Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SKANDALOZNA DEVASTACIJA BEDEMA: Stara Budva kao vašar

Objavljeno prije

na

Posjetioci koji su ovoga ljeta boravili u Budvi bili su šokirani onim što su vidjeli u Starom gradu i oko njega, prizorom varvarski devastiranih, izbušenih i vašarski nakićenih srednjevjekovnih bedema, kojima je opasano jedno od najstarijih gradskih naselja na Jadranu. Mlađi svijet, stariji, stranci ili domaći, svi su bez izuzetka zapanjeni stepenom nebrige vlasti i zapuštenosti kulturno istorijskog spomenika prvog reda, u čijem skrnavljenju kolo vode pojedini predstavnici lokalne uprave, ugostitelji i kafedžije, vlasnici butika i restorana, koji su ovo značajno kulturno dobro podredili svojim interesima.

Budvanski bedemi imaju status zaštićenog kulturnog dobra po dva osnova. Kao samostalno nepokretno dobro i u okviru Starog grada koji je na listi zaštićenih kulturnih dobara kao cjelina. No dvostruki zaštitni štit nije pomogao u odbrani od primitivaca koji stare zidine koriste na razne, zakonom nedozvoljene načine.

Najveće zgražavanje ljudi izaziva iluminacija bedema koja je u samostalnoj izvedbi sekretara za gradsku infrastruktutu i ambijent Nikole Divanovića, izvedena u decembru prošle godine za potrebe novogodišnjeg ukrašavanja grada. Ne pitajući nikoga za mišljenje, bez saglasnosti nedležnih institucija, Divanović je realizovao ideju poznatog industrijskog dizajnera Karima Rašida o osvjetljavanju bedema nizom krivudavih cijevi predstavljenih kao lanac DNK. Za potrebe dizajnerskog ,,ukrašavanja” Divanović je u bedeme, čije je kamenje slagano vjekovima, od II do XV vijeka nove ere, ankerisao preko 300 šrafova za 50 gvozdenih nosača na koje je montirao 250 metara cijevi u dva reda. Za jedan anker ukucan u zaštićeno kulturno dobro, u civilizovanom svijetu odgovarao bi pred zakonom. U Budvi je sve dozvoljeno.

Tako je poznati dizajner sa dvije svijetleće cijevi, jednom bijelom i drugom u pink boji, postigao da Budva noću liči na palanački kupleraj, sa svim ugođajima – bučnom muzikom koja trešti sa brojnih kafanskih terasa sa nizovima stolova i stolica koje su zaposjele kompletnu kontakt zonu Starog grada. Ispod pink svjetla brojni kafići naslonjeni na zidine, pretvoreni su u noćne klubove. Svaki vlasnik iskoristio je bedeme kao zidove lokala, pa neki liče na dnevne sobe na otvorenom.

Lokal Emporio, ukrasio je ,,svoj” dio bedema tako što je na sredini postavio ogroman televizor a sa strana ukrasne vitrine sa flašama pića koje svijetle. Izbušeno je bezbroj rupa u kamenu kako bi se ovaj ,,enterijer” realizovao.

I susjedni lokali imaju okačene ,,regale” na zidinama, na čijim je policama izložena ponuda najraznovrsnijih alkoholnih pića, dok preko zidina svijetle nazivi lokala. Za ove potrebe, te za razne lampe, sijalice, zvučnike, klime, reklame i ostalo, prema procjeni nekih Budvana izbušeno je oko 9.000 rupa na ovom kulturnom dobru.

Budvanski bedemi izbušeni su kao švajcarski sir. Međutim, vrhunac kičeraja predstavljaju mnogobrojni frižideri i vitrine postavljeni uz bedeme ili unutar Starog grada. Kako bi ih prikrili, vlasnici su ih oblijepili tapetama sa uzorkom starog kamena. Kamuflaža kuhinjskih elemenata kojima nije mjesto na rivi i trgovima starog grada, novi je izum budvanskih ugostitelja.

Cirkusu doprinose ogromne tende, koje su vlasnici lokala razapeli, od koji se bedemi ne mogu ni vidjeti, u čemu prednjači lokal Astorija. Bedeme ankerišu i nadležni za festival Grad teatar, čiji panoi poput šarenih čaršava prekrivaju kamen. Čitav prostor liči na buvljak ili vašar na kome svaki prodavac radi šta mu je volja.

Prema podacima Ministarstva kulture, registrovano je 1.648 devastacija u Starom gradu. Uništen je do te mjere da se mnogi turisti i posjetioci pitaju ima li u ovom gradu vlasti, gdje je komunalna inspekcija, gdje je država sa institucijama za kulturu…

Nadležni prebacuju odgovornost s jednih na druge. Opštinska Javna ustanova Muzeji i galerije Budve, svoje obaveze svodi na evidentiranje prekršaja koje šalje na Cetinje, Upravi za kulturnu baštinu.

Direktorica Uprave Anastazija Miranović nema vremena, zauzeta je drugim obavezama. Bavi se visokom modom. Nastupila je kao modna kreatorka na manifestaciji Dani mode u Kotoru, sa svojim kreacijama, za čiju izradu treba vremena. Pohvalila se kako je dočekala da ,,rame uz rame” sa slavnim dizajnerom Žan Pol Gotjeom, održi reviju ispred kotorske katedrale.

Direktoricu Direktorata za kulturnu baštinu Lidiju Ljesar od hiljada nakarada i devastacija po Starom gradu brine isključivo ploča iznad ulaznih vrata, koju je Opština postavila 1918. u znak zahvalnosti srpskoj vojsci.

Zanimljivo je urnebesno saopštenje lokalne uprave povodom negodovanja građana oko osvjetljenja bedema u kome se priznaje da je sve urađeno bez saglasnosti Uprave sa Cetinja, ali su ankeri ušrafljeni pažljivo i nježno, prema smjernicama Ujedinjenih nacija: ,,Riječ je o ugradnji 40-ak jednostavnih metalnih držača koji su fiksirani šrafovima i posebnom smjesom koja je pažljivo ubrizgana u kamen sa namjerom da ga očuva. Svjetleće cijevi u obliku DNK lanca, koje potpisuje priznati svjetski dizajner Karim Rašid, osim što predstavljaju inovativan i jedinstven način iluminacije bedema, prvi put viđen na prostorima Mediterana, vrše i svoju osnovnu funkciju, u skladu sa preporukama UNESCO-a, a to je – isticanje teksture primorskog kamena iza kojeg stoji istorija više milenijuma stara.” U pravu su, ovakav kulturološki skandal nije zabilježen ne samo na Mediteranu nego ni u cijelom svijetu.

Mjesna zajednica Stari grad podnijela je u decembru prošle godine krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru protiv sekretara Divanovića koji je onako, ,,rame uz rame” sa Karimom Rašidom, devastirao bedeme, kojom se traži pokretanje pitanja odgovornosti za oštećenje kulturnog dobra. Prije dvadestak dana poslate su urgencije VDT Ivici Stankoviću, zbog ćutanja kotorskog tužilaštva.

Držaocu kulturnog dobra, JU Muzeji i galerije izdat je nalog Uprave za kulturna dobra za izradu projekta konzervacije bedema sa rokom koji je istekao u junu. Prema riječima direktorice Biljane Brajović, posao je preuzeo sekretar Divanović. Nismo uspjeli dobiti informaciju da li je konzervatorski projekat završen i koliko će građana Budve koštati dovođenje gradskih bedema u prvobitno stanje. Procjenjuje se da će laičko iživljavanje opštinskih službenika i ugostitelja po bedemima istjerati iz kase nekoliko stotina hiljada eura.

KARADŽIĆ PODNIO OSTAVKU

Popularni glumac Mima Karadžić podnio je ostavku na funkciju predsjednika Savjeta JU Muzeji i galerije Budve. Na burnoj sjednici Savjeta Karadžić je iznio oštre primjedbe na opštu, haotičnu situaciju u sektoru kulture u Budvi. On je za Monitor kazao da je dolaskom na čelo ove kulturne ustanove prije dvije godine, želio da pokuša neke stvari promijeniti nabolje, ali da u tome nije uspio i ne vidi nikakvu svrhu da i dalje bude na toj poziciji. Upitan za mišljenje oko degradacije bedema i Starog grada, koja se dogodila tokom njegovog mandata na čelu JU, glumac je kazao da je ta institucija najmanje kriva, te kako se i sam grozi svega što je učinjeno i da ne postoji čovjek koga je ljetos sreo koji nije komentarisao koliko je instalirana iluminacija ružna i nakaradna.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo