Povežite se sa nama

MONITORING

SRPSKI POSLOVI U CRNOJ GORI: Opasne igre

Objavljeno prije

na

Potcijenio nas je, realno, američki predsjednik Donald Tramp. Od nas ne samo da može da krene Treći svjetski rat, već imamo porencijal da odigramo nastavak Drugog i nastavak Prvog i produžetke oba Balkanska i raznih drugih ratova. Sve je na stolu: sukob ,,bjelaša” i ,,zelenaša”, četnika i partizana, Osmanlije, ustaše, popovi i komesari, braća i nebraća. Sa druge strane, imamo sasvim solidne šanse da spasimo svijet i, prosto, nestanemo. Džaba ,,hiljadugodišnja državnost”, džaba nezavisnost, izgradili smo državu u kojoj je klimavo sve osim vlasti. A ona, kao što nijedna nikad nije bila, nije zadovijek.

Najnovija runda počela je kad je patrijarh srpski Irinej kazao da je položaj crkve u Crnoj Gori danas gori nego u vrijeme Osmanlija, dok je položaj Srba kao u vrijeme Nezavisne države Hrvatske. Te riječi su bila okidač verbalnih ofanziva i kontraofanziva, koje traju. Pominjući NDH, patrijarh je znao što radi. Zato, mu ne treba oprostiti.

Predsjednik Crne Gore Mio Đukanović kazao je kako očekuje da patrijarha SPC Irineja da povuče svoju izjavu. Srpska žuta štampa pod naslovom ,,Diplomatski skandal veka” zabilježila je da je Đukanović izjavom da ono što je patrijarh rekao ” niko normalan ne može ni pomisliti” aludirao na ,,mentalno zdravlje patrijarha Irineja, a ovakav ispad se ne pamti od sukoba na ovim prostorima”. Eto tako.

Crna Gora se, normalno, svrstala u nekoliko tabora – one koji smatraju da je srpski patrijarh u pravu i one koji misle da o ugroženosti Srba nema ni govora, ali i na one koji su ocijenili da su u Crnoj Gori diskriminisani svi koji nijesu pod skutima Demokratske partije socijalista.

Uz mrvu dobre volje, da su sve to sabrali i oduzeli, mogli su sagledati realnost: tačno je da su u Crnoj Gori urgoženi svi koji nijesu uz vlast, ali je takođe tačno i da je među onima koji nijesu uz vlast najviše Srba. Prosto je, samo ljudi neće da vide. Svi koji nijesu uz partije na vlasti u Crnoj Gori teže mogu da se zaposle. Među takvima – nije riječ o politici nego o proporcijama – ima najviše Srba.

Prema popisu iz 2011. u Crnoj Gori živi 178.110 Srba. U procentima: 28,73. Crnogoraca ima 278.865 ili 44,98 odsto. U aprilu ove godine objavljeno je da je Uprava za kadrove utvrdila Upitnike za sprovođenje istraživanja o nacionalnoj strukturi zaposlenih u državnim službama. Rok za dostavljanje podataka Ministarstvu za ljudska i manjinska prava istekao je 3. maja. Nije se čulo da su činovnici nešto u međuvremenu sabrali.

U prethodnom takvom ispitivanju, rađenom 2015. pokazalo se da su državne jasle najdostupnije Crnogorcima. U procentima: Crnogorci 82,11, Srbi 7,30, Albanci 1,32, Bošnjaci 4,89, Muslimani 2,19, Romi 0,03, Hrvati 0,40.

Pripadnici svih naroda, osim crnogorskog, bili su tada manje zastupljeni u državnim službama nego što im garantuje Ustav koji

jemči manjinama pravo na srazmjernu zastupljenost u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne samouprave.

Ako Srba ima blizu 29 procenata, a u državnim službama ih je 7,3 odsto – nešto nije u redu.

Srbi vole da se pozovu na taj podatak, ali većina političkih predstavnika Srba ne želi da pripadnici tog naroda u Crnoj Gori budu manjina. Kad vam trećina stanovništva nije ni manjinski ni većinski narod, imate sistemsku grešku. I trebalo bi je rješavati izgradnjom povjerenja, kompromisima, traženjem najmanjeg zajedničkog sadržaoca i tako dalje. To bi radila ozbiljna država. Ova ne.

Ova će, kaže dobro obaviještena čaršija, krenuti u još jednu rundu ućerivanja crnogorskog identiteta. Do sada su takve akcije uglavnom proizvodile kontraefekat. Može Adnan Čirgić da dobije osam Trinaestojulskih nagrada, crnogorskog jezika, kakav je propisan novim pravopisom – nema. Čak ni sa simbolima, što bi moralo biti jednostavnije, nijesmo u stanju da se izborimo. Zaslužuje podsmijeh, na primjer to, kad se snaga države pokazuje tako što vam je glavni grad od 21. maja do 13. jula okićen državnim zastavama. Tako se ne poštuje ni država ni njena nezavisnost ni državnost.

Ne treba očekivati da će ,,popravljanje” identiteta biti prepušteno samo propagandi. U borbi za “emancipaciju” crnogorskih Srba u Crnogorce država će koristiti ono što najbolje umije – zastrašivanje i ucjenjivanje. I tamo gdje upali, proizvešće samo gomilanje unutrašnjeg gnijeva. Koji će čekati da provali.

Da. Epizoda sa patrijarhom Irinejem imala je i dio posvećen položaju, Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Vlada je rekla da će tu stvar uskoro riješiti zakonom o vjerskim zajednicama. Jednom ga je bila smislila pa je propalo. Sad treba pričekati i vidjeti šta piše u novom nacrtu.

Taman su se stišali odjeci i reagovanja oko patrijarha, kad su počele pripreme za odlazak predstavnika Srba iz Crne Gore na kanabe kod predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Delegacija iz Crne Gore izrazila je zabrinutost za položaj srpske zajednice u Crnoj Gori i iznijela predloge o načinima na koje bi Srbija mogla da pomogne da se taj položaj popravi.

Vučić je kazao da će Srbija uvijek biti uz svoj narod i za očuvanje njegovog nacionalnog identiteta i van granica Srbije. ,,Takođe, Srbija će, koliko može, u skladu sa svojim mogućnostima, da pomogne da se ekonomski, nacionalni i kulturni položaj Srba u Crnoj Gori unaprijedi, poštujući državu Crnu Goru i njene zakone”, rekao je Vučić.

Naizgled, Vučić je delegaciju iz Crne Gore lasno otpravio, džabe mu je Marko Milačić, predsjednik Prave Crne Gore darivao gusle.

No Vučićev govor se ne poklapa sa onim što se dešava ispod žita. Srbija, kao i uvijek u sadejstvu sa Srpskom pravoslavnom crkvom, podiže temperaturu u regionu, kako bi njen predsjednik Aleksandar Vučić, preusmjerio pažnju javnosti sa Kosova kojeg će se morati odreći, na ma šta drugo. Crnu Goru, Hrvatsku, svejedno.

Usput, Vučić pričom o pomaganju Srbima, pomaže svom prijatelju, uzoru kojeg je nadrastao, Milu Đukanoviću. Nije teško predvidjeti: okupljanje Srba na beogradski kanabe mami poklič – na okup Crnogorci .

Tokom posjete Vučiću, predstavnici Srba iz Crne Gore najavili su da će obilježiti stotu godišnjicu održavanja Podgoričke skupštine.

Eto još jedne divne prilike da se stane na branik crnogorstva ili srpstva. Pozivajući se na neimenovane izvore, mediji bliski vlasti objavili su da će vlada zabraniti proslavu.

Iz Socijaldemokratske partije su podsjetili da je Milo Đukanović devedesetih govorio da je Podgorička skupština ,,važan datum u našoj istoriji jer je tada konačno realizovana vjekovna želja južnoslovenskih naroda za formiranjem zajedničke države”. Istakli su da je Zakonom o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, koji je inicirao SDP, propisano je da je 1918. Crna Gora nasilno anektirana. ,,Ne postoji država koja bi dozvolila proslavu sopstvene nasilne aneksije, pa makar se na njenom čelu nalazio političar koji je nasilnu aneksiju sopstvene države veličao”, zaključio je SDP.

Ako ćemo po demokratskim standardima, svako ima pravo da proslavlja ,,bezuslovno ujedinjenje” i to što se Crna Gora sa ostalim južnoslovenskim narodima ujedinila kao parče Srbije. Kakva god bila Podgorička skupština, koliko se zna, na njoj nije učestvovao niko iz Požarevca. Niko nam nije kriv – sami pali, sami se ubili. Naravno da oni koji su naumili da proslavljaju Pogoričku skupštinu, učestvuju u prozvodnji stvarnosti, u kojoj se ideja o smjeni vlasti Crnoj Gori seli u fikciju.

Suština tu ionako nije važna, osim što se jasno vidi da se sto godina vrtimo oko istih pitanja. Važno je da će vlast proslavljanje ili neproslavljanje Podgoričke skupštine, kao i sve slične zgode, iskoristiti za ojačavanje moći. Krenulo je rano, trajaće do decembra – gomila se lopovluka može time prekriti.

Snažan je adut Podgorička skupština. Kad kroz firme pod državnom kapom, krene prikupljanje potpisa za poništavanje odluka Podgoričke skupštine u današnjem crnogorskom parlamentu, ne bije se boj za Crnu Goru, nego za glasove.

Kod nas se istorija suludo vrti u krug. Ako ,,poništavanje” neke odluke može nešto da znači, zar ne bi trebalo poništiti i rezultate referenduma iz 1992. Onog koji je organizovala vlast Demokratske partije socijalista, na koji je izašlo 66 odsto birača od kojih je skoro 96 procenata na pitanje – Da li ste za to da Crna Gora kao suverena republika nastavi živjeti u zajedničkoj državi Jugoslaviji potpuno ravnopravno s drugim republikama koje to žele – odgovorilo ,,Da”. I tad smo se pripojili Srbiji, doduše nenasilno. Ako se ne računa nasilje prema manjinama, ugrađeno u taj projekat.

“DPS je stranka koja neprestano proizvodi konflikte i traži unutrašnje i spoljne neprijatelje. Sad treba Srbe proglasiti unutrašnjim neprijateljima i krivcima što nema industrije, što je ekonomija loša a sezona propala. Zabrana i represija su ovdje konstante 30 godina, a sada su se sjetili da zabranjuju datume iz istorije koje su nekada sami slavili”, kazao je Vijestima poslanik Nove Budimir Aleksić. Parče odgovora u kojem bi objasnio zašto predstavnici Srba insistiraju na onome što ide u korist DPS-u je izostalo.

Ni iz ponašanja vlasti ni iz ponašanja dijela, neuporedivo manje moćne, opozicije, ne nazire se da ovome ima kraja. Crna Gora nije izgradila samu sebe, laž je priča o sjedinjenom bogatstvu različitosti u Crnoj Gori, sve dok crnogorskih Srba u toj priči nema. Crna Gora se iznutra razjeda. Koliko god tome Srpska pravoslavna crkva i Srbija pomažu, manje je važno od toga što Crna Gora ne može da kaže da je uradila sve što je do nje. Jer nije.

Svaka čast himni i državnim zakletvama, ali Crna Gora nije vječna. Ne samo zato što ništa nije vječno, već i zbog toga što, da bi jedna država bila ozbiljna, a time i dugotrajna, treba mnogo više od prazne priče. Neophodno je dugo i pametno raditi. I neophodno je ne praviti poteze koji donose kratkoročnu korist – na primjer pobjedu na izborima – dok dugoročno vode u propast.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

BUDVANI TRAŽE OSLOBAĐANJE UZURPIRANIH JAVNIH POVRŠINA: Investitori samovoljno blokirali javne puteve i staze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, novi vlasnik ograđuje svoje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta koje su mještani koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu

 

Privatizacija hotela na teritoriji opštine Budva donijela je građanima mnogobrojne probleme sa kojima se suočavaju posljednju deceniju. Većina novih vlasnika, Vladinih strateških investitora i zakupaca nije uspostavila korektan odnos sa stanovništvom, nisu se integrisali u društvenu zajednicu gdje su započeli  poslovanje. Nakon ulaska u posjed hotela koji su prodati sa velikim zemljišnim kompleksima i parkovima, prvi  potezi vlasnika najčešće su bili podizanje betonskih ograda i gvozdenih kapija kojima su ograđivali novostečene nekretnine.

Poznati budvanski hoteli postali su mali bunkeri, izolovana ostrva na čijim su prilazima podignute stražarske kućice kako niko, osim gostiju hotela, ne bi mogao prići privatnom posjedu. Građane je najviše pogodila prateća uzurpacija javnih puteva i staza, koje su postojale u okviru hotelskih kompleksa od ranije i koje su oduvijek bile u opštoj upotrebi kao komunikacija između naselja i morske obale. Mnogobrojni protesti građana sa zahtjevima za slobodan prolaz pješačkim stazama i šetalištima, za nesmetan pristup moru, uglavnom su bili bezuspješni. Investitori, koji su po pravilu uživali povlastice kod administracije vlasti na čelu sa DPS-om, ostajali su nijemi za potrebe mještana.

Jedan od najbezobzirnijih uzurpatora javnog prostora u Budvi je kompanija Beppler&Jacobson, ruskog biznismena Igora Lazurenka, koja je 2003. godine kupila Hotel Avala sa vilama i velikom zemljišnom parcelom u centru Budve, pored Starog grada. Dug je spisak negativnih efekata ove privatizacije za mještane Budve, čiju zakonitost, od 2016. godine, ispituje Specijalno državno tužilaštvo.

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, vlasnik ograđuje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta kojima su mještani naselja Gospoština, u kome se hotel nalazi, koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu. Lazurenko je naložio presijecanje javnog puta, ulice naselja Gospoština kojoj gravitira ovo veliko naselje. Dio ulice istog naselja na čijem se kraju nalazi jedina okretnica za vozila,   obreo se  u posjedu hotela, metalnom kapijom odvojen od ostatka ulice, čime je nanijeta ogromna šteta mještanima i turistima,  i napravljen  saobraćajni kolaps koji traje punih 17 godina. Hotel Avala postojao je i ranije, ali do dolaska ruskih biznismena, ova  ulica nikada nije bila prekinuta i blokirana.

Sa druge strane hotelskog kompleksa, na granici pored mora, iznad staze koja vodi ka plaži Mogren, nalazi se staro kameno stepenište, put od Starog grada ka Vidikovcu. Postoji stotinama godina, predstavljalo je jedinu vezu naselja iznad Jadranske magistrale, Seoca, Prijevora i Komoševine sa Starim gradom i morskom obalom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASTAVAK SUĐENJA ZA MALE HIDROELEKTRANE: Kad građani plaćaju

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Privrednom sudu počeo je novi proces protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana.  Iz ove, kao i ostalih tužbi, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju, a nakon toga pod pritiskom javnosti izbjegavale rješavanje problema

 

Ove nedjelje počelo je još jedno suđenje protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana (HE).

Kompanija Dekar, koja je gradila malu HE na Ljeviškoj rijeci – Izvor Morače, kod Kolašina, od države traži naknadu štete u visini investicije, koja je procjenjena na 1,7 miliona eura, ali i izgubljenu dobit za koncesioni period od 25 godina.

Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović, bivše pomoćnice ministra zdravlja, članice NKT-a i visoke funkcionerke DPS-a.

Proces se vodi pred Privrednim sudom, sudija Faruk Mušović. Državu zastupa Zaštitnik državnih interesa Milan Krsmanović, a advokatica Ana Đukanović zastupa Dekar kao i većinu drugih investitora malih HE koji su podnijeli tužbu protiv države.

Dekar je probio sve rokove za izgradnju male HE. Posljednji put ih je, krajem oktobra, bivša Vlada upozorila na kršenje ugovornih obaveza i dala im rok od dva mjeseca da ih isprave.

Koncesionar je 26. novembra zatražio prolongiranje roka za dostavu bankarske garancije, a dan kasnije i zahtjev za raskid ugovora na štetu države. Tužba protiv države, u kojoj se tvrdi da je onemogućavan u razvoju svoje investicije, podnijeta je 30. novembra prošle godine, pet dana prije izbora nove vlade. Na osnovu upozorenja prethodne vlade da otkloni nepravilnosti u roku 60 dana, koji je istekao 28. decembra, nova vlada je raskinula ugovor sa ovim koncesionarom.

U tužbi, koju potpisuje Ana Đukanović, Dekar optužuje državu da joj nije omogućila prikljućenje na elektrodistributivnu mrežu. Ilustruju: „Mala HE Ljeviška – Izvor Morače nije projektovana da bude hidroelektrana ostrvskog tipa (da bude bez priključka na nacionalnu elektrodistributivnu mrežu), već je projektovana da proizvedenu električnu energiju uključi u elektroenergetski sitem – što nije moguće bez priključka“. Objašnjavaju da je sve povezano, naime mala HE Raštak nije izgrađena pa samim tim ni dalekovod od ove HE do Manastira Morače. U međuvremenu, nova vlada je, pored pet drugih, u decembru raskinula ugovore za gradnju dvije male HE na vodotoku Raštak.

Iz ovog, ali i procesa, koji je počeo prošle nedjelje, u kome konzorcijum Hydra MNE tuži državu, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju malih hidroelektrana, a nakon toga, pod pritiskom javnosti, izbjegavale rješavanje problema. Tako Dekar u tužbi navodi da im država čak od 2015. nije odgovarala na zahtjeve za mirovanje prava i obaveza iz ugovora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAJAVLJENO NOVO POVEĆANJE AKCIZA NA DUVAN I DUVANSKE PROIZVODE: Švercovane cigarete čekaju nove namete u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. O ima upozorenja da se akcize  ne smiju  povećavati dok država ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta

 

Kada je Vlada Crne Gore 2018. godine povećala akcize na cigarete i druge duvanske proizvode samo u prva četiri mjeseca došlo je do pada legalne prodaje za 25 odsto, dok je eksplodiralo sivo tržište, odnosno roba iz šverca. Iako je država pojačala kontrole i proširila ovlašćenja određenim institucijama, i dalje svaki pušač ima švercera cigareta u svom kraju grada.

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Pored toga, dodatno će se, prema nacrtu Budžeta Crne Gore za 2021. godinu, oporezovati gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju. Uvešće  se akcize i na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, povećaće se akciza na alkohol i alkoholna pića i markiranje mineralnih ulja (nafte) i njihovih derivata.

Ministar Milojko Spajić očekuje da će od povećanja akciza na duvan i duvanske proizvod prihodovati oko 16,8 miliona eura. Međutim, opozicione i dio partija koje čine vlast upozoravaju da država može mnogo više da izgubi novim povećanjem akciza na cigarete.

„Ovakva odluka Vlade samo će povećati prihode švercerima cigareta koji decenijama kontrolišu šverc cigareta na domaćem tržištu, tako i kada je u pitanju tranzit“, smatra predsjednik mladih Pokreta za promjene Boban Stanišić.

Pošto je potrošnja cigareta u Crnoj Gori konstanta i kreće se između 1.500 i 1.600 tona godišnje, ili oko 2,6 kilograma po stanovniku“,  kaže Stanišić, akcize se ne smiju povećavati dok se ne reguliše šverc cigareta, odnosno dok država Crna Gora ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta. On je istakao da je 2018. godine tržištu trebalo skoro godinu dana da se oporavi i da se prodaja vrati u legalne tokove i to tek nakon smanjenja uvećanih akciza.

Uprava policije i nadležna tužilaštva već su počela sa suzbijanjem cigareta bez akciznih markica na tržištu. Od kada je u medijima, krajem marta, objavljen nacrt Budžeta, istražni organi i organi gonjenja imali su više zapljena nelegalnih cigareta.

Već u prvim danima aprila u Podgorici je pretreseno više lokacija i lišeno slobode  nekoliko osoba u čijim objektima su zaplijenjene cigareta bez akciznih markica. Procjenjuje se da je švercom zaplijenjene količine cigareta pričinjena šteta  po budžet od oko 230 hiljada eura.

Akcija policije i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, kodnog imena Krajina usmjerena je ka više osoba i grupacija koji čine krivična djela krijumčarenja. Kako su saopštili iz policije, višemjesečnom kriminalističkom obradom Odsjek za suzbijanje privrednog kriminala je u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom iz Podgorice prikupio dokaze da su osumnjičeni od 2019. do momenta realizacije predmeta obavili nabavku i distribuciju cigareta bez akcizne markice radi dalje prodaje na ilegalnom tržištu u Crnoj Gori. Ističu da su sprovedenim aktivnostima utvrdili da je na sivo tržište plasirana roba – ,,cigarete u vrijednosti od oko 170.000 eura, dok izvršenim pretresima na više lokacija koje koriste osumnjičeni pronađena i oduzeta roba pripremljena za dalju distribuciju u iznosu od oko 60.000 eura”.

Nekoliko dana kasnije podgorička policija kontrolišući jedan automobil pronašla je 2.000 paklica cigareta bez akciznih markica u vrijednosti od 4.400 eura. Protiv osobe  koja je upravljala vozilom podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina.

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i nekadašnji predsjednik Momir Bulatović  1998. godine o švercu cigareta raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji. I više od dvadeset godina kasnije međunarodna zajednica zamjera Crnoj Gori na švercu cigareta – posljednji put u Izvještaju o napretku Evropske komisije (za 2019).

U tom dokumentu se navodi da u dijelu borbe protiv krijumčarenja duvanskih proizvoda u 2019. godini nije bilo presuda za organizovani šverc cigareta. Navode, međutim, da su pokrenuti krivični postupci u tri slučaja velikih razmjera, uključujući jedan slučaj sa 22 osumnjičena.

U izvještaju se navodi da zapljene cigareta bez akciznih markica redovno obavljaju carinski službenici, lokalna i državna policija. Tokom 2019. godine zaplijenjeno je ukupno 1,7 miliona pakli cigareta, vrijednosti oko 3,9 miliona eura. „Međutim, i pored povećanih napora bezbjednosnih službi u ovoj oblasti, i poboljšane saradnje crnogorskih carinskih službi sa međunarodnim partnerima, broj pokrenutih postupaka i dalje je nedovoljan, uzevši u obzir procjenu razmjera šverca cigareta od, prema i preko Crne Gore“, navodi se u izvještaju EK.

Tokom posljednje dvije godine uhapšeno je više službenika Uprave za carine, zapošljenih u Luci Bar. U jednoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva prije dvije godine, zbog sumnji u korupciju,  uhapšeno je i procesuirano 17 carinskih službenika u Luci Bar.

Prema izvještaju Evropske kancelarije za suzbijanje prevara (OLAF) šverc cigareta iz luke Bar za tri godine je Evropskoj uniji nanio štetu od oko 70 miliona eura. Istražni organi iz OLAF-a posebno su u izvještaju tretirali šverc iz Crne Gore, koji decenijama izaziva ozbiljne probleme.

U izvještaju OLAF-a piše da je od početka 2015. godine uhvaćeno osam brodova na koje su cigarete natovarene u luci Bar. Ta plovila zaustavljena su u Grčkoj i Španiji. Od ovih osam brodova šest je putovalo za Libiju, a po jedan za Kipar i Liban. Na tim brodovima zaplijenjeno je oko 350 miliona cigareta vrijednih 70 miliona eura.

Uprkos potencijalnim problemima i prethodnim iskustvom, iz Vlade je saopšteno da se akcizna politika za duvan povećava zbog usklađivanja sa evropskim direktivama. Boban Stanišić, međutim, kaže da određene stavke budžeta imaju dosta sličnosti sa fisklanom politikom bivšeg režima – jer su i oni pod plaštom usklađivanja sa evropskim standardima podizali akcize na cigarete i predlagali oporezivanje penzija. Dok su se stvarni motivi, tvrdi, krili na drugom mjestu.

 

Savjet će ispitati postoji li državni šverc cigareta

Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou tražiće od svih državnih organa i institucija, informacije o svemu što se tiče dviju fabrika cigareta – Tara iz Mojkovca i Novi duvanski kombinat iz Podgorice. Oba preduzeća ranije su optuživana za šverc cigareta, ali ozbiljna istraga nikada nije sprovedena.

To je za medije kazala Vanja Ćalović – Marković, koja rukovodi stručnim tijelom Savjeta. „Tražili smo informacije o poslovanju slobodnih zona Luke Bar i Duvanskog kombinata, prvenstveno imajući u vidu da se sa tih lokacija dešava šverc cigareta. Kad budemo dobili dokumentaciju, analiziraćemo je i na osnovu nje ćemo, gdje bude osnova, podnijeti prijave nadležnim tužilaštvima“, saopštila je Ćalović – Marković.

 

Crna Gora središte šverca cigareta na Balkanu

Međunarodna organizacija ,,Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” – mreža više od 300 nezavisnih svjetskih i regionalnih eksperata koji se bave ljudskim pravima, demokratijom, upravom i temom razvoja tvrde da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, a njegovo središte je Crna Gora. U svom izvještaju su naveli da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta, odnosno da inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz tog lučkog grada.

,,Crnogorske cigarete se švercuju širom regiona. Cigarete se takođe nelegalno proizvode u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu. Zatim se krijumčare u Crnu Goru, odakle nastavljaju, sa crnogorskim cigaretama, ka Evropskoj uniji i dalje. Odnedavno, Kosovo je postalo novi regionalni centar distribucije cigareta. Velike količine se dalje švercuju odatle u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku, a zatim transportuju kroz poroznu granicu ka Crnoj Gori”.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo