Povežite se sa nama

MONITORING

SKRNAVLJENJE GROBOVA PETROVIĆA: Za sve kiva NN lica

Objavljeno prije

na

Slomljeni, oskrnavljeni i zatrpani smećem grobovi dinastije Petrović na ulazu u Cetinjski manastir šokirali su javnost protekle nedjelje. I bjelodano otkrili odnos institucija ali i građana prema nasljeđu. Zgražavanje je bilo kratkog daha, nakon što se saznalo da to stanje traje decenijama. I da institucije godinama o tome imaju precizne podatke. I ne čine ništa. A sve su prilike da se skorije ništa neće promijeniti, i da nas čekaju nova seirenja.

Zasad su krenule međusobne optužbe. Kako Cetinjskim manastirom upravlja Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve, dijelu medija i javnosti oni su očigledni krivci.

,,Ti grobovi su vezani za taj manastir, to pokazuje odnos onih koji upravljaju njime, dakle SPC, prema našoj zemlji, našoj prošlosti i našem suverenitetu… Upravo takvi su i polomili krstove na grobovima koji simbolizuju istoriju i povijest ove države”, izjavio je Stevo Vučinić iz Crnogorske pravoslavne crkve.

„Jesmo li mi okupirana zemlja?” – pitao je Crnogorski pokret Vladu. ,,Dodatno deprimira činjenica da se u okviru manastirske porte nalaze grobovi crnogorskih vladara nad kojima država Crna Gora nema nikakvu kontrolu. Dakle, njihovo stanje zavisi isključivo od filijale Beogradske patrijaršije u Crnoj Gori”.

Oglasili su se i iz Mitropolije. Oni tvrde da je za grobove dinastije Petrović Njegoš koji se nalaze uz Cetinjski manastir, nadležan državni Zavod za zaštitu spomenika. ,,Prilikom prenosa i sahrane zemnih ostataka kraljevske porodice Petrović Njegoš 1989. na Dvorskom groblju su izrađene nove grobnice za princeze Vjeru i Kseniju, koje su u njima sahranjene. Tom prilikom ostale grobove nije sanirao Zavod za zaštitu spomenika kulture, a ta je institucija jedina nadležna za tako nešto”.

U reagovanju navode da se grobnice na Dvorskom groblju nalaze u ovakvam stanju od 1945. godine, punih sedam decenija, te da je uprava Cetinjskog manastira u posljednje vrijeme zaključala kapiju kako bi spriječila da svako ulazi na groblje i skrnavi grobnice. ,,Uprava Cetinjskog manastira je 2008. pokušala da uredi groblje, ali ju je spriječio Zavod za zaštitu spomenika i njeni inspekcijski organi”, naveli su iz Mitropolije.

Reagovala je i država – Uprava za zaštitu kulturnih dobara podnijela je prijavu Upravi za inspekcijske poslove protiv NN lica, u vezi sa štetom na grobovima

Crnogorski princ Nikola II Petrović Njegoš, praunuk posljednjeg crnogorskog kralja Nikole, izjavio je da je ogorčen zbog varvarskog uništenja grobova svojih predaka: ,,Molim najviše instance vlasti u zemlji, s jedne strane da me informišu o stepenu oštećenja, a s druge strane o preduzetim mjerama za restaraciju i zaštitu oštećenih grobova. Takođe molim da se sve uradi kako bi se pronašli izvršioci ovog vandalskog čina protiv dinastije Petrović-Njegoš i kroz dinastiju protiv herojske istorije Crne Gore”.

U isto vrijeme na društvenim mrežama pojavile su se slike ruiniranog groba princa Mihaila Petrovića u Parizu – bez spomenika, pokriven travom i smećem sa drvenim krstom. Mihailo, otac Nikolin, je princ koji je 1941. odbio krunu koja mu je nuđena od strane fašističke Italije. Ostao je u koncentracionom logoru do 1943.

Ova vlast je, na početku mandata, prije 30 godina preuzela obavezu da prenese i sahrani zemne ostatke princa Mihaila u grobnicu na Dvorskom groblju. Još uvijek nije stigla da je ispuni.

Direktor Građanske alijanse Boris Raonić se na svom FB profilu podsjetio da je država usvojila Zakon o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, kojim je opredijeljeno preko četiri miliona za prvih par godina Fondaciji koju vodi princ Nikola, koji povrh toga ima platu u visini Predsjednikove. Pa se zapitao – Šta, pobogu, radi taj čovjek?

Samo, da je princu Nikoli vraćena i sva imovina Petrovića u Crnoj Gori, brigu o nasljeđu ove dinastije trebalo bi da vodi država. A šta ona radi?

Ministarstvo kulture je rastumačilo zakonsku proceduru – ,,prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara držalac kulturnog dobra dužan je da kulturno dobro čuva, pravilno koristi, redovno održava i da blagovremeno sprovodi druge propisane ili utvrđene mjere zaštite, kao i da najkasnije u roku od osam dana, prijavi Upravi za zaštitu kulturnih dobara svaku pravnu i fizičku promjenu na kulturnom dobru”. Ono što nijesu objasnili je da li oni optužuju Mitropoliju da nisu čuvali i održavali grobove Petrovića ili je istina da se na njima ništa ne može uraditi bez saglasnosti državnih institucija koje su i ovaj put zatajile.

Onda se nastavlja lament Ministarstva: ,,Nedopustivo je da se navedeno kulturno dobro nalazi u takvom stanju, usljed čega očekujemo brzu i odlučnu reakciju po našoj prijavi… Nemar prema grobovima, u najmanju ruku pokazuje i odnos prema dinastiji Petrović i prema crnogorskom nasljeđu i identitetu. Zbog toga, izražavamo nadu da u budućnosti nećemo biti svjedoci sličnih opominjućih situacija”.

Čiji odnos? Ministar kulture Aleksandar Bogdanović je Cetinjanin. Teško je zamisliti da od silnih opštinskih, partijskih i državnih obaveza nije tolike godine imao kad da prošeta do manastira i vidi u kakvom su stanju grobovi Petrovića.

Katastrofalno stanje su detektovale i službe Ministarstva. Stručni tim projekta Revalorizacija kulturnih dobara Crne Gore, napisao je da su još 2014. godine uočena oštećenja grobova. Sve je ilustrovano i fotografijama, koje potvrđuju da se od 2014. do danas ništa nije mijenjalo nabolje što se tiče odnosa Ministarstva i institucija prema Petrovićima i državi.

Na društvenim mrežama mnogi su podsjetili i na sudbinu kuće Toma Markova Petrovića, oca Petra II. Zaštićena je zakonom i oburdava se pred tim istim zakonom.

U međuvremenu, saznajemo, da je najmanje 10 nepokretnih spomenika kulture predloženo za brisanje iz Registra kulturnih dobara Crne Gore. Stručni timovi projekta revalorizacije iz 2014. godine su zatražili brisanje uglavnom zbog toga što na terenu nijesu mogli da pronađu kulturna dobra stavljena pod zaštitu pedesetih i šezdesetih godina.

Tako je, na primjer, utvrđeno da na terenu ne postoje tragovi Balšinog dvora i bunara u Baošićima, koji je pod zaštitu stavljen 1957. ,,Ne postoje materijalni tragovi o postojanju kulturnog dobra, niti se bilo ko od velikog broja mještana Baošića sa kojima smo sproveli anketu sjeća ili bilo što zna o ovom kulturnom dobru”, nalazi su stručnjaka.

„U Đenovićima je na mjestu nekadašnje, zakonom zaštićene, Crkve Sv. Ivana danas novoizgrađeni ugostiteljski objekat sa terenom za boćanje”, saopštio je stručni tim i predložio brisanje iz Registra. I dodatna arheološka istraživanja.

Vratimo se Petrovićima. U reagovanju Mitropolije navodi se: ,,Nažalost, ovo groblje je vremenom postalo mjesto za igranje karata, često ga najnesavjesniji koriste i kao toalet, a u posljednje vrijeme je utočište za narkomane, pa i za pse lutalice, što veoma dobro znaju Cetinjani koji duže pamte”.

E ovom našem primitivizmu teško da bi na put stale i bolje duhovne i svjetovne vlasti. Do daljenjeg sve će se svesti na ono da su za štetu i nemar kriva N.N. lica. I da se intenzivno traga za njima.

Kulturno blago krijumčare i DHL-om

O krčmljenju nacionalnog blaga govoreno je krajem prošlog mjeseca i u Skupštini. Poslanica DPS-a Daliborka Pejović iznijela je fascinantne podatke. „Imam informacije iz carina da je skoro DHL pošta sasvim slučajno, metodom uzorka, otkrila vjerovatno nelegalni tok arheološkog blaga, nalazišta i pokretnih kulturnih dobara, kojima se niti zna porijeklo, niti trag, niti konačno odredište”.

Pejović je ispoljila zebnju da to nije jedina pošiljka, te da su mnoge druge prošle ili neopaženo, ili nijesu istražene na adekvatan način, i istakla da to znači da su muzealije i kulturna pokretna dobra u velikoj opasnosti.

Ona je usput postavila poslaničko pitanje ministru kulture Aleksandru Bogdanoviću o donošenju Plana zaštite u Narodnom muzeju Crne Gore. Pejović je podsjetila da su rezultati projekta revalorizacije kulturnih dobara pokazali nedostatak pravno-tehničke i fizičke zaštite kompletnog pokretnog blaga Crne Gore.

Nakon skandala zbog nestanka 3.000 eksponata iz Narodnog muzeja, na čelo ove institucije je prije dva mjeseca postavljena Anastazija Miranović. Ona je, po preuzimanju dužnosti, kazala da će napraviti analizu stanja. Njen minuli rad kao direktorice Uprave za zaštitu kulturnih dobara, koji je krunisan skandalima oko devastacije Kostajnice i Turskog rta, niko nije detaljno analizirao.

Nedavno, u jeku analiza i ukazivanja da je nužno hitno rješavanje brojnih nevolja u Narodnom muzeju, direktorica je na budvanskoj Citadeli predstavila svoju novu kreatorsku liniju, inspirisanu djelom Petra Lubarde, pod nazivom – Između dana i noći.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANI TRAŽE OSLOBAĐANJE UZURPIRANIH JAVNIH POVRŠINA: Investitori samovoljno blokirali javne puteve i staze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, novi vlasnik ograđuje svoje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta koje su mještani koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu

 

Privatizacija hotela na teritoriji opštine Budva donijela je građanima mnogobrojne probleme sa kojima se suočavaju posljednju deceniju. Većina novih vlasnika, Vladinih strateških investitora i zakupaca nije uspostavila korektan odnos sa stanovništvom, nisu se integrisali u društvenu zajednicu gdje su započeli  poslovanje. Nakon ulaska u posjed hotela koji su prodati sa velikim zemljišnim kompleksima i parkovima, prvi  potezi vlasnika najčešće su bili podizanje betonskih ograda i gvozdenih kapija kojima su ograđivali novostečene nekretnine.

Poznati budvanski hoteli postali su mali bunkeri, izolovana ostrva na čijim su prilazima podignute stražarske kućice kako niko, osim gostiju hotela, ne bi mogao prići privatnom posjedu. Građane je najviše pogodila prateća uzurpacija javnih puteva i staza, koje su postojale u okviru hotelskih kompleksa od ranije i koje su oduvijek bile u opštoj upotrebi kao komunikacija između naselja i morske obale. Mnogobrojni protesti građana sa zahtjevima za slobodan prolaz pješačkim stazama i šetalištima, za nesmetan pristup moru, uglavnom su bili bezuspješni. Investitori, koji su po pravilu uživali povlastice kod administracije vlasti na čelu sa DPS-om, ostajali su nijemi za potrebe mještana.

Jedan od najbezobzirnijih uzurpatora javnog prostora u Budvi je kompanija Beppler&Jacobson, ruskog biznismena Igora Lazurenka, koja je 2003. godine kupila Hotel Avala sa vilama i velikom zemljišnom parcelom u centru Budve, pored Starog grada. Dug je spisak negativnih efekata ove privatizacije za mještane Budve, čiju zakonitost, od 2016. godine, ispituje Specijalno državno tužilaštvo.

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, vlasnik ograđuje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta kojima su mještani naselja Gospoština, u kome se hotel nalazi, koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu. Lazurenko je naložio presijecanje javnog puta, ulice naselja Gospoština kojoj gravitira ovo veliko naselje. Dio ulice istog naselja na čijem se kraju nalazi jedina okretnica za vozila,   obreo se  u posjedu hotela, metalnom kapijom odvojen od ostatka ulice, čime je nanijeta ogromna šteta mještanima i turistima,  i napravljen  saobraćajni kolaps koji traje punih 17 godina. Hotel Avala postojao je i ranije, ali do dolaska ruskih biznismena, ova  ulica nikada nije bila prekinuta i blokirana.

Sa druge strane hotelskog kompleksa, na granici pored mora, iznad staze koja vodi ka plaži Mogren, nalazi se staro kameno stepenište, put od Starog grada ka Vidikovcu. Postoji stotinama godina, predstavljalo je jedinu vezu naselja iznad Jadranske magistrale, Seoca, Prijevora i Komoševine sa Starim gradom i morskom obalom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASTAVAK SUĐENJA ZA MALE HIDROELEKTRANE: Kad građani plaćaju

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Privrednom sudu počeo je novi proces protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana.  Iz ove, kao i ostalih tužbi, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju, a nakon toga pod pritiskom javnosti izbjegavale rješavanje problema

 

Ove nedjelje počelo je još jedno suđenje protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana (HE).

Kompanija Dekar, koja je gradila malu HE na Ljeviškoj rijeci – Izvor Morače, kod Kolašina, od države traži naknadu štete u visini investicije, koja je procjenjena na 1,7 miliona eura, ali i izgubljenu dobit za koncesioni period od 25 godina.

Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović, bivše pomoćnice ministra zdravlja, članice NKT-a i visoke funkcionerke DPS-a.

Proces se vodi pred Privrednim sudom, sudija Faruk Mušović. Državu zastupa Zaštitnik državnih interesa Milan Krsmanović, a advokatica Ana Đukanović zastupa Dekar kao i većinu drugih investitora malih HE koji su podnijeli tužbu protiv države.

Dekar je probio sve rokove za izgradnju male HE. Posljednji put ih je, krajem oktobra, bivša Vlada upozorila na kršenje ugovornih obaveza i dala im rok od dva mjeseca da ih isprave.

Koncesionar je 26. novembra zatražio prolongiranje roka za dostavu bankarske garancije, a dan kasnije i zahtjev za raskid ugovora na štetu države. Tužba protiv države, u kojoj se tvrdi da je onemogućavan u razvoju svoje investicije, podnijeta je 30. novembra prošle godine, pet dana prije izbora nove vlade. Na osnovu upozorenja prethodne vlade da otkloni nepravilnosti u roku 60 dana, koji je istekao 28. decembra, nova vlada je raskinula ugovor sa ovim koncesionarom.

U tužbi, koju potpisuje Ana Đukanović, Dekar optužuje državu da joj nije omogućila prikljućenje na elektrodistributivnu mrežu. Ilustruju: „Mala HE Ljeviška – Izvor Morače nije projektovana da bude hidroelektrana ostrvskog tipa (da bude bez priključka na nacionalnu elektrodistributivnu mrežu), već je projektovana da proizvedenu električnu energiju uključi u elektroenergetski sitem – što nije moguće bez priključka“. Objašnjavaju da je sve povezano, naime mala HE Raštak nije izgrađena pa samim tim ni dalekovod od ove HE do Manastira Morače. U međuvremenu, nova vlada je, pored pet drugih, u decembru raskinula ugovore za gradnju dvije male HE na vodotoku Raštak.

Iz ovog, ali i procesa, koji je počeo prošle nedjelje, u kome konzorcijum Hydra MNE tuži državu, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju malih hidroelektrana, a nakon toga, pod pritiskom javnosti, izbjegavale rješavanje problema. Tako Dekar u tužbi navodi da im država čak od 2015. nije odgovarala na zahtjeve za mirovanje prava i obaveza iz ugovora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAJAVLJENO NOVO POVEĆANJE AKCIZA NA DUVAN I DUVANSKE PROIZVODE: Švercovane cigarete čekaju nove namete u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. O ima upozorenja da se akcize  ne smiju  povećavati dok država ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta

 

Kada je Vlada Crne Gore 2018. godine povećala akcize na cigarete i druge duvanske proizvode samo u prva četiri mjeseca došlo je do pada legalne prodaje za 25 odsto, dok je eksplodiralo sivo tržište, odnosno roba iz šverca. Iako je država pojačala kontrole i proširila ovlašćenja određenim institucijama, i dalje svaki pušač ima švercera cigareta u svom kraju grada.

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Pored toga, dodatno će se, prema nacrtu Budžeta Crne Gore za 2021. godinu, oporezovati gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju. Uvešće  se akcize i na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, povećaće se akciza na alkohol i alkoholna pića i markiranje mineralnih ulja (nafte) i njihovih derivata.

Ministar Milojko Spajić očekuje da će od povećanja akciza na duvan i duvanske proizvod prihodovati oko 16,8 miliona eura. Međutim, opozicione i dio partija koje čine vlast upozoravaju da država može mnogo više da izgubi novim povećanjem akciza na cigarete.

„Ovakva odluka Vlade samo će povećati prihode švercerima cigareta koji decenijama kontrolišu šverc cigareta na domaćem tržištu, tako i kada je u pitanju tranzit“, smatra predsjednik mladih Pokreta za promjene Boban Stanišić.

Pošto je potrošnja cigareta u Crnoj Gori konstanta i kreće se između 1.500 i 1.600 tona godišnje, ili oko 2,6 kilograma po stanovniku“,  kaže Stanišić, akcize se ne smiju povećavati dok se ne reguliše šverc cigareta, odnosno dok država Crna Gora ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta. On je istakao da je 2018. godine tržištu trebalo skoro godinu dana da se oporavi i da se prodaja vrati u legalne tokove i to tek nakon smanjenja uvećanih akciza.

Uprava policije i nadležna tužilaštva već su počela sa suzbijanjem cigareta bez akciznih markica na tržištu. Od kada je u medijima, krajem marta, objavljen nacrt Budžeta, istražni organi i organi gonjenja imali su više zapljena nelegalnih cigareta.

Već u prvim danima aprila u Podgorici je pretreseno više lokacija i lišeno slobode  nekoliko osoba u čijim objektima su zaplijenjene cigareta bez akciznih markica. Procjenjuje se da je švercom zaplijenjene količine cigareta pričinjena šteta  po budžet od oko 230 hiljada eura.

Akcija policije i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, kodnog imena Krajina usmjerena je ka više osoba i grupacija koji čine krivična djela krijumčarenja. Kako su saopštili iz policije, višemjesečnom kriminalističkom obradom Odsjek za suzbijanje privrednog kriminala je u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom iz Podgorice prikupio dokaze da su osumnjičeni od 2019. do momenta realizacije predmeta obavili nabavku i distribuciju cigareta bez akcizne markice radi dalje prodaje na ilegalnom tržištu u Crnoj Gori. Ističu da su sprovedenim aktivnostima utvrdili da je na sivo tržište plasirana roba – ,,cigarete u vrijednosti od oko 170.000 eura, dok izvršenim pretresima na više lokacija koje koriste osumnjičeni pronađena i oduzeta roba pripremljena za dalju distribuciju u iznosu od oko 60.000 eura”.

Nekoliko dana kasnije podgorička policija kontrolišući jedan automobil pronašla je 2.000 paklica cigareta bez akciznih markica u vrijednosti od 4.400 eura. Protiv osobe  koja je upravljala vozilom podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina.

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i nekadašnji predsjednik Momir Bulatović  1998. godine o švercu cigareta raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji. I više od dvadeset godina kasnije međunarodna zajednica zamjera Crnoj Gori na švercu cigareta – posljednji put u Izvještaju o napretku Evropske komisije (za 2019).

U tom dokumentu se navodi da u dijelu borbe protiv krijumčarenja duvanskih proizvoda u 2019. godini nije bilo presuda za organizovani šverc cigareta. Navode, međutim, da su pokrenuti krivični postupci u tri slučaja velikih razmjera, uključujući jedan slučaj sa 22 osumnjičena.

U izvještaju se navodi da zapljene cigareta bez akciznih markica redovno obavljaju carinski službenici, lokalna i državna policija. Tokom 2019. godine zaplijenjeno je ukupno 1,7 miliona pakli cigareta, vrijednosti oko 3,9 miliona eura. „Međutim, i pored povećanih napora bezbjednosnih službi u ovoj oblasti, i poboljšane saradnje crnogorskih carinskih službi sa međunarodnim partnerima, broj pokrenutih postupaka i dalje je nedovoljan, uzevši u obzir procjenu razmjera šverca cigareta od, prema i preko Crne Gore“, navodi se u izvještaju EK.

Tokom posljednje dvije godine uhapšeno je više službenika Uprave za carine, zapošljenih u Luci Bar. U jednoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva prije dvije godine, zbog sumnji u korupciju,  uhapšeno je i procesuirano 17 carinskih službenika u Luci Bar.

Prema izvještaju Evropske kancelarije za suzbijanje prevara (OLAF) šverc cigareta iz luke Bar za tri godine je Evropskoj uniji nanio štetu od oko 70 miliona eura. Istražni organi iz OLAF-a posebno su u izvještaju tretirali šverc iz Crne Gore, koji decenijama izaziva ozbiljne probleme.

U izvještaju OLAF-a piše da je od početka 2015. godine uhvaćeno osam brodova na koje su cigarete natovarene u luci Bar. Ta plovila zaustavljena su u Grčkoj i Španiji. Od ovih osam brodova šest je putovalo za Libiju, a po jedan za Kipar i Liban. Na tim brodovima zaplijenjeno je oko 350 miliona cigareta vrijednih 70 miliona eura.

Uprkos potencijalnim problemima i prethodnim iskustvom, iz Vlade je saopšteno da se akcizna politika za duvan povećava zbog usklađivanja sa evropskim direktivama. Boban Stanišić, međutim, kaže da određene stavke budžeta imaju dosta sličnosti sa fisklanom politikom bivšeg režima – jer su i oni pod plaštom usklađivanja sa evropskim standardima podizali akcize na cigarete i predlagali oporezivanje penzija. Dok su se stvarni motivi, tvrdi, krili na drugom mjestu.

 

Savjet će ispitati postoji li državni šverc cigareta

Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou tražiće od svih državnih organa i institucija, informacije o svemu što se tiče dviju fabrika cigareta – Tara iz Mojkovca i Novi duvanski kombinat iz Podgorice. Oba preduzeća ranije su optuživana za šverc cigareta, ali ozbiljna istraga nikada nije sprovedena.

To je za medije kazala Vanja Ćalović – Marković, koja rukovodi stručnim tijelom Savjeta. „Tražili smo informacije o poslovanju slobodnih zona Luke Bar i Duvanskog kombinata, prvenstveno imajući u vidu da se sa tih lokacija dešava šverc cigareta. Kad budemo dobili dokumentaciju, analiziraćemo je i na osnovu nje ćemo, gdje bude osnova, podnijeti prijave nadležnim tužilaštvima“, saopštila je Ćalović – Marković.

 

Crna Gora središte šverca cigareta na Balkanu

Međunarodna organizacija ,,Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” – mreža više od 300 nezavisnih svjetskih i regionalnih eksperata koji se bave ljudskim pravima, demokratijom, upravom i temom razvoja tvrde da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, a njegovo središte je Crna Gora. U svom izvještaju su naveli da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta, odnosno da inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz tog lučkog grada.

,,Crnogorske cigarete se švercuju širom regiona. Cigarete se takođe nelegalno proizvode u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu. Zatim se krijumčare u Crnu Goru, odakle nastavljaju, sa crnogorskim cigaretama, ka Evropskoj uniji i dalje. Odnedavno, Kosovo je postalo novi regionalni centar distribucije cigareta. Velike količine se dalje švercuju odatle u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku, a zatim transportuju kroz poroznu granicu ka Crnoj Gori”.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo