Povežite se sa nama

MONITORING

SRPSKI POSLOVI U CRNOJ GORI: Opasne igre

Objavljeno prije

5 godina

na

milo

Potcijenio nas je, realno, američki predsjednik Donald Tramp. Od nas ne samo da može da krene Treći svjetski rat, već imamo porencijal da odigramo nastavak Drugog i nastavak Prvog i produžetke oba Balkanska i raznih drugih ratova. Sve je na stolu: sukob ,,bjelaša” i ,,zelenaša”, četnika i partizana, Osmanlije, ustaše, popovi i komesari, braća i nebraća. Sa druge strane, imamo sasvim solidne šanse da spasimo svijet i, prosto, nestanemo. Džaba ,,hiljadugodišnja državnost”, džaba nezavisnost, izgradili smo državu u kojoj je klimavo sve osim vlasti. A ona, kao što nijedna nikad nije bila, nije zadovijek.

Najnovija runda počela je kad je patrijarh srpski Irinej kazao da je položaj crkve u Crnoj Gori danas gori nego u vrijeme Osmanlija, dok je položaj Srba kao u vrijeme Nezavisne države Hrvatske. Te riječi su bila okidač verbalnih ofanziva i kontraofanziva, koje traju. Pominjući NDH, patrijarh je znao što radi. Zato, mu ne treba oprostiti.

Predsjednik Crne Gore Mio Đukanović kazao je kako očekuje da patrijarha SPC Irineja da povuče svoju izjavu. Srpska žuta štampa pod naslovom ,,Diplomatski skandal veka” zabilježila je da je Đukanović izjavom da ono što je patrijarh rekao ” niko normalan ne može ni pomisliti” aludirao na ,,mentalno zdravlje patrijarha Irineja, a ovakav ispad se ne pamti od sukoba na ovim prostorima”. Eto tako.

Crna Gora se, normalno, svrstala u nekoliko tabora – one koji smatraju da je srpski patrijarh u pravu i one koji misle da o ugroženosti Srba nema ni govora, ali i na one koji su ocijenili da su u Crnoj Gori diskriminisani svi koji nijesu pod skutima Demokratske partije socijalista.

Uz mrvu dobre volje, da su sve to sabrali i oduzeli, mogli su sagledati realnost: tačno je da su u Crnoj Gori urgoženi svi koji nijesu uz vlast, ali je takođe tačno i da je među onima koji nijesu uz vlast najviše Srba. Prosto je, samo ljudi neće da vide. Svi koji nijesu uz partije na vlasti u Crnoj Gori teže mogu da se zaposle. Među takvima – nije riječ o politici nego o proporcijama – ima najviše Srba.

Prema popisu iz 2011. u Crnoj Gori živi 178.110 Srba. U procentima: 28,73. Crnogoraca ima 278.865 ili 44,98 odsto. U aprilu ove godine objavljeno je da je Uprava za kadrove utvrdila Upitnike za sprovođenje istraživanja o nacionalnoj strukturi zaposlenih u državnim službama. Rok za dostavljanje podataka Ministarstvu za ljudska i manjinska prava istekao je 3. maja. Nije se čulo da su činovnici nešto u međuvremenu sabrali.

U prethodnom takvom ispitivanju, rađenom 2015. pokazalo se da su državne jasle najdostupnije Crnogorcima. U procentima: Crnogorci 82,11, Srbi 7,30, Albanci 1,32, Bošnjaci 4,89, Muslimani 2,19, Romi 0,03, Hrvati 0,40.

Pripadnici svih naroda, osim crnogorskog, bili su tada manje zastupljeni u državnim službama nego što im garantuje Ustav koji

jemči manjinama pravo na srazmjernu zastupljenost u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne samouprave.

Ako Srba ima blizu 29 procenata, a u državnim službama ih je 7,3 odsto – nešto nije u redu.

Srbi vole da se pozovu na taj podatak, ali većina političkih predstavnika Srba ne želi da pripadnici tog naroda u Crnoj Gori budu manjina. Kad vam trećina stanovništva nije ni manjinski ni većinski narod, imate sistemsku grešku. I trebalo bi je rješavati izgradnjom povjerenja, kompromisima, traženjem najmanjeg zajedničkog sadržaoca i tako dalje. To bi radila ozbiljna država. Ova ne.

Ova će, kaže dobro obaviještena čaršija, krenuti u još jednu rundu ućerivanja crnogorskog identiteta. Do sada su takve akcije uglavnom proizvodile kontraefekat. Može Adnan Čirgić da dobije osam Trinaestojulskih nagrada, crnogorskog jezika, kakav je propisan novim pravopisom – nema. Čak ni sa simbolima, što bi moralo biti jednostavnije, nijesmo u stanju da se izborimo. Zaslužuje podsmijeh, na primjer to, kad se snaga države pokazuje tako što vam je glavni grad od 21. maja do 13. jula okićen državnim zastavama. Tako se ne poštuje ni država ni njena nezavisnost ni državnost.

Ne treba očekivati da će ,,popravljanje” identiteta biti prepušteno samo propagandi. U borbi za “emancipaciju” crnogorskih Srba u Crnogorce država će koristiti ono što najbolje umije – zastrašivanje i ucjenjivanje. I tamo gdje upali, proizvešće samo gomilanje unutrašnjeg gnijeva. Koji će čekati da provali.

Da. Epizoda sa patrijarhom Irinejem imala je i dio posvećen položaju, Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Vlada je rekla da će tu stvar uskoro riješiti zakonom o vjerskim zajednicama. Jednom ga je bila smislila pa je propalo. Sad treba pričekati i vidjeti šta piše u novom nacrtu.

Taman su se stišali odjeci i reagovanja oko patrijarha, kad su počele pripreme za odlazak predstavnika Srba iz Crne Gore na kanabe kod predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Delegacija iz Crne Gore izrazila je zabrinutost za položaj srpske zajednice u Crnoj Gori i iznijela predloge o načinima na koje bi Srbija mogla da pomogne da se taj položaj popravi.

Vučić je kazao da će Srbija uvijek biti uz svoj narod i za očuvanje njegovog nacionalnog identiteta i van granica Srbije. ,,Takođe, Srbija će, koliko može, u skladu sa svojim mogućnostima, da pomogne da se ekonomski, nacionalni i kulturni položaj Srba u Crnoj Gori unaprijedi, poštujući državu Crnu Goru i njene zakone”, rekao je Vučić.

Naizgled, Vučić je delegaciju iz Crne Gore lasno otpravio, džabe mu je Marko Milačić, predsjednik Prave Crne Gore darivao gusle.

No Vučićev govor se ne poklapa sa onim što se dešava ispod žita. Srbija, kao i uvijek u sadejstvu sa Srpskom pravoslavnom crkvom, podiže temperaturu u regionu, kako bi njen predsjednik Aleksandar Vučić, preusmjerio pažnju javnosti sa Kosova kojeg će se morati odreći, na ma šta drugo. Crnu Goru, Hrvatsku, svejedno.

Usput, Vučić pričom o pomaganju Srbima, pomaže svom prijatelju, uzoru kojeg je nadrastao, Milu Đukanoviću. Nije teško predvidjeti: okupljanje Srba na beogradski kanabe mami poklič – na okup Crnogorci .

Tokom posjete Vučiću, predstavnici Srba iz Crne Gore najavili su da će obilježiti stotu godišnjicu održavanja Podgoričke skupštine.

Eto još jedne divne prilike da se stane na branik crnogorstva ili srpstva. Pozivajući se na neimenovane izvore, mediji bliski vlasti objavili su da će vlada zabraniti proslavu.

Iz Socijaldemokratske partije su podsjetili da je Milo Đukanović devedesetih govorio da je Podgorička skupština ,,važan datum u našoj istoriji jer je tada konačno realizovana vjekovna želja južnoslovenskih naroda za formiranjem zajedničke države”. Istakli su da je Zakonom o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, koji je inicirao SDP, propisano je da je 1918. Crna Gora nasilno anektirana. ,,Ne postoji država koja bi dozvolila proslavu sopstvene nasilne aneksije, pa makar se na njenom čelu nalazio političar koji je nasilnu aneksiju sopstvene države veličao”, zaključio je SDP.

Ako ćemo po demokratskim standardima, svako ima pravo da proslavlja ,,bezuslovno ujedinjenje” i to što se Crna Gora sa ostalim južnoslovenskim narodima ujedinila kao parče Srbije. Kakva god bila Podgorička skupština, koliko se zna, na njoj nije učestvovao niko iz Požarevca. Niko nam nije kriv – sami pali, sami se ubili. Naravno da oni koji su naumili da proslavljaju Pogoričku skupštinu, učestvuju u prozvodnji stvarnosti, u kojoj se ideja o smjeni vlasti Crnoj Gori seli u fikciju.

Suština tu ionako nije važna, osim što se jasno vidi da se sto godina vrtimo oko istih pitanja. Važno je da će vlast proslavljanje ili neproslavljanje Podgoričke skupštine, kao i sve slične zgode, iskoristiti za ojačavanje moći. Krenulo je rano, trajaće do decembra – gomila se lopovluka može time prekriti.

Snažan je adut Podgorička skupština. Kad kroz firme pod državnom kapom, krene prikupljanje potpisa za poništavanje odluka Podgoričke skupštine u današnjem crnogorskom parlamentu, ne bije se boj za Crnu Goru, nego za glasove.

Kod nas se istorija suludo vrti u krug. Ako ,,poništavanje” neke odluke može nešto da znači, zar ne bi trebalo poništiti i rezultate referenduma iz 1992. Onog koji je organizovala vlast Demokratske partije socijalista, na koji je izašlo 66 odsto birača od kojih je skoro 96 procenata na pitanje – Da li ste za to da Crna Gora kao suverena republika nastavi živjeti u zajedničkoj državi Jugoslaviji potpuno ravnopravno s drugim republikama koje to žele – odgovorilo ,,Da”. I tad smo se pripojili Srbiji, doduše nenasilno. Ako se ne računa nasilje prema manjinama, ugrađeno u taj projekat.

“DPS je stranka koja neprestano proizvodi konflikte i traži unutrašnje i spoljne neprijatelje. Sad treba Srbe proglasiti unutrašnjim neprijateljima i krivcima što nema industrije, što je ekonomija loša a sezona propala. Zabrana i represija su ovdje konstante 30 godina, a sada su se sjetili da zabranjuju datume iz istorije koje su nekada sami slavili”, kazao je Vijestima poslanik Nove Budimir Aleksić. Parče odgovora u kojem bi objasnio zašto predstavnici Srba insistiraju na onome što ide u korist DPS-u je izostalo.

Ni iz ponašanja vlasti ni iz ponašanja dijela, neuporedivo manje moćne, opozicije, ne nazire se da ovome ima kraja. Crna Gora nije izgradila samu sebe, laž je priča o sjedinjenom bogatstvu različitosti u Crnoj Gori, sve dok crnogorskih Srba u toj priči nema. Crna Gora se iznutra razjeda. Koliko god tome Srpska pravoslavna crkva i Srbija pomažu, manje je važno od toga što Crna Gora ne može da kaže da je uradila sve što je do nje. Jer nije.

Svaka čast himni i državnim zakletvama, ali Crna Gora nije vječna. Ne samo zato što ništa nije vječno, već i zbog toga što, da bi jedna država bila ozbiljna, a time i dugotrajna, treba mnogo više od prazne priče. Neophodno je dugo i pametno raditi. I neophodno je ne praviti poteze koji donose kratkoročnu korist – na primjer pobjedu na izborima – dok dugoročno vode u propast.

Miloš BAKIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

1 dan

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

1 dan

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Objavljeno prije

1 dan

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora

 

PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”

Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija

Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.

DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića

Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.

OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran

Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.

 

ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini

Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.

 

MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna

Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.

 

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo