Povežite se sa nama

MONITORING

POLITIKA BEZ POVJERENJA: Samo bitka za mandate

Objavljeno prije

na

Malo ko je, osim samih Albanaca, tokom usaglašavanja novog izbornog zakonodavstva posljednjih godina, obraćao pažnju na upozorenja da ukidanje posebne izborne jedinice za Albance može narušiti pravo tog naroda da u parlamentu ima svoje zastupnike. Nova izborna pravila prisilila su političke predstavnike Albanaca da sklapaju različite saveze, najčešće sa samo jednim zajedničkim ciljem – doći do mandata. Sad gledamo posljedice: svađu među albanskim političarima oko „rotacija” poslanika na koje su prinuđeni jer su osvojili svega dva poslanička mandata.

Koalicije su bile neminovne što se jasno vidi na primjeru Demokratske unije Albanaca, koja je sa oko 2800 glasova ostala bez poslaničkog mjesta. Predstavnicima Albanaca ne može se zamjeriti ni to da nijesu ispravno predvidjeli sopstvene domete – predizbornim sporazumima uredno su predvidjeli mogućnost da, ako ne bude mandata koje će dijeliti, dijele vrijeme jednog mandata.

Od posljednjih parlamentarnih izbora u oktobru su prošle dvije godine i očekivalo se da lideri Demokratskog saveza u Crnoj Gori i Građanske inicijative, Mehmet Bardhi i Vaselj Siništaj na poslaničkim mjestima zamijene poslanika Albanske alternative Nika Đeljošaja, odnosno potpredsjednika Force Gencija Nimanbegua. Zasad – ništa. Oni koji su zasjeli u poslaničke klupe, neće da se maknu.

Predsjednik Demokratskog saveza u Crnoj Gori Mehmet Bardhi u izjavi za Monitor objašnjava da je uoči izbora 2012. njegova partija razgovarala o sporazumu sa Demokratskom partijom Fatmira Đeke svjesna činjenice da po novom Zakonu o izboru odbornika i poslanika ni jedna partija koja okuplja Albance ne može samostalno dobiti mandat. Nakon što su se dogovorili da mandate i finansijska sredstva dijele na pola, iz Demokratske partije su ih obavijestili da već imaju sporazum sa Albanskom alternativom, tako da su na kraju koalicioni sporazum potpisala tri subjekta: Demokratski savez, Demokratska partija i Albanska alternativa.

Precizirano je da prvi mandat tokom prve dvije godine koriste Demokratska partija i Albanska alternativa – po godinu svaka od njih – a da naredne dvije godine poslaničko mjesto pripada DS u CG.

„Mandat se obračunava od dana objavljivanja zvaničnih rezultata izbora. Nakon isteka dvije godine, poslanik koji je koristio mandat daje ostavku kako bi korišćenje mandata nastavio drugi sa izborne liste”, piše u Sporazumu.

Sporazum tri albanske partije predat je Državnoj izbornoj komisiji i na osnovu tog dokumenta, u skladu sa zakonom, potvrđena je izborna lista Albanske koalicije. Osvojili su jedan mandat, koji je za početak pripao nosiocu liste Fatmiru Đeki.

Da se može desiti da zaškripi u poštovanju sporazuma vidjelo se još kad je, nakon lokalnih izbora u Ulcinju, Fatmir Đeka izabran za predsjednika opštine Ulcinj, pa je podnio ostavku na poslaničku funkciju. Državna izborna komisija dodijelila je mandat Niku Đeljošaju iz Albanske alternative, petom na izbornoj listi, uz obrazloženje da su konsultovali predizborni sporazum.

„DIK nije imala pravo da me preskače. Kako su mogli da odrede kandidata koji je bio na petom mjestu izborne liste, a da ne traži saglasnost onoga ko je bio drugi” kaže Mehmet Bardhi i naglašava da „niko živ iz DS u CG nije mislio da će se desiti da neko ne poštuje sporazum”. On primjećuje da je kontradiktorno da koalicioni sporazum bude uslov za priznavanje izborne liste dok Ustav propisuje da mandat pripada poslaniku, ali, kako kaže, to je neka druga priča.

„Koalicioni sporazum je o jasan. Nik Đeljošaj uzurpira to mjesto već dva mjeseca. Krajem decembra poslao sam im zahtjev da poštuju sporazum i ispune sve odredbe. Očekujem čak i danas da budu razumni”, kaže Bardhi.

U međuvremenu je Demokratska partija Fatmira Đeke pozvala poslanika Nika Đeljošaja da podnese ostavku. Kazali su i kako su odlučni da u potpunosti realizuju potpisani sporazum sa Albanskom alternativom i Demokratskim savezom u Crnoj Gori. „Uvjereni smo da se samo na taj način može osnažiti naš savez, povjerenje među nama i onih koji su nam dali glasove”, istakli su iz DP.

,,Ne postaje se poslanik preko medija, praveći cirkus”, kazao je Nik Đeljošaj koji još sjedi na poslaničkom mjestu. Upućeni smatraju da njegovo ponašanje urušava povjerenje među političkim predstavnicima Albanaca.

Problematičan je i drugi mandat koji albanski predstavnici imaju u parlamentu. Vaselj Siništaj, nosilac liste Građanske inicijative sa izborne liste Albanske koalicije ,,Forca za jedinstvo”, pozvao je nedavno Novu Demokratsku Snagu – Forca i poslanika Genci Nimanbegua da ,,napokon podnese ostavku i omogući obavljanje poslaničke funkcije kandidatu Građanske inicijative”, prenio je portal Ul-info.com.

,,Podsjećam vas, da ste već 60 dana nezakonito, mimo Političkog sporazuma i Aneksa istog, uzurpirali mjesto u poslaničkim klupama”, kazao je Siništaj u otvorenom pismu. Upozorio je da ovakvo ponašanje nanosi ,,ogromnu štetu pokušaju ujedinjenja albanskih nacionalnih subjekata” i naglasio da Forca ne treba da zaboravi da će izbora opet biti. Na kraju otvorenog pisma Siništaj je poručio Nimanbeguu da ne dozvoli da nadležni sud presudi ko je u pravu a ko ne, jer tada, kaže, svi postaju gubitnici.

Slično upozorenje upućuje i Mehmet Bardhi. ,,Posljedice mogu biti ozbiljne, prije svega po Albance u Crnoj Gori, ali i po kompletan izborni sistem. Ako se potpisani dokumenti ne poštuju – ko će biti spreman da potpiše neki budući sporazum”.

Sve dok dosezanje mandata bude početak i kraj politike, uključujući i sklapanje koalicija, DPS može mirno da spava. S vremena na vrijeme, DPS-ovi koalicioni partneri iz manjinskih partija glasnu se kako su nezadovoljni načinom na koji ih tretira veliki partner. Razlog za to, po pravilu su neke funkcije ili radna mjesta koja im DPS nije obezbijedio ili neki slični dometi borbe za demokratiju.

Iako rutinski uspijeva da nametne sliku kako je nadmoćno pobijedio na izborima, DPS u parlamentu ima ,,samo” 30 poslanika. Koaliciji oko te partije pripada još osam mandata SDP-a i jedan Liberalne partije. HGI ima jedan, Bošnjačka stranka tri mandata, dvije albanske koalicije po jedan mandat. Ukupno – 45. Za argument manjinskih partija da im je DPS ,,prirodni saveznik”, ako ništa drugo, postoji jedan krupan argument – opozicija premalo čini da bi takvu sliku promijenila.

Zbog toga se previranja u albanskim partijama ne mogu posmatrati kao dio procesa koji bi mogao uticati na klimanje vlasti u Crnoj Gori. Pred liderima albanskih partija je, za početak, naizgled jednostavan zadatak da shvate da su zajedno jači i da zajedništva nema bez povjerenja.

Naravno, od nedostatka povjerenja ne ,,pate” samo albanske partije. Već se godinama mjeri vrijeme otkako je u modu ušlo da čovjek spuštajući papir u glasačku kutiju više ne zna za šta je glasao. Gledali smo u Nikšiću, potom u Podgorici, ovih dana u Herceg Novom. Proklamovani cilj ,,povjerenje u izborni sistem”, ne da nam je daleko, nego Crna Gora hita u sasvim drugom smjeru.

Miloš BAKIĆ

DPS-OVO OSVAJANJE HERCEG NOVOG
Izborov izvor

Crnogorska vladajuća partija osvojila je i ‘,,posljednji opozicioni bastion” kako je prethodnih godina karakterisan Herceg Novi, gdje je državna opozicija, predvođena SNP-om, vladala više od 14 godina. Na decembarskim vanrednim lokalnim izborima DPS je, od 34 odbornička mjesta, osvojila 13 mandata, a većinu je napravila potpisavši sporazum sa Građanskom listom ,,Izbor” koja je osvojila devet mandata u novom sazivu lokalnog parlamenta.

O toj, sada realizovanoj koaliciji, govorilo se i prije izbora kao unaprijed dogovorenoj. U predizbornoj kampanji, a i prije toga, DPS i ,,Izbor” nijesu se međusobno napadali niti ozbiljno sukobili u javnim nastupima, što nije bio slučaj u odnosima sa koalicijom koju je predvodila SNP. Tu je i činjenica da su se o koaliciji dogovorili u samo dva sastanka.

I dalje se nagađa da li je ,,Izbor” „projekat DPS-a” za preuzimanje vlasti, naročito nakon što je vladajuća partija toj grupi građana prepustila mjesto predsjednika opštine. To niko nije očekivao, pošto je DPS u Herceg Novom osvojio najviše mandata.

Po dogovoru u prve dvije godine mandata ,,Izboru” bi pripalo mjesto gradonačelnika, a DPS-u mjesto predsjednika Skupštine i potpredsjednika opštine. Kako su objavili mediji, kandidat DPS za mjesto potpredsjednika biće Slobodan Radović Krušo.

Nosilac liste ,,Izbor”, Dragan Radović Krušo okarakterisao je koaliciju sa DPS-om, programskom, ocjenjujući da „za nekoliko godina vidi Herceg Novi kao Azurnu obalu, a za nekoliko mjeseci kao grad koji bilježi napredak i ima budućnost”.

Interesantno je da je Krušo baš takav Herceg Novi odlučio da napravi sa Svetozarom Marovićem, Daliborkom Pejović i Branimirom Gvozdenović koji su u ime DPS vodili pregovore u Herceg Novom. Riječ je o DPS kadrovima koji se povezuju sa desetinama miliona eura finansijskih malverzacija ili izbornim krađama kao što je to slučaj sa Daliborkom Pejović, jednom od važnih akterki afere Snimak.

Ta ultrapovjerljiva i partijski visoko pozicionirana trojka – Marović, Pejović i Gvozdenović – bez prisustva bilo koga iz lokalnog DPS-a vodila je pregovore sa ,,Izborom”. Odmah, poslije prvog sastanka nosilac liste ,,Izbora”, Dušan Radović Krušo je izjavio da je postignut veliki stepen razumijevanja i slaganja oko zajednički prepoznatih problema Herceg Novog, a to su najavljene privatizacije Instituta Igalo, Brodogradilišta Bijela, ali i propala privatizacija Boke.

Sa tom konstatacijom se potom složio i Svetozar Marović. Kazao je da su se usaglasili oko najvećih problema koji su doprinijeli propadanju Herceg Novog i da se to mora promijeniti. Kao da Marović nije za svo vrijeme propadanja bio predsjednik DPS-a koji kontroliše Vladu, a time i privatizacioni proces.

Jedan dio pripadnika ,,Izbora” su bivši simpatizeri ili članovi SNP-a, dok se većina ranije nije bavila politikom. Pored priče o takozvanom trećem putu i insistiranju na ekonomskom programu, kroz nastupe ,,Izbora” se, istina stidljivo, provlačila i prosrpska i proruska ideja, što je moguće dodatno doprinijelo da koalicija SNP-PzP-NOVA-NS koja je u prethodnom sazivu od 35 odbornika imala većinu od 18 odbornika, na ovim izborima osvoji samo osam mandata.

Projekat je uspio. Nakon 14 godina DPS vlada gradom. DPS je ,,Izborov” izbor, neki kažu i izvor.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo