MONITORING
VAKCINACIJA POD PRITISKOM: Uspješna strogoća
Objavljeno prije
9 godinana
Objavio:
Monitor online
Ima ovaj narod tu finu crtu: dok objašnjavaš i moliš – ništa, kad se podvikne i priprijeti – druga je priča. Već godinama broj vakcinisane djece drastično opada, trenutno su po podgoričkim domovima zdravlja gužve za zakazivanje vakcinacije. Može biti tužno, ali je vrlo vjerovatno, da je uticaj internet edukacije o štetnosti vakcina naglo opao zbog prijava koje je inspekcija počela da podnosi i angažmana direktora Doma zdravlja Podgorica dr Nebojše Kavarića, koji je počeo da viče.
Prema podacima Instituta za javno zdravlje, objavljenim krajem avgusta, od 7.814 djece rođene 2015, njih 3.813 nije vakcinisano protiv morbila, zaušaka i rubele. Vakcinisano je 4.001 dijete; blizu smo, dakle, polovine nevakcinisanih.
Reći da je to posljedica djelovanja anitivakcinalnog lobija, u našim prilikama, bilo bi pomalo preteniciozno. U Crnoj Gori takav lobi ne postoji, postoje pojedinci veoma aktivni na internetu i, naravno, odjeci djelovanja njihovih istomišljenika, prije svega iz regiona.
„Čitao sam dosta o tome i navodno je glavni cilj vakcinacija smanjivanje populacije. Gejevi su vještačka tvorevina vakcinacija, razne bolesti, kao i autizam. Ja sam redovno vakcinisan ali ne znam da li je danas pametno vakcinisati djecu”, piše jedan od ,,upućenih” u zbivanja oko vakcinacije.
Drugi tvrdi kako je ,,činjenica” da su nevakcinisana djeca puno zdravija i otpornija na sve vrste bolesti. ,,Neko ko se zalaže za vakcinaciju ili je neobaviješten ili vjeruje farmaceutskoj mafiji i njihovim marionetskim vladama širom svijeta koje rade u korist zla i sopstvenih guzica. Na djelu je masovno trovanje ljudi, životinja i cjelokupnog života na Zemlji. Planski se zagađuje najtežim otrovima hrana, voda, vazduh, zemlja”.
Jedan od omiljenih argumenata protivnika vakcinacije je nabrajanje evropskih zemalja u kojima vakcinacija nije obavezna: ,,Što li smo mi toliko pametni da mi je znati pa bodemo djecu bez potrebe?”
Pa se tu nađe, na primjer, Norveška. Za tu vrstu glava teško je shvatljiva činjenica da je i bez zakonske obaveze u Norveškoj MMR vakcinu primilo – zavisno od uzrasta – između 91 i 97 odsto djece. ,,Ovogodišnja stopa vakcinacije je na rekordno visokom nivou u odnosu na prethodne godine, kada su u pitanju dvogodišnja djeca. Vjerujemo da je to rezultat napornog rada koji su uložile javne zdravstvene ustanove”, izjavila je u aprilu Sigrun Kongsrud, zvaničnica norveškog Registra imunizacija SYSVAK. Precizirala je da je stopa vakcinacije devetogodišnje i šesnaestogodišnje djece ,,takođe visoka i stabilna”. Sve vakcine date djeci registruju se u nacionalnom sistemu; statistika vakcinacije djece od dvije, devet i šesnaest godina se objavljuje na državnom i opštinskom nivou.
Dr Nebojša Kavarić, koji je i predsjednik Asocijacije za preventivnu pedijatriju i generalni sekretar udruženja domova zdravlja, inicirao je prije petnaestak dana pokretanje kampanje kako bi se uticalo na svijest roditelja i povećao obuhvat vakciniacije djece MMR vakcinom. Trenutne brojke vakcinisanih nazvao je alarmantnim.
,,Broj odgođenih primanja MMR-a je već alarmantan i može se govoriti o mogućnosti nastanka epidemije tri oboljenja – morbili, male boginje, zauške i rubeola”, kazao je dr Kavarić. On je za Televiziju Vijesti rekao da su posljedice epidemije ozbiljne, da vode do smrtnih slučajeva, invaliditeta i ozbiljnih komplikacija: ,,Ko su ti roditelji, pričam kao roditelj koji je vakcinisao svoju djecu. Pitam roditelje nevakcinisane djece. Ko su ti roditelji, neka se pogledaju između sebe, čije će dijete dobiti komplikaciju i čije će dijete imati smrtni ishod nakon toga što nisu primili tu vakcinu”.
Zdravstveno sanitarna inspekcija je, na osnovu obavještenja domova zdravlja, od prvog januara do prvog avgusta ove godine podnijela 38 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv roditelja koji su odbili vakcinaciju djece prema kalendaru vakcinacije. Tokom 2015. sudovi za prekršaje kaznili su 12 roditelja sa 500 eura zato što nijesu vakcinisali djecu. Za odbijanje vakcinacije Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti predviđa kazne od 100 do 2.000 eura.
Izgleda da je na dio neodlučnih djelovalo. U podgoričkom Domu zdravlja za sedam dana početkom septembra, vakcinu MMR primilo je više od 400 djece uzrasta od godinu i po do tri godine, kazao je za Pobjedu Kavarić. On je zahvalio javnim ličnostima koje su pozvale roditelje da vakcinišu djecu. Među njima je i reis Rifat Fejzić.
Gunđanje u javnosti i buku po portalima prošle sedmice je dr Kavarić izazvao ocjenom da pozivom da treba procesuirati sve one koji javno huškaju i dezinformišu druge da ne primjenjuju preventivnu zdravstvenu zaštitu djece. ,,Roditelji ali i država su obavezni da djecu štite i zaštite od bolesti koje su javnozdravstveno opasne kako po svako dijete pojedinačno, tako i po svu djecu u državi kolektivno”, kazao je Kavarić portalu Analitika i naglasio da ,,poštovanje zakona nije represija”. Ranije je izjavio da roditelji nikako ne smiju da pomisle da će platiti kaznu od 500 eura i da su time sve završili i da ne moraju da vakcinišu dijete. ,,Roditelj tom kaznom ne dobija alibi da njegovo dijete ne treba da se vakciniše, već ukoliko ponovo odbije vakcinaciju treba pokrenuti krivično gonjenje”, rekao je Kavarič i naglasio da odbijanje vakcinacije znači sprečavanje pružanja zdravstvene zaštite, ugrožavanje života, onemogućavanje savjesnog liječenja, te da su za to predviđene zatvorske kazne.
Sad javnost, internetska i kafanska, ponovo razmatra situaciju. Naravno, ako se preskoče reakcije iz domena teorije zavjera i one koje su, prosto, teške gluposti, ostaju primjedbe roditelja na veliki broj tema: koliko su i kako informisani o vakcinama, šta se tačno zna o njihovom kvalitetu, poštuju li se pravila o oko skladištenja vakcina, kolika je spremnost izabranih pedijatara da odgovaraju na pitanja roditelja, koliko su i koliko treba da budu detaljni pregledi djece prije nego što prime vakcinu. I tako dalje.
Tvrdnja dr Kavarića da su ,,komunikacija i razgovori sa roditeljima, detaljan pregled i razmatranje svakog djeteta i njegovog zdravlja ponaosob” – pedijatrijska svakodnevica – daleko je od toga da važi uvijek. Roditelji svjedoče kako je uobičajen postupak uoči davanje vakcina djetetu, zapravo, pitanje je li dijete zdravo, pogled u grlo i preslušavanje pluća.
Jasno je da ljudi koji rade u zdravstvu moraju pristati da odgovaraju i na piranja koja smatraju neprimjerenima, ukoliko im je zaista stalo do toga da svoj posao rade kako treba. Iako zgražavaju dr Kavarića, internet komentatore štiti sloboda govora i briga o djeci, onako kako je oni shvataju. Premda, ruku na srce, nekoliko dana dobrotvornog rada – recimo nošenja kutija sa vakcinama – ne bi bilo loše za najdrastičnije slučajeve poput onog koji objašnjava vezu između vakcina i homoseksualizma.
Traženje garancije od države da će sa djetetom sve biti u redu nakon što primi vakcinu, takođe nije lako razumjeti. Ko vam garantuje da neko neće umrijeti od običnog lijeka protiv alergije, kojem je smrt uredno upisana kao moguća kontraindikacija. Koliko roditelja pročita moguća neželjena dejstva prije nego što djetetu da neki od ljekova koji su u svakodnevnoj upotrebi. Hoće li savjestan roditelj odbiti da da djetetu lijek koji će mu pomoći, iako njegova propratna dejstva mogu biti krajnje ozbiljna. Ako dijete mora da pije lijek i istovremeno redovno kontroliše kako mu na to reaguje jetra – treba li prestati sa liječenjem? To su nekakva neatraktivna pitanja. Možda nije najsrećnije poređenje, ali – traži li neko garanciju od ministarstva saobraćaja kad krene na put, da neće poginuti.
Najtužniji dio priče oko vakcina svakako je potezanje slučajeva djece oboljele od autizma. Samo monstrumi ne saosjećaju sa djecom oboljelom od autizma i njihovim roditeljima. Ako su uvjereni da im je dijete oboljelo zbog vakcine, svaka drukčija tvrdnja zariva im se u srce, na drugoj strani teško se oteti utisku da njihovu muku zloupotrebljavaju ljudi kojima je stalo tek da mašu štetnošću vakcina. Da je svako ko je na internetu pametovao o vakcinama u Crnoj Gori uplatio po euro u donatorskoj akciji prošle godine, ne bi za Centar za autizam bilo prikupljeno tako malo novca.
Roditeljstvo nikad nije bilo niti će biti samo radost zbog novog bića, ushićenje zbog prvog zuba, držanje za ručicu. Čitavih 18 godina svaki roditelj je dužan da umjesto nekog odgovara i odlučuje. Nije lako, ali – valja ga njihati.
Evropske brojke
Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti objavio je u maju ove godine da je u periodu od 1. juna 2016. do 31. maja 2017. godine, 30 zemalja članica EU / EEA prijavilo 10.165 slučajeva malih boginja. U periodu od 12 mjeseci najveći broj slučajeva prijavili su Rumunija – 3.922, Italija – 3.508 i Njemačka – 950. Rumunski Nacionalni institut za javno zdravlje je prijavio 7.233 slučaja malih boginja, uključujući 30 smrtnih slučajeva između 1. januara 2016. i 16. juna 2017. godine.
Miloš BAKIĆ
Komentari
Izdvojeno
MEĐUNARODNA KONFERENCIJA I ZATVARANJE POGLAVLJA: Šta i ko nas još koči
Objavljeno prije
2 danana
19 Septembra, 2026
Dobar dio govora predsjednice EK Ursule fon der Lajen odnosio na jačanje samostalnosti i konkurentnosti (ekonomske i vojne) EU u sve složenijim okruženjima. Balkana se dotakla u posljednjem dijelu govora uz ponavljanje da je Ukrajini, Moldaviji i Zapadnom Balkanu budućnost u EU. „Zato ćemo uskoro predložiti planove za zemlje kandidatkinje koje su najviše napredovale”, najavila je. fon der Lajen. Crnu Goru nije posebno pomenula kao najnaprednijeg kandidata, iako su mnogi u Briselu to očekivali
U srijedu je predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen održala godišnji govor pred Evropskim parlamentom (EP) o stanju Unije. Govor je počela parafrazirajući misao Čarlsa Dikinsa o „najboljim i najgorim vremenima“. Promjene dolaze nevjerojatnom brzinom dok su izazovi veći nego ikada. S jedne strane „stanje Unije bolje je nego ikad prije”, a s druge strane „stanje Unije može se činiti i neizvjesnijim nego ikad prije” rekla je fon der Lejen. Dobar dio govora se odnosio na jačanje samostalnosti i konkurentnosti (ekonomske i vojne) EU u sve složenijim okruženjima. Predsjednica EK-a se dotakla Balkana u zadnjem dijelu govora uz ponavljanje da je Ukrajini, Moldaviji i Zapadnom Balkanu budućnost u EU. „Zato ćemo uskoro predložiti planove za zemlje kandidatkinje koje su najviše napredovale”, najavila je fon der Lajen.
Ovoga puta nije posebno pomenula Crnu Goru kao najnaprednijeg kandidata, iako su mnogi u Briselu to očekivali na osnovu ranijih komunikacija i navodnih prvih nacrta govora. Suprotno očekivanjima briselske administracije i diplomatskim nastojanjima zvaničnog Beograda, fon der Lajen je naglasila da se o poštovanju evropskih vrijednosti „ne pregovara” i da su je „užasnule slike prošlonedjeljnog pogreba Ratka Mladića u Beogradu”. „Veličanju ratnih zločinaca jednostavno nema mjesta”, bila je izričita. Izjava o Mladiću nije bila usputna primjedba već je uslijedila nakon rečenice oko uslova za evropsku integraciju i principu napredovanja na osnovu zasluga.
Ranije je već najavljeno da predsjednica EK neće doći u Beograd idućeg mjeseca tokom godišnje posjete regionu. Srbijanski vladar Aleksandar Vučić do sada se nije direktno oglasio na govor fon der Lajen. Na iste primjedbe komesarke za proširenje Marte Kos i njeno otkazivanje posjeta Srbiji početkom mjeseca zbog sahrane Mladića uz državne počasti Vučić je reagovao oštro i cinično. „Objašnjenje (Marte Kos ) je bilo… glupo kao i obično”, rekao je predsjednik Srbije uz teatralno pitanje „ko je glorifikovao bilo šta i kad, ne mogu da nađu ništa konkretno”.
Ono što je za Srbiju i region veoma relevantno u nedavnim komentarima Vučića je njegova jasna poruka da on ulazi u kampanju za parlamentarne izbore (raspisane za 25. oktobar) sa uvjerenjem da Srbija neće postati članica EU. On tvrdi da Srbija navodno ostaje na evropskom putu i da se on od tog puta nije odjavio. „Ali svestan sam toga da neće da nas prime… EU (Srbiju) neće primiti u svoje članstvo”.
Vučić i njegov SNS su od 2012. na svim izborima nastupali sa pričom o evropskim integracijama i članstvom u EU kao strateškim ciljem. On je 2020. obećao završetak pregovora do 2024. i moguće članstvo do kraja 2027. godine. Paradoksalno je da su, dok je Vučić retorički podržavao članstvo u EU i koristio novac od pretpristupne pomoći (IPA), mediji pod njegovom kontrolom vodili toksičnu antievropsku kampanju, širili teorije zavjera i veličali totalitarne režime u Rusiji i Kini. Slične euroskeptične poruke je nedavno počeo širiti i albanski premijer Edi Rama.
Da će biti neizvjesno u finalu javio je i berlinski portal table.media prije nekoliko dana. U prijedlogu reformi procesa proširenja EU, koji je pripremila Marta Kos, i u koji je portal imao uvid, nove članice po prijemu će se odreći prava veta na odluke koje zahtijevaju konsenzus. Postoji i mogućnost uskraćivanja finansija ako se nazaduje u vladavini prava ili se ugrožavaju interese Unije. Aranžman odricanja prava na veto na određeno vrijeme bi vjerovatno imao formu deklaracije koja bi pratila ugovor o članstvu. Time bi se izbjegli pravni problemi jer sadašnji Ugovor o funkcionisanju EU ne dozvoljava nametanje odricanja prava na veto. Konzenzus je obavezan u pitanjima vanjske i bezbjednosne politike i u određenim finansijskim modalitetima. Kos planira da nacrt koji je nazvan Analiza politika prije proširenja predstavi 30. septembra.
Kada je Crna Gora u pitanju, na nju se jednako može odnositi citat iz Dikinsona na početku izlaganja fon der Lajen. Ovo do sada jesu „najbolja vremena” za najmanju balkansku zemlju koja je zatvorila 18 od 33 poglavlja i koja se nalazi na pragu Unije. Istovremeno su i vremena najvećih i najtežih izazova za nju. Uzdrmano jedinstvo vlasti, teško nasljeđe bivšeg narko-mafijaškog režima koji i dalje ima ogromni uticaj na pravosuđe i hibridno djelovanje protiv Crne Gore iz inostranstva čine situaciju maksimalno neizvjesnom do kraja.
Ove godine nije riješeno nijedno sporno pitanje od mnogih koja postoje, ili su nametnuta od Hrvatske. Čak i ono što se može lako uraditi, kao što je promjena imena bazena u Kotoru, nije pokrenuto s mrtve tačke. Kako vrijeme i nesklad u Vladi uzimaju danak, tako iz Zagreba (ili preko Zagreba) se ispostavljaju novi zahtjevi uz percipiranu saradnju s bivšim miloističkim režimom i njihovim partnerima u Moskvi. Iz zapadne diplomatske zajednice je ovih dana registrovano sastajanje DPS-ovih i HDZ-ovih sovjetoida u hotelu na primorju koji se široko smatra kao baza ruskih obavještajnih službi i čije formalno vlasništvo upućuje na to. Istovremeno srbijanske službe i kriminalni karteli bliski vladajućoj porodici neskriveno djeluju i pokušavaju na sve načine pronaći način da osujete konsolidaciju zemlje i ulazak u EU. Crnogorski premijer Milojko Spajić je nedavno, bez specifikacija, upozorio na „koordinirano hibridno delovanje, u koje su uključeni zvaničnici najmanje dve države regiona”. Osim dvije zemlje u posljednje vrijeme se u diplomatskoj zajednici pominje nezvanično i Albanija. Albanija i njen lider koji je u prijateljskim odnosima s porodicama Vučić i Đukanović, je po riječima jednog visokog domaćeg zvaničnika i dvojice zapadnih diplomata „sa Srbijom našao zajednički interes u Crnoj Gori”.
Dodatni veliki izazov za Crnu Goru predstavlja i sve teža unutrašnja politička situacija u Njemačkoj usljed jačanja nacional-populizma. Savezni kancelar Fridrih Merc je jedan od najjačih generatora crnogorskog pristupnog procesa. Podrška Njemačke, zajedno sa Francuskom, je ključna za uspjeh Crne Gore u evropskim integracijama. Kancelar Merc i vladajuća koalicija je ozbiljno poljuljana nedavnim izbornim rezultatom u državi Saksonija-Anhalt gdje je 44 odsto glasova dobila antimigrantska Alternativa za Njemačku (AfD). U nedjelju, 20. septembra će se održati izbori u glavnom gradu Berlinu (koji ima status posebne države u njemačkom savezu) i državi Meklenburg-Zapadna Pomeranija. Ankete predviđaju dalju eroziju izborne baze Mercove Hrišćanske demokratske unije (CDU) uz jačanje AfD -a i komunista. Nakon nedjelje se očekuje dalji pritisak na kancelara da napusti poziciju prvog čovjeka Njemačke. Za sada je Merz odbio podnijeti ostavku uz primjedbe da je zakonito izabran za kancelara na četiri godine. Premijeri osam saveznih država iz redova CDU-a su otvoreno tražili od Merza da ne napušta funkciju. Međutim, ovaj apel nije potpisao premijer Bavarske Markus Zeder čija Hriščansko-socijalna unija (CSU) je stranački partner CDU-a. U međuvremenu su se pojavili naslovi da je Merc otkazao odlazak na Generalnu skupštinu Ujedinjenih nacija u Njujorku zbog situacije u Njemačkoj.
I u Briselu se čekaju njemačka izjašnjenja o pozicijama za zatvaranje poglavlja na sljedećoj međuvladinoj konferenciji. Jedan od razloga sporosti je i to što Crna Gora i dalje nema ambasadora u glavnoj članici EU. Navodno je komunikacija s njemačkim institucijama maksimalno usporena zbog nesnalaženja ambasade u Berlinu i neartikulisanja potreba i problema sa kojima se crnogorska strana suočava u pristupnom procesu.
Savjet EU je zakazao sastanak ministara za evropske poslove (GAC) u Briselu 22. Septembra, ali još nema potvrde da će se tada održati i međuvladina konferencija sa Crnom Gorom, kako su ranije iz Vlade nagovještavali.
Crnogorska strana je poslala pozicije za zatvaranje devet poglavlja početkom mjeseca dok su nezvanično najavljena zatvaranja od pet do šest poglavlja. Kao sigurna se pominju poglavlja – 12 (bezbjednost hrane), 14 (saobraćaj), 18 (statistika) i 19 (socijalna politika). Najavljeno je da će do kraja septembra biti poslate i pozicije za još šest poglavlja. Posljednje poglavlja su zatvorena sredinom jula – 8 (konkurencija) i 29 (carinska unija).
Novina u eurointegracijama je i pominjanje Kanade kao pridruženog člana EU u govoru fon der Lajen od 16. septembra. Koliko će to donijeti nove energije u proširenju nakon negativnog rezultata referenduma na Islandu o nastavku pristupnih pregovora, ostaje da se vidi.
Sada je jedino izvjesno da raste neizvjesnost oko toga da li će se crnogorski posao uspješno završiti do početka 2027. godine.
Jovo MARTINOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
MLADIĆEVA DRŽAVNA SAHRANA S PATRIJARHOM U GLAVNOJ ULOZI: Opet uznemireni region
Objavljeno prije
1 sedmicana
12 Septembra, 2026
Aranžman državne sahrane bez formalnog prisustva vrha države nije zavarao susjede. BiH MVP Elmedin Konaković najavio je da će iz ambasade u Beogradu biti povučeno gotovo svo osoblje, kao odgovor na postupke zvaničnika Srbije. Premijer Hrvatske Andrej Plenković je postavio pitanje „zašto je reakcija samo na nivou glasnogovornika EK… Mislim da treba reagovati na višem nivou, Ursula fon der Lajen, Marta Kos i Kaja Kalas. Kazao je da će to jasno staviti do znanja Briselu. Marta Kos je otkazala posjetu Beogradu. Predsjednica EK fon der Lajen će vjerovatno izbjeći Srbiju u turneji po Zapadnom Balkanu javlja RFE. Reakcije nisu puno uzbudile Vučića
U ponedjeljak je na Topčiderskom groblju u Beogradu uz vojne, državne i crkvene počasti sahranjen Ratko Mladić, bivši komandant Vojske Republike Srpske (VRS) i haški osuđenik za najteža krivična djela u ratu, uključujući i genocid. Mladić je umro u Hagu 27. avgusta u pritvorskoj jedinici haškog Tribunala. Odmah po objavi smrti, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić oglasio se s kritikom Haga zbog (lošeg) postupanja prema Mladiću i što mu nije dozvoljeno da zadnje dane života provede u Srbiji. Poručio je da će Srbija pomoći oko prijenosa tijela „ako porodica to želi”. Nakon uobičajenih post-mortem procedura tijelo pokojnika je predato na aerodromu Roterdam-Hag gdje ga je preuzeo avion Vlade Srbije. Režimski RTS je izvijestio da su u avionu bili sin Darko Mladić, unuka Anastasija, ministar pravde Nenad Vujić i dvojica Mladićevih ratnih saboraca. Na beogradskom aerodromu kovčeg pokriven zastavama Srbije i Republike Srpske (RS) preuzeli su pripadnici Vojske Srbije. Tijelo je odvezeno na VMA na obdukciju rađenu na zahtjev porodice. Komemoracija je održana 5. septembra u Domu Vojske Srbije uz prisustvo ministra Vujića, predsjednika RS-a Siniše Karana, RS-ovih ministara unutrašnjih poslova i rada i boračko-invalidske zaštite, ambasadora BiH u Srbiji Aleksandra Vranješa i većeg broja umirovljenih generala.
Idući dan na derbiju Crvene zvezde i Partizana navijači na sjevernoj tribini stadiona istakli su veliku sliku Ratka Mladića uz natpis Pravac Potočari. Njegova slika je ostala izložena na sjevernoj tribini tokom cijele utakmice. S obzirom na to da su navijačke grupe u Srbiji pod kontrolom vlasti i službe državne bezbjednosti (BIA), mnogi su ovo divljanje shvatili kao jasnu poruku regionu da Beograd ne odustaje od velikodržavnih ideologija i veličanja zla.
Mladićevo tijelo je 7. septembra izloženo u crkvi Sv. Luke na Košutnjaku. Liturgiju je služio poglavar Srpske crkve (SPC) Porfirije Perić. Na stranici SPC-a je dan ranije najavljeno opijelo „generalu Ratku Mladiću, pravoslavnom hrišćaninu i vojniku srpskom” uz molitvu „pokoj mu duši”. Da je uz državu i državna SPC sve pripremila za „svetački ispraćaj” ovog pravosnažno osuđenog i nepokajanog ratnog zločinca vidjelo se odmah po objavi njegove smrti. Protojerej Boris Topić, starješina roterdamske parohije, je za režimski Kurir 28. avgusta rekao da je „Božijim promislom, otišao u zatvor, iako je prvobitni plan bio da dođem u ponedeljak”. „Poljubio sam ga u glavu i stavio mu krst u ruku, da ga čuva. On ga je snažno prigrabio i stegao u šaci”. „Božija milost je velika, zahvalan sam Bogu što mi je dao da ga u … poslednjim satima posetim … ispovedim i pričestim i da ga ispratim sa molitvom i krstom u ruci”, ispričao je otac Boris vučićevskom tabloidu. Mladić očigledno do zadnjih trenutaka nije poslao nikakvu poruku pokajanja i moljenja za oprost desetinama hiljada ljudi širom bivše zemlje koje su on i njegove vojske (JNA i VRS) unesrećile. To je, po vjerovanju crkve, prva i osnovna stvar da bi uopšte mogao dobiti hrišćanski pogreb.
Ni ključna dogma hrišćanstva (i drugih religija) da bez priznanja i pokajanja nema oprosta ni na ovom ni na onom svijetu nisu mogle pokolebati vučićevskog patrijarha da ga isprati kao sveca. U govoru u crkvi Porfirije je ponovio da je Mladić „bio hrišćanin… o kome svedoče sveštenici… i na kraju se upokojio držeći krst hristoliki na svojim grudima”. Poručio je da će njegovo ime ostati utkano u najvećem dijelu naroda i, ne trepnuvši, da je „položio život za slobodu i opstanak svoga roda”. Porfirije je rat pomenuo samo u opštem kontekstu da Mladićev život „nije moguće odvojiti od jednog strašnog vremena, od užasnog rata, velikih stradanja, dubokih rana i trauma, izgubljenih domova, života i grobova”. Za nevine žrtve generalovih pokolja nije bilo ni riječi pomena, a kamoli osude.
Režimski mediji navode da je opijelu i sprovodu prisustvovalo između 120 i 150 hiljada građana Srbije i RS-a. Nezavisni posmatrači smatraju da je trg kod Sv. Luke bio samo polovično pun i da nije bilo ni pola od navedenog broja.
Ratko Mladić je ispraćen uz vojni orkestar, počasnu stražu i počasni plotun srbijanske vojske. Predsjednik Srbije nije prisustvovao sahrani, kao ni formalni premijer Đuro Macut i predsjednica Skupštine Ana Brnabić. Umjesto njih predsjednik je poslao sina Danila poznatog u Sky prepiskama po kadriranju u podzemlju i ugrađivanju u transfere sportista iako nema zvaničnu funkciju. Vučić je preskočio sahranu pod izgovorom da mu je u gostima predsjednik Uzbekistana Šavkat Mirzijojev u dvodnevnoj posjeti Srbiji koja je dogovorena prije četiri mjeseca.
Ovakav aranžman državne sahrane i veličanja lika i djela zločinca Mladića bez formalnog prisustva vrha države nije zavarao susjede. BiH vanjski ministar Elmedin Konaković najavio je 7. septembra da će iz ambasade u Beogradu biti povučeno gotovo svo osoblje, kao odgovor na postupke zvaničnika Srbije. Konaković je rekao da u Beograd mogu ostati samo ambasador i konzul, jer ih postavlja i povlači Predsjedništvo BiH. Ostali će biti povučeni. Konzularni poslovi trebali bi biti prebačeni na ambasade u Zagrebu i Podgorici. Ministar odbrane Hrvatske Ivan Anušić je isti dan izjavio da sahrana Mladića pokazuje da Srbija i dalje vodi politiku iz 1990-ih i nadu da će Evropska komisija i drugi „isporučiti politički račun“ Srbiji za to što se dogodilo. Isto je rekao i premijer Andrej Plenković uz pitanje „zašto je reakcija samo na nivou glasnogovornika EK (Evropska komisija)”. „Mislim da treba reagirati na višem nivou, trebaju reagirati i Ursula fon der Lajen, Marta Kos i Kaja Kalas,“ naveo je Plenković uz opasku da će to jasno staviti do znanja Briselu.
Marta Kos, komesarka za proširenje, je otkazala posjet Beogradu još 4. septembra napisavši na X-u da „vrijednosti na kojima počiva naša zajednička budućnost nisu predmet pregovaranja”. U tom kontekstu, odlučila je da u tom trenutku ne ode u planirani posjet Srbiji. Predsjednica EK-a fon der Lajen će vjerovatno izbjeći Srbiju u planiranoj godišnjoj turneji po Zapadnom Balkanu javlja Radio slobodna Evropa (RFE) pozivajući se na izvore u Briselu.
Reakcije iz Brisela i regiona na sahranu Mladića nisu puno uzbudile predsjednika Vučića. „Videli smo tu bujicu, tu histeričnu lavinu napada koja je stigla iz Sarajeva, Prištine, posebno iz Zagreba, ali i iz Podgorice… ništa nije bilo posebno iznenađujuće – ni žestina napada, ni nebiranje reči, ni odsustvo diplomatskog rečnika”. Vučić nije potkrijepio nijednim argumentom svoje ocjene. Ranije je bez iznesenih dokaza tvrdio da Crna Gora vodi hibridni rat protiv njega i da Hrvatska stoji iza studentskih protesta. Najavio je reciprocitet prema BiH zbog protjerivanja srbijanskog vojnog atašea i akreditiranog predstavnika BIA-e u Sarajevu.
Srbijanski predsjednik je i podsjetio na reagovanje zvaničnog Zagreba nakon što je hrvatski general Slobodan Praljak 2017. godine u sudnici Haškog tribunala popio otrov i preminuo nakon izricanja pravosnažne presude za ratne zločine.
Tada su predsjednik Sabora Gordan Jandroković i premijer Plenković izrazili saučešće porodici pravosnažno osuđenog ratnog zločinca u svoje i ime Sabora i Vlade. U Saboru održan minut ćutanja a Jandroković je poželio Praljku nebesko blaženstvo. Vojni biskup Jure Bogdan je tada vodio misu u Zagrebu nepokajanom Praljku koji je sam sebi oduzeo život. Vrijedi se podsjetiti da se Hrvatska 1993. godine pridružila Srbiji (i njenom satrapu Crnoj Gori) u agresiji na BiH i da su lokalne hrvatske jedinice (HVO) koordinirale napade na Armiju BiH sa štabom Ratka Mladića.
Jandroković, koji je Praljku poželio vječni raj u ime Sabora, osudio je izjave saučešća Andrije Mandića koje je poslao Mladićevom sinu. „Krajnje su neprimjereni i za svaku osudu izrazi saučešća… koje je u javnoj objavi uputio predsjednik Skupštine Crne Gore… to je jasan pokazatelj kakva načela i politike promoviše”, rekao je Jandroković. Inače, Jandroković i rukovodstvo Sabora su odbacili pravosnažnu presudu Haškog tribunala od kraja 2017. godine protiv šestorice funkcionera Herceg – Bosne za „udruženi zločinački poduhvat” s ciljem stvaranja Velike Hrvatske u granicama Banovine iz 1939. Sud je ustanovio da je cilj bio trajno uklanjanje i etničko čišćenje bošnjačkog (muslimanskog) stanovništva s područja koja su proglašena dijelom Herceg-Bosne. Jandroković je tada izjavio da je stav državnog vrha Hrvatske da ta presuda ne odgovara povijesnim činjenicama, te da je nepravedna i neprihvatljiva.
Sahrana Mladića je pokazala da su balkanski nacional-šovinizmi i otpad vrha SPC-a (i neke njihove sabraće iz Crkve u Hrvata) od osnovnih postulata hrišćanske vjere i te kako stvarni i neprevaziđeni. Izlazak Crne Gore iz kaljuže mržnje i zla mora biti primarni, strateški cilj.
Jovo MARTINOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
SLUČAJ MONTENEGRO BONUSA: Državna imovina kao plijen
Objavljeno prije
1 sedmicana
12 Septembra, 2026
Ove sedmice je Privredni sud odbio tužbeni zahtjev Kombinata aluminijuma u stečaju, kojim je tražena isplata 2,3 miliona eura od državnog preduzeća Montenegro Bonus sa Cetinja. U isto vrijeme je Montenegro Bonus Specijalnom tužilaštvu predao krivičnu prijavu protiv Olega Deripaske, Mila Đukanovića i više bivših funkcionera. Tvrde da su ovom državnom preduzeću pričinili štetu od 25 miliona
Privredni sud Crne Gore, sudija Darko Bulatović, ove sedmice je odbio tužbeni zahtjev Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP) u stečaju, kojim je tražena isplata 2,3 miliona eura od državnog preduzeća Montenegro Bonus (MB) sa Cetinja.
Sud je obavezao KAP da plati 32 hiljade troškova parničnog postupka, a protiv presude se može izraziti žalba Apelacionom sudu Crne Gore.
Saga koja sada dobija sudski epilog počela je u julu 2013. kada su, nakon dekreta tadašnje Vlade, KAP u stečaju i Montenegro Bonus zaključili Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji, kojim je MB preuzeo upravljanje poslovanjem KAP-a i obavezu očuvanja vrijednosti stečajne mase.
Ovaj slučaj se ove sedmice našao i u krivičnoj prijavi dostavljenoj Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). U ime MB, advokat Vladan Bojić, podnio je SDT-u krivičnu prijavu protiv tadašnjeg vlasnika Kombinata aluminijuma (KAP) Olega Deripaske, tadašnjih premijera Mila Đukanovića i Igora Lukšića, tadašnjeg ministra ekonomije Vladimira Kavarića, bivšeg izvršnog direktora Montenegro Bonusa Aleksandra Kašćelana, bivšeg predsjednika Odbora direktora Elektroprivrede Srđana Kovačevića i drugih N.N. lica iz ministarstava, preduzeća i regulatornih agencija čije će se radnje utvrditi u izviđaju. U krivičnoj prijavi navedeni se terete da su svojim djelovanjem od polovine 2012. do polovine 2013. godine oštetili to privredno društvo za višemilionski iznos, koji se procjenjuje na 25 miliona eura.
U prijavi je objašnjena šema kako je MB odlukama Vlade i Regulatorne agencije za energetiku, za sedam dana osposobljen da snabdijeva strujom KAP iako, ni prije ni poslije toga nikoga nije snabdijevao električnom energijom.To preduzeće je snabdijevalo strujom KAP od 1. oktobra do 31. decembra 2012. godine u momentu kada je EPCG saopštila da neće da nastavi da KAP snabdijeva jer ne plaćaju račune za struju. U tom trenutku su im dugovali 40 miliona eura.
,,Taj vremenski sklop – zahtjev, intervencija Vlade Crne Gore, hitna licenca, hitan ugovor i hitan početak isporuke u rasponu od svega sedam dana, predstavlja sažetu sliku modus operandi ovog aranžmana. Kada je EPCG, uprkos političkom i ekonomskom značaju KAP-a, odbila da dalje snosi nesnosan teret njegovog neplaćanja, isti teret nije uklonjen niti obezbijeđen, već je preusmjeren na Montenegro Bonus”, piše u prijavi.
U prijavi se dalje navodi da su u roku od svega nekoliko dana prijavljena lica sprovela nerazumno ubrzane statusne i regultorne radnje kako bi oštećeni Montenegro Bonus bio formalno osposobljen za energetsku djelatnost.
,,Podnijet je zahtjev Regulatornoj agenciji za energetiku 28. septembra 2012., ekspresno je izdata licenca i istoga dana zaključen ugovor o kupoprodaji električne energije sa EPCG da bi ciljana isporuka KAP-u preko MB-a počela već 1. oktobra. Po tako uspostavljenom štetnom modelu Montenegro Bonus je kupovao struju od EPCG, zaduživao se prema EPCG i preuzimao višemilionske obaveze, dok je istu energiju, uz saznanje da KAP fakture ne može i neće plaćati, isporučivao i fakturisao KAP-u”, navedeno je u prijavi.
Računi za oktobar, novembar i decembar su iznosili 10,2 miliona!
Prijavom se precizira da je za tri mjeseca stoprocentno državnom Montenegro Bonusu nanijeta neposredna, mjerljiva, jasno nenaknadiva velika imovinska šteta. Podnosilac njenu tadašnju vrijednost, aproksimativno cijeni na najmanje 25 miliona eura današnje kupovne moći, ne računajući druge neplaćene isporuke i osnove iz prve polovine 2013. godine. ,,Pri tome, postoji krajnje ozbiljan osnov sumnje da su prijavljena lica postupala sa direktnim umišljajem i potpunim saznanjem da KAP nije izmirivao, niti je bio sposoban da izmiruje cijenu električne energije. Uprkos tome, Montenegro Bonus je osposobljen i uveden u isti tok isporuke struje, bez zaključenog ugovora sa KAP-om i uz nesumnjivo i potpuno saznanje da kompletna isporučena energija neće biti plaćena. Privatna struktura na čelu sa Deripaskom imala je neposrednu korist od nastavka rada KAP-a. „Takvo angažovanje MB-a nije moglo biti uspostavljeno i održavano bez odluka, saglasnosti, ni bez prihvatanja ili drugog djelovanja najviših funkcionera Vlade, odnosno bez njihovog odobravanja”, precizirano je prijavom.
Navodi se i da postoji osnov sumnje da su prijavljeni javni funkcioneri izvršili kvalifikovani oblik krivičnog djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 stav 3 Krivičnog zakonika Crne Gore, uključujući odgovarajuće oblike saučesništva. Za odgovorna lica u privrednim društvima se tvrdi da postoji osnov sumnje da su izvršila krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju iz člana 272 Krivičnog zakonika Crne Gore.
Montenegro Bonus očekuje da SDT sprovede izviđaj, pribavi i obezbijedi označene i druge dokaze, individualizuje radnje i krivičnu odgovornost svakog prijavljenog i drugog lica te, ako prikupljeni dokazi potvrde zakonom propisani stepen sumnje, donese naredbu o sprovođenju istrage i podigne optužnicu, s prijedlogom da nadležni sud, nakon zakonito sprovedenog postupka, odgovorna lica oglasi krivim i izrekne im, za krivična djela koja su izvršila, kazne zatvora srazmjerne težini djela, visini prouzrokovane štete, stepenu krivice, teškoj zloupotrebi javne vlasti i državne imovine, uz oduzimanje protivpravne imovinske koristi i odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu oštećenog.
Na kraju krivične prijave ukazuje se na to da ,,nije pravno i civilizacijski prihvatljivo da ovako dokumentovan i objektivno providan mehanizam ostaje već 14 godina bez ikakvih pravnih posljedica. Višemilionsko prelivanje tereta s privatno kontrolisanog KAP-a na stoprocentno državno preduzeće zahtjeva djelotvoran odgovor organa krivičnog gonjenja; suprotno bi značilo da obim, sva složenost i institucionalna rasprostranjenost presumnjivog mehanizma postanu zaštita onima koji su državnu imovinu i javni interes tretirali kao plijen”.
Monitor je pisao da je u toku ranijih suđenja zbog garancija Vlade iz 2013. i 2014. godine, Vlada Milojka Spajića pred Osnovnim sudom tvrdila da odluke Đukanovića ,,odišu samovoljom i u suprotnosti su sa Zakonom o budžetu za odnosnu godinu i ovlašćenjima same Vlade…(čije) odluke… moraju prevashodno biti zakonite da bi bile obavezujuće”.
Sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Ivana Žujović je početkom ove godine tražila od Specijalnog tužilaštva (SDT) izjašnjenje o Đukanovićevoj subvenciji zbog primjedbi Spajićeve Vlade. Iz SDT-a je stigao odgovor na pola strane da u postupanjima bivše vlade ,,nema elemenata krivičnog djela”.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari

PRVOSTEPENA PRESUDA VOĐAMA OVK U HAGU: Nezadovoljan i Vučić i albanski političari
MEĐUNARODNA KONFERENCIJA I ZATVARANJE POGLAVLJA: Šta i ko nas još koči
PROF GORDANA ĐUROVIĆ, PREDSJEDNICA CRNOGORSKE PANEVROPSKE UNIJE, NEKADAŠNJA POTPREDSJEDNICA VLADE ZA EVROPSKE INTEGRACIJE: Za Crnu Goru je najvažnije da insistira na principu punopravnog članstva
Izdvajamo
-
DRUŠTVO2 sedmiceOPŠTINA BUDVA IGNORIŠE ODLUKE VLADE: Hiljade kvadrata za automobile na Trgu republike
-
DRUŠTVO2 sedmiceTUŽILAŠTVO I GOVOR MRŽNJE: Kontinuitet žmurenja
-
DRUŠTVO1 sedmicaGEMAXX GRADI MONTAŽNU GARAŽU NA TUĐOJ PARCELI: HG Budvanska rivijera nije dala saglasnost
-
DRUŠTVO3 sedmice
BUDVA: POVLAŠĆENI INVESTITORI I UTJEŠNE NAGRADE: Za Gemmax i Bemax milioni iz prazne gradske kase
-
INTERVJU3 sedmiceDEJAN ATANACKOVIĆ, PROFESOR, VIZUELNI UMJETNIK, POLITIČKI ANALITIČAR I GRAĐANSKI AKTIVISTA (FIRENCA, BEOGRAD): Sve zemlje regiona treba da uskrate gostoprimstvo izvoznicima mržnje i nasilja
-
DRUŠTVO3 sedmiceSPOR OKO IZBORA DIREKTORICE ŠKOLE U ULCINJU: Bratstvo i jedinstvo vlasti
-
Izdvojeno3 sedmiceAFERE U UKRAJINSKOM VRHU: Ko je Forest i gdje mora trčati
-
INTERVJU3 sedmiceBORIS MARIĆ, KOORDINATOR CEGAS-a: Ustav nije privremena skela do EU
