Turistička inspekcija je za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika kontrolisala 184 ugostiteljska objekta i privatna pansiona. Utvrđene su 133 nepravilnosti (u više od 70 odsto slučajeva) zbog čega je, uz novčane kazne, izrečeno i dvanaest zabrana obavljanja djelatnosti. O svemu ovome obavijestila nas je glavna turistička inspektorka Svetlana Šljivančanin.
Njen kolega, glavni poreski inspektor Siniša Kovačević objašnjava da ni njegovi inspektori nijesu sjedjeli skrštenih ruku za vrijeme praznika. U Podgorici su, kaže Kovačević, zbog neizdavanja fiskalnih računa zatvorena dva ugostiteljska objekta.
Tako se eto, od ,,mangupa u našim redovima”, čuva državna kasa.
Za vrijeme proteklih praznika saznali smo i ovo: Veterinarska inspekcija je tokom novembra i decembra uzela uzorke mljevenog mesa, pljeskavica, ćevapa i kobasica iz 50 trgovina (mesara, samoposluga, hipermarketa) da bi provjerila sumnje da li se u njima nalazi vinobran, konzervans sa liste aditiva koje je zabranjeno dodavati mesu i mesnim prerađevinama.
,,Kontrola je preduzeta kao promišljena akcija Veterinarske inspekcije”, kaže za Monitor Mirjana Drašković, glavna veterinarska inspektorka. ,,Početkom 2014. primijetili smo u kontrolama prostorija za proizvodnju svježih proizvoda od usitnjenog oblikovanog mesa ( mljeveno meso, ćevapi, pljeskavice i roštilj kobasice) kesice sa vinobranom. S pravom smo zaključili da se u proizvode dodaje vinobran, tada smo kaznili prekršioce, naučili ih kako treba i što da rade, šta smiju a šta da ne dodaju u te proizvode i čekali da neka od laboratorija uvede dijagnostiku vinobrana, tj. laboratorijsku metodu za analizu na prisustvo vinobrana u tim proizvodima.To je početkom novembra 2014. uradila Ekotoksikološka laboratorija i tada sam naložila inspektorki Marijani Bošković da u svim objektima na teritoriji opština Podgorica, Danilovgrad i Cetinje izvrši uzorkovanje tih proizvoda zbog provjere prisustva vinobrana”.
O rezultatima analiza obaviješteni smo tokom novogodišnjih praznika. U 39 od pomenutih 50 objekata (u procentima to je gotovo 80 odsto) laboratorijska analiza potvrdila je sumnje Veterinarske inspekcije. Svi veliki trgovački lanci – Voli, Roda, Maxi, Laković… te veliki predstavnici crnogorske mesne industrije – Martinović, Franca, Marteks… koristili su, makar u jednom slučaju, zabranjeni vinobran da bi – rizikujući zdravlje korisnika svojih proizvoda – vještački produžili rok trajanja mljevenog mesa u svojim vitrinama. Gotovo svi u više prodajnih objekata. Neki u više navrata na istom mjestu (Roda, Voli). Javnost je o svemu obaviještena sa mjesec dana zakašnjenja. Nijedna od trgovina u kojoj su mesari svjesno rizikovali zdravlje svojih mušterija nije zatvorena.
Tako se, od ,,mangupa iz njihovih redova”, čuva zdravlje građana Crne Gore.
Direktor Uprave za inspekcijske poslove Božidar Vuksanović ne vidi problem u činjenici da je javnost o evidentiranom prekršaju obaviještena kasno, kada je neispravno meso bilo već prodato i vjerovatno pojedeno, dok su prestupnici – pa i oni, pravnim jezikom govoreći ,,u povratu” – preblago kažnjeni. Najmanjom novčanom kaznom umjesto zatvaranjem objekta. Zakon o bezbjednosti hrane propisuje, uz novčanu, i kaznu zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od godinu dana za one koji ,,u poslovanju s hranom upotrijebe aditive i druge materije i supstance koje se ne smiju koristiti…”.
Vuksanović nije toliko strog. ,,Suština priče je da je nakon ovih analiza sve uklonjeno što je bilo opasno po zdravlje. Nije bilo nikakvih mogućnosti da dođe do ugrožavanja zdravlja građana s obzirom na to da je, nakon naših kontrola, prekinut takav način funkcionisanja objekata”, kategoričan je on u izjavi Dnevnim novinama.
Šteta je što istovremeno nije objasnio kako je to ,,uklonjeno sve što je opasno po zdravlje” kada su uzorci mesa, koje je iz crnogorskih trgovina otišlo na analizu, prodato prije nego što je u njemu dokazano prisustvo vinobrana.
Nije, ipak, sve tako sivo.
Prije četiri-pet godina, kada smo iz srpskih novina saznali da se u Crnoj Gori proizvodi i na tržište iznosi krompir ,,obogaćen” teškim metalima (kadmijumom) tadašnji ministar poljoprivrede Milutin Simović pravdao je ćutanje nadležnih tvrdnjom da ,,nije bilo potrebe” da se o tome obavještava javnost ,,jer se nije radilo o rizičnoj situaciji već o pojedinačnom slučaju”.
Aktuelni ministar poljoprivrede Petar Ivanović sada svoju šutnju objašnjava – neinformisanošću. Naglašavajući da se zalaže za oštriju kaznenu politiku protiv ,,onih koji podmeću potrošačima” , Ivanović je prošle nedjelje odgovornost prebacio u Vuksanovićevo dvorište, navodeći da je izvještaje o vinobranu u mljevenom mesu dobio sa tri nedjelje zakašnjenja. A onda se, možda i s pravom, ministar pohvalio rezultatima, navodeći da su, uz neispravno meso, ,,spri¬je¬či¬li pro¬da¬ju sar-di¬na, krastavaca, mlije¬ka, so¬ko¬va i dru¬gih proizvoda ko¬ji ni¬je¬su ispunja¬va¬li stan¬dar¬de…”.
Stvari se, kada je u pitanju bezbjednost životnih namirnica u našim radnjama, popravljaju, potvrđuje za Monitor direktorica Centra za zaštitu potrošača Olga Nikčević. Možda ne dovoljno brzo, ali ide na bolje, kaže ona uz stav da u cijeloj priči nije najvažniji momenat u kome su potrošači obaviješteni o nalazima Veterinarske inspekcije. ,,Bitnije je da li su nadležni organi preduzeli mjere da onemoguće one koji su to radili da takvu robu iznose na tržište. A ukoliko se, pored svega, prekršaj ponovi takvu radnju treba zatvoriti”.
Glavna inspektorka Mirjana Drašković najavljuje da će ,,ubuduće biti mnogo stroži”, ali očekuje i podršku pravosuđa. Naime, vlasnici radnji u kojima je pronađeno neispravno meso, a posebno oni – kaže Drašković – kod kojih su nezakonite radnje utvrđene u više objekata, odbili su da plate kazne od 5.500 eura (to je najmanji iznos predviđen za ovakav prekršaj prema zakonu o bezbjednosti hrane). Zato su dobili prekršajne prijave. Oglasili ih sud krivima, kazna (po objektu) može ići do 22 hiljade eura. A šta ako ih sudovi oslobode ili, kao što imaju običaj,kada je bezbjednost hrane u Crnoj Gori u pitanju, stvari prepuste zaboravu odnosno zastari? Na to pitanje Mirjana Drašković nema odgovor.
Uostalom, negdje u sudskim fiokama još su zatrpane krivične prijave koje je ona, nekoliko godina unazad, podnosila protiv odgovornih iz Ministarstva poljoprivrede i nadležnih inspekcija, koji su pokušavali, sa manje ili više uspjeha, da građanima Crne Gore podmetnu mlijeko krava bolesnih od mastitisa (2002. godine), meso goveda oboljelih od leukoze (2004), problematično goveđe, svinjsko i pileće meso iz Brazila, koje su uvozile privilegovane kompanije kada je, zbog ptičijeg i svinjskog gripa, važila zabrana uvoza iz Južne Amerike. Kasnije je ta piletina, otkrila je inspektorka Drašković, građanima prodavana pod lažnom etiketom – kao domaći proizvod. A nakon što je objelodanila svoja saznanja dobila je otkaz. Na posao je vraćena odlukom suda.
Ni danas, kao glavni inspektor, Mirjana Drašković ne želi da skriva problem sa kojima se ona i njene kolege součavaju u kontroli hrane životinjskog porijekla. Iako se stanje, tvrdi, značajno popravlja, Drašković ističe dva problema.
,,Subjekti kontrole dobijali su od Veterinarske službe sa raznih nivoa različita mišljenja u vezi korišćenja vinobrana i posljedica takvog ponašanja, ali i za drugu problematiku iz oblasti veterinarstva i bezbjednosti hrane. Očigledno je da stručnjaci istog profila i zvanja imaju različita znanja o mnogo čemu, ali se – posebno oni koji malo znaju – ne libe da upućuju i uče proizvođače i trgovce tako kako ih uče. Samo što posljedice trpe oni kod kojih inspekcija uoči nepravilnosti, a oni koji pogrešno nekoga nečemu uče, ostaju nepomenuti i nedirnuti”, kaže Drašković za Monitor.
Drugi problem na koji ukazuje glavna inspektorka odnosi se na nedostatak znanja onih koji se bave preradom i(li) obradom mesa. ,,U mesarama rade građevinski tehničari, zidari, ljudi sa ekonomskom, gimnazijom, tehničkom školom… Samo nema školski obrazovanog kadra za te poslove”. A kvalifikovanog kadra ima. Samo nije angažovan u mesarama nego traga za poslom. I tako će biti dok se ne upišu u neku od vladajućih partija. Ili dok se vlast ne promijeni.
A ,,izazovima” sa hranom nema kraja. Crna Gora, kaže ministar Ivanović, nije u mogućnosti da zabrani uvoz genetski modifikovane hrane. U Crnoj Gori, trenutno, nemamo laboratoriju koja može utvrditi prisustvo GMO, pa ne možemo ni imati jasnu predstavu o dimenzijama tog problema.
Pozovimo se, zato, na iskustva susjeda. Od 100 uzoraka hrane za ljude i životinje u BiH, koji su ispitivani na prisustvo genetski modifikovanih organizama, čak 67 (više od dvije trećine) bilo je pozitivno, saopštili su ljetos iz Instituta za inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu. Tek da znamo šta nas čeka.
A stara poslovica kaže da su ljudi – ono što jedu.
Zoran RADULOVIĆ
HORIZONTI3 sedmice
FOKUS3 sedmice
DANAS, SJUTRA3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice