Povežite se sa nama

OKO NAS

POLIEKS – JEDINA BERANSKA FABRIKA: Preživjeti tranziciju

Objavljeno prije

na

Nedavna posjeta delegacije poznate italijanske kompanije Fioochi Munizioni S.p.A. Opštini Berane i fabrici eksploziva Polieks najavila je mogući početak proširenja djelatnosti jedine beranske fabrike i njen ozbiljniji prodor prema zapadnoevropskom tržištu. Italijani su pokazali zainteresovanost da u Beranama pokrenu proizvodnju inicijalnih kapisli za municiju, a u drugoj fazi nabavku mašina i proširenje djelatnosti na patent kapisle.

Kompanija Fioochi Munizioni S.p.A. osim što uspješno radi u Italiji, svojim proizvodnim programima stiže i do Sjedinjenih Američkih Država. Da li bi to mogao biti i put prodora beranskog Polieksa?

Ova fabrika je privatizovana prije nekoliko mjeseci, a vlasnik Slavko Vujisić tada je najavio dolazak stranih investitora i saradnju s najpoznatijim svjetskim prozivođačima u ovoj oblasti. On je dodao da Polieks ima „vrlo ozbiljne kontakte s kompanijama iz inostranstva”, kao i da postoje velike šanse da se u Berane dovedu poznate firme za nove proizvodne programe.

Polieks je odavno na prostorima Balkana poznat kao važan faktor u sektoru proizvodnje eksploziva i municije. Vujisić za Monitor kaže da će njegov prvi potez biti otvaranje nove fabrike namjenske hemije u okviru ove kompanije. On smatra da budućnost Polieksa nije samo u proizvodnji eksploziva.

„Mi smo uradili sva ispitivanja u proteklih godinu i po, i postali jedan veoma važan mali partner namjenske industrije u okruženju. Nema nijedne fabrike u Srbiji, Bosni i Makedoniji kojoj mi ne prodajemo određene hemijske supstance koje su njima neophodne kao repromaterijal za dalju proizvodnju”, kaže Vujisić.

Prema njegovim riječima, ekipa stručnjaka koja radi na tom programu respektabilna je s bilo kojeg nivoa.

„Taj se program zaokružuje i jedna od prvih stvari koju ćemo uraditi jeste puštanje nove fabrike hemije Polieks”, kazao je Vujisić. On objašnjava da je hemija osnov svih proizvodnji raketnih goriva, različitih reagenasa od protivgradne odbrane i slično.

„Veoma mali broj ljudi poznaje taj nivo proizvodnje da bi se mogao upustiti u taj posao. Pored Njemaca, mi sada jedini u Evropi radimo određene hemikalije. One su potpuno bezbjedne, nema toksike, nema otpadnih voda, nema ništa što bi moglo da nas ugrozi, ali su veoma respektabilne s aspekta potreba”, kaže Vujisić.

Prednost Polieksa je u tome što je blizu proizvođačkim kapacitetima Srbije, Bosne i Makedonije.

„Mi smo njima riješili nešto što im je bilo ozbiljan problem, a to je da mogu kada im treba kupiti onoliko koliko im je potrebno za svoju proizvodnju. Zbog transportnih troškova mi smo im postali apsolutno konkurentni na svjetskom tržištu”, dodao je Vujisić.

On tvrdi da fabrika hemije već ima načelan dogovor s potencijalnim kupcima da proda sve što proizvede. Prema njegovim riječima Polieks će, tako, u svom krugu imati različite proizvodne djelatnosti koje će biti koncipirane kao mali profitabilni centar.

„Svaki segment za sebe je profitabilan. Nastavićemo da radimo još jedan vid delaboracije. Tu smo uključeni u program NSPA, koji bi trebalo da krene krajem ljeta. S UNDP sve što smo uradili za ovih četiri-pet godina, urađeno je na obostrano zadovoljstvo i nikada nijesmo imali nijednu primjedbu. Procedure koje smo mi razvili oni sada koriste za neke druge države kao primjer kako to treba uraditi”, kaže Vujisić.

U Polieksu je, kako tvrdi, sve spremno i za početak veće proizvodnje biodizel goriva za potrebe fabrike.

„Biodizel se koristi u jednom od eksploziva kao osnovna supstanca s amonijum nitratom, kao i za naše potrebe unutar fabrike. Biodizel gorivo se proizvodi od otpadnog ulja iz restorana, i već je u upotrebi u našem voznom parku” , kaže Vujisić.

Kada se radi o postojećim, odnosno starim programima proizvodnje, vlasnik Polieksa tvrdi da su osvojili još neke djelove tržišta na Balkanu.

„U najkraćem roku ćemo uvesti nove mašine, povećati kapacitet i dobiti nove dijametre eksploziva. I za to već unaprijed imamo dogovoreno tržište. Sve ovo nam omogućava stabilno poslovanje fabrike u budućem periodu, bez ikakvih oscilacija i kriza”, smatra Vujisić.

U Polieksu očekuju i da će se naći među trideset odsto kompanija iz Crne Gore koje će sarađivati s Kinezima na izgradnji autoputa.

„Ono što je važno je da imamo određene eksplozive koje Kinezi koriste i da sami možemo organizovati kompletnu proizvodnju za njihove potrebe. Postoje i određeni eksplozivi gdje bismo morali da uradimo dodatne investicije, a prije svega mislim na emulzione eksplozive. Znači, spremni smo da investiramo pola miliona ili milion eura, ako smo sigurni da ćemo raditi taj posao. Mislim da je realno da eksplozivi budu nešto što bi Kinezi koristili kao naš, domaći proizvod iz bezbjednosnih razloga, zatim blizine transporta, načina skladištenja i slično” – kaže Vujisić.

Vujisić je u većinski paket akcija Polieksa od države otkupio u konzorcijumu s Iskrom Barič, za koju kaže da su odavno bili proizvodno upućeni jedni na druge.

„Ta saradnja traje odavno. To je dobar partnerski odnos i konzorcijum koji smo napravili je normalan slijed svega toga”, objašnjava on.

Polieks je otvoren početkom osamdesetih godina u sklopu vojne fabrike u Vitezu, i za potrebe tadašnje JNA proizvodio je plastične eksplozive, detonatore i bombe. Nakon raspada SFRJ kompanija je nastavila da radi, ali se na vrijeme preorijentisala na civilne programe, proizvodeći privredne eksplozive i električne detonatore. Sada ponovo proizvodi i vojni eksploziv. Za plastični eksploziv koji se proizvodio u ovoj fabrici stručnjaci su odavno kazali da je najkvalitetniji u svijetu, i da je bolji čak i od američkog C-4.

Do prije pet-šest godina ova fabrika je poslovala s teškoćama. Tada je upravljanje preuzeo ovaj privatni preduzetnik, koji je, kao manjinski akcionar, imao trideset odsto vlasništva. On je uspio da je vrati na put pozitivnog finansijskog poslovanja. Sada kada je većinski vlasnik, Vujisić obećava brz prodor do evropskog i svjetskog tržišta.

Ostaće neobjašnjivo kako je fabrika eksploziva Polieks, jedina u ovom gradu, preživjela period tranzicije. Kako je moguće da nije, kao sve druge, opljačkana i uništena. Njenih pedeset radnika danas su čitava radnička klasa u Gornjem Polimlju. Moglo bi se reći kako je Polieks zdravo tkivo u zoni višedecenijskog djelovanja tajkunskog talasa na sjeveru Crne Gore.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo