Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ŽENE NA TRŽIŠTU RADA: Manje plaćene od muškaraca

Objavljeno prije

na

Najviše žena u Crnoj Gori zaposleno je u kategoriji uslužni radnici i trgovci; trgovina na veliko i malo je djelatnost u kojoj su zarade najniže u državi. Podaci koji govore o tome godinama se ne mijenjaju. Tamo gdje je više novca manje je žena, iako je rijetko riječ o tome da su žene za isti posao manje plaćene od muškaraca. Do razlike dolazi na nježnije načine – na primjer tako što žene ne dobiju priliku za plaćeni dodatni rad ili službena putovanja. One žure kući, čeka ih neplaćeni kućni rad.

U Crnoj Gori zaposleno je 96,6 hiljada žena i 114,3 hiljade muškaraca. Prema Monstatovim podacima iz Ankete o radnoj snazi za prvi kvartal 2015. godine aktivno stanovništvo, starije od 15 godina, čini 140,1 hiljada muškaraca i 117,5 hiljada žena. Stopa aktivnosti kod muškaraca je 57,3, a kod žena 45,9 odsto. Stopa zaposlenosti kod muškaraca iznosi 46,8, a kod žena 37,7 odsto. Stopa nezaposlenosti kod žena manja je nego kod muškaraca i iznosi 17,8 dok je kod muškaraca 18,4 procenta. Taj podatak ne znači da žene lakše dolaze do posla već da ga manje traže.

Nije problem u obrazovanju. Više i visoko stručno obrazovanje u aktivnom stanovništvu ima 23,6 odsto muškaraca i 32,3 odsto žena. Žena je, istina, više i među onima bez ikakve ili sa nedovršenom osnovnom školom – 1,8 odsto. U toj kategoriji je 0,6 odsto muškaraca.

Da muškarcima mnogo lakše polazi za rukom da dobiju više i time bolje plaćene pozicije pokazuje podatak da u kategoriji “zakonodavci, funkcioneri i rukovodioci” radi 8.300 muškaraca i 2.400 žena, osnosno 7,3 prema 2,5 odsto. Žena ima više među stručnjacima, stručnim radnicima i tehničarima.

“Ekonomski polozaj žena u Crnoj Gori je nepovoljan. Zvanična statistika kaže da su žene, iako procentualno bolje obrazovane, uglavnom zaposlene u oblastima koje donose niže zarade. Čak i kad muškarac i žena rade u istoj oblasti i obavljaju isti posao za istu platu, ukupna zarada muškarca je veća, jer je češće u prilici da ostvaruje primanja po osnovu službenih putovanja, članstva u komisijama i upravnim odborima i slično. Procenat žena u upravljačkim strukturama, koje statistika prepoznaje kao kategoriju “zakonodavaca, funkcionera i rukovodilaca” je svega 25 procenata”, ocjenjuje u izjavi za Monitor Sanja Elezović nezavisna ekspertkinja za rodnu ravnopravnost.

Nada Drobnjak, poslanica DPS-a, kaže za Monitor da u Crnoj Gori već godinama važi podatak da su ženske plate 14 odsto manje od onih koje primaju muškarci. “To pokazuje da su žene ipak na manje plaćenim mjestima i da imaju manje privilegija kao što su članstva u raznim radnim grupama i slično. I dalje postoje ‘stakleni plafoni’ koji ne daju ženama da napreduju u karijeri i dođu do pozicija na kojima bi bile i bolje plaćene. Razlika u prosječnoj plati za žene i muškarce jedino se na taj način može čitati”, objašnjava Nada Drobnjak.

“Žene bi u Crnoj Gori morale, umjesto osam, da rade 9,12 sati da bi imale istu platu kao muškarci, uz sav neplaćeni rad kod kuće”, kaže Nada Drobnjak. Ona napominje da se ne smije zaboraviti prethodni sistem i da treba očuvati standarde ženskih ljudskih prava koji su tada postojali.

Upravo zbog standarda koji su važili u vrijeme socijalizma i počeli da se gube tokom tranzicije, posao u državnim firmama i dalje se u Crnoj Gori smatra oazom za žene. Tamo se uglavnom ne dovode u pitanje trudničke nadoknade; bolovanja, na primjer zbog bolesti djece, nije teško ostvariti iako su smanjenja plata za one koji odsustvuju sa posla po tom osnovu u blagom, ali stalnom porastu.

Bez obzira na to da li je riječ o privatnom poslodavcu ili državnom poslu, muškarci bolje stoje kada je riječ o vrsti ugovora koji imaju sa poslodavcima, više žena radi privremene poslove. Iako je među onima koji imaju pismeni ugovor sa poslodavcem za 0,1 odsto više žena, više muškaraca ima stalno zaposlenje – njih 73,9 prema 69 odsto žena. Privremeni posao, ugovor ograničenog trajanja ili do završetka određenog zadatka ima 26,1 odsto muškaraca i 31 odsto žena.

Nakon što je deindustralizacija zemlje uzela danak, Crna Gora je postala zemlja usluga. U tim djelatnostima ukupno u Crnoj Gori radi 85,1 odsto žena. Taj procenat je kod muškaraca znatno niži – 68.3 odsto. U sektoru usluga zarade su po pravilu značajno manje nego, na primjer, u finansijskim ili poslovima u oblasti energetike.

U kategoriji “uslužni radnici i trgovci” radi 24,1 hiljada muškaraca i 30,1 hiljada žena. U procentima – 21,1 odsto muškaraca i 31,2 odsto žena.

Prosječna plata u trgovini na veliko imalo u Crnoj Gori je u maju ove godine bila je 330 eura. To je za 150 eura manje od prosječne plate koja iznosi 480 eura. Pored niskih zarada posao prodavačice kod nas podrazumijeva neplaćeni prekovremeni rad, problematičan godišnji odmor i rad tokom praznika.

Statistika pokazuje da žene teže nalaze posao i kad su visoko obrazovane. Među onima koji su završili fakultet, akademiju, visoku školu, magistrirali ili doktorirali, a nemaju posao, ima 10,4 odsto muškaraca i 18,6 odsto žena.

Žene čine veći dio neaktivnog stanovništva; od onih koji ne traže posao 138,4 hiljada su žene, a 103,8 hiljada je muškaraca. Zbog “drugih ličnih i porodičnih obaveza” posao ne traži 7,5 hiljada muškaraca i čak 33.800 žena. Zanimljivo je da u posljednjoj Anketi o radnoj snazi Monstat ne bilježi nikoga u kategoriji osoba koje posao ne traže zato što vode računa o djeci ili nezbrinutim odraslim osobama. Taj podak teško može biti tačan, ali se, možda može objasniti time da je ljudima, naročito ženama u Crnoj Gori, ako žele da nađu posao pametnije da djecu ne pominju.

U obrazovanju u Crnoj Gori radi 3,5 hiljada muškaraca i 10,2 hiljade žena. Prema podacima koje je ranije objavio Evropski pokret u Crnoj Gori na nivou osnovne škole, iako muškarci čine 31 procenat zaposlenog kadra, u 85 odsto slučajeva su na funkcijama direktora škole. U srednoj školi čine 37 odsto, ali su direktori u 90 odsto srednjih škola.

Sanja Elezović naglašava da je položaj žena “naročito alarmantan” kada je riječ o preduzetništvu. “Imamo nešto manje od 10 odsto žena vlasnica preduzeća, što je najmanje u regionu. Takodje, veoma malo žena su vlasnice nekretnina, što ih ogranicava prilikom uzimanja kredita i razvoja poslova. Jednom riječju, iako su zakonski izjednačene sa muškarcima, žene su u mnogo nepovoljnijem položaju. Da ne pominjemo žene koje pripadaju osjetljivim kategorijama – Romkinje i Egipćanke, žene sa invaliditetom, teže zapošljive i slično”, objašnjava Sanja Elezović.

Ona smatra da će u procesu integracija, Crna Gora morati da se ozbiljno pozabavi ovim pitanjima, uključujući pitanja jednakog pristupa trzištu rada, jednakim zaradama, sprovodjenju politika za podsticanje ženskog preduzetništva, ekonomskom osnaživanju ranjivih grupa i slično.

U Uniji poslodavaca Crne Gore (UPCG) kažu da u Crnoj Gori nedostaju zvanični statistički podaci o učešću žena i muškaraca na menadžerskim pozicijama, na pozicijama izvršnog direktora i u upravljačkim tijelima u kompanijama. “Bolje plaćene poslove u Crnoj Gori obavljaju muškarci, a ne žene koje su, prema dostupnim statističkim podacima, obrazovanije od muškaraca”, kaže za Monitor Zvezdana Oluić, šefica sektora za PR i marketing i savjetnica za žensko preduzetništvo u Uniji poslodavaca.

Prema podacima iz istraživanja o ženama u biznisu i menadžmentu u Crnoj Gori, koje je UPCG realizovala 2013. žene su najzastupljenije na srednjem menadžerskom nivou upravljanja u preduzećima na kojem su prisutnije u odnosu na muškarce. Na svim drugim nivoima primjetno je veće učešće muškaraca nego žena menadžera, pri čemu je ta razlika najveća upravo na najvišem hijerarhijskom nivou upravljanja – 58,8 odsto muškaraca i 42,4 odsto žena.

“Žene predstavljaju izuzetno snažan resurs čiji je potencijal za razvoj Crne Gore ogroman. Ne bi bilo dobro da to na vrijeme ne shvatimo i pružimo im očekivanu podršku. Konačno – to je u interesu svih nas”, ocjenjuje Zvezdana Olujuć.

Uprkos zakonskim rješenjima koja uglavnom štite ženska ljudikska prava, stvarnu jednakost žene će u Crnoj Gori, po svemu sudeći, još čekati.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo