Povežite se sa nama

INTERVJU

Slučaj Mugoša treba internacionalizovati

Objavljeno prije

na

MONITOR: “Slučaj Mugoša” dobija nove dimenzije. Istražni sudija Nebojša Golubović je uredniku Vijesti Mihailu Jovoviću dodijelio status prvookrivljenog, sa kvalifikacijom da je učinio teži oblik krivičnog djela teške tjelesne povrede, za koju je propisana kazna od jedne do osam godina zatvora. Kakav je Vaš komentar povodom takvog rješenja sudije Golubovića?
KOVAČEVIĆ: Pa, prvo bih rekao da sam zabrinut za sigurnost u saobraćaju gradonačelnika Mugoše ako ga i dalje vozi vozač sa „ishemijskim promjenama na mozgu veličine 12×8 mm lijevo temporalno i nagnječenje 4×0,5 cm iznad lijeve ušne školjke.” Poremećaji u koordinaciji kako motornih tako i intelektualnih funkcija koji nastupaju kao posljedice povrede ovakve težine sigurno su razlog što za vozilo gradonačelnika ne može da pronađe zakonom propisan parking nego ga i dalje parkira na prometnoj saobraćajnici. Drugo, zašto bi sumnjali u pristrastnost sudije Golubovića kada je poznato da su mnogima u crnogorskim institucijama, pa i u crnogorskom sudstvu, u toku dvadesetogodišnje vladavine Mugošinog DPS-a stradali mnogi važni organi, uključujući i sam mozak, pa zato i iz sopstvenog iskustva dobro znaju da prepoznaju muke svojih sapatnika? I treće, na ozbiljnijem nivou, ovo je još jedan korak u ustoličavanju „nenormalnosti” kao normalnosti u crnogorskom društvu i na građanima je da odluče da li je vrijeme da se prizemlji ovaj „ludi” avion ili će bezbjedno slijetanje na pistu ostati samo pusti san.

MONITOR: Sjednica na kojoj će odbornici gradskog parlamenta glasati o inicijativi za uskraćivanje povjerenja gradonačelniku Miomiru Mugoši zbog napada na novinare Vijesti zakazana je za 14. septembar. Referendum na kome bi građani zauzeli stav prema gradonačelniku može biti raspisan samo ako tu inicijativu, pored kompletne opozicije, podrže barem dva odbornika vladajuće SDP, čiji funkcioneri kažu da još čekaju nalaz nadležnih u vezi sa incidentom. Kako Vam djeluje to objašnjenje?
KOVAČEVIĆ: Prijatno bih bio iznenađen da SDP podrži ovu inicijativu. Do sada je u skoro svim političkim razmimoilaženjima SDP kao noj zabijao glavu u pijesak, a DPS nastavljao po svome. Da li je slučaj Mugoša prekretnica na crnogorskoj političkoj sceni i predstavlja li okončanje “trulih” kompromisa ove dvije partije na štetu javnog interesa i velike većine crnogorskih građana? Može li Crna Gora u ovom trenutku napraviti iskorak u demokratskom razvoju? Ili je ovo ono što Amerikanci zovu „business as usual,” ili prevedeno „tresla se gora, rodio se miš”? Sve podsjeća na ovo drugo, previše je tu “prljavog veša” i kod jednih i kod drugih da bi to moglo ovako “pojedinačno” da se pere. Ono „pravo” će ipak morati da rade neki drugi ljudi koji nisu godinama zajedno pretakali u svoje džepove ono što je bilo javno dobro svih građana. Psihološke studije pokazuju da ljudi mijenjaju uvjerenja tek kad im „ proključa” pred očima. Crna Gora još nije dostigla tu tačku ključanja.

MONITOR: I premijer i gradonačelnik su apelovali da bi trebalo sačekati nalaze policije, suda i tužilaštva koje je pokrenulo postupak protiv napadnutog novinara, ali je istrage poštedjelo gradonačelnika. Da li to povjerenje dvojice visokih funkcionera u institucije sistema znači da su im nalazi već poznati?
KOVAČEVIĆ: Njihove izjave su vrhunac cinizma, jer u Crnoj Gori ne postoje politički neutralne ili autonomne institucije. I vrh policije i suda i tužilaštva su kreature DPS-a. Što znači da i premijer i gradonačelnik očekuju da pravo i pravda po ko zna koji put u našoj bliskoj prošlosti budu žrtvovani zarad očuvanja neprikosnovene partitokratije i tajkunskih interesa. Zbog toga ovo više nije samo “slučaj Mugoša,” nego slučaj “podgorički centar bezbjednosti,” i “podgorički dom zdravlja,” itd. Jer, formalno-pravno, moguće su sankcije ne samo za direktne učesnike, nego i za one koji im svojim činjenjem ili nečinjenjem pomažu da izbjegnu odgovornost i falsifikuju ono što se stvarno desilo.

MONITOR: Kako doći do istine u situaciji kada su institucije sistema marionete vladajućih krugova koji priču kroje po svojoj mjeri?
KOVAČEVIĆ: Jasno je da ovaj slučaj treba internacionalizovati. Treba animirati inostrane medije da naprave priloge o ponašanju gradonačelnika glavnog grada jedne države. Jednostavno, ovakvo ponašanje ne smije biti zaboravljeno i moralno mora biti osuđivano na svakom koraku. A ravnotežu koristi i štete neka procjenjuju u vrhu DPS-a. Takođe, treba imati na umu da ni ostali partitokratski gradonačelnici/e i drugi čelnici i horovođe državnih institucija, od ministarstava i agencija, pa do Univerziteta, nisu daleko odskočili od Mugošinog načina obračunavanja sa neistomišljenicima. To je jedna struktura ponašanja koja će, ako se ne počne mijenjati, Crnu Goru zauvijek osuditi da bitiše na „pola puta” između civilizacije i varvarstva. I tu će Evropljani gaziti – kao i do sada – sa podignutim nosom.

MONITOR: I pored najava da će to učiniti, tužilaštvo i dalje ignoriše ispovijest Ratka Kneževića koji je iznio niz teških optužbi na račun režima i personalno Mila Đukanovića. Koliku težinu imaju Kneževićeva svjedočenja s obzirom na to da mu je upravo premijer Đukanović angžmanom u vlasti i kumstvom dao legitimitet insajdera?
KOVAČEVIĆ: Činjenica da Kneževića do sada niko iz crnogorskog tužilaštva nije zvanično kontaktirao je znak da ih susret sa njim može dovesti licem u lice sa “surovom istinom” da su licemjeri i da sami sebe lažu kad tvrde da se odgovorno bave svojim poslom. Pitanje je zašto se baš u ovom trenutku ponovo pojavljuje Knežević. Dakle, ni krajem oktobra kada su ubijeni Pukanić i Franić, ni prije martovskih izbora, kada je njegova priča mogla biti mnogo bolje politički valorizovana, nego baš sada tokom ljeta, koje i nije najbolje vrijeme za neugodne istine! Vjerovatno to znači da se nešto promijenilo u imidžu premijera Đukanovića u nekim međunarodnim krugovima u posljednja 3-4 mjeseca. Šta je to tačno, možda ćemo uskoro saznati kroz istrage hrvatske i srpske policije i tužilaštva.

MONITOR: Koliko je na putu utvrđivanja pune istine o ovom slučaju bitna uloga međuanornih predstavnika u Crnoj Gori? I kako Vam u tom kontekstu zvuči činjenica da su pojedinci poput šefa EK u Podgorici Leopolda Maurera ušli u komercijalne dilove sa gradonačelnikom? Objavljeno je da je Maurer Mugošin podstanar, a činjenica je da se EK nije izjašnjavala povodom incidenta.
KOVAČEVIĆ: Kao predstavnici tipične kolonijalne sile, bilo je i za očekivati da će predstavnici Evropske komisije vrlo brzo “srasti” sa lokalnim vlastodršcima. Njima odgovaraju na novac lakomi političari jer ih je lako držati pod kontrolom. Takođe im odgovara i pokorna domicilna populacija, kakva je crnogorska, jer se onda od njih ne traži preveliko intelektualno naprezanje. Jednostavno, ambasadori poput Leopolda Maurera (i nije on jedini) su ovdje došli da „prespavaju” mandat, da se nauživaju u društvu bezobrazno bogatih crnogorskih tajkuna (čijoj se moći javno ili tajno dive), i da zatim odu u neku sličnu državu, gdje će raditi opet isto, i tako sve do penzije. Što njih briga, u klimatizovanim rezidencijama iza ograda visokog napona ili crnih stakala limuzina, što je u Crnoj Gori jaz između bogatih i siromašnih, najveći u Evropi? Samo da im se ovi drugi što brže sklanjaju sa puta! I tako će biti sve dok se u Crnoj Gori ne stvori kredibilni front za demokratizaciju.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BLAGOJE GRAHOVAC, GENERAL U PENZIJI I ANALITIČAR GEOPOLITIKE: Političko lešinarenje nagriza društvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Desile su se dvije smjene vlasti, treba provesti još dvije brze smjene pa će tek peta vlada početi ozdravljenje i društva i države. Novi glavni SDT Vladimir Novović je znak da u crnogorskom društvu ima zdravih snaga. Ukoliko u narednoj vladi bude i u najmanjoj mogućoj mjeri participirao DPS, siguran sam, Novović će biti smijenjen

 

MONITOR: Avgustovska većina u posljednjem času, nakon sedam sastanaka, dogovorila je mandatara i vladu. Kako to komentarišete?

GRAHOVAC: Politička prostitucija je osnovna karakteristika a političko lešinarenje je prodrlo skoro u sve sfere društvenog života pa nemoral svake vrste nagriza kako mnoge pojedince tako i veći dio društva.

Ako i ovlaš analiziramo ljudske kvalitete lica koja vrše vlast na svim nivoima u Crnoj Gori u posljednje tri decenije doći ćemo do zaključka da, osim malog broja časnih pojedinaca, na vlasti se nalazi  veoma rđav ljudski materijal. To za posljedicu ima ne samo kulturološke nego i mentalitetske poremećaje jer ovo stanje predugo traje.

Već smo svjedoci da oni, koji imaju nekakvu vlast a otimaju, kradu, uzurpiraju ili varaju, njihova djeca idu putem svojih roditelja. Ovo u Crnoj Gori  poprima zabrinjavajući   zamah. U takvom društvenom  i političkom ambijentu u Crnoj Gori se dogovara i vlada.

MONITOR: Gdje je uzrok i ko je za ovo najviše odgovoran?

GRAHOVAC: Uzrok je u višedecenijski nesmjenjivoj vlasti a najveću odgovornost snose sami građani jer uporno biraju političkog monstruma. Više od 15 godina DPS javno kvalifikujem kriminalnom, zločinačkom i neofašističkom organizacijom. Ovo ne činim jer sam nekakva zloća nego zato što prepoznajem parametre koji zlo nagovještavaju i na to upozoravaju. U isto vrijeme, ponavljam da u toj partiji postoji zdravo tkivo koje je  Crnoj Gori i te kako potrebno. Mnogi mi zamjeraju što i pomišljam da u DPS-u ima zdravog tkiva. Ovo ističem iz razloga što vidim da i u drugim političkim subjektima ima onih koji su jednako politički i moralno nezdravi kao što su oni u vrhu DPS-a.

MONITOR: Kako vidite dosadašnje pregovore avgustovskih pobjednika?

GRAHOVAC: Prethodno rečeno objašnjava veliku ličnu pohlepu, a malu ili nikakvu odgovornost prema svojoj državi.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

MAJA BJELOŠ, POLITIKOLOŠKINJA, VIŠA ISTRAŽIVAČICA BEOGRADSKOG CENTRA ZA BEZBJEDNOSNU POLITIKU: Tenzije na Balkanu će rasti sve dok lideri budu imali koristi od njih

Objavljeno prije

na

Objavio:

U diskusijama je malo i dokaza i bezbjednosnih procjena o vjerovatnoći totalnog rata, međutim, postoji snažno uvjerenje da rat u Ukrajini može imati efekat prelivanja, što bi moglo dovesti do raspada Bosne i Hercegovine ili otvorenog sukoba na Kosovu

 

MONITOR: Predsjednica Europrajda Kristina Garina, je izjavila za Politiko da se ta organizacija, tokom prethodnih 30 godina, nije suočila sa toliko intenzivnim teorijama zavjere i protivljenjima, kao u slučaju beogradskog Europrajda. Kako Vi objašnjavate političko-pravno-bezbjednosni rašomon koji je pratio tu ovogodišnju manifestaciju“?

BJELOŠ: Državni organi Srbije imaju kapaciteta da očuvaju javni red i mir i garantuju sigurnost učesnicima Evroprajda. Međutim, ne radi se o tome da li su policajci i pripadnici drugih bezbednosnih službi sposobni i opremljeni da izvršavaju propise. Problem je što građani Srbije žive u dramatičnom raskoraku između građanskih prava i sloboda garantovanih Ustavom i zakonima i svakodnevice u kojoj najviši državni zvaničnici aktivno krše Ustav i zakone, stvarajući nesigurnost i neizvesnost. Mimo svojih nadležnosti, predsednik Srbije je najavio da će Europrajd biti „odložen ili otkazan“, potom je ministar unutrašnjih poslova zabranio javno okupljanje, da bi 17. septembra mandatarka za novu vladu sopštila javnosti da šetnja ipak može da se održi, ali nije podržala skup svojim prisustvom.

Nezavisno od Europrajda ili Parade ponosa, pripadnici LGBT populacije se nikada neće osećati bezbedno u Srbiji sve dok im se uskraćuju i osporavaju osnovna ljudska prava i slobode (npr. pravo na javno okupljanje, izražavanje mišljenja, na brak, nasleđivanje imovine i dr.), zatim dok postoji mržnja u društvu i iracionalni strah od LGBT populacije, kao i dok deo državnih i nedržavnih centara moći ugrožava njihovu ličnu bezbednost. Da su Vlada Srbije i nadležni organi u prethodne dve decenije dosledno sankcionisali govor mržnje prema LGBT, pozive na nasilje, fizičke napade uz javnu osudu, ne bi bilo potrebno da danas hiljade policajaca obezbeđuje mirnu povorku.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ANDRIJA MARDEŠIĆ I DAVID KAPAC, REDITELJI FILMA STRIC: Ispunjujuće emocionalno putovanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije nam namjera bila raditi politički film. Makar danas kad se radi bilo koja vrsta umjetnosti, često je neizbježno da umjetnost, da bi bila dobra, mora imati stav, biti aktualna i na neki način rezonirati sa stvarnosti

 

Velika Zlatna mimoza – gran pri 35. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala pripao je hrvatskom filmu Stric Davida Kapca i Andrije Mardešića, koji je dobio i posebno priznanje – plaketu Zoran Živković. Filmu je pripala i nagrada za najbolju mušku ulogu Predraga Mikija Manojlovića. To je bio povod za razgovor sa autorima Strica.

MONITOR: Koliko obojici znači nagrada iz Crne Gore, jer je konkurencija definitivno bila jaka?

MARDEŠIĆ: Većinu tih filmova smo gledali i za nijedan ne mogu reći ništa manje nego da je dobar ili odličan.  A posebno veseli činjenica da su to sve dragi ljudi ili prijatelji. I sad smo se svi našli u istoj konkurenciji!

Možemo reći da je Festival u Herceg Novom preuzeo onu ulogu koju je Pula imala prije 40-ak godina, prikazuje najbolje od regionalnih kinematografija, i  stvarno je čudo i velika čast da smo u toj konkurenciji baš mi uspjeli dobiti Zlatnu mimozu.

KAPAC: Ja sam se prije početka festivala šalio da nas u Herceg Novom čekaju Igre gladi, filmofilskom terminologijom, tako da smo se nadali samo izvući živu glavu. Ogromno priznanje i čast nam je da smo dio te odabrane skupine filmova, autora koje iznimno cijenimo i volimo, posebno jer su nam većina njih bliski kolege i prijatelji. Nagrada nam je došla samo kao šlag na tortu.

MONITOR: Andrija, Vi ste se obratili publici prije projekcije filma riječima – obično se kaže uživajte u filmu, a ja vam kažem – srećno. Da li Vas obojicu iznenađuje reakcija publike?

KAPAC: Redatelj je zapravo uvijek prva publika filma, a mi smo prvenstveno radili film kakav bi i sami htjeli gledati. Stric je spoj naših iskustva i stavova zapakiranih u dramski okvir svojevrsnog hightened genre-a, ali u suštini nešto naše iskreno i osobno. Naravno da smo razmišljali kako će publika doživjeti film, ali nismo se vodili aktualnim trendovima ni regionalne niti svjetske kinematografije. Mislimo da bi takvo kalkuliranje ispalo jeftino i neiskreno.

MARDEŠIĆ: To sa sretno je počelo kao šala na premijeri u Karlovim Varima, ali je zapravo postala neka vrsta našeg iskaza poštovanja prema našoj publici. Jer na početku svakog putovanja se zaželi sreća da se sigurno stigne na odredište. Kao što je David rekao, teško je ući u bilo kakav oblik kreativnog procesa sa nekakvim kalkulantskim primislima. Podilaženje trendovima ili publici se uvijek osjeti.

I da smo se upustili u takav proračunat proces, trebali smo tada, 2015. kad je prva scena Strica stavljena na papir, imati kristalnu kuglu da nam prikaže kakvi će biti trendovi u festivalskom i svjetskom filmu sedam godina kasnije. Drago nam je ako smo uspjeli u tome da film gledateljima ostaje dugo u glavi, da pričaju o njemu, razmišljaju i debatiraju.  Jer važno je da se u filmovima aktivno sudjeluje, a ne da su gledatelji pasivni promatrači kojima autori sve serviraju na pladnju. U tome je i veći izazov gledanja i doživljaja filma.

Naravno da se filmovi rade za publiku, ali filmovi ne moraju nužno biti i zabava, već nekakvo ispunjujuće  emocionalno putovanje koje kao i stvarni život, ne mora uvijek biti opuštajuće, zabavno i ugodno iskustvo.

Miroslav MINIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo