Povežite se sa nama

MONITORING

SKENIRANJE MINULOG RADA MIOMIRA MUGOŠE: Čeka li ga spuška rezidencija

Objavljeno prije

na

Ambasador Crne Gore u Sloveniji i bivši gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša neće biti uhapšen do jeseni dok mu ne istekne diplomatski mandat. Tako su u maju ove godine prognozirale Vijesti. Prognoza im se ostvarila.

Evo stiže jesen. Nedavno je Mugoši istekao mandat ambasadora u Sloveniji, a mediji najavljuju da će se uskoro naći pred tužiocem kao osumnjičeni za nekoliko afera. Mugoša je bio na čelu Podgorice od 1999. do 2014. godine.

Specijalni državni tužilac Milivoje Katnić krajem 2015. godine najavio je istragu u predmetima Bazar i Carine. Moguće je da spisak predmeta kojima će se tužilaštvo pozabaviti bude mnogo duži.

Mugoša je krajem septembra prošle godine u Specijalnom državnom tužilaštvu saslušan kao svjedok, dok je u toku bilo suđenje bivšem administratoru Glavnog grada Željku M. Vukoviću, optuženom da je prilikom gradnje tržnog centra Bazar nanio štetu budžetu Podgorice od 1.662.250 eura. Mugoša je tada kao svjedok tvrdio da je to bio izvanredan posao za Opštinu Podgorica. U taj ,,izvanredni” posao Glavni grad i Čelebić uložili su u gradnju Bazara po četiri miliona eura. Na kraju je Podgorici pripalo pola izgrađenih kvadrata – parking i zelena pijaca, a Čelebiću blizu 6.000 kvadrata, ali ekskluzivnog poslovnog prostora.

Istraga protiv Mugoše u vezi slučaja Bazar, kako su objavile Vijesti prije nekoliko dana, nastavlja se.

Poslije dugogodišnje istrage Mugoša je prije petnaestak dana saslušan u tužilaštvu u vezi slučaja Carine. Nezvanično, vještaci su utvrdili da je Mugoša stavio potpis na posao koji je državi nanio višemilionsku štetu. Radi se o prodaji parcele od 15.205 kvadrata na Starom aerodromu u Podgorici kompaniji Carine čiji je vlasnik Čedomir Popović. Ugovor o prodaji proglasio je ništavnim Osnovni sud u Podgorici, a potvrdio Vrhovni 2010. godine. Mugoša je, ipak, mimo znanja Skupštine Glavnog grada, u oktobru 2011. godine, odlučio da se zemljište proda Carinama.

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora podnijela je tri krivične prijave protiv Mugoše zbog nezakonite prodaje gradskog zemljišta Carinama. Posljednja je podnesena 2012. godine zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj i primio mito. I Demokrate su podnijele tužilaštvu prijavu zbog ovog slučaja. Izračunale su da je Glavni grad u ovom poslu oštećen za najmanje 20 miliona eura.

Mugoša se kao gradonačelnik vezuje i za aferu Limenka, koja je građane koštala preko deset miliona eura koji su iz državne kase uplaćeni na račun premijerovog brata Aleksandra Đukanovića.

Nedavno su vještaci, koje je angažovalo Specijalno tužilaštvo, završili ispitivanje sumnjivog ustupanja opštinskog zemljišta novom vlasniku KAP-a Veselinu Pejoviću i njegovoj kompaniji Uniprom. I u tom poslu glavnu riječ imao je Miomir Mugoša. Imovina KAP-a je krajem decembra 2012. procijenjena na 183,5 miliona eura. Nakon izlaska ruskog tajkuna Olega Deripaske iz vlasništva nekadašnjeg industrijskog giganta, 2014. stečajna uprava prodaje KAP jedinom ponuđaču kompaniji Uniprom za 28 miliona eura.

Odlukom SO Podgorica Unipromu je prepisano 417.804 kvadrata, koje je Glavni grad, preko javnih oglasa, samo mjesec prije toga prodavao po cijeni od 66 do 72 eura po kvadratu. Tako je ovom odlukom privatnoj kompaniji poklonjeno zemljište minimalne vrijednosti 26 miliona eura, gotovo onoliko za koliko je KAP prodat Pejoviću.

Ima još. Drugom odlukom investitor je oslobođen plaćanja naknade za komunalno opremanje zemljišta, koja je na toj lokaciji iznosila 48,80 eura po kvadratu. Novi poklon od 20 miliona eura, upozorili su iz opozicije. Saldo: najmanje 40 miliona štete Podgorici i državi.

U vlasnišvu Glavnog grada nije više ni parcela u Botunu na kojoj je predviđena gradnja kolektora. Mugoša je tu lokaciju poklonio Pejoviću. To mu je bio jedan od posljednjih poslova dok je bio gradonačelnik Podgorice.

MANS je prije tri godine Vrhovnom državnom tužiocu podnio krivičnu prijavu zbog nezakonite prodaje imovine KAP-a nikšićkom Unipromu. U njoj se navodi da ,,Uniprom kvadrat zemljišta kupuje po nevjerovatnih 11 eura po metru kvadratnom, dok mu se objekti, fabrička postrojenja, oprema i inventar bukvalno poklanjaju. Zaključenjem ugovora sa Unipromom, Crna Gora odmah gubi preko 20 miliona eura samo po osnovu vrijednosti zemljišta….”.

Krčmljenjem opštinskog zemljišta u Mugošinoj režiji bavila se i komisija koju je 2015. formirao njegov nasljednik Slavoljub Stijepović. Komisija je pola godine ispitivala prodaju zemljišta Glavnog grada Carinama i međusobno razgraničenje zemljišta između Glavnog grada i KAP-a. Rezultati istrage nalaze se kod vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića.

Gradonačelnik Mugoša i investitor Čelebić upisani su i u krivičnoj prijavi oko gradnje najvećeg tržnog centra u Podgorici Delte, koju su podnijele Demokrate 2015. godine. Demokrate su tužilaštvu dostavile dokumentaciju iz koje se, kako tvrde, vidi da je u trouglu Čelebić – odgovorni iz Glavnog grada – kompanija Delta iz Beograda, Podgorici i državi napravljena višemilionska šteta.

Mugoša je saslušavan u Specijalnom tužilaštvu i u vezi kampa na Zlatici. Pod lupom tužilaštva zbog toga su bili i bivši premijer Igor Lukšić, biznismen Žarko Burić i bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović. Burićeva Normal kompani je od Vlade 2006. godine kupila kamp i motel Zlatica, a sumnja se da je kasnije država otkupila od Burića to svoje zemljište koje nije moglo biti prodato.

Mugošino ime našlo se i u okviru istrage Specijalnog tužilaštva oko Duvanskog kombinata. Krivičnu prijavu podnio je MANS, a njoj je pridružena prijava Udruženja za zaštitu manjinskih akcionara DKP-a.

Navodi se da je imovina DKP-a nezakonito i za nisku cijenu prodata Zetagranji Blagote Radovića.

Prije četiri godine javnost je saznala da je Glavni grad Crne Gore, na čelu sa gradonačelnikom Mugošom, od 1999. godine do tada dodijelio 600 stanova. Ostalo je nepoznato ko su srećni dobitnici, jer Mugoša nije htio da objelodani njihova imena. Zbog toga se sumnja da je kršio zakon i prilikom dodjele tih stanova.

Mugošinu gradonačelničku karijeru obilježila je i gradnja kula u oblacima. Prije desetak godina najavio je investiciju od 220 miliona eura sa kompanijom TriGranit za gradnju poslovnog centra od 120.000 kvadrata na lokaciji bivše kasarne Morača u Podgorici. Centru ni temeljac još nije postavljen, a kad će ne zna se.

No, Mugoša je kao gradonačelnik i pored svega pomenutog godinama stameno opstajao na poziciji prvog čovjeka Podgorice iako je nekoliko puta tokom lokalnih izbora kao DPS-ov kandidat bio u manjini.

Prvi put to se dogodilo ubrzo nakon što je 2000. godine izabran za predsjednika Opštine, kao predstavnik koalicije Da živimo bolje (DPS-SDP-NS). Odbornici Liberalnog saveza inicirali su, u junu 2001. njegov opoziv. Spasili su ga odbornici Narodne stranke, jer je dio njih odbio poslušnost partijskoj centrali i nedolaskom na sjednice opštinskog parlamenta opstruirao Mugošinu smjenu.

Sredinom 2010. godine SDP se bio zainatio da Mugoši prekrati dalje gradonačelnikovanje kada mu krajem naredne godine istekne mandat. ,,SDP ne želi da prihvati da jedan jedini čovjek odlučuje o svemu u ovome gradu…” Na Mugošinoj odgovornosti posebno je insistirao Vujica Lazović, tadašnji potpredsjednik SDP–a, koji je, kakve li ironije, zamijenio Mugošu u ambasadorskoj fotelji u Ljubljani. Ali, Mugoša se nije dao. Maestralno je uspijevao da pridobije pojedine odbornike iz opozicionih klupa i tako više puta sebi obezbijedi podršku većine.

Tek je njegov DPS uspio da mu prekrati višegodišnje gazdovanje Podgoricom. Odbor Demokratske partije socijalista Glavnog grada jednoglasno je odlučio da nosilac liste DPS-a na lokalnim izborima u Podgorici, održanim 25. maja 2014. godine, bude Slavoljub Stijepović. Mugoša je nagrađen ambasadorskim mjestom u Sloveniji.

Evo, istekao mu je mandat. Da li će ga DPS pustiti niz vodu i sada nagraditi pansionom u Spužu?

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo