Povežite se sa nama

OKO NAS

SJEĆANJE: ŠEJH TAHIR KANIĆI, VELIKAN SUFIJSKE PRAKSE: Trag čovjeka

Objavljeno prije

na

„Nikada nikog nijesam čuo da je nešto ružno rekao za šejha (duhovni vođa) Tahira Kanaćija (Tahir Kanaqi). Slušao sam samo riječi divljenja i hvale. Jer, zaista bio je to sveti čovjek, biljeg vjere, riznica tajni, koji je samom milošću Jedinog Boga povezivao ovaj i onaj svijet, kojemu je dato istinsko znanje, onako kako sam Gospodar svjetova kaže u Svojoj posljednjoj Objavi: „Bog na visoke stepene uzdiže one od vas koji su uzvjerovali i kojima je dato znanje” (58:11)”, kaže jedan od najboljih poznavalaca nauke tarikata (discipline kojom se postiže čišćenje duše) Sadik Pelinković.

Bio je veliki rufaijski šejh Tahir, rodom iz Krajine, ponad Skadarskim jezerom, gdje je i proveo gotovo čitav svoj ovozemaljski život, more znanja, raritet svoga doba, jedan od posljednjih velikana sufizma na ovom prostoru, tačnije šejh svih šejhova, autentičan proizvod sufijske misli i prakse, te velike filozofije života. A ona ima samo jedan cilj: biti što bolji čovjek uvijek svjestan Boga Svemoćnog. To znači: urediti na najljepši način svoj odnos prema Milostivom i prema Njegovim stvorenjima. „Blagošću i dobrotom svakome obradovati srce”, kako bi rekao šejh Tahir.

Završio je medresu u Skadru, kod duhovnih velikana svoga vremena, ali se odmah vratio u svoju Krajinu, svjestan da upravo tu mora dati svoj doprinos očuvanju vjere, te razvoju pismenosti i opšte kulture.

Zašto se onda čuditi šejhovoj smirenosti, skromnosti i iskrenosti, najljepšem moralu, njegovim nebrojenim dobročinstvima ljudima, bez obzira na pripadnost. Imao je običaj govoriti: „Sve vjere na ovom svijetu su kao cvijeće iz jednog ružičnjaka”, ili pak: „Svaka religija je svijetlo u mraku neznanja i svaka na svoj način pomaže koje god da je boje”.

„Dovoljno je, možda, bilo samo gledati u njegovo divno lice. To je bio ibadet. Sjedjeći sa njim i sa onima koje je on uveo u tarikat, mogli ste čuti govore živih bića, kao i govor mrtve prirode”, prenose njegovi učenici.

A dobri šejh je uvijek govorio blago i šalio se prefinjeno. Kad bi čuo lijep glas ili lijepu muziku, topio se od zanosa, što je obilježje stuba vremena. Naročito se divio himni albanskih muslimana – Mevludu hazifa Ali Riza Ulćinakua (Ali Riza Ulqinaku).

Da je stajao na najčvršćem temelju vjere govori činjenica da su se njemu neprestano dešavali kerameti (čuda) i neobičnosti, a nikad suvim učenjacima, odnosno šerijatskim (vjerskim) pravnicima. O njegovim kerametima bi se moglo napisati nekoliko debelih knjiga. Napomenućemo tek da je šejh svakom znao ime, a da mu to dotični nije ranije rekao!?

Pokazivao je šejh Tahir sve ono lijepo čime ga je Bog obdario, bilo da je riječ o znanju ili nekom moralnom postupanju. Ništa od toga nije tajio, sem ono što mu je bilo naređeno da taji, povodeći se za riječima Svedostatnog: „I o blagodati Gospodara svoga kazuj!” (93:11) Zato je postojala opšta saglasnost o njegovoj duhovnoj čistoći.

Živio je šejh Tahir u vremenu bremenitom, u vremenu smutnje, neznanja i gafleta (nemara). Zato mu je tako lijepo bilo u njegovoj Krajini. U Ulcinj bi tek rijetko dolazio i nikada ne bi ostajao duže od tri dana. Tek da obiđe bližnje i svoje prijatelje. Govorio je da je Ulcinj mjesto fesada (razvrata), jer ljudi su se tada bili udaljili od vjere, povodeći se za materijalnim. „Ništa nije bolje sada; možda je još gore! Jer, nema više ljubavi, solidarnosti, iskrenosti u odnosima među ljudima i u društvu. Vjera, ili tačnije čovječnost, je ostala u knjigama, a dobri vjernici su odavno pod zemljom”, kaže hroničar Ulcinja, prof. Ismet Karamanaga.

Nije bilo lako ljudima govoriti istinu u lice, ali uvijek blago, gledati ih kako srljaju, kako se posvećuju samo ovom životu i jasno vidjeti da će ih to samo uniziti. Oni koji imaju bar malo saznanja o dervišluku oduševiće se kada čuju da je ljudima poručivao: „Bane thiun kurban!” (Učini od svinje kurbana!) Što znači jedna ovakva poruka blagog šejha? To znači – pobijedi svoje strasti, svoj ego, svoju dušu sklonu zlu! Jer čovjek doista liči na životinju kada ga vode pohlepa, zavist, inat, mržnja, dvoličnost, oholost. Nema časnije borbe od borbe sa samim sobom, pa i izginuti na tom putu. Nepogrešivi liječnik srca, šejh Tahir, je to savršeno dobro znao i ljude pozivao da, u svom najdubljem interesu, tako postupaju. Znao je takođe da nema promjena u društvu bez promjena u dušama ljudi.

Svojim cjelokupnim životom dobri šejh je pokazao kako treba istinski živjeti na ovom prolaznom svijetu, da ne treba čeznuti za njegovim ukrasima, da ne treba ići kod vladara, jer je to bolje za čovjekovu vjeru. Kada bi mu neko došao sa poklonom rekao bi da je njemu Samilosni Bog dao dovoljno i da mu tako nešto nije potrebno. Zašto se onda čuditi što je odbijao svaki prijedlog o nekoj javnoj funkciji, ili se čuditi što su tadašnje vlasti željele da ga strpaju u zatvor. Naravno, nije se ni tada zabrinuo, jer je znao da je „Bog moj zaštitnik, koji Knjigu objavljuje, i On se o dobrima brine” (7:196).

Njegovom smrću ovi su krajevi ostali uskraćeni za svetla njegovog ogromnog znanja. Ali, razumni su oni koji se lijepo odnose prema učenjacima i svetim ljudima, i koji od njih preuzimaju i prenose znanje da bi se spasili na ovom i na budućem svijetu. Zato veliki broj ljudi, svih konfesija, posjećuje njegovo turbe (mauzolej) koji je sagrađen u Malom Ostrosu, u Krajini.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo