Povežite se sa nama

PERISKOP

Skrnavljenje svetog januara

Objavljeno prije

na

Bio sam svjedokom kada je kamarila Karadžićevih maloumnika napustila zasjedanje Skupštine Republike Bosne i Hercegovine u januaru 1992. Slijepo se pokoravajući stranačkoj odluci zastupnici predratnog saziva Skupštine Republike Bosne i Hercegovine iz redova Srpske demokratske stranke već su tim aktom učinili politički puč za koji je primjerena kaznena odgovornost…

Ali, oni se nisu zaustavili na napuštanju parlamentarnog zasjedanja. Naredni njihov korak bio je diverzija najvišeg stupnja u parlamentarnoj praksi… Karadžićevi, a to znači i sljedbenici đenerala Mihajlovića i Nedića, konstituirali su hitro Skupšinu Srpske republike Bosne i Hercegovine.Time je Srpska demokratska stranka potpompognuta ne samo logistički nego i filozofijom ubijanja, genocida i kulturocida tog 9. januara otpočela masovna istrebljenja Muslimana, Hrvata i svog nesrpskog življa na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine.

Krvavi pir nezaustavljivo je Bosnu i Hercegovinu pretvarao u pepeo, a u mnogim dijelovima, osobito u Podrinju, počela se ostvarivati Karadžićeva fašistoidno genocidna prijetnja izrečena sa skupštinske govornice da bi jednog naroda moglo nestati…

Dan kad je sve počelo je upravo deveti januar koji danas bh. Srbi, podjednako iz opozicionih i stranaka na vlasti, slave kao rođendan Republike Srpske, iako je ona nastala u Dejtonu jednim krajnje nakaradno sklepanim međunarodnim dogovorom koji je na dugi rok spriječio da Bosna i Hercegovina funkcioniše kao sve normalne države svijeta…

Dakle, krajnje tendenciozno se slavi dan početaka ubijanja, paljenja, silovanja i svekolikoga uništenja jedne države i dva naroda, koja su u njoj živjela. O tom i takvom devetom januaru Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je preciznu odluku da se u tom slučaju radi o kršenju Ustava i antidejtonskoj djelatnosti.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je na ovu odluku i kao i na upozorenje visokog predstavnika za BiH Valentina Incka odgovorio karikaturalnim postrojavanjima policijskih jedinica i enormnim slavljima.

Protivljenje cjelokupne demokratske osvještene bh. javnosti najbolje je politički ubojito, a historijski precizno artikulirao poslanik Predstavničkog doma Parlamenatrne skupštine BiH (PD PSBiH), doktor historijskih nauka, Denis Bećirović kada je ovih dana uputio Javni poziv rukovodstvu PD PSBiH Borjani Krišto, Šefiku Džaferoviću i Mladenu Bosiću da se u dnevni red naredne sjednice Predstavničkog doma legalno i poslovnički uvrsti “Prijedlog zakona o proglašenju 9. januara danom sjećanja na žrtve ratnih zločina i genocida koje su počinili organi samoproglašene i nelegalne tzv. Srpske republike Bosne i Hercegovine/Republike Srpske”.

Ovaj Bećirovićev prijedlog je u istovremeno i način da se spriječe dalji pokušaji uspostave potpuno neustavnog i nelegitimnog kontinuiteta Republike Srpske, koji je pravno i ustavno oboriv u svakoj svojoj fazi…

Srpski narod cijeli mjesec januar vjerski i običajno ima ispunjen svečanostima i slavama, pa ga u narodu zovu i sveti januar…

Nacionalisti su slavljenjem ovog datuma kao antidejtonske, antiustavne i po druga dva naroda u dejtonskoj Bosni i Hercegovini uvredljivo pozicionirane fašitoidne politike uspjeli u najvećoj mjeri oskrnaviti taj sveti januar…

Na potezu je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, a visoki predstavnik i njegov nalogodavac, Vijeće za provedbu mira, takođe moraju reagirati i to hitnim smjenama…

Jer, kao što su na početku agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu zastupnici SDS-a napravili do danas nekažnjen državni udar na međunarodno priznatu članicu Ujedinjenih naroda, tako danas Dodikova strahovlada prisiljava građane manjeg bh. entiteta da slavljenjem najsramotnijeg dana u povjesti svekolikih, a ne samo bosanskih Srba, daju nove dokaze o fašistoidnoj matrici sa koje djeluju on i njegov SNSD i pridruženi im patuljasti politički trabanti…

Što će se dalje dešavati pokazaće naredni dani, ali prvu polovinu januara i historijski je već obilježila u skupštinskoj proceduri potvrđena inicijativa zasupnika dr Denisa Bećirovića.

Braćo Srbi, skrnavite sveti januar. Ne ide to!

No pasaran!

Gradimir GOJER

Komentari

nastavi čitati

PERISKOP

Bogi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bogić Bogičević  naš Bogi, kako ga  većina Sarajlija od milja zovu,  ostao je politička okomica, grandiozna poema moralnosti medju pigmejskim kalkulantima i potkupljenim jadnicima koji nisu niti će ikada imali politički stav

 

Čudne stvari posljednjih se nekoliko godina dešavaju na bosanskohercegovačkoj političkoj ljevici…Ili, pak,možda ja griješim u procjenama…Jedno je sigurno: bilo što da se desi sa bosanskoheregovačkom socijaldemokracijom,ipak,postoji jedna konstanta,jedna okomica. Uz Harisa Silajdžića jedini stvarni državnik u Bosni i Hercegovini je Bogić Bogičević.

Izabrao sam upravo ovaj trenutak kad SDP BiH”kocka” šansu za šansom da dotuče i svoje koalicijske partnere, ali i da “ljute”desničare pošalje u ropotarnicu zaborava,  da u Periskopu pišem o Bogiću Bogićeviću…Čovjek koji je pri raspadu Jugoslavije glasao protiv uvodjenja izvanrednog stanja i kao član Predsjedništva SFRJ izravno spasio pojedine tadašnje republike i gradjane od velikosrpskog vojnog udara nedavno je doživio da mu njegove stranačke kolege iz SDP BIH “izmaknu stolicu” grubo manipulirajući sa nacionalistima. Veliki Bogičević, političar od formata i iznimno moralan čovjek, prozreo je ovu namještenu”igranku” i gospodskim manirom izišao iz političkoga mulja.

Naš Bogi je bio jedino istinsko rješenje za gradonačelnika bh metropole! Danas kad su u SDP BIH primljeni oni koji su Bogiju “nasapunjali dasku” da se oklizne stvari su postale bjelodano jasne : vodjstvo ove stranke izravno je radilo protiv ovoga monumenta čestitosti.

Bogiću Bogičeviću svojevremeno sam posvetio svoju režiju predstave Posljednji iz kaste strasti koja je na zeničkoj pozornici progovarala o velikoj Dolores Ibaruri La Pasionariji. Jer ta LJUDINA zaslužuje mnogo više.,,

Živimo u svijetu varalica. Ali ponoviću:  Bogijevu moralnu okomicu ne mogu polomiti pigmeji, promašeni ljudi !

Naš Bogi, kako ga njemu bliski ljudi i većina Sarajlija od milja zovu ostao je politička okomica, grandiozna poema moralnosti medju kalkulantima i potkupljenim jadnicima koji nisu niti će ikada imati politički stav.

Gradimir GOJER

Komentari

nastavi čitati

PERISKOP

Sarajevska bajka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svetlana Broz je od rasutosti teatrografskih i životopisnih činjenica sačinila knjigu Galaksija Gojer. Knjigu koja je više od  moje autobiografije,pa i više od njene osobne impresije. U  Sarajevu je u galeriji  Mak odžana dirljiva promocija te knjige

 

 

U Sarajevu u prostoru Galerije Mak Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti održana je promocija knjige dr Svetlane Broz Galaksija Gojer u kojoj je autorica uspjela napraviti, kombinacijom teatrografskih i drugih literarnih metoda, jedan ozbiljan portret moga života i stvaralaštva u teatru i književnosti.

Svjeta, kako je poetično Svetlanu Broz zvao jedan Rus zabasao na naše prostore, je napravila  od rasutosti teatrografskih i životopisnih činjenica knjigu koja je više od autobiografije, pa i više od njene osobne impresije.

Čvrstinu autorskog stava ispoljila je stavljajući u knjigu tek nekoliko fotosa iz moje posljednje redateljske radnje višestrukio nagradjivane Pijana noć 1918 po Krleži, ali dostatne da i slikovno svjedoči o meni…

Neugodno mi je pisati o sebi pa i knjizi koja govori o mom životu i radu,ali zbog zamamnog rada ispoljenog u kulturologijskom traganju moram i na ovaj način pohvaliti podhvat da se ovako seriozno pisanom knjigom u vremenima svekolike devalvacije umjetnosti ostavi za povijest trag da je nekada postojao stvaralac Gradimir Gojer! Nema sumnje knjiga je pisana za future kada ni mene ni moga djela malo tko će se i sjetiti…

Hvala ti Svjeta, svjetlosti moja u sveopćem mraku i beznadju u kojem živimo!

Gradimir GOJER

Komentari

nastavi čitati

PERISKOP

Doba ponosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Juče kad je Haris Džinović, pjevač moje mladosti, pozvao puk na Jahorinu da se obilježi četrdeset godina od Sarajevske olimpijade ,navrla su sjećanja… Na čudesno doba, bajkovito

 

Sjedili smo u malom teatarskom bifeu sarajevskog Pozorišta mladih kad je do nas doprla fenomenalna vijest:  Sarajevo je dobilo organizaciju Četrnaestih olimpijskih igara.

Jučer kad je Haris Džinović, pjevač moje mladosti, i kava  u istom dom bifeu,  pozvao puk na Jahorinu da se obilježi četrdeset godina od Sarajevske olimpijade navrla su sječanja…Na čudesno doba, bajkovito. Ne zato što smo bili četrdeset godina mlađi… Ne, već zbog toga što je doba Četrnaestih zimskih olimpijskih igara bilo prije svega  vrijeme jakih ličnosti,kojih, nažalost niti u Sarajevu, a bogme niti u drugim djelovima bivše nam domovine sve teže i sve rjeđe nalazim..

Olimpijada je bila golemi ispit koji je polagalo Sarajevo, koji je polagala Jugoslavija…Sa timom ozbiljnih osoba kojih danas nema, sa istinskim državnikom Brankom Mikulićem, ovaj generacijski projekat ne da je samo uspio. Četrnaeste zimske olimpijske igre postale su mjerilo uspješnosti u svijetu svjetskog olimpizma.

Jarko se sječam svakoga dana sarajevske olimpijade. Sječam se šampiona Jure Franka kome su Sarajlije ispjevali pjesmu:”Eto Jureka sladjeg od bureka…”

Nevjerojatnu atmosferu koju obujmljuju Zetra i Skenderija,olimpijske planine i borilišta, opći porast umjetničkog života tih dana, razdraganih lica na ulicama Šehera…Sve to je trajalo za vrijeme Četrnaestih olimpijskih igara kao nestvarni san. Bajka, veličanstvena bajka,šeherska.

Sad kad obilježavamo četrdeset godina od ove nestvarnosti koja je Sarajevo tih dana učinila centrom svijeta, u mojim ušima odjekuju riječi predsjednika Medjunarodnog olimpijskog komiteta sa spuštanja zavjese na sve te bajkovite prizore:”…Hvala drago Sarajevo!”

Neka ove riječi dragog Huana Antonia Samarana budu epilog ovom Periskopu

Gradimir GOJER

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo