Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ PREDRAGA DRECUNA: Ekspert za pare

Objavljeno prije

na

Davnašnji političar – narodnjak, potom ekonomski analitičar, pa stručnjak za banke, riječju: ekspert za sve, Predrag Drecun, seli se u novi biznis. Nakon što je iz Prve banke premijerovog brata Aca Đukanovića, gdje je bio glavni izvršni direktor (od 2009. godine), prešao u Univerzal kapital banku, gdje je takođe bio glavni izvršni direktor (od 2012. godine), sada se – nakon što biznismen Petros Statis završi proceduru o kupovini kompanije HIT Montenegro – prema pisanju Vijesti, seli u hotel Maestral gdje bi trebalo da bude opet – direktor. Proročki, dakle, zvuče one riječi nekadašnjeg predsjednika Narodne stranke Novaka Kilibarde, koji je jednom prilikom svog stranačkog kolegu, Drecuna, prokomentarisao riječima: „Nije imao ništa protiv da se nađe tamo gdje su pare”.

,,Drecunov” Statis se, vidimo, ozbiljno nameračio na Crnu Goru. Ovdje ima ogromno bogatstvo. Posjeduje većinski paket akcija pomenute Univerzal kapital banke, a zakupio je i grad-hotel Sveti Stefan, ali i hotele Miločer i Kraljičinu plažu. Uveliko je u medijima: posjeduje Dnevne novine i, odnedavno, Pobjedu, ali i dva portala. Sada se priprema za preuzimanje Maestrala, u naselju Pržno. Mediji pišu i da pregovara o preuzimanju licence Hard rock casino koju bi nosio hotel Maestral.

Nedavno smo pisali o ključnom: svo to bogatstvo našlo se u posjedu anonimnih(!) vlasnika, osnivača Aidwey Investment Limited, registrovane na Britanskim Djevičanskim ostrvima. Prema podacima Privrednog suda, ta of-šor kompanija osnivač je crnogorske kćerke firme, kompanije Adriatic Properties doo, koju predstavljaju braća Statis. Drecun, tako, prelazi iz nominalno Statisove banke u nomialno Statisov hotel. U svakom slučaju, bez dileme: u blizini para.

A – što bi kazalo Bijelo dugme – moglo je bolje: nekada se Drecun predstavljao kao narodski čovjek, na braniku sirotinje. Za vrijeme dok je bio potpredsjednik Kilibardine Narodne stranke, polovinom devedesetih, znao je da, kao i njegovi saborci, uzvikne ,,Vratite pare” ili ,,Milo lopove”, a govorio je, ostaće upamćeno, kako mu ova, Milova vlast, ništa ne može oduzeti sem vlastitog – života. Čovjek-revolucija.

No, nastupila je evolucija, pa je Drecun, polako, od narodnjačke retorike prešao u korporativističku i elitističku. Nakon što Narodna stranka ulazi u koaliciju sa

DPS-om i SDP-om – legendarnog naziva, naročito iz ove perspektive: Da živimo bolje – Drecun biva izabran za potpredsjednika vlade. Tu se bavio – privatizacijom. Nakon toga, zatičemo ga na poziciji ministra rada i socijalnog staranja.

U tom periodu njegove karijere, kao minstar, potpisao je kupoprodajni ugovor između vlade i beogradske i kalifornijske ekspoziture kompanije ICN Milana Panića, posao koji su pratile brojne sumnje. Govorio je tim povodom da je pitanje gdje su potrošene pare od tog posla – smiješno.

Onda je, 2002. godine, batalio politiku, da bi se četiri godine kasnije pokušao vratiti u nju: oformio je takozvanu Demokratsku stranku. Koalirao je i sa Ligom za sjever Smaja Šabotića. Doživio je fijasko. To je, ujedno, značio i definitivni raskid sa politikom. Poslije toga odlazi u ekonomske analitičare. Pričao je 2006. godine: ,,Crnogorsko društvo troši više nego što zaradi, a posljedica je isisavanje nacionalnog bogatstva, jer deficit mora da se nadoknadi bilo prodajom parčeta zemlje ili privatizacijom kompanija. U krajnjem nam se može desiti da Crna Gora postane katastarsko vlasništvo stranaca”.

Sada, dok posluje upravo sa tim i takvim strancima, Statisima, koji su vlasnici ili dugogodišnji zakupci imperije, prirodnog bisera na potezu oko Svetog Stefana, nešto ne čujemo Drecuna da upozorava na isisavanje nacionalnog bogatstva. Jasno, jer ga isisavaju – njegovi poslodavci.

Onda ide u biznis. Monitor je o tome pisao: Grčka kompanija Balkan enerdži, koja je u konzorcijumu sa grčkom nacionalnom elektroprivredom otkupila tendersku dokumentaciju za dokapitalizaciju EPCG, angažovala ga je kao direktora Rudnika mrkog uglja Berane, koji je likvidiran 2009. godine. Bio je upisan i kao osnivač Balkan eneržija. Njegovo ime stajalo je i u dokumentaciji firme za telekomunikacije Funstation, koju je 2005. godine Drecun osnovao sa jednim građaninom Atine.

Nekoliko godina nakon odlaska iz politike, dakle: godinama nakon ,,Vratite pare” i anti-đukanovićevih parola, hvalio se svojim korektnim odnosom sa sada sedmostrukim premijerom: ,,Imao sam jakih verbalnih napada na predsjednika Mila Đukanovića, ali kad god bismo se sastali poslije toga, pružili bismo ruku jedan drugome. Za Novu godinu ili Božić, u skladu sa tradicijom, izljubili bismo se”.

Onda su se sve više zbližavali, pa smo nekoliko godina nakon referenduma, nakon martovskih izbora 2009. godine, mogli čuti Drecuna kako kaže, savjetuje Đukanovića: ,,Ja mislim da bi optimalno rješenje bilo da Đukanović nastavi da vodi vladu bez obzira na njegove lične želje”.

To je korespondiralo sa Drecunovim ulaskom u bankarski svijet. Par mjeseci kasnije, maja 2009. godine, postaje član UO Prve banke Aca Đukanovića. Obrazložio je: ,,Prihvatio sam poziv zato što smatram da Prva banka ima budućnost”. Sa Acovim bratom Milom kao premijerom, definitivno. Onda je napredovao do pozicije glavnog izvršnog direktora Prve banke. Tu se vraćamo na početak teksta: odatle ide u Statisovu Univerzal kapital banku.

Iz nje je (riječ je o bivšoj First Financial banci) početkom prošle godine Drecun prodao 5,5 odsto akcija za ukupno 250.028 eura. Kupac je, prema nezvaničnim saznanjima Vijesti (novinar Milorad Milošević), većinski vlasnik FFB-a, firma Petrosa Statisa.

Drecun, nekadašnji borac protiv elita, stigao je u međuvremenu da se učlani i u elitističko masonsko udruženje, ložu. Tako smo, koncem 2011. godine, imali priliku da ga vidimo u društvu poslanika DPS-a Miodraga Vukovića i Zorana Jelića, nekadašnjeg direktora Prve banke Velimira Bogdanovića, direktora NVO Zeleni Crne Gore i bivšeg pomoćnika ministra za evropske integracije Aleksandra- Saše Drljevića… Kao i ostali Drecun je bio obučen u crno odijelo, sa bijelim rukavicama.

Ekspert za pare.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo