Povežite se sa nama

DRUŠTVO

LIK CRNOGORSKOG DRŽAVNIKA I PJESNIKA NA GRUDIMA HAŠKOG OPTUŽENIKA: Amfilohije skrnavi Njegoša, a vlast ćuti

Objavljeno prije

na

Za početak duboko udahnite da biste izgovorili ovu titulu: Arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorsko-primorski i skenderijski Srpske pravoslavne crkve Amfilohije. Taj mitropolit je 25. juna u Kardio-vaskularnoj bolnici Ostrog u Beogradu predsjedniku Srpske radikalne stranke i haškom optuženiku za ratne zločine Vojislavu Šešelju uručio Orden zlatnog lika Svetog Petra Drugog Lovćenskog Tajnovidca. Naziv odličju smislio je Amfilohije.

Orden je Šešelju dodijeljen, kako stoji u obrazloženju, „za kosovsko rvanje i služenje Svetom božijem zakonu u odbrani od pravde Haškog suda, kojem tragovi smrde nečovještvom”. Skromno da ne može biti bezobraznije.

,,Pravda nikad nije unižena i zgažena kao danas, čak ni u vrijeme fašizma, kao što je to danas i to prvenstveno na ovim našim prostorima. Jedan od onih koji su branitelji te božije pravde jeste gospodin Šešelj”, besjedio je Amfilohije o svom duhovnom sabratu.

Vojvoda Šešelj, pošto je primio zlatno odličje, pohvalio se: ,,Skoro 200 dobrovoljaca Srpske radikalne stranke poginulo je u ratovima, otišlo na front zbog mene, zbog ideologije za koju sam se ja zalagao”. Pa se još neki iščuđavaju zašto je bio na pansionu u Hagu.

Ceremonijalu je bio nazočan i Velibor Džomić, sveštenik SPC, prije nekoliko mjeseci protjeran iz Crne Gore.

Lidera radikala nedavno je odlikovao i vladika mileševski Filaret.

To je bila je jedna od glavnih tema sporenja na Saboru SPC. Filareta je ubrzo poslije toga smijenio sinod SPC-a. Ovog puta u Srpskoj crkvi su mudro otćutali Amfilohijev čin.

Jedan od rijetkih koji su u Srbiji reagovali tim povodom bio je Žarko Korać, penzionisani profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu: ,,Odlikovati čoveka koji je pre samo dva meseca pohvalio ubistvo znači ponašati se nehrišćanski i necivilizovano, već znači i vređati građane, a to će crkvi najviše škoditi”.

Ni u Crnoj Gori nisu se pretrgli da osude mitropolita Amfilohija što je na grudi haškog optuženika zakačio orden sa Njegoševim likom. Ćute političari, pisci, nevladine organizacije… Javno su, koliko nam je poznato, jedino reagovali NVO Sveti Petar Cetinjski i Stevo Vučinić, potpredsjednik savjeta Mitropolije Crnogorske pravoslavne crkve.

Fondacija je zamjerila crnogorskoj vlasti što je prećutala ,,drastičnu zloupotrebu Njegoša”, jer je odlikovan optuženik za ratne zločine.

Dodjeljivanjem odlikovanja sa imenom Petra Drugog Petrovića Njegoša ,,osobi, a ne ličnosti”, kakva je Šešelj, prema ocjeni Fondacije, oskrnavljena je i Njegoševa nagrada za književnost.

,,Za takav vandalski prestup ne treba međunarodni tribunal, ali je neophodan sud domaće intelektualne javnosti”, poručila je Fondacija Sveti Petar Cetinjski. Domaći intelektualni sud nije zasjedao, a kad će ne zna se.

Na taj način, saopšteno je iz Fondacije, Srpska pravoslavna crkva ,,koju (crnogorska) vlast diskretno, ali vrlo smjerno podržava, sramoti i sam crnogorski narod” i ,,preko Crne Gore izjednačava djelo i zlodjelo”.

Fondacija je saopštila da Srpska pravoslavna crkva zloupotrebljava Njegoša ne samo ,,uz sućut ili prećut” vlasti, već i ,,ućutkane ili podmićene inteligencije”.

,,Ako izvanji optuženici za ratne zločine mogu u Njegoševoj državi da budu okrunjeni njegovim imenom, a njegovo ime je književna kruna, onda je ovo potonja ura Njegoševa”, rezignirano je zaključila Fondacija Sveti Petar Cetinjski.

Prema riječima Steva Vučinića odlikovanje koje je mitropolit Amfilohije uručio Šešelju ,,dokaz je da se u crnogorski javni prostor ponovo bjelodano izliva zločinačka ideologija oličena u četništvu, koju u ovo vrijeme utjelovljuje lider Srpske radikalne stranke”.

Vučinić je najavio da će ,,zbog zloupotrebe crnogorskih svetinja i simbola, u cilju veličanja fašističkih pokreta, zločinaca i zločinačkih udruženja pokrenuti sudski postupak i zatražiti intervenciju visokih državnih adresa”.

Srpska pravoslavna crkva odavno zloupotrebljava Njegoša. Amfilohije je prije dvije godine inicirao kanonizaciju Petra Petrovića Njegoša. Sabor Srpske pravoslavne crkve odlučio je da se time neće baviti, ali njen mitropolit, koji sjedi na stolici crnogorskih vladika, proglasio je Njegoša za sveca povodom 200 godina od njegovog rođenja.

Time je Amfilohije samo nastavio misiju koju je započeo krajem 1990. godine kada je došao u Crnu Goru. Tada ga je državni crnogorski vrh prihvatio s odobravanjem iako je Amfilohije bio poznat po negiranju crnogorske nacije i crnogorske državne samobitnosti. Crnogorskim čelnicima odgovarao je takav srpski mitropolit kao što im, po svemu sudeći, odgovara i danas ovakav kakav je.

Da Amfilohije nije promijenio stavove prema Crnoj Gori svjedoči i ono što je govorio početkom maja u manastiru Kosmač na Skadarskom jezeru. On je tada kazao da SPC u Crnoj Gori ne može kao svoje da prihvati državne granice ,,avnojske fildžan-države”.

,,Neka naša uvažena vlast shvati da ne može nesmjestiva, bezgranična, Hristova crkva da bude u granicama avnojevske fildžan-Crne Gore”, uzvratio je Amfilohije na zahtjev državnih zvaničnika da crkva u Crnoj Gori saobrazi svoju misiju sa granicama nezavisne crnogorske države.

Onima koji nisu zaboravili Amfilohijev minuli rad u Crnoj Gori ne bi trebalo da bude preveliko iznenađenje to što je odlikovao Šešelja. On je poodavno uspostavio ideološku sponu sa ratnim zločinicima, haškim optuženicima i četnicima. U avgustu 1995. godine, kada je crnogorska vlast napravila zaokret u odnosu na Radovana Karadžića, ultimativno je zatražio od crnogorskog parlamenta da odbaci tu ,,presudu”. Nešto kasnije, gostujući na TV Crne Gore, Amfilohije je kazao da bi i Sveti Petar Cetinjski da je živ završio u Hagu kao ratni zločinac! I Petar Cetinjski bi, uvjeravao je Amfilohije, baš kao i Radovan Karadžić stao na čelo ,,ugroženog srpstva” radi stvaranja velike Srbije, a protiv cijele međunarodne zajednice – ,,nemoralne koja će nas sve poklati”.

Svoja česta putovanja po Americi devedesetih godina, kako su to pedantno registrovali srpski i emigrantski mediji, Amfilohije je koristio da plasira neistine o Crnoj Gori, a šurovao je i sa četničkim vojvodom Momčilom Đujićem. Ili: u ljeto 1995. godine u selu Bigor, u Lješanskoj nahiji, održao je parastos za 269 četnika. I tako iz godine u godinu.

Nedavno je stigao do Kamniške Bistrice, gdje se pomolio ,,vojnicima Jugoslovenske kraljevske vojske u otadžbini, narodu i sveštenstvu Crnogorsko-primorske mitropolije, umorenim bez suda i presude poslije završetka rata 1945. godine”. To samo po sebi nije problematično, ali valja znati da ovakav i slični Amfilohijevi gestovi uvijek šalju političku poruku.

S vremena na vrijeme poneko bi iz crnogorske vlasti stidljivo reagovao na Amfilohijeve nestašluke. On je, kad se sve sabere, već dvije i po decenije miljenik Mila Đukanovića, Filipa Vujanovića, Svetozara Marovića… Kada je, recimo, Milo Đukanović nakon rascjepa Demokratske partije socijalista ostao u manjini, Amfilohije mu je pružio podršku koja je Đukanoviću puno značila.

A kakve veze i zasluge ima Šešelj za Crnu Goru?

Da ne pominjemo devdesete, u martu ove godine, u Beogradu su pristalice Srpske radikalne stranke održale protest na godišnjicu NATO bombardovanja, a Šešelj je tom prilikom poručio da će ,,sačuvati po svaku cijenu Republiku Srpsku i Crnu Goru, koju je zapad uz pomoć Mila Đukanovića, oteo srpstvu i vratiti u sastav jedinstvene srpske države”.

Nekoliko dana kasnije, u intervjuu sarajevskim Danima kazao je da mu je ,,od svih izmišljenih nacija najodvratnija crnogorska”.

Dovoljno da sličan sličnog odlikuje.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo