Povežite se sa nama

MONITORING

SKRNAVLJENJE GROBOVA PETROVIĆA: Za sve kiva NN lica

Objavljeno prije

na

Slomljeni, oskrnavljeni i zatrpani smećem grobovi dinastije Petrović na ulazu u Cetinjski manastir šokirali su javnost protekle nedjelje. I bjelodano otkrili odnos institucija ali i građana prema nasljeđu. Zgražavanje je bilo kratkog daha, nakon što se saznalo da to stanje traje decenijama. I da institucije godinama o tome imaju precizne podatke. I ne čine ništa. A sve su prilike da se skorije ništa neće promijeniti, i da nas čekaju nova seirenja.

Zasad su krenule međusobne optužbe. Kako Cetinjskim manastirom upravlja Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve, dijelu medija i javnosti oni su očigledni krivci.

,,Ti grobovi su vezani za taj manastir, to pokazuje odnos onih koji upravljaju njime, dakle SPC, prema našoj zemlji, našoj prošlosti i našem suverenitetu… Upravo takvi su i polomili krstove na grobovima koji simbolizuju istoriju i povijest ove države”, izjavio je Stevo Vučinić iz Crnogorske pravoslavne crkve.

„Jesmo li mi okupirana zemlja?” – pitao je Crnogorski pokret Vladu. ,,Dodatno deprimira činjenica da se u okviru manastirske porte nalaze grobovi crnogorskih vladara nad kojima država Crna Gora nema nikakvu kontrolu. Dakle, njihovo stanje zavisi isključivo od filijale Beogradske patrijaršije u Crnoj Gori”.

Oglasili su se i iz Mitropolije. Oni tvrde da je za grobove dinastije Petrović Njegoš koji se nalaze uz Cetinjski manastir, nadležan državni Zavod za zaštitu spomenika. ,,Prilikom prenosa i sahrane zemnih ostataka kraljevske porodice Petrović Njegoš 1989. na Dvorskom groblju su izrađene nove grobnice za princeze Vjeru i Kseniju, koje su u njima sahranjene. Tom prilikom ostale grobove nije sanirao Zavod za zaštitu spomenika kulture, a ta je institucija jedina nadležna za tako nešto”.

U reagovanju navode da se grobnice na Dvorskom groblju nalaze u ovakvam stanju od 1945. godine, punih sedam decenija, te da je uprava Cetinjskog manastira u posljednje vrijeme zaključala kapiju kako bi spriječila da svako ulazi na groblje i skrnavi grobnice. ,,Uprava Cetinjskog manastira je 2008. pokušala da uredi groblje, ali ju je spriječio Zavod za zaštitu spomenika i njeni inspekcijski organi”, naveli su iz Mitropolije.

Reagovala je i država – Uprava za zaštitu kulturnih dobara podnijela je prijavu Upravi za inspekcijske poslove protiv NN lica, u vezi sa štetom na grobovima

Crnogorski princ Nikola II Petrović Njegoš, praunuk posljednjeg crnogorskog kralja Nikole, izjavio je da je ogorčen zbog varvarskog uništenja grobova svojih predaka: ,,Molim najviše instance vlasti u zemlji, s jedne strane da me informišu o stepenu oštećenja, a s druge strane o preduzetim mjerama za restaraciju i zaštitu oštećenih grobova. Takođe molim da se sve uradi kako bi se pronašli izvršioci ovog vandalskog čina protiv dinastije Petrović-Njegoš i kroz dinastiju protiv herojske istorije Crne Gore”.

U isto vrijeme na društvenim mrežama pojavile su se slike ruiniranog groba princa Mihaila Petrovića u Parizu – bez spomenika, pokriven travom i smećem sa drvenim krstom. Mihailo, otac Nikolin, je princ koji je 1941. odbio krunu koja mu je nuđena od strane fašističke Italije. Ostao je u koncentracionom logoru do 1943.

Ova vlast je, na početku mandata, prije 30 godina preuzela obavezu da prenese i sahrani zemne ostatke princa Mihaila u grobnicu na Dvorskom groblju. Još uvijek nije stigla da je ispuni.

Direktor Građanske alijanse Boris Raonić se na svom FB profilu podsjetio da je država usvojila Zakon o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, kojim je opredijeljeno preko četiri miliona za prvih par godina Fondaciji koju vodi princ Nikola, koji povrh toga ima platu u visini Predsjednikove. Pa se zapitao – Šta, pobogu, radi taj čovjek?

Samo, da je princu Nikoli vraćena i sva imovina Petrovića u Crnoj Gori, brigu o nasljeđu ove dinastije trebalo bi da vodi država. A šta ona radi?

Ministarstvo kulture je rastumačilo zakonsku proceduru – ,,prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara držalac kulturnog dobra dužan je da kulturno dobro čuva, pravilno koristi, redovno održava i da blagovremeno sprovodi druge propisane ili utvrđene mjere zaštite, kao i da najkasnije u roku od osam dana, prijavi Upravi za zaštitu kulturnih dobara svaku pravnu i fizičku promjenu na kulturnom dobru”. Ono što nijesu objasnili je da li oni optužuju Mitropoliju da nisu čuvali i održavali grobove Petrovića ili je istina da se na njima ništa ne može uraditi bez saglasnosti državnih institucija koje su i ovaj put zatajile.

Onda se nastavlja lament Ministarstva: ,,Nedopustivo je da se navedeno kulturno dobro nalazi u takvom stanju, usljed čega očekujemo brzu i odlučnu reakciju po našoj prijavi… Nemar prema grobovima, u najmanju ruku pokazuje i odnos prema dinastiji Petrović i prema crnogorskom nasljeđu i identitetu. Zbog toga, izražavamo nadu da u budućnosti nećemo biti svjedoci sličnih opominjućih situacija”.

Čiji odnos? Ministar kulture Aleksandar Bogdanović je Cetinjanin. Teško je zamisliti da od silnih opštinskih, partijskih i državnih obaveza nije tolike godine imao kad da prošeta do manastira i vidi u kakvom su stanju grobovi Petrovića.

Katastrofalno stanje su detektovale i službe Ministarstva. Stručni tim projekta Revalorizacija kulturnih dobara Crne Gore, napisao je da su još 2014. godine uočena oštećenja grobova. Sve je ilustrovano i fotografijama, koje potvrđuju da se od 2014. do danas ništa nije mijenjalo nabolje što se tiče odnosa Ministarstva i institucija prema Petrovićima i državi.

Na društvenim mrežama mnogi su podsjetili i na sudbinu kuće Toma Markova Petrovića, oca Petra II. Zaštićena je zakonom i oburdava se pred tim istim zakonom.

U međuvremenu, saznajemo, da je najmanje 10 nepokretnih spomenika kulture predloženo za brisanje iz Registra kulturnih dobara Crne Gore. Stručni timovi projekta revalorizacije iz 2014. godine su zatražili brisanje uglavnom zbog toga što na terenu nijesu mogli da pronađu kulturna dobra stavljena pod zaštitu pedesetih i šezdesetih godina.

Tako je, na primjer, utvrđeno da na terenu ne postoje tragovi Balšinog dvora i bunara u Baošićima, koji je pod zaštitu stavljen 1957. ,,Ne postoje materijalni tragovi o postojanju kulturnog dobra, niti se bilo ko od velikog broja mještana Baošića sa kojima smo sproveli anketu sjeća ili bilo što zna o ovom kulturnom dobru”, nalazi su stručnjaka.

„U Đenovićima je na mjestu nekadašnje, zakonom zaštićene, Crkve Sv. Ivana danas novoizgrađeni ugostiteljski objekat sa terenom za boćanje”, saopštio je stručni tim i predložio brisanje iz Registra. I dodatna arheološka istraživanja.

Vratimo se Petrovićima. U reagovanju Mitropolije navodi se: ,,Nažalost, ovo groblje je vremenom postalo mjesto za igranje karata, često ga najnesavjesniji koriste i kao toalet, a u posljednje vrijeme je utočište za narkomane, pa i za pse lutalice, što veoma dobro znaju Cetinjani koji duže pamte”.

E ovom našem primitivizmu teško da bi na put stale i bolje duhovne i svjetovne vlasti. Do daljenjeg sve će se svesti na ono da su za štetu i nemar kriva N.N. lica. I da se intenzivno traga za njima.

Kulturno blago krijumčare i DHL-om

O krčmljenju nacionalnog blaga govoreno je krajem prošlog mjeseca i u Skupštini. Poslanica DPS-a Daliborka Pejović iznijela je fascinantne podatke. „Imam informacije iz carina da je skoro DHL pošta sasvim slučajno, metodom uzorka, otkrila vjerovatno nelegalni tok arheološkog blaga, nalazišta i pokretnih kulturnih dobara, kojima se niti zna porijeklo, niti trag, niti konačno odredište”.

Pejović je ispoljila zebnju da to nije jedina pošiljka, te da su mnoge druge prošle ili neopaženo, ili nijesu istražene na adekvatan način, i istakla da to znači da su muzealije i kulturna pokretna dobra u velikoj opasnosti.

Ona je usput postavila poslaničko pitanje ministru kulture Aleksandru Bogdanoviću o donošenju Plana zaštite u Narodnom muzeju Crne Gore. Pejović je podsjetila da su rezultati projekta revalorizacije kulturnih dobara pokazali nedostatak pravno-tehničke i fizičke zaštite kompletnog pokretnog blaga Crne Gore.

Nakon skandala zbog nestanka 3.000 eksponata iz Narodnog muzeja, na čelo ove institucije je prije dva mjeseca postavljena Anastazija Miranović. Ona je, po preuzimanju dužnosti, kazala da će napraviti analizu stanja. Njen minuli rad kao direktorice Uprave za zaštitu kulturnih dobara, koji je krunisan skandalima oko devastacije Kostajnice i Turskog rta, niko nije detaljno analizirao.

Nedavno, u jeku analiza i ukazivanja da je nužno hitno rješavanje brojnih nevolja u Narodnom muzeju, direktorica je na budvanskoj Citadeli predstavila svoju novu kreatorsku liniju, inspirisanu djelom Petra Lubarde, pod nazivom – Između dana i noći.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo