaže Vujisić.

Vujisić je u većinski paket akcija Polieksa od države otkupio u konzorcijumu s Iskrom Barič, za koju kaže da su odavno bili proizvodno upućeni jedni na druge.

„Ta saradnja traje odavno. To je dobar partnerski odnos i konzorcijum koji smo napravili je normalan slijed svega toga”, objašnjava on.

Polieks je otvoren početkom osamdesetih godina u sklopu vojne fabrike u Vitezu, i za potrebe tadašnje JNA proizvodio je plastične eksplozive, detonatore i bombe. Nakon raspada SFRJ kompanija je nastavila da radi, ali se na vrijeme preorijentisala na civilne programe, proizvodeći privredne eksplozive i električne detonatore. Sada ponovo proizvodi i vojni eksploziv. Za plastični eksploziv koji se proizvodio u ovoj fabrici stručnjaci su odavno kazali da je najkvalitetniji u svijetu, i da je bolji čak i od američkog C-4.

Do prije pet-šest godina ova fabrika je poslovala s teškoćama. Tada je upravljanje preuzeo ovaj privatni preduzetnik, koji je, kao manjinski akcionar, imao trideset odsto vlasništva. On je uspio da je vrati na put pozitivnog finansijskog poslovanja. Sada kada je većinski vlasnik, Vujisić obećava brz prodor do evropskog i svjetskog tržišta.

Ostaće neobjašnjivo kako je fabrika eksploziva Polieks, jedina u ovom gradu, preživjela period tranzicije. Kako je moguće da nije, kao sve druge, opljačkana i uništena. Njenih pedeset radnika danas su čitava radnička klasa u Gornjem Polimlju. Moglo bi se reći kako je Polieks zdravo tkivo u zoni višedecenijskog djelovanja tajkunskog talasa na sjeveru Crne Gore.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo