Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ŽENE NA TRŽIŠTU RADA: Manje plaćene od muškaraca

Objavljeno prije

na

Najviše žena u Crnoj Gori zaposleno je u kategoriji uslužni radnici i trgovci; trgovina na veliko i malo je djelatnost u kojoj su zarade najniže u državi. Podaci koji govore o tome godinama se ne mijenjaju. Tamo gdje je više novca manje je žena, iako je rijetko riječ o tome da su žene za isti posao manje plaćene od muškaraca. Do razlike dolazi na nježnije načine – na primjer tako što žene ne dobiju priliku za plaćeni dodatni rad ili službena putovanja. One žure kući, čeka ih neplaćeni kućni rad.

U Crnoj Gori zaposleno je 96,6 hiljada žena i 114,3 hiljade muškaraca. Prema Monstatovim podacima iz Ankete o radnoj snazi za prvi kvartal 2015. godine aktivno stanovništvo, starije od 15 godina, čini 140,1 hiljada muškaraca i 117,5 hiljada žena. Stopa aktivnosti kod muškaraca je 57,3, a kod žena 45,9 odsto. Stopa zaposlenosti kod muškaraca iznosi 46,8, a kod žena 37,7 odsto. Stopa nezaposlenosti kod žena manja je nego kod muškaraca i iznosi 17,8 dok je kod muškaraca 18,4 procenta. Taj podatak ne znači da žene lakše dolaze do posla već da ga manje traže.

Nije problem u obrazovanju. Više i visoko stručno obrazovanje u aktivnom stanovništvu ima 23,6 odsto muškaraca i 32,3 odsto žena. Žena je, istina, više i među onima bez ikakve ili sa nedovršenom osnovnom školom – 1,8 odsto. U toj kategoriji je 0,6 odsto muškaraca.

Da muškarcima mnogo lakše polazi za rukom da dobiju više i time bolje plaćene pozicije pokazuje podatak da u kategoriji “zakonodavci, funkcioneri i rukovodioci” radi 8.300 muškaraca i 2.400 žena, osnosno 7,3 prema 2,5 odsto. Žena ima više među stručnjacima, stručnim radnicima i tehničarima.

“Ekonomski polozaj žena u Crnoj Gori je nepovoljan. Zvanična statistika kaže da su žene, iako procentualno bolje obrazovane, uglavnom zaposlene u oblastima koje donose niže zarade. Čak i kad muškarac i žena rade u istoj oblasti i obavljaju isti posao za istu platu, ukupna zarada muškarca je veća, jer je češće u prilici da ostvaruje primanja po osnovu službenih putovanja, članstva u komisijama i upravnim odborima i slično. Procenat žena u upravljačkim strukturama, koje statistika prepoznaje kao kategoriju “zakonodavaca, funkcionera i rukovodilaca” je svega 25 procenata”, ocjenjuje u izjavi za Monitor Sanja Elezović nezavisna ekspertkinja za rodnu ravnopravnost.

Nada Drobnjak, poslanica DPS-a, kaže za Monitor da u Crnoj Gori već godinama važi podatak da su ženske plate 14 odsto manje od onih koje primaju muškarci. “To pokazuje da su žene ipak na manje plaćenim mjestima i da imaju manje privilegija kao što su članstva u raznim radnim grupama i slično. I dalje postoje ‘stakleni plafoni’ koji ne daju ženama da napreduju u karijeri i dođu do pozicija na kojima bi bile i bolje plaćene. Razlika u prosječnoj plati za žene i muškarce jedino se na taj način može čitati”, objašnjava Nada Drobnjak.

“Žene bi u Crnoj Gori morale, umjesto osam, da rade 9,12 sati da bi imale istu platu kao muškarci, uz sav neplaćeni rad kod kuće”, kaže Nada Drobnjak. Ona napominje da se ne smije zaboraviti prethodni sistem i da treba očuvati standarde ženskih ljudskih prava koji su tada postojali.

Upravo zbog standarda koji su važili u vrijeme socijalizma i počeli da se gube tokom tranzicije, posao u državnim firmama i dalje se u Crnoj Gori smatra oazom za žene. Tamo se uglavnom ne dovode u pitanje trudničke nadoknade; bolovanja, na primjer zbog bolesti djece, nije teško ostvariti iako su smanjenja plata za one koji odsustvuju sa posla po tom osnovu u blagom, ali stalnom porastu.

Bez obzira na to da li je riječ o privatnom poslodavcu ili državnom poslu, muškarci bolje stoje kada je riječ o vrsti ugovora koji imaju sa poslodavcima, više žena radi privremene poslove. Iako je među onima koji imaju pismeni ugovor sa poslodavcem za 0,1 odsto više žena, više muškaraca ima stalno zaposlenje – njih 73,9 prema 69 odsto žena. Privremeni posao, ugovor ograničenog trajanja ili do završetka određenog zadatka ima 26,1 odsto muškaraca i 31 odsto žena.

Nakon što je deindustralizacija zemlje uzela danak, Crna Gora je postala zemlja usluga. U tim djelatnostima ukupno u Crnoj Gori radi 85,1 odsto žena. Taj procenat je kod muškaraca znatno niži – 68.3 odsto. U sektoru usluga zarade su po pravilu značajno manje nego, na primjer, u finansijskim ili poslovima u oblasti energetike.

U kategoriji “uslužni radnici i trgovci” radi 24,1 hiljada muškaraca i 30,1 hiljada žena. U procentima – 21,1 odsto muškaraca i 31,2 odsto žena.

Prosječna plata u trgovini na veliko imalo u Crnoj Gori je u maju ove godine bila je 330 eura. To je za 150 eura manje od prosječne plate koja iznosi 480 eura. Pored niskih zarada posao prodavačice kod nas podrazumijeva neplaćeni prekovremeni rad, problematičan godišnji odmor i rad tokom praznika.

Statistika pokazuje da žene teže nalaze posao i kad su visoko obrazovane. Među onima koji su završili fakultet, akademiju, visoku školu, magistrirali ili doktorirali, a nemaju posao, ima 10,4 odsto muškaraca i 18,6 odsto žena.

Žene čine veći dio neaktivnog stanovništva; od onih koji ne traže posao 138,4 hiljada su žene, a 103,8 hiljada je muškaraca. Zbog “drugih ličnih i porodičnih obaveza” posao ne traži 7,5 hiljada muškaraca i čak 33.800 žena. Zanimljivo je da u posljednjoj Anketi o radnoj snazi Monstat ne bilježi nikoga u kategoriji osoba koje posao ne traže zato što vode računa o djeci ili nezbrinutim odraslim osobama. Taj podak teško može biti tačan, ali se, možda može objasniti time da je ljudima, naročito ženama u Crnoj Gori, ako žele da nađu posao pametnije da djecu ne pominju.

U obrazovanju u Crnoj Gori radi 3,5 hiljada muškaraca i 10,2 hiljade žena. Prema podacima koje je ranije objavio Evropski pokret u Crnoj Gori na nivou osnovne škole, iako muškarci čine 31 procenat zaposlenog kadra, u 85 odsto slučajeva su na funkcijama direktora škole. U srednoj školi čine 37 odsto, ali su direktori u 90 odsto srednjih škola.

Sanja Elezović naglašava da je položaj žena “naročito alarmantan” kada je riječ o preduzetništvu. “Imamo nešto manje od 10 odsto žena vlasnica preduzeća, što je najmanje u regionu. Takodje, veoma malo žena su vlasnice nekretnina, što ih ogranicava prilikom uzimanja kredita i razvoja poslova. Jednom riječju, iako su zakonski izjednačene sa muškarcima, žene su u mnogo nepovoljnijem položaju. Da ne pominjemo žene koje pripadaju osjetljivim kategorijama – Romkinje i Egipćanke, žene sa invaliditetom, teže zapošljive i slično”, objašnjava Sanja Elezović.

Ona smatra da će u procesu integracija, Crna Gora morati da se ozbiljno pozabavi ovim pitanjima, uključujući pitanja jednakog pristupa trzištu rada, jednakim zaradama, sprovodjenju politika za podsticanje ženskog preduzetništva, ekonomskom osnaživanju ranjivih grupa i slično.

U Uniji poslodavaca Crne Gore (UPCG) kažu da u Crnoj Gori nedostaju zvanični statistički podaci o učešću žena i muškaraca na menadžerskim pozicijama, na pozicijama izvršnog direktora i u upravljačkim tijelima u kompanijama. “Bolje plaćene poslove u Crnoj Gori obavljaju muškarci, a ne žene koje su, prema dostupnim statističkim podacima, obrazovanije od muškaraca”, kaže za Monitor Zvezdana Oluić, šefica sektora za PR i marketing i savjetnica za žensko preduzetništvo u Uniji poslodavaca.

Prema podacima iz istraživanja o ženama u biznisu i menadžmentu u Crnoj Gori, koje je UPCG realizovala 2013. žene su najzastupljenije na srednjem menadžerskom nivou upravljanja u preduzećima na kojem su prisutnije u odnosu na muškarce. Na svim drugim nivoima primjetno je veće učešće muškaraca nego žena menadžera, pri čemu je ta razlika najveća upravo na najvišem hijerarhijskom nivou upravljanja – 58,8 odsto muškaraca i 42,4 odsto žena.

“Žene predstavljaju izuzetno snažan resurs čiji je potencijal za razvoj Crne Gore ogroman. Ne bi bilo dobro da to na vrijeme ne shvatimo i pružimo im očekivanu podršku. Konačno – to je u interesu svih nas”, ocjenjuje Zvezdana Olujuć.

Uprkos zakonskim rješenjima koja uglavnom štite ženska ljudikska prava, stvarnu jednakost žene će u Crnoj Gori, po svemu sudeći, još čekati.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SDT I POLICIJA ZAPOČELI OPERACIJU GENERAL: Nove optužbe za stare znance

Objavljeno prije

na

Objavio:

Više vođa i visokopozicioniranih članova registrovanih organizovanih kriminalnih grupa iz Crne Gore uhapšeno je ili se potražuju zbog sumnji da su bili dio zajedničke organizacije formirane radi krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju

 

 

Službenici specijalnog policijskog odjeljenja u srijedu su, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, započeli veliku akciju u kojoj je uhapšeno više osoba koje su, godinama, slovile kao vođe ili visokopozicionirani članovi organizovanih kriminalnih grupa koje se bave krijumčarenjem narkotika. Uhapšeno je devet, a krivična prijava je podnijeta protiv 19 osoba, saopštili su iz SDT-a.

Prema onome što je saopštio portparol i tužilac SDT-a Vukas Radonjić, kriminalna organizacija je formirana “ u cilju vršenja krijumčarenja opojne droge kokain iz Južne Amerike u Evropu i Australiju, brodovima,” Po nalazima SDT grupa je odgovorna za krijumčarenje dva zaplijenjena tovara kokaina; prvog, u količini od 1.570 kilograma, koga su “organi otkrivanja Kolumbije” zaustavili u oktobru 2020. godine. Potom je, u junu 2021, tovar od 900 kilograma kokaina otkriven i zaplijenjen u Australiji.

Kriminalnu grupu organizovali su i vodili uhapšeni Podgoričanin Vaso Ulić i odbjegli Kotoranin Radoje Zvicer.

Ime Radoja Zvicera javnosti je poznato duže od deceniju, a posljednjih godina nedostupan je crnogorskim nadležnim organima. Označen je kao jedan od vođa kavačkog kriminalnog klana, a Specijalno tužilaštvo je protiv njega i članova njegove kriminalne grupe podiglo više optužnica zbog međunarodnog krijumčarenja narkotika i likvidacija članova suprostavljenog – škaljarskog kriminalnog klana.

Njegov partner u tek objelodanjenim kriminalnim radnjama bio je Podgoričanin Vaso Ulić. Za njega je crnogorska javnost prvi put čula 2017.godine kada je uhapšen zbog sumnje da je organizator kriminalne grupe koja se bavila međunarodnim švercom narkotika. Dok je za veći dio crnogorske javnosti on bio nepoznanica, nadležni organi Australije tvrdili su da je riječ o osobi koja upravlja jednom od najopasnijih kriminalnih organizacija na njihovom prostoru.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PETICIJA PROTIV SMJENE MINISTARKE PROSVJETE: Trebamo stručnjake umjesto političkih kadrova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Peticijom Prosvjetne zajednice, koju su podržale brojne NVO, traži se da, uprkos političkoj trgovini, ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović ostane na čelu tog resora. Za razliku od svojih prethodnika, za sedam mjeseci, pokazala je rezultate, a to je ono što politici najviše i smeta

 

 

Prosvjetna zajednica Crne Gore pokrenula je peticiju kojom traže da se ne smjenjuje ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović.

Ministarki mandat treba da se završi u sklopu političkog dogovora oko rekonstrukcije Vlade, a na njeno mjesto planira se kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića. Neouobičajeno u praksi u kojoj je obrazovanje odavno zarobljeno politikom jeste ova peticija i podrška za ministarku od strane civilnog sektora.

Početak njenog mandata nije obećavao. Obilježio ga je štrajk prosvjetara u kome se Vlada a i Ministarstvo prosvjete nijesu najbolje snašli. Ipak, početno zastrašivanje i ,,isljeđivanje” direktora škola zamijenjeno je pregovorima i kakvim-takvim dogovorom.

Ono što je značajno je iskorak u dosadašnjoj praksi polaganja eksternih ispita. Za kratko vrijeme Ministarstvo prosvjete je uspjelo da od prošlogodišnjeg neregularnog polaganja, dodatno obilježenog skandaloznim ponašanjem roditelja „prepisivača“ i podrškom koju su im dali tadašnji čelnici resornog Ministarstva, na uštrb prosvjetara koji su pokušali ozbiljno raditi svoj posao,  napravi sistem koji je onemogućio prepisivanje i pokazao pravo – poprilično loše stanje u obrazovanju. Tako su nam rezultati ovogodišnjeg testiranja donijeli, u odnosu na prethodne tri godine, jedva do tri puta više jedinica. Dok je odličnih bilo tri do četiri puta manje. Razlog nije ispodprosječna generacija maturanata i polumaturanata, nego to se što ove godine testovi nijesu dijelili povlašćenima uoči ispita, a učenici nijesu mogli prepisivati tokom testiranja.

,,Simptomatično je da učenik ima jedinicu na eksternoj provjeri znanja, a nosilac je Luče“, istakla je ministarka Jakšić-Stojanović.

Ona se izdvojila od većine članova (ne samo ove) Vlade, tako što je kompententno govorila o svom resoru, uočavala mane i tražila rješenja. Kaže da je bila zaprepaštena uslovima zatečenim tokom obilaska  pojedinih škola. Uvjerila se da u pojedinima nema osnovne opreme da se izvodi, na primjer, nastava iz fizike, hemije, biologije. Zato je najavila ozbiljnija  ulaganja u infrastukturu.

Govorila je i o nekim tabu temama obrazovanja u Crnoj Gori, pa je za razliku od prethodnih ministara, pomenula da treba da se radi sa roditeljima koji pritiskaju nastavnike da djeci daju bolje ocjene. Pošto   praksa pokazuje da roditelji prelaze granicu i upliću se u nastavni proces.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIPREMNE RADNJE ZA NOVOG, STAROG DIREKTORA RTCG: Ostavka bez smjene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon pet presuda da je nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, Boris Raonić sada ima priliku da nakon ostavke na novom konkursu bude reizabran. Ovaj put zakonito.  Uz blagoslov političara i tužilaštva

 

 

Generalni direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić podnio je u utorak ostavku, nakon čega ga je Savjet RTCG imenovao za vršioca dužnosti i raspisao konkurs za novog generalnog direktora.

,,Kako se sa nespornih uspjeha RTCG ne bi skretao fokus, nakon stupanja na snagu novog Zakona o nacionalnom javnom emiteru, odlučio sam da shodno članu 38 Zakona, podnesem ostavku na mjesto generalnog drektora i molim Savjet da ostavku konstatuje na prvoj sjednici. Vjerujem da je upravo ovo način da se reforme Javnog medijskog servisa stave u fokus i dodatno intenziviraju, a Savjet i menadžment relaksiraju od pritisaka koji se na njih vrše”, navodi se u ostavci Raonića.

Imenovanje Raonića za v.d. direktora podržali su svi članovi Savjeta, osim potpredsjednice tog tijela Marijane Camović-Veličković.

,,Boris Raonić se iživljava nad Javnim servisom na način koji mu padne na pamet i za sve ima podršku Savjeta čiji su članovi puki izvršitelji naloga koji uvijek djeluju organizovano i mimo logike, što je konstatovala i Agencija za sprječavanje korupcije koja je za takvo ponašanje rekla da ukazuje na korupcuju. Iživljavanje je podnošenje ostavke na funkciju koju je obavljao u nezakonitom mandatu sa objašnjenjem da će se tako stvari dovesti u red i momentalno samokandidovanje i imenovanje za vršioca dužnosti dok se ne završi konkurs za izbor novog generalnog direktora koji će biti raspisan u skladu sa Zakonom koji je pisao sam za sebe”, kaže za Monitor Camović-Veličković.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Raonić  sada ispunjava uslove da bude generalni direktor, sa pet umjesto kao do sada deset godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja u oblasti od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa (novinarstvo, umjetnost, kultura, audiovizuelna medijska djelatnost, sociologija, istorija, pravo, ekonomija…).

Camović-Veličković podsjeća da je Sindikat medija prije usvajanja seta medijskih zakona upozorio poslanike na scenario koji se sada realizuje u Javnom servisu: ,,A to je podnošenje ostavke i raspisivanje konkursa za novi izbor generalnog direktora kako bi se preduprijedile pravosnažne sudske presude koje se čekaju i po kojima bi morao da bude razriješen. Pošto nijesmo naišli na razumijevanje većine u Skupštini, odnosno njima je ovaj ishod sasvim prihvatljiv i poželjan, imamo priliku da gledamo Raonićevu predstavu u kojoj se ruga svima nama, a najviše sudstvu čije presude ne poštuje i tužilaštvu koje nije u stanju duže od godinu da saopšti stav o podnijetim krivičnim prijavama protiv članova Savjeta koji nisu sproveli pravosnažnu sudsku presudu već reizabrali Raonića i protiv njega samog i pravnika RTCG koji su ih podstrekavali i orkestrirali taj reizbor. Sve se moglo izbjeći ali očigledno je bio cilj da se baš ovo ne izbjegne”.

Pet prvostepenih i pravosnažnih sudskih presuda do sada su potvrdile  da je Raonić nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG u dva navrata u avgustu 2021., a zatim u julu 2023. godine.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je formiralo predmet zbog reizbora Raonića, u kome su saslušani osumnjičeni članovi Savjeta RTCG Veselin Drljević, Filip Lazović, Naod Zorić, Predrag Miranović i Amina Murić zbog sumnje da su odbili izvršenje pravosnažne i izvršne sudske presude i omogućili sticanje protivpravne koristi izabranom generalnom direktoru. Taj predmet je spojen sa drugim, koji se vodi protiv Raonića, kao i predstavnika pravne službe Želimira Mićovića i advokatice RTCG Zorice Đukanović, zbog osnova sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj putem podstrekavanja članova Savjeta.

Nakon što su preispitivali ovaj slučaj duže od godinu iz SDT-a su ga proslijedili Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT). Uz obrazloženje da specijalni tužioci istražuju samo visoke funkcionere, što Raonić i članovi Savjeta nisu.

,,Više od 12 mjeseci se izmišljaju razlozi da SDT ne završi postupak izviđaja, a preko medija se daju besmislena objašnjenja da se čeka vještačenje glasačkih listića sa sjednica Savjeta RTCG.Ovo upućuje na zaključak da su i SDT i vrhovni državni tužilac pod političkim uticajem jer su imali vremena da ovaj slučaj riješe i da ne dođemo u situaciju da osoba koja je dva puta nezakonito izabrana, u potpunosti svjesna da krši zakon, ponovo dobije priliku da u narednom mandatu vodi RTCG. Od osobe koja svjesno krši zakon su samo gori njegovi sadašnji politički mentori Milojko Spajić, Andrija Mandić i Milan Knežević”, saopštio je Goran Đurović, direktor Media centra.

Pored odlučivanja o direktoru, Savjet je za ombudsmana Javnog servisa imenovao Todora Brajkovića. On je bio kandidat i na prošlom konkusu koji je poništen, a upitna je bilo njegovo iskustvo od 10 godina u audio-vizuelnim medijima. Brajković ima i lične veze sa predsjednikom Savjeta Drljevićem, jer je generalni sekretar Udruženja sportskih novinara, čiji je predsjednik Drljević.

,,Iživljavanje je i izbor čovjeka za kojeg je jasno običnim čitanjem uslova konkursa da ne ispunjava uslove za ombudsmana baš na to mjesto kojem nije dorastao, a samo zato što je prijatelj predsjednika Savjeta Veselina Drljevića i zbog usluge Danu koji je aktuelne okupatore Javnog servisa zadužio makar sa tim što se u tim novinama ne može pročitati ni slovo o onome što se u RTCG dešava unazad tri godine”, ističe Camović-Veličković. Objašnjava i da je novi ombudsman sportski novinar Dana, što je navedeno kao konflikt interesa u samom Zakonu: ,,Upoznala sam sa tim članove i članice Savjeta prije nego što su glasali, ni osvrnuli se nisu”.

Za sada se većina Savjeta RTCG ne osvrće na pravila i zakone, a ni tužilaštvo na krivične prijave koje su podnijete zbog takvog načina rada.

Novi Zakon o RTCG predvidio je smanjenje uticaja političara iz Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore na izbor članova Savjeta. Međutim, novi saziv Savjeta će početi sa radom tek sredinom sljedeće godine.

Do tada, nekritičkom promocijom političara Javni servis može i dalje da se bavi, sa sve Savjetom i novim, starim direktorom.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo