Povežite se sa nama

MONITORING

ŠTA JEDEMO: Profit ili zdravlje

Objavljeno prije

na

mirjana-draskovic

Turistička inspekcija je za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika kontrolisala 184 ugostiteljska objekta i privatna pansiona. Utvrđene su 133 nepravilnosti (u više od 70 odsto slučajeva) zbog čega je, uz novčane kazne, izrečeno i dvanaest zabrana obavljanja djelatnosti. O svemu ovome obavijestila nas je glavna turistička inspektorka Svetlana Šljivančanin.

Njen kolega, glavni poreski inspektor Siniša Kovačević objašnjava da ni njegovi inspektori nijesu sjedjeli skrštenih ruku za vrijeme praznika. U Podgorici su, kaže Kovačević, zbog neizdavanja fiskalnih računa zatvorena dva ugostiteljska objekta.

Tako se eto, od ,,mangupa u našim redovima”, čuva državna kasa.

Za vrijeme proteklih praznika saznali smo i ovo: Veterinarska inspekcija je tokom novembra i decembra uzela uzorke mljevenog mesa, pljeskavica, ćevapa i kobasica iz 50 trgovina (mesara, samoposluga, hipermarketa) da bi provjerila sumnje da li se u njima nalazi vinobran, konzervans sa liste aditiva koje je zabranjeno dodavati mesu i mesnim prerađevinama.

,,Kontrola je preduzeta kao promišljena akcija Veterinarske inspekcije”, kaže za Monitor Mirjana Drašković, glavna veterinarska inspektorka. ,,Početkom 2014. primijetili smo u kontrolama prostorija za proizvodnju svježih proizvoda od usitnjenog oblikovanog mesa ( mljeveno meso, ćevapi, pljeskavice i roštilj kobasice) kesice sa vinobranom. S pravom smo zaključili da se u proizvode dodaje vinobran, tada smo kaznili prekršioce, naučili ih kako treba i što da rade, šta smiju a šta da ne dodaju u te proizvode i čekali da neka od laboratorija uvede dijagnostiku vinobrana, tj. laboratorijsku metodu za analizu na prisustvo vinobrana u tim proizvodima.To je početkom novembra 2014. uradila Ekotoksikološka laboratorija i tada sam naložila inspektorki Marijani Bošković da u svim objektima na teritoriji opština Podgorica, Danilovgrad i Cetinje izvrši uzorkovanje tih proizvoda zbog provjere prisustva vinobrana”.

O rezultatima analiza obaviješteni smo tokom novogodišnjih praznika. U 39 od pomenutih 50 objekata (u procentima to je gotovo 80 odsto) laboratorijska analiza potvrdila je sumnje Veterinarske inspekcije. Svi veliki trgovački lanci – Voli, Roda, Maxi, Laković… te veliki predstavnici crnogorske mesne industrije – Martinović, Franca, Marteks… koristili su, makar u jednom slučaju, zabranjeni vinobran da bi – rizikujući zdravlje korisnika svojih proizvoda – vještački produžili rok trajanja mljevenog mesa u svojim vitrinama. Gotovo svi u više prodajnih objekata. Neki u više navrata na istom mjestu (Roda, Voli). Javnost je o svemu obaviještena sa mjesec dana zakašnjenja. Nijedna od trgovina u kojoj su mesari svjesno rizikovali zdravlje svojih mušterija nije zatvorena.

Tako se, od ,,mangupa iz njihovih redova”, čuva zdravlje građana Crne Gore.

Direktor Uprave za inspekcijske poslove Božidar Vuksanović ne vidi problem u činjenici da je javnost o evidentiranom prekršaju obaviještena kasno, kada je neispravno meso bilo već prodato i vjerovatno pojedeno, dok su prestupnici – pa i oni, pravnim jezikom govoreći ,,u povratu” – preblago kažnjeni. Najmanjom novčanom kaznom umjesto zatvaranjem objekta. Zakon o bezbjednosti hrane propisuje, uz novčanu, i kaznu zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od godinu dana za one koji ,,u poslovanju s hranom upotrijebe aditive i druge materije i supstance koje se ne smiju koristiti…”.

Vuksanović nije toliko strog. ,,Suština priče je da je nakon ovih analiza sve uklonjeno što je bilo opasno po zdravlje. Nije bilo nikakvih mogućnosti da dođe do ugrožavanja zdravlja građana s obzirom na to da je, nakon naših kontrola, prekinut takav način funkcionisanja objekata”, kategoričan je on u izjavi Dnevnim novinama.

Šteta je što istovremeno nije objasnio kako je to ,,uklonjeno sve što je opasno po zdravlje” kada su uzorci mesa, koje je iz crnogorskih trgovina otišlo na analizu, prodato prije nego što je u njemu dokazano prisustvo vinobrana.

Nije, ipak, sve tako sivo.

Prije četiri-pet godina, kada smo iz srpskih novina saznali da se u Crnoj Gori proizvodi i na tržište iznosi krompir ,,obogaćen” teškim metalima (kadmijumom) tadašnji ministar poljoprivrede Milutin Simović pravdao je ćutanje nadležnih tvrdnjom da ,,nije bilo potrebe” da se o tome obavještava javnost ,,jer se nije radilo o rizičnoj situaciji već o pojedinačnom slučaju”.

Aktuelni ministar poljoprivrede Petar Ivanović sada svoju šutnju objašnjava – neinformisanošću. Naglašavajući da se zalaže za oštriju kaznenu politiku protiv ,,onih koji podmeću potrošačima” , Ivanović je prošle nedjelje odgovornost prebacio u Vuksanovićevo dvorište, navodeći da je izvještaje o vinobranu u mljevenom mesu dobio sa tri nedjelje zakašnjenja. A onda se, možda i s pravom, ministar pohvalio rezultatima, navodeći da su, uz neispravno meso, ,,spri¬je¬či¬li pro¬da¬ju sar-di¬na, krastavaca, mlije¬ka, so¬ko¬va i dru¬gih proizvoda ko¬ji ni¬je¬su ispunja¬va¬li stan¬dar¬de…”.

Stvari se, kada je u pitanju bezbjednost životnih namirnica u našim radnjama, popravljaju, potvrđuje za Monitor direktorica Centra za zaštitu potrošača Olga Nikčević. Možda ne dovoljno brzo, ali ide na bolje, kaže ona uz stav da u cijeloj priči nije najvažniji momenat u kome su potrošači obaviješteni o nalazima Veterinarske inspekcije. ,,Bitnije je da li su nadležni organi preduzeli mjere da onemoguće one koji su to radili da takvu robu iznose na tržište. A ukoliko se, pored svega, prekršaj ponovi takvu radnju treba zatvoriti”.

Glavna inspektorka Mirjana Drašković najavljuje da će ,,ubuduće biti mnogo stroži”, ali očekuje i podršku pravosuđa. Naime, vlasnici radnji u kojima je pronađeno neispravno meso, a posebno oni – kaže Drašković – kod kojih su nezakonite radnje utvrđene u više objekata, odbili su da plate kazne od 5.500 eura (to je najmanji iznos predviđen za ovakav prekršaj prema zakonu o bezbjednosti hrane). Zato su dobili prekršajne prijave. Oglasili ih sud krivima, kazna (po objektu) može ići do 22 hiljade eura. A šta ako ih sudovi oslobode ili, kao što imaju običaj,kada je bezbjednost hrane u Crnoj Gori u pitanju, stvari prepuste zaboravu odnosno zastari? Na to pitanje Mirjana Drašković nema odgovor.

Uostalom, negdje u sudskim fiokama još su zatrpane krivične prijave koje je ona, nekoliko godina unazad, podnosila protiv odgovornih iz Ministarstva poljoprivrede i nadležnih inspekcija, koji su pokušavali, sa manje ili više uspjeha, da građanima Crne Gore podmetnu mlijeko krava bolesnih od mastitisa (2002. godine), meso goveda oboljelih od leukoze (2004), problematično goveđe, svinjsko i pileće meso iz Brazila, koje su uvozile privilegovane kompanije kada je, zbog ptičijeg i svinjskog gripa, važila zabrana uvoza iz Južne Amerike. Kasnije je ta piletina, otkrila je inspektorka Drašković, građanima prodavana pod lažnom etiketom – kao domaći proizvod. A nakon što je objelodanila svoja saznanja dobila je otkaz. Na posao je vraćena odlukom suda.

Ni danas, kao glavni inspektor, Mirjana Drašković ne želi da skriva problem sa kojima se ona i njene kolege součavaju u kontroli hrane životinjskog porijekla. Iako se stanje, tvrdi, značajno popravlja, Drašković ističe dva problema.

,,Subjekti kontrole dobijali su od Veterinarske službe sa raznih nivoa različita mišljenja u vezi korišćenja vinobrana i posljedica takvog ponašanja, ali i za drugu problematiku iz oblasti veterinarstva i bezbjednosti hrane. Očigledno je da stručnjaci istog profila i zvanja imaju različita znanja o mnogo čemu, ali se – posebno oni koji malo znaju – ne libe da upućuju i uče proizvođače i trgovce tako kako ih uče. Samo što posljedice trpe oni kod kojih inspekcija uoči nepravilnosti, a oni koji pogrešno nekoga nečemu uče, ostaju nepomenuti i nedirnuti”, kaže Drašković za Monitor.

Drugi problem na koji ukazuje glavna inspektorka odnosi se na nedostatak znanja onih koji se bave preradom i(li) obradom mesa. ,,U mesarama rade građevinski tehničari, zidari, ljudi sa ekonomskom, gimnazijom, tehničkom školom… Samo nema školski obrazovanog kadra za te poslove”. A kvalifikovanog kadra ima. Samo nije angažovan u mesarama nego traga za poslom. I tako će biti dok se ne upišu u neku od vladajućih partija. Ili dok se vlast ne promijeni.

A ,,izazovima” sa hranom nema kraja. Crna Gora, kaže ministar Ivanović, nije u mogućnosti da zabrani uvoz genetski modifikovane hrane. U Crnoj Gori, trenutno, nemamo laboratoriju koja može utvrditi prisustvo GMO, pa ne možemo ni imati jasnu predstavu o dimenzijama tog problema.

Pozovimo se, zato, na iskustva susjeda. Od 100 uzoraka hrane za ljude i životinje u BiH, koji su ispitivani na prisustvo genetski modifikovanih organizama, čak 67 (više od dvije trećine) bilo je pozitivno, saopštili su ljetos iz Instituta za inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu. Tek da znamo šta nas čeka.

A stara poslovica kaže da su ljudi – ono što jedu.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo