Povežite se sa nama

MONITORING

SKENIRANJE MINULOG RADA MIOMIRA MUGOŠE: Čeka li ga spuška rezidencija

Objavljeno prije

na

Ambasador Crne Gore u Sloveniji i bivši gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša neće biti uhapšen do jeseni dok mu ne istekne diplomatski mandat. Tako su u maju ove godine prognozirale Vijesti. Prognoza im se ostvarila.

Evo stiže jesen. Nedavno je Mugoši istekao mandat ambasadora u Sloveniji, a mediji najavljuju da će se uskoro naći pred tužiocem kao osumnjičeni za nekoliko afera. Mugoša je bio na čelu Podgorice od 1999. do 2014. godine.

Specijalni državni tužilac Milivoje Katnić krajem 2015. godine najavio je istragu u predmetima Bazar i Carine. Moguće je da spisak predmeta kojima će se tužilaštvo pozabaviti bude mnogo duži.

Mugoša je krajem septembra prošle godine u Specijalnom državnom tužilaštvu saslušan kao svjedok, dok je u toku bilo suđenje bivšem administratoru Glavnog grada Željku M. Vukoviću, optuženom da je prilikom gradnje tržnog centra Bazar nanio štetu budžetu Podgorice od 1.662.250 eura. Mugoša je tada kao svjedok tvrdio da je to bio izvanredan posao za Opštinu Podgorica. U taj ,,izvanredni” posao Glavni grad i Čelebić uložili su u gradnju Bazara po četiri miliona eura. Na kraju je Podgorici pripalo pola izgrađenih kvadrata – parking i zelena pijaca, a Čelebiću blizu 6.000 kvadrata, ali ekskluzivnog poslovnog prostora.

Istraga protiv Mugoše u vezi slučaja Bazar, kako su objavile Vijesti prije nekoliko dana, nastavlja se.

Poslije dugogodišnje istrage Mugoša je prije petnaestak dana saslušan u tužilaštvu u vezi slučaja Carine. Nezvanično, vještaci su utvrdili da je Mugoša stavio potpis na posao koji je državi nanio višemilionsku štetu. Radi se o prodaji parcele od 15.205 kvadrata na Starom aerodromu u Podgorici kompaniji Carine čiji je vlasnik Čedomir Popović. Ugovor o prodaji proglasio je ništavnim Osnovni sud u Podgorici, a potvrdio Vrhovni 2010. godine. Mugoša je, ipak, mimo znanja Skupštine Glavnog grada, u oktobru 2011. godine, odlučio da se zemljište proda Carinama.

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora podnijela je tri krivične prijave protiv Mugoše zbog nezakonite prodaje gradskog zemljišta Carinama. Posljednja je podnesena 2012. godine zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj i primio mito. I Demokrate su podnijele tužilaštvu prijavu zbog ovog slučaja. Izračunale su da je Glavni grad u ovom poslu oštećen za najmanje 20 miliona eura.

Mugoša se kao gradonačelnik vezuje i za aferu Limenka, koja je građane koštala preko deset miliona eura koji su iz državne kase uplaćeni na račun premijerovog brata Aleksandra Đukanovića.

Nedavno su vještaci, koje je angažovalo Specijalno tužilaštvo, završili ispitivanje sumnjivog ustupanja opštinskog zemljišta novom vlasniku KAP-a Veselinu Pejoviću i njegovoj kompaniji Uniprom. I u tom poslu glavnu riječ imao je Miomir Mugoša. Imovina KAP-a je krajem decembra 2012. procijenjena na 183,5 miliona eura. Nakon izlaska ruskog tajkuna Olega Deripaske iz vlasništva nekadašnjeg industrijskog giganta, 2014. stečajna uprava prodaje KAP jedinom ponuđaču kompaniji Uniprom za 28 miliona eura.

Odlukom SO Podgorica Unipromu je prepisano 417.804 kvadrata, koje je Glavni grad, preko javnih oglasa, samo mjesec prije toga prodavao po cijeni od 66 do 72 eura po kvadratu. Tako je ovom odlukom privatnoj kompaniji poklonjeno zemljište minimalne vrijednosti 26 miliona eura, gotovo onoliko za koliko je KAP prodat Pejoviću.

Ima još. Drugom odlukom investitor je oslobođen plaćanja naknade za komunalno opremanje zemljišta, koja je na toj lokaciji iznosila 48,80 eura po kvadratu. Novi poklon od 20 miliona eura, upozorili su iz opozicije. Saldo: najmanje 40 miliona štete Podgorici i državi.

U vlasnišvu Glavnog grada nije više ni parcela u Botunu na kojoj je predviđena gradnja kolektora. Mugoša je tu lokaciju poklonio Pejoviću. To mu je bio jedan od posljednjih poslova dok je bio gradonačelnik Podgorice.

MANS je prije tri godine Vrhovnom državnom tužiocu podnio krivičnu prijavu zbog nezakonite prodaje imovine KAP-a nikšićkom Unipromu. U njoj se navodi da ,,Uniprom kvadrat zemljišta kupuje po nevjerovatnih 11 eura po metru kvadratnom, dok mu se objekti, fabrička postrojenja, oprema i inventar bukvalno poklanjaju. Zaključenjem ugovora sa Unipromom, Crna Gora odmah gubi preko 20 miliona eura samo po osnovu vrijednosti zemljišta….”.

Krčmljenjem opštinskog zemljišta u Mugošinoj režiji bavila se i komisija koju je 2015. formirao njegov nasljednik Slavoljub Stijepović. Komisija je pola godine ispitivala prodaju zemljišta Glavnog grada Carinama i međusobno razgraničenje zemljišta između Glavnog grada i KAP-a. Rezultati istrage nalaze se kod vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića.

Gradonačelnik Mugoša i investitor Čelebić upisani su i u krivičnoj prijavi oko gradnje najvećeg tržnog centra u Podgorici Delte, koju su podnijele Demokrate 2015. godine. Demokrate su tužilaštvu dostavile dokumentaciju iz koje se, kako tvrde, vidi da je u trouglu Čelebić – odgovorni iz Glavnog grada – kompanija Delta iz Beograda, Podgorici i državi napravljena višemilionska šteta.

Mugoša je saslušavan u Specijalnom tužilaštvu i u vezi kampa na Zlatici. Pod lupom tužilaštva zbog toga su bili i bivši premijer Igor Lukšić, biznismen Žarko Burić i bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović. Burićeva Normal kompani je od Vlade 2006. godine kupila kamp i motel Zlatica, a sumnja se da je kasnije država otkupila od Burića to svoje zemljište koje nije moglo biti prodato.

Mugošino ime našlo se i u okviru istrage Specijalnog tužilaštva oko Duvanskog kombinata. Krivičnu prijavu podnio je MANS, a njoj je pridružena prijava Udruženja za zaštitu manjinskih akcionara DKP-a.

Navodi se da je imovina DKP-a nezakonito i za nisku cijenu prodata Zetagranji Blagote Radovića.

Prije četiri godine javnost je saznala da je Glavni grad Crne Gore, na čelu sa gradonačelnikom Mugošom, od 1999. godine do tada dodijelio 600 stanova. Ostalo je nepoznato ko su srećni dobitnici, jer Mugoša nije htio da objelodani njihova imena. Zbog toga se sumnja da je kršio zakon i prilikom dodjele tih stanova.

Mugošinu gradonačelničku karijeru obilježila je i gradnja kula u oblacima. Prije desetak godina najavio je investiciju od 220 miliona eura sa kompanijom TriGranit za gradnju poslovnog centra od 120.000 kvadrata na lokaciji bivše kasarne Morača u Podgorici. Centru ni temeljac još nije postavljen, a kad će ne zna se.

No, Mugoša je kao gradonačelnik i pored svega pomenutog godinama stameno opstajao na poziciji prvog čovjeka Podgorice iako je nekoliko puta tokom lokalnih izbora kao DPS-ov kandidat bio u manjini.

Prvi put to se dogodilo ubrzo nakon što je 2000. godine izabran za predsjednika Opštine, kao predstavnik koalicije Da živimo bolje (DPS-SDP-NS). Odbornici Liberalnog saveza inicirali su, u junu 2001. njegov opoziv. Spasili su ga odbornici Narodne stranke, jer je dio njih odbio poslušnost partijskoj centrali i nedolaskom na sjednice opštinskog parlamenta opstruirao Mugošinu smjenu.

Sredinom 2010. godine SDP se bio zainatio da Mugoši prekrati dalje gradonačelnikovanje kada mu krajem naredne godine istekne mandat. ,,SDP ne želi da prihvati da jedan jedini čovjek odlučuje o svemu u ovome gradu…” Na Mugošinoj odgovornosti posebno je insistirao Vujica Lazović, tadašnji potpredsjednik SDP–a, koji je, kakve li ironije, zamijenio Mugošu u ambasadorskoj fotelji u Ljubljani. Ali, Mugoša se nije dao. Maestralno je uspijevao da pridobije pojedine odbornike iz opozicionih klupa i tako više puta sebi obezbijedi podršku većine.

Tek je njegov DPS uspio da mu prekrati višegodišnje gazdovanje Podgoricom. Odbor Demokratske partije socijalista Glavnog grada jednoglasno je odlučio da nosilac liste DPS-a na lokalnim izborima u Podgorici, održanim 25. maja 2014. godine, bude Slavoljub Stijepović. Mugoša je nagrađen ambasadorskim mjestom u Sloveniji.

Evo, istekao mu je mandat. Da li će ga DPS pustiti niz vodu i sada nagraditi pansionom u Spužu?

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

POSLIJE IBAR-A: Ko će u vlast, ko niz vodu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar pravde Andrej Milović, ukoliko parlamentarna većina usvoji  prijedlog premijera Milojka Spajića  za njegovo razrješenje, neće sa te pozicije otići zbog IBAR-a, ili loših zakonskih rješenja.  U središtu političkih trvenja u vlasti, kojih je sve više, nijesu  principi i reforme, već borba za moć

 

Tek što su u parlamentu usvojeni tzv IBAR zakoni, krenula su politička trvenja. Sedmica je otvorena konferencijom za štampu ministra pravde Andreja Milovića, na kojoj je on pozvao premijera Spajića da predloži Skupštini  da ga razriješi.

„Predsjedniče Vlade Spajiću, pozivam Vas da uputite prijedlog Skupštini za smjenu ministra pravde koji Vas je svugdje branio. Šta će reći plenum i kako će komentarisati moj dosadašnji rad – vidjećemo”, saopštio je Milović. U nastavku je obrazlagao kako je zbog IBAR-a ćutao kada je „mučki protivstatutarno“ isključen iz Pokreta Evropa sad, te ocijenio da je došlo vrijeme da Spajić i on svedu političke i institucionalno račune: „Prije negoli njegovo toksično okruženje, a onda i on povuče sve ka ponoru, kako PES koji je počeo da vuče ka ponoru, tako Vladu i cijelu Crnu Goru“.

Konferencija je uslijedila nakon što je Spajićeva Vlada donijela krajem sedmice odluku da jedan od IBAR zakona iz domena pravosuđa u parlamentu na završnoj sjednici  predstavlja Momo Koprivica, potrpedsjednik Vlade za politički sistem, a ne ministar pravde. Prethodno je Spajić uputio notu predsjedniku Parlamenta Andriji Mandiću da ministri ne mogu u Skupštini prihvatiti bez konsultacija sa Vladom amandmanske intervencije. Nakon što je Milović prihvatio jedan od amandmana, za koji kaže da je „čisto tehnički“, odlučeno je da ga zamijeni Koprivica, koji bi prema nezvaničnim izvorima, mogao biti novi ministar pravde.

Premijer je uzvratio prijedlogom Skupštini za razrješenje Milovića.  „Nakon što sam, kada su mi obaveze to dozvolile, ispratio današnji nastup ministra Andreja Milovića, moram priznati da sam sasvim siguran u ispravnost odluke da Skupštini predložim njegovo razrješenje“, ocijenio je Spajić odmah nakon konferencije, nakon čega je taj prijedlog uputio parlamentu.

“Sa tom odlukom, istini za volju, upoznao sam ga prije njegovog javnog istupa, što njegovu konferenciju za medije u konačnom čini običnom predstavom za javnost”, saopštio je.  „Preciznosti radi, Milovićevi raniji nastupi u javnosti, na koje sam mu vrlo jasno skretao pažnju, a na momente ih se i stidio, razlog su podnošenja prijedloga za njegovu smjenu, koji zbog rada na ispunjavanju evropske agende nije mogao biti podnijet ranije”.

Konačno, Spajić je optužio Milovića da je “stao rame uz rame sa predsjednikom Crne Gore  u pokušaju destabilizacije integriteta Vlade i time urušavanja evropskog puta Crne Gore”.  Spajić tvrdi : “Nije slučajnost da u trenutku kada su i Vlada i Skupština demonstrirale rezultate u poglavljima 23 i 24 i ispunile neophodne uslove za dobijanje IBAR-a, kreće koordinisana opstrukcija ministra Milovića i predsjednika Milatovića”.  Milatović je prethodno odbio da potpiše dva od 12 IBAR zakona koji su mu upućeni. Jedan se odnosi na zakon o RTCG, a drugi o sudskom savjetu. Civilni sektor smatra da su Milatovićevi razlozi za kritiku tih rešenja opravdani.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

AFERA TUNEL: Izgubljeni u mraku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok čekamo da istina konačno izađe iz tunela, ako tamo već nije trajno zatrpana i zabetonirana, predstavnici nove vlasti svu krivicu za sve evidentniji neuspjeh istrage prebacuju na svoje prethodnike. Ostaje samo kontinuitet neriješenih zločina koji su potresli Crnu Goru

 

Da je u administrativnom centru Podgorice, u kojem se nalaze najvažnije državne institucije, u tajnosti iskopano 30 metara tunela od stambene zgrade do depoa Višeg suda, saznali smo u septembru prošle godine. Činjenica da je, neopaženo, moguće iskopati tunel u zoni u kojoj se nalaze štićeni objekti poput Skupštine, Vlade, Ustavnog suda, Centralne banke, otvorilo je brojna pitanja o stanja u bezbjednosnom sektoru u Crnoj Gori.

Devet mjeseci kasnije sumnje su samo produbljene. Ove sedmice, Osnovni sud u Podgorici ukinuo je pritvor državljaninu Srbije Vladimiru Eriću, osumnjičenom da je učestvovao u kopanju tunela koji je vodio do depoa Višeg suda. Erić je bio u pritvoru od marta, kada je na osnovu međunarodne potjernice izručen iz Švedske. Iz suda je saopšteno da se Erićev DNK ne poklapa sa tragovima koji su pronađeni u tunelu.

,,Imajući u vidu navedene rezultate DNK vještačenja, dovedena je u pitanje osnovana sumnja da je okrivljeni izvršio krivična djela stavljena mu na teret, što za posljedicu mora imati ukidanje pritvora okrivljenom”, naveli su iz suda. Iz Osnovnog državnog tužilaštva su uložili žalbu Višem sudu na ovu odluku, te naveli da imaju dokaze i da je njihova istraga u završnoj fazi.

U sklopu istrage, do sada su bile uhapšene četiri osobe iz Podgorice – Katarina Baćović, Nikola Milačić, Ivica Piperović i Marijan Vuljaj, zbog sumnje da su povezani sa kopanjem tunela. Vrhovni sud u januaru ove godine odbio je da im produži pritvor, jer Osnovno tužilaštvo nije navelo za koje krivično djelo ih tereti, za koji period, niti su date činjenice na osnovu kojih se traži produženje pritvora.

Po saznanjima policije u kopanju tunela učestvovali su i državljani Srbije Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović i Vladimir Erić. Osim oslobođenog Erića, ostali osumnjičeni su i dalje nedostupni crnogorskim istražiteljima. Tokom dosadašnje istrage nije pronađen nijedan predmet iz dokaznog materijala koji je ukraden iz depoa Višeg suda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DPS FENOMENOLOGIJA: Između štitonoša i insajdera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prijetnja Đukanoviću danas su oni sa kojima je gradio višedecenijski sistem nejednakih i privilegovanih. I koji su od tog sistema profitirali. Brane ga, ako treba i “radikalno”, mladi nasljednici koji nemaju teško breme prošlosti, ni prve milione. Ponašanje novih čelnika DPS  svjedoči da oni,  uprkos onom prividu neposrednih izbora, nijesu  izabrani  već – zaglavareni. Vođa je  i dalje vođa

 


Danijel Živković
, lider Demokratske partije socijalista zacementirao je ove sedmice mogućnost da ta stranka sa novim rukovodstvom krene putem reformi. U razgovoru za podgoričku Antenu M, Živković je poručio da će odgovor na eventualno hapšenje Đukanovića biti- “radikalan”.

“Ako postoji ta i takva namjera, i ako neko misli da će političkim uticajem ili instrumentalizacijom pravosuđa da pokrene i nastavi spiralu revanšizma ili da kroz iskazanu namjeru eventualno krene u takav naum, onda nemojte da imate dilemu da će odgovor biti radikalan. To znači da ćemo se organizovati dovoljno dobro da ćemo takve naume spriječiti”, saopštio je mladi Đukanovićev nasljednik.

I ranije se vidjelo da novo rukovodstvo DPS-a ne namjerava da napravi otklon od Đukanovićevog nasleđa i suštinski reformiše stranku. Jedan od nedavnih očiglednih znakova bio je i onaj kada je Živković  stao iza  Đukanovićevih opasnih poruka da  hapšenja bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg visokog funkcionera bezbjednosnog sektora Zorana Lazovića mogu rezultirati osvetama.  Istih dana mlado rukovodstvo DPS-a stajalo je uz Đukanovića i na sahrani Nikšićanina Brana Mićunovića, sa kojim je višedecenijski vođa svojevremeno dijelio međunarodnu optužnicu za šverc cigareta. To je onaj zvanični dio. Nezvanično, dijelili su još toga.

Živkovićeve najnovije poruke govore ne samo da ova stranka pod novim rukovodstvom institucije poštuje samo ako ih kontroliše, već i da se zarad bespogovorne lojalnosti Đukanoviću, odriče i svoje evropske maske.

Sa Živkovićem se slažu i ostali u stranci. Potpredsjednik DPS-a Jevto Eraković saopštio da je Živkovićeva izjava primjerena i da je njom poslata poruka da “niko neće mirno posmatrati da se nešto dešava nezakonito, protivustavno i selektivno…, nego da želimo svim sredstvima da branimo ono što je u okvirima zakona i Ustava Crne Gore”.  Po Erakoviću je normalno da Đukanović bude izvan zakona. Nedodirljiv.  Po onoj, svi smo jednaki, samo su neki jednakiji.

Sve zajedno to svjedoči da novo vođstvo DPS- a, uprkos onom prividu neposrednih izbora, nije izabrano  već – zaglavareno. Vođa je  i dalje vođa.

Živkovićeva najava radikalnog odgovora na eventualno Đukanovićevo hapšenje  uslijedila je nakon prošlonedeljne objave hrvatskog Jutarnjeg lista  da bi Đukanović mogao biti lišen slobode “sljedećih dana”, i da su to saznali “iz dobro obaviještenih izvora u Podgorici bliskih tom nekadašnjem crnogorskom lideru”.

„Dakle, kako se priča po Podgorici, državno tužilaštvo, koje je sada pod kapom vladajuće prosrpske koalicije, to bombastično hapšenje priprema nakon što se navodno dogovorilo s nedavno iz Velike Britanije izručenim ‘biznismenom’ Duškom Kneževićem koji je navodno pristao da sarađuje i bude ‘zaštićeni svedok pokajnik'”, navodi Jutarnji list.

Duško Knežević saslušan je u tužilaštvu povodom afera Ničija kuća i Prvi milion, koje se vezuju za Đukanovića,  a za koje Knežević tvrdi da ima dokaze. On je, međutim, odbio da ih iznese „dok mu se ne pruže određene garancije“.

Analitičari ukazuju  da posljednje izjave iz DPS-a nesporno predstavljaju prijetnje i pritisak na tužilaštvo, i da imaju za cilj da “delegitimizuju” rad te institucije. Takođe, smatraju da je u pozadini zebnja Đukanovića od Kneževićevih insajderskih informacija koje bi mogao saopštiti tužilaštvu. Specijalani tužilac Vladimir Novović je tako bio tema kritika poslanika DPS- a  na ovonedjeljnoj sjednici o IBAR zakonima.

“Prisutan je  narativ o Skaj tužiocu (Novoviću), ‘političkim tasterima’ i slično. Ovim se podriva povjerenje javnosti ili bar dijela javnosti u rad ovog organa, s jasnom porukom da su otvoreni postupci nepravedni i da će i ovo proći. Time se šalju i poruke kojima će se podići moral u svojim redovima, odnosno da politička snaga i dalje stanuje u ‘njihovim’ redovima”, ocjenjuje Sergej Sekulović, analitičar i bivši ministar unutrašnjih poslova.  

Direktorica Akcija za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević ocijenila je da je pozadina ovakvih izjava  uvijek ili pokušaj uticaja na tužilaštvo ili dodvoravanje onome kome se nudi zaštita. Ona smatra  da na tužilaštvo te prijetnje ne bi trebale da utiču. “Osim da se eventualno pripreme za procesuiranje svih tih najavljenih krivičnih djela ako ona budu izvršena”.

Većina vladajućih partija oštro je reagovla na poruke Živkovića, osim iz Nove srpske demokratije. Funkcioner te stranke Jovan Vučurović saopštio je da  ne vidi problem u tome i da „svi imaju pravo da brane svoje ljude“ . I od zakona valjda.

U svakom slučaju, zanimljiva je aktuelna  DPS fenomenologija.  Prijetnja Đukanoviću danas su oni sa kojima je gradio višedecenijski sistem nejednakih i privilegovanih. I koji su od tog sistema profitirali. A brane ga, ako treba i “radikalno”, oni koji iza sebe nemaju teško breme prošlosti, ni prve milione.

Neki od dugogodišnjih Đukanovićevih saboraca postaće i njegova politička konkurencija.  Bivši DPS premijer i dugogodišnji šef tajne policije u doba Đukanovića, Duško Marković bi u  narednih petnaestak dana, javili su mediji,  trebalo da objelodani program i osnivače partije koju osniva. Marković je nedavno podnio ostavku na članstvo u DPS-u.

Duško Marković se povezuje sa brojnim aferama prethodnog režima, između ostalog sa švercom cigareta i tzv. mojkovačkim kriminalnim klanom, što je on više puta negirao, tvrdeći da su te optužbe “najobičnija” glupost”. Markovićev kum Veselin Veljović, još jedan od stubova bivšeg režima čije se ime takođe vezivalo za mojkovački klan, uhapšen je u julu prošle godine. Tužilaštvo ga tereti ga da je povjerljivim informacijama pomagao šefu kriminalne organizacije Aleksandru Mrkiću da švercuje cigarete. Marković je bo na čelu tajne policije u vrijeme ubistva urednika Dana Duška Jovanovića.  Deceniju nakon ubistva saopštio je da je dok je bio na čelu tajne službe upozoravao MUP  da je Duško Jovanović  ugrožen.  Tadašnji urednik Dana Nikola Marković podnio je zbog te izjave krivičnu prijavu tražeći da se Duško Marković „ odrekne imuniteta i progovori o svemu što je kao načelnik Službe državne bezbjednosti znao, a što se tiče ubistva Duška Jovanovića, odnosno da nam kaže ko je to prijetio i od koga je bio ugrožen život tadašnjem glavnom i odgovornom uredniku lista Dan.“  Marković se nije odrekao imuniteta i do danas na tu temu više nije rekao ništa. Zbog afere  trgovinom ženama S. Č, SDP je 2003. godine odbio da podrži njegovo imenovanje za ministra policije.

Marković se danas predstavlja kao budući lider nove partije koji nikad nije bio “ničije oruđe – pojedinaca, interesnih grupa, medija, pa ni DPS-a”, kako je napisao na mreži X.

Programski manifest i osnivači Markovićeve partije, biće, kako se najavljuje, predstavljeni na konferenciji za medije u narednih desetak dana. Stranka će se navodno temeljiti na evropskim vrijednostima i građanskom konceptu društva, a inicijativni odbor partije broji oko 50 članova koji su predstavljeni kao  – “doktori nauka, profesori, ljekari, inženjeri, ugledni pravnici, ekonomisti”. Za sada se samo zna da je među njima bivša ministarka nauke u Markovićevoj vladi  Sanja Damjanović.

Novo rukovodstvo DPS-a sa posljednjim izjavama pomaže  da  Duško Marković, „crna kutija“ Đukanovićevog režima, nastupa kao nekakav reformista. Baš kao što su za Đukanovićev rejting i dobre rezultate DPS-a na izborima najzaslužnije nove vlasti.  Prema nedavnom istraživanju DAMAR-a Đukanović je treći najpopularniji političar (iako to zvanično nije)u Crnoj Gori, odmah nakon Jakova Milatovića i Milojka Spajića. Isto istraživanje pokazuje da bi u slučaju samostalnog nastupa partija na izborima PES imao  22,8 odsto glasova,a DPS – 21, 1 odsto. Na lokalnim izborima u Budvi DPS je osvojio sedam mandata, a u Andrijevici 11 mandata i najbolji pojedinačni rezultat, bolji nego na parlamentarnim izborima.

Srećne promjene.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo