Povežite se sa nama

OKO NAS

FOND ZDRAVSTVA I POVLAŠĆENI DOBAVLJAČI: Monopol na naš račun

Objavljeno prije

na

Još jedna strana investicija ostaće nerealizovana jer vlasti investitorima nude tuđu zemlju, pod sudskim sporom.

Kotorske vlasti najavile su prošle godine izgradnju akva parka sa delfinarijom u Grblju, na lokalitetu nekadašnje divlje deponije Trešanjski mlin. Kao investitor najavljen je direktor i vlasnik firme Aqualand Montenegro Ukrajinac Dmitry Lyarskiy.

Lyarskiy je kazao je da oni imaju nekoliko akva parkova u Ukrajini i istočnoj Evropi, te da žele da ovaj projekat realizuju u kotorskoj opštini kao jedan novi vid turističke ponude. Čak su i razgovori sa nadležnim predstavnicima lokalne vlasti bili vidno uznapredovali, pa je Lyarskiv novinarima tada kazao da će akva park biti gotov do 2016. godine.

,,U Crnoj Gori osim mora i plaža, ima jako malo infrastrukture u smislu turističke ponude. Čuli smo da je proteklih godina bilo nekoliko najava za gradnju akva parkova na primorju, ali ne znam zašto nijedan od tih projekata nije realizovan. Ovdje smo godinu i ovo je prvi projekat koji planiramo da realizujemo u Crnoj Gori. Za sada je investicija planirana na oko osam miliona eura, što će naravno zavisiti od cijene zemljišta koju još ne znamo”, rekao je Lyarsky prošle godine. Najavio je da će zaposliti 100 do 200 radnika.

Međutim, ništa od akva parka. Jedan od razloga je to što je zemljište koje Opština ponudila Ukrajincu – pod sudskim sporom.

„Taj akva park su oni namjerili da prave na imovini koja je eksproprisana 1981. godine za smetlaru i ta zemlja je još pod sudskim sporom”, objašnjava za Monitor Mićo Dobriša, jedan od potražilaca vlasništva dijela zemlje koji je Opština Kotor namjeravala da proda ukrajinskom biznismenu za izgradnju akva parka.

„To nije smetalo državi da u katastru uknjiži tu zemlju. Nije im smetalo da uknjiže imovinu moju i drugih suvlasnika, koja čak nije tada bila ubilježena u katastru na snimcima iz aviona”, objašnjava Dobriša. ,,Ja i moja porodica tu imamo sedam, osam hiljada kvadrata, a porodica Vukotić iz Gornjega Grblja, čiji se nasljednik nije pojavio prilikom snimanja zemlje ima oko 12 hiljada. Iako je država tada tu zemlju koja je nasljeđe porodice Vukotić uknjižila na sebe, ja sam znao da nasljednik postoji. Potražio sam ga i on se pojavio, pa sada i on potražuje sudskim putem svoju zemlju. Tako da će sada to sve malo teže ići”, kaže dalje Dobriša objašnjavajući da su nadležni u Opštini upoznati sa situacijom.

,,Sve to oni u Opštini znaju, jer sam ja kao odbornik i na zasjedanju lokalnog parlamenta o tome diskutovao, upozoravajući ih da ne rade to na takav način na koji su krenuli – da otimaju zemlju. Jer oni idu silom. Idu snagom sile na tuđu imovinu, to je sada dokazano i ovim novim Zakonom o eksproprijaciji. Oni pokušavaju da dokažu svoju, kako oni misle, nedodiljivu moć i silu vladajuće oligarhije. A to im za sada izgleda prolazi u ovoj zemlji i kod ovih glasača koji im sve zaboravljaju, pa stoga mogu svašta i da rade, čak i da otimaju đedovinu. Eto, meni su je oteli, ali ja ću učiniti sve što je u okviru mojih zakonskih mogućnosti da sačuvam tu zemlju”, kaže za naš list Dobriša i naglašava da je najveći dio zemlje pod sudskim sporom.

Naime, 2008. godine su mještani Grblja izvojevali da se na toj lokaciji u jednoj od malobrojnih ,,poljana” koje imamo u Crnoj Gori, ne pravi regionalna deponija za opštine Kotor, Tivat i Budva. Onda se prije više od godinu pojavila inicijativa da se na toj lokaciji, na zemljištu površine oko 30 hiljada kvadratnih metara, umjesto deponije gradi akva park.

Opština Kotor je, zbog imovinskog spora, prošle godine razgovarala sa investitorom o zakupu, a ne o prodaji zemlje, i pripremila odluku o davanju u zakup. Odlukom je bilo precizirano da se u zakup daju tri katastarske parcele u katastarskoj opštini KO Prijedor u Grblju, ukupne površine 30 hiljada kvadrata, uz početnu mjesečnu nadoknadu od 2.381 euro. Iz Opštine je tada objašnjeno da sudska zabilježba nije smetnja davanju u zakup, jer će ukoliko se sudski utvrdi osnovanost tužbe bivših vlasnika, njima biti isplaćena nadoknada za zemlju oduzetu 1981. za potrebe deponije.

U kojoj je danas fazi cijeli projekat i nazire li se rješenje, nijesmo mogli saznati od nadležnih iz Opštine i njenih službi.

Prema prošlogodišnjim navodima Dmitrya Lyarskiya, u realizaciji ovog projekta Ukrajinac je imao podršku od bivše gradonačelnice Marije Ćatović i, tadašnjeg i sadašnjeg, potpredsjednika Opštine Branka Nedovića. Monitor je kontaktirao Nedovića, a on nas je uputio na menadžera Opštine Srđana Dragomanovića, koji je kazao da on nema nadležnosti da daje bilo kakve izjave i tražio je da mu pitanja pošaljemo mejlom.

Dragojević nam je nakon što smo poslali pitanja u kratkom telefonskom razgovoru saopštio da će pitanja proslijediti kabinetu predsjednika Opštine. Odgovori nijesu stigli.

Prema katastarskim podacima predmet ovog najavljenog aranžmana su katastarska parcela 1563 KO Prijeradi koja po listu nepokretnosti ima površinu 11.649 kvadrata i po kulturi predstavlja šume 3. klase, kat. parc. 1565 površine 15.441 i predstavlja ,,sada bivšu deponiju smeća” i kat. parc. 1564 površine 700 kvadrat pašnjak 3. klase.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo