Povežite se sa nama

MONITORING

SLUČAJ GRADONAČELNIKA CETINJA: Fabrika magle

Objavljeno prije

na

Gradonačelnik Cetinja Aleksandar Bogdanović praznike je proveo radno, neumorno promovišući – samog sebe. Nakon što se propisno samonahvalio sredinom decembra, tokom uručenja nagrade koju je prijestonica dobila za najbolju praksu u lokalnoj samoupravi, konkretnije za stvaranje povoljnog poslovnog okruženja za privlačenje investicija, Bogdanović je i 2015. započeo promocijom vlastitog lika.

U intervjuu Vijestima, tokom prvih dana Nove, gradonačelnik Bogdanović se predstavio kao preporoditelj Cetinja, zaslužan za 100 novih radnih mjesta u privredi. Usput, opet je, jedan po jedan, najavio svih onih desetak razvojnih projekata koje najavljuje otkako je preuzeo tu funkciju prije tačno četiri godine, u decembru 2010. Po Bogdanoviću, 2015. će biti posebno berićetna za Cetinje, pa će ti projekti konačno i početi da se realizuju. Spisak je dug: novi hotel na Njegušima, komercijalni centar ,,sa više sadržaja”, ,,Porto Skadar Lake, moderan rizort u čiju će gradnju biti uloženo gotovo 90 miliona eura”, rekonstruisano bivše rusko poslanstvo u kojem će biti i sjedište Ministarstva vanjskih poslova, novi objekti u okviru Univerzitetskog kompleksa fakulteta umjetnosti, rekonstruisani Studentski trg, fudbalski stadion Sveti Petar Cetinjski… Nekom bi trebala decenija za sve to, Bogdanoviću, eto, samo ova 2015. Ukoliko, naravno, ne ode na mjesto ministra kulture, kako to ovih dana najavljuju mediji.

Dok gradonačelnik Cetinja priča novogodišnje bajke o privrednom procvatu Cetinja u njegovo doba i razvoju koji tek čeka taj grad, revizija opštine pokazuje da Bogdanović ni ulice ne bi mogao popločati bez pozajmica koje mu servira vrh DPS-a. Cetinje za sada gomila samo kredite.

Prema izvještaju DRI koji je objavljen krajem prošle godine, kada je opština od DRI dobila negativan nalaz, Cetinje je zaduženo ukupno – 6.680.462 eura. Radi se o kreditima kod poslovnih banaka i Investiciono razvojnog fonda (IRF). Prema izvještaju, ti su krediti uzeti u periodu od 2008. godine do danas. Neizmirene obaveze opštine Cetinje na kraju 2013. godine, prema izvještaju su veće i iznose 7.396.960 eura.

Dugovi Cetinja su počeli da rastu nakon što je 2006. sa vlasti otišao Liberalni savez. Dug je tada bio oko 760 hiljada eura, dok je na kraju 2010. bio otprilike koliko i danas – 6.770.000 eura.

Iz Bogdanovićeve percepcije, sve je ravno do Lovćena. ,,Želio bih naglasiti da Prijestonica Cetinje danas ima zavidan kreditni rejting kod finansijskih institucija, pri čemu smo kvalifikovani kao bonitetan i pouzdan partner za buduće aktivnosti i saradnju” kazao je sredinom decembra prošle godine. Bravo.

Zorica Martinović,odbornica Pozitivne Crne Gore (PCG) u cetinjskom parlamentu, kaže da nije novost da Bogdanović vodi politiku baziranu isključivo na obećanjima koja, kako kaže, često ulaze u domen naučne fantastike.

,,Imali smo priliku da se uvjerimo u to kroz čuvenu najavu otvaranja fabrike čokolade, koja je, kako je obećavano, trebalo da omogući otvaranje novih radnih mjesta. Od fabrike ništa, pa se sada, kako saznajemo prethodnih dana, čeka novi investitor”, napominje ona.

Bogdanović je u intervjuu Vijestima najavio da ima informacije da će neki drugi ukrajinski investitor uložiti u Cetinje umjesto kompanije koja je trebalo da investira u fabriku čokolade. Gradonačelnik za sada zna samo da će to biti ukrajinski investitor, a u šta će da uloži valjda i nije važno. Glavno je da može da se izreklamira. To se zove strateški razvoj.

,,Za vrijeme Bogdanovićeve vladavine dug opštine je utrostručen. Očigledno da takav način vođenja politike, baziran na zaduživanju i lažnim obećanjima, jesu upravo reference koje kadrove DPS-a preporučuju iz jedne u drugu fotelju, pa i ministarsku”, kaže sa Monitor Zorica Martinović. ,,Cetinjani odlično znaju u kakvom gradu žive i u kojim uslovima prehranjuju svoje porodice. Zadnji snijeg je u potpunosti zaokružio sliku. Politikom koju reprezentuje Bogdanović građani Cetinja drže se u stanju zavisnosti od socijalnih davanja, koja se nažalost dijele po partijskom a ne socijalnom kartonu. Cetinjani dobro znaju da je obećanje ludom radovanje”, kaže ona.

Niko od sagovornika koje smo kontaktirali nije siguran o kojih je 100 novih radnih mjesta u privredi Cetinja govorio Bogdanović. Prema reviziji, očito je samo da Bogdanović poput svih DPS gradonačelnika gomila administraciju, sa posebnim trendom rasta zapošljavanja u predizbornim mjesecima.

Sistematizacijom su, navodi se u izvještaju DRI, predviđena 263 radna mjesta, a krajem izborne 2013. bilo ih je 281. Od toga je 62 bilo zapošljeno na određeno vrijeme. Opština je nastavila da zapošljava i 2014. Tokom novogodišnjih praznika raspisan je novi krug oglasa za posao u lokalnoj administraciji, bez obzira i na nedavne naloge Vlade da se administracija smanjuje.

Izvještaj DRI je potvrdio i tvrdnje MANS-a da je uoči izbora na Cetinju, u novembru 2013, Vlada u tu opštinu „upumpala” oko milion i po eura. Transferima iz budžeta Vlada je preusmjerila prestonici oko 1,2 miliona eura, što je čak tri puta više nego što je bilo planirano budžetom cetinjske opštine za tu godinu. Pozajmimcamma iz Egalizacionog fonda odobreno je dodatnih 360 hiljada eura.

MANS je tada ukazao da su te transakcije nove po¬tvr¬de sum¬nji da vladajući DPS novac iz državne kase zloupotrebljava kako bi održao vlast.

Bogdanović se za sada može pohvaliti tek sa nekoliko ,,infrastrukturnih projekata”, kako voli da ih krsti, poput izgradnje kružnog toka (kog Cetinjani krste ,,ničim izazvan”) zaobilaznica, gradska tržnica…

Ne bi se moglo reći da je i za te projekte zaslužan Bogdanovićev preduzetnički duh. Šifra je – dobra konekcija sa vladom. Potpomognuta našim parama. Bogdanović je kao što je poznato, osim što je poslanik DPS, i zet visokog funkcionera DPS Svetozara Marovića.

Prema izvještaju DRI Ministarstvo saobraćaja je prijestonici je u izbornoj 2013. godini prenijelo 1.200.000 eura ,,za finansiranje radova na rekonstrukciji postojećih ulica na Cetinju i to: Grahovske ulice, Ulice Ivana Crnojevića, Mojkovačke ulice i dijela regionalnog puta Cetinje – Kotor”. Ministarstvo održivog razvoja tada je Cetinju uplatilo 418. 000 eura za rekonstrukciju ruskog poslanstva koje Bogdanović sada najavljuje za ovu godinu, Ministarstvo poljoprivrede 34 hiljade…

Šta se desilo sa svim tim novcem nije najjasnije, pošto administracija na čelu sa Bogdanovićem ne poštuje zakone kada su u pitanju procedure finansijskog poslovanja, od prekoračenja troškovnika za privilegije, preko javnih nabavki mimo zakona, do neadekvatne evidencije novčanih transakcija. Zbog toga je i dobila negativnu ocjenu DRI.

DRI između ostalog navodi da 200.000 eura, od onih 1.200.000 od Ministarstva saobraćaja, koje je trebalo uplatiti UNDP-u nijesu uplaćene do početka 2014. godine, kada je rađena revizija, iako je bila u obavezi.

Ono što se Bogdanoviću mora priznati je odličan opštinski sajt i rad na političkom marketingu. Njegove i fotografije Cetinja iz njegovih bajki – čista petica.

Fabrika magle.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo