Povežite se sa nama

MONITORING

SLUČAJ GRADONAČELNIKA CETINJA: Fabrika magle

Objavljeno prije

na

aleksandar-bogdanovic

Gradonačelnik Cetinja Aleksandar Bogdanović praznike je proveo radno, neumorno promovišući – samog sebe. Nakon što se propisno samonahvalio sredinom decembra, tokom uručenja nagrade koju je prijestonica dobila za najbolju praksu u lokalnoj samoupravi, konkretnije za stvaranje povoljnog poslovnog okruženja za privlačenje investicija, Bogdanović je i 2015. započeo promocijom vlastitog lika.

U intervjuu Vijestima, tokom prvih dana Nove, gradonačelnik Bogdanović se predstavio kao preporoditelj Cetinja, zaslužan za 100 novih radnih mjesta u privredi. Usput, opet je, jedan po jedan, najavio svih onih desetak razvojnih projekata koje najavljuje otkako je preuzeo tu funkciju prije tačno četiri godine, u decembru 2010. Po Bogdanoviću, 2015. će biti posebno berićetna za Cetinje, pa će ti projekti konačno i početi da se realizuju. Spisak je dug: novi hotel na Njegušima, komercijalni centar ,,sa više sadržaja”, ,,Porto Skadar Lake, moderan rizort u čiju će gradnju biti uloženo gotovo 90 miliona eura”, rekonstruisano bivše rusko poslanstvo u kojem će biti i sjedište Ministarstva vanjskih poslova, novi objekti u okviru Univerzitetskog kompleksa fakulteta umjetnosti, rekonstruisani Studentski trg, fudbalski stadion Sveti Petar Cetinjski… Nekom bi trebala decenija za sve to, Bogdanoviću, eto, samo ova 2015. Ukoliko, naravno, ne ode na mjesto ministra kulture, kako to ovih dana najavljuju mediji.

Dok gradonačelnik Cetinja priča novogodišnje bajke o privrednom procvatu Cetinja u njegovo doba i razvoju koji tek čeka taj grad, revizija opštine pokazuje da Bogdanović ni ulice ne bi mogao popločati bez pozajmica koje mu servira vrh DPS-a. Cetinje za sada gomila samo kredite.

Prema izvještaju DRI koji je objavljen krajem prošle godine, kada je opština od DRI dobila negativan nalaz, Cetinje je zaduženo ukupno – 6.680.462 eura. Radi se o kreditima kod poslovnih banaka i Investiciono razvojnog fonda (IRF). Prema izvještaju, ti su krediti uzeti u periodu od 2008. godine do danas. Neizmirene obaveze opštine Cetinje na kraju 2013. godine, prema izvještaju su veće i iznose 7.396.960 eura.

Dugovi Cetinja su počeli da rastu nakon što je 2006. sa vlasti otišao Liberalni savez. Dug je tada bio oko 760 hiljada eura, dok je na kraju 2010. bio otprilike koliko i danas – 6.770.000 eura.

Iz Bogdanovićeve percepcije, sve je ravno do Lovćena. ,,Želio bih naglasiti da Prijestonica Cetinje danas ima zavidan kreditni rejting kod finansijskih institucija, pri čemu smo kvalifikovani kao bonitetan i pouzdan partner za buduće aktivnosti i saradnju” kazao je sredinom decembra prošle godine. Bravo.

Zorica Martinović,odbornica Pozitivne Crne Gore (PCG) u cetinjskom parlamentu, kaže da nije novost da Bogdanović vodi politiku baziranu isključivo na obećanjima koja, kako kaže, često ulaze u domen naučne fantastike.

,,Imali smo priliku da se uvjerimo u to kroz čuvenu najavu otvaranja fabrike čokolade, koja je, kako je obećavano, trebalo da omogući otvaranje novih radnih mjesta. Od fabrike ništa, pa se sada, kako saznajemo prethodnih dana, čeka novi investitor”, napominje ona.

Bogdanović je u intervjuu Vijestima najavio da ima informacije da će neki drugi ukrajinski investitor uložiti u Cetinje umjesto kompanije koja je trebalo da investira u fabriku čokolade. Gradonačelnik za sada zna samo da će to biti ukrajinski investitor, a u šta će da uloži valjda i nije važno. Glavno je da može da se izreklamira. To se zove strateški razvoj.

,,Za vrijeme Bogdanovićeve vladavine dug opštine je utrostručen. Očigledno da takav način vođenja politike, baziran na zaduživanju i lažnim obećanjima, jesu upravo reference koje kadrove DPS-a preporučuju iz jedne u drugu fotelju, pa i ministarsku”, kaže sa Monitor Zorica Martinović. ,,Cetinjani odlično znaju u kakvom gradu žive i u kojim uslovima prehranjuju svoje porodice. Zadnji snijeg je u potpunosti zaokružio sliku. Politikom koju reprezentuje Bogdanović građani Cetinja drže se u stanju zavisnosti od socijalnih davanja, koja se nažalost dijele po partijskom a ne socijalnom kartonu. Cetinjani dobro znaju da je obećanje ludom radovanje”, kaže ona.

Niko od sagovornika koje smo kontaktirali nije siguran o kojih je 100 novih radnih mjesta u privredi Cetinja govorio Bogdanović. Prema reviziji, očito je samo da Bogdanović poput svih DPS gradonačelnika gomila administraciju, sa posebnim trendom rasta zapošljavanja u predizbornim mjesecima.

Sistematizacijom su, navodi se u izvještaju DRI, predviđena 263 radna mjesta, a krajem izborne 2013. bilo ih je 281. Od toga je 62 bilo zapošljeno na određeno vrijeme. Opština je nastavila da zapošljava i 2014. Tokom novogodišnjih praznika raspisan je novi krug oglasa za posao u lokalnoj administraciji, bez obzira i na nedavne naloge Vlade da se administracija smanjuje.

Izvještaj DRI je potvrdio i tvrdnje MANS-a da je uoči izbora na Cetinju, u novembru 2013, Vlada u tu opštinu „upumpala” oko milion i po eura. Transferima iz budžeta Vlada je preusmjerila prestonici oko 1,2 miliona eura, što je čak tri puta više nego što je bilo planirano budžetom cetinjske opštine za tu godinu. Pozajmimcamma iz Egalizacionog fonda odobreno je dodatnih 360 hiljada eura.

MANS je tada ukazao da su te transakcije nove po¬tvr¬de sum¬nji da vladajući DPS novac iz državne kase zloupotrebljava kako bi održao vlast.

Bogdanović se za sada može pohvaliti tek sa nekoliko ,,infrastrukturnih projekata”, kako voli da ih krsti, poput izgradnje kružnog toka (kog Cetinjani krste ,,ničim izazvan”) zaobilaznica, gradska tržnica…

Ne bi se moglo reći da je i za te projekte zaslužan Bogdanovićev preduzetnički duh. Šifra je – dobra konekcija sa vladom. Potpomognuta našim parama. Bogdanović je kao što je poznato, osim što je poslanik DPS, i zet visokog funkcionera DPS Svetozara Marovića.

Prema izvještaju DRI Ministarstvo saobraćaja je prijestonici je u izbornoj 2013. godini prenijelo 1.200.000 eura ,,za finansiranje radova na rekonstrukciji postojećih ulica na Cetinju i to: Grahovske ulice, Ulice Ivana Crnojevića, Mojkovačke ulice i dijela regionalnog puta Cetinje – Kotor”. Ministarstvo održivog razvoja tada je Cetinju uplatilo 418. 000 eura za rekonstrukciju ruskog poslanstva koje Bogdanović sada najavljuje za ovu godinu, Ministarstvo poljoprivrede 34 hiljade…

Šta se desilo sa svim tim novcem nije najjasnije, pošto administracija na čelu sa Bogdanovićem ne poštuje zakone kada su u pitanju procedure finansijskog poslovanja, od prekoračenja troškovnika za privilegije, preko javnih nabavki mimo zakona, do neadekvatne evidencije novčanih transakcija. Zbog toga je i dobila negativnu ocjenu DRI.

DRI između ostalog navodi da 200.000 eura, od onih 1.200.000 od Ministarstva saobraćaja, koje je trebalo uplatiti UNDP-u nijesu uplaćene do početka 2014. godine, kada je rađena revizija, iako je bila u obavezi.

Ono što se Bogdanoviću mora priznati je odličan opštinski sajt i rad na političkom marketingu. Njegove i fotografije Cetinja iz njegovih bajki – čista petica.

Fabrika magle.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo