Povežite se sa nama

OKO NAS

SLUČAJ SANJE BAUK: Zamršene procedure ili progon

Objavljeno prije

na

Dugogodišnja profesorica Pomorskog fakulteta nakon otkaza sa UCG pravdu traži na sudu. Za sada joj to ne uspijeva

 

Osnovni sud u Podgorici je početkom prošlog mjeseca odbio tužbu dugogodišnje profesorice Univerziteta Crne Gore (UCG) Sanje Bauk protiv ove institucije. Bauk je pripremila žalbu na presudu i uputila je Višem sudu.

Ona je tužila Univerzitet zbog, kako tvrdi, nezakonitih odluka o neimenovanju u zvanje redovnog profesora i prestanku radnog odnosa. Tražila je da se UCG obaveže da je vrati na posao.

Osnovni sud je konstatovao da je Bauk bila zapošljena na UCG, sa zvanjem vanrednog profesora, od decembra 2013. UCG je u oktobru 2018. raspisao konkurs za akademsko zvanje u njenim predmetima, ona je bila jedna od učesnika konkursa. Naučni odbor UCG je dao u aprilu 2019. mišljenje da Bauk ispunjava uslove za izbor u akademsko zvanje redovne profesorice. Vijeća PMF-a i Elektrotehničkog fakulteta u maju 2019. predlažu da se Bauk izabere u zvanje redovne profesorice za oblast Pomorski elektronski i informacioni sistemi za predmete: Informacione tehnologije u pomorstvu i Elektronsko poslovanje u pomorstvu, Integrisani sistemi elektronske navigacije i Poslovni informacioni sistemi na Pomorskom fakultetu Kotor. Međutim Pomorski fakultet u aprilu, na sjednici na kojoj je glasalo samo šest od 14 članova, nije donio odluku da se Bauk izabere. Takvu odluku potvrdio je Senat, koji je nije reizabrao ni za vanrednog profesora, i time joj je prestao radni odnos na UCG.

Bauk za Monitor kaže da je završila Pomorski fakultet kao student generacije, magistrirala i doktorirala na Saobraćajnom Fakultetu u Beogradu kao najmlađi doktor tehničkih nauka. U toku samog izbora u zvanje redovne profesorice, za koji je konkurisala, UCG joj je dodijelio priznanje za  postignute rezultate i doprinos u razvoju naučno-istraživačkog i stručnog rada na Pomorskom fakultetu u 2018. godini.

U žalbi na odluku Osnovnog suda Bauk navodi da je za izbor u zvanje redovne profesorice dobila saglasnosti Elektrotehničkog i Prirodno- matematičkog fakulteta,  pozitivno mišljenje Naučnog odbora,  jer je imala 10 naučnih radova na sajans listi (a traže se samo dva), pošto je održala uspješno Inauguraciono predavanje pred Komisijom koju je odredio Univerzitet i ispunila sve uslove propisane Mjerilima za izbor u više akademsko zvanje, te dobila pozitivne recenzije od tri recenzenta, koje je odobrio matični Fakultet i Univerzitet.

Međutim, sve je bilo uzalud, jer tvrdi, da su protiv bili dekan Pomorskog fakulteta Špiro Ivošević i Rektor Danilo Nikolić.

„Sud bi trebalo da uzme u obzir činjenicu da je odnos pozitivnih i   negativnih stavki 6:2. Ovo ukazuje na očigledne namjere dekana i  rektora, koji je potpisao Odluku o neizboru i nereizboru, kao i  Rješenje o otkazu“, kaže Bauk. Ona kaže da su dekan i rektor sve vrijeme radili u dogovoru da spriječe njen izbor za redovnog profesora. Tvrdi i da su  „dekan i rektor radili ciljano na tome da pošto-poto pridobiju većinu u  tijelima kolektivnog odlučivanja na čijem su čelu, kako bi nesmetano i     beskompromisno vladali. Iz meni nepoznatih razloga, radili su u  dogovoru, da mi opstruiraju izbor, kršeći dva Zakona CG i Statut UCG“.

Kršenje sopstvenog statuta, ističe Bauk, UCG je uradio nepoštujući član  koji kaže da „od ukupnog broja članova Senata najmanje 50 odsto članova mora biti iz reda redovnih profesora“. U trenutku odlučivanja o njenoj promociji u više akademsko zvanje, Senat UCG je imao 34 člana, od čega 13 redovnih profesora i jednog naučnog savjetnika u institutu što je ekvivalentno redovnom profesoru. Dakle, ukupno 14 redovnih profesora, umjesto najmanje 17! Iz ovoga se zaključuje da je sastav Senata UCG,  koji je glasao po pitanju izbora tužilje u veće akademsko zvanje – bio nestatutaran, tvrdi ona.

Statut UCG predviđa i da: „Dekan, odnosno direktor ne može istovremeno obavljati bilo koju drugu upravljačku, rukovodeću ili javnu funkciju, u skladu sa zakonom“. Ovaj član Statuta Univerziteta Crne Gore nije takođe ispoštovan, jer je dekan istovremeno u spornom periodu bio i član Senata i višegodišnji odbornik DPS-a u Skupštini Opštine Tivat.

U žalbi se navodi i da je prekršen Zakon o visokom obrazovanju u kome se jasno navodi da se postupak izbora zvanja mora završiti u roku od šest mjeseci. Osnovni sud je ocijenio da je UCG autonoman i da nema pravne posljedice to što predmetna odluka nije donijeta u roku od pola godine od dana objavljivanja konkursa za izbor u naučna i akademska zvanja. U konkretnom slučaju postupak je trajao duže od godinu dana. Na mjesto profesorice Bauk angažovana su dva profesora i jedan saradnik.

UCG zamjera profesorici što je u jednom semestru radila honorarno u inostranstvu – na Tehnološkom univerzitetu u Durbanu, Južna Afrika. Objašnjava da je spor nastao u periodu februar–jun 2019. godine, u kojem je izvodila nastavu na daljinu. To je upravo period za koji je izbor u njeno više zvanje kasnio, kako tvrdi, greškom i nečinjenjem Univerziteta. Po Zakonu o visokom obrazovanju Crne Gore, u decembru 2018. godine trebalo je da bude okončan njen izbor u više zvanje, te je ona u januaru 2019. godine mogla da ostane da radi na Univerzitetu Crne Gore, ili da ode da radi u inostranstvu kao redovni profesor, sa daleko većom platom, nego kao vanredni profesor. Godinu dana kasnije nastava je na svim nivoima, zbog pandemije, preko noći prebačena na onlajn.

Ističe i da je Osnovni sud prenebregao činjenicu da u njenom slučaju nije ispoštovan otkazni rok od mjesec dana. „Brutalno sam izgurana iz računarske sale Pomorskog fakulteta u Kotoru, gdje sam došla na vrijeme i uredno pripremljena da održim ispit, pošto sam bila zvanično u organizaciji ispita; a bez da mi je prethodno poslato ili uručeno rješenje o otkazu. To je protivno zakonu, svakoj akademskoj etici i pozitivnoj praksi. Radi se o krajnje brutalnom činu, nedopustivom u jednoj visokoobrazovnoj i istraživačkoj ustanovi sa višedecenijskom tradicijom“.

Ističe da se slična priča nastavlja i izborom novog rukovodstva na UCG: „Novi rektor Vladimir Božović nije bio zadovoljan advokatom koji je zastupao Univerzitet Crne Gore, pa je angažovao drugog, koji pravi grublje materijalne greške u iskazima pred sudom, od onog prethodnog. Naravno, u korist Univerziteta, a na štetu oštećene strane“.

Ona se nada da će na Višem sudu uspjeti da izbori ponovno suđenje. „Već decenijama Univerzitet se krije iza nekih zamršenih procedura, koje često ni sudu nisu najjasnije i koje su nerijetko u koliziji sa zakonom, pri tome nanosi štetu kvalitetnom kadru i uskraćuje studentima mogućnost da čuju i da se nadgrađuju u smislu sticanja (sa)znanja i razvijanja kritičkog mišljenja pod mentorstvom kvalitetnih profesora, koji se nerijetko grubo odstranjuju sa Univerziteta Crne Gore“, zaključuje.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

SPORNA SERIJA RTCG: Režiranje istorije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon odbijanja Skupštine krajem godine da uvrsti u dnevni red Rezoluciju o genocidu u Šahovićima,  režiranje istorije i nesuočavanje sa prošlošću nastavljeno je na RTCG.   Emitovanje dokumentarnog serijala Vraneš, zemlja i ljudi na Javnom servisu RTCG izazvalo je burne reakcije

 

 

Emitovanje dokumentarnog serijala Vraneš, zemlja i ljudi na Javnom servisu RTCG izazvalo je burne reakcije.

,,Emitovati tkz. dokumentarni serijal o Vraneškoj dolini (Šahovićima), pod nazivom Vraneš, zemlja i ljudi, a ne pomenuti ljude čijom je nevinom krvlju u monstruoznom genocidu natopljena Vraneška (Šahovićka) zemlja predstavlja grubo falsifikovanje istorije tog kraja, ruganje žrtvama i porodicama žrtava jednog od najstrašnijih mirnodopskih zločina – genocida nad Bošnjacima Šahovića (Vraneške doline), i grubu zloupotrebu javnog servisa koji se finansira novcem svih nas, pa i Bošnjaka u Crnoj Gori, i da budem lična, mojim kao direktne potomkinje šahovićkih Bošnjaka”, reagovala je, između ostalih, poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić-Harbić uz poziv javnom servisu da hitno obustavi emitovanje ovog serijala.

Iz PEN centra su pozvali Agenciju za sudiovizuelne medijske usluge da zabrani dalje emitovanje serije, koja, kako tvrde, predstavlja klasičnu propagandnu fabrikaciju s ciljem produbljivanja nacionalne i vjerske mržnje i aproprijacije crnogorskoga nasljeđa. ,,Kad se zanemari bizarno neprofesionalna produkcija i to što najveći dio emisije liči na katalog krsnih slava i katastarski popis, s upitnim toponimima za koje su rođeni Vranešani premijerno imali prilike čuti tek u toj emisiji, jedino čemu može poslužiti taj jeftini propagandistički pamflet je promocija teze da je u Vranešu sve srpsko”, saopštili su.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZA I PROTIV KAMENOLOMA U BJELOPOLJSKOM SELU SRĐEVAC: Borba za životnu sredinu ili za monopol   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani više bjelopoljskih sela, duže od godinu, bore se da preduzeće Imperijal ne otvori kamenolom u njihovom kraju. Država ćuti, Opština pere ruke od tog projekta, a koncesionar tvrdi da ima sve dozvole i da se njegovim poslovnim planovima protive samo oni koji nelegalno trguju kamenom

 

 

Za nekoliko desetina mještana bjelopoljskih sela Srđevca, Poda, Bioče i Lozne i ova godina počela je protestima, blokadom magistrale i nepokolebljivim stavom da neće dozvoliti da firma Imperijal izgradi kamenolom blizu njihovih domova.  Od Vlade, po ko zna koji put, traže raskid ugovora s koncesionarom.  Taj projekat je naumio da sprovede Vojislav Smolović, brat predsjednika Opštine Bijelo Polje Petra Smolovića.

Mještani, koji se protive tom projektu, još od kraja 2023. godine, ponavljaju da Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu, urađen za kamenolom, nema veze sa stanjem na terenu. Kažu da je u dokumentu mnogo netačnih podataka, u šta se, tvrde, lako uvjeriti na terenu.

,,Recimo, najbliža kuća je oko 100 metara udaljena od kamenoloma, a ne, kako piše u Elaboratu oko 300 metara. Da su ga spustili još 300 metara, bio bi u centru Srđevca. A ovim kamenolom nije samo zagađen Srđevac, već i Poda, Jagoče, jedan dio Crnče, Štitari, sve je to u opsegu kamenoloma.  Investitor kaže da tu nema vodoizvorišta, da nas nagovara Bemax i još neki pojedinci. Nas interesuje samo zdravlje građana”,poručuju mještani sela na granici bjelopoljske i beranske opštine.

Preduzeće Imperijal je ugovor o koncesiji zaključilo 1. decembra 2020. godine, sa Ministarstvom ekonomije, u tehničkoj Vladi Duška Markovića. Smolovićeva kompanija tako je postala vlasnik koncesionih prava za eksploataciju tehničko-građevinskog kamena na ležištu Poda. Predviđena je eksploatacija površine od 23,42 hektara. Za prvih deset godina planirana je eksploatacija od 27,291 metara  kvadratnih, ili 11 odsto ukupne površine koncesionog ležišta.  Cijeli postupak koji je prethodio potpisivanju koncesionog ugovora vodila je bjelopoljska Opština, odnosno,Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj. Mještani tvrde da u taj postupak nije uključivana javnost, pa tako ni  Mjesna zajednica (MZ) Lozna.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

AKCIJA “GENERAL” I MISTERIOZNI BERANAC: Borovnice  i kokain

Objavljeno prije

na

Objavio:

U akciji „General“ slobode je lišeno devet osoba, a među vođama grupe koja se sumnjiči za šverc dvije i po tone kokaina iz Južne Amerike u Australiju, pored Vasa Ulića i Radoja Zvicera, vrlo visoko se kotirao i  neupadljivi i skoro neprimjetni Beranac, Mileta Božović. Božović se u Beranama bavio proizvodnjom borovnice i jabuke, zlatarskim i ugostiteljskim poslovima

 

 

Tek kada je nedavno, u decembru prošle godine,  Specijalno državno tužilaštvo blokiralo imovinu jednog broja   uhapšenih u akciji „General“ koja je izvedena nekoliko mjeseci ranije, Beranci su mogli doznati šta makar od dijela nekretnina u ovom gradu posjeduje njihov sugrađanin Mileta Božović.

U akciji „General“ slobode je lišeno devet osoba, a među vođama grupe koja se sumnjiči za šverc dvije i po tone kokaina iz Južne Amerike u Australiju, pored Vasa Ulića i Radoja Zvicera, vrlo visoko se kotirao i ovaj neupadljivi i skoro neprimjetni Beranac.

Nakon zahtjeva SDT-a da se stavi zabrana raspolaganja, Božović neće moći da raspolaže imovinom u naselju Lužac, kao i nekretninama u gradu.

Privremeno su mu blokirani njiva površine 588 kvadratnih metara i  osam voćnjaka ukupne površine 26.211 kvadratnih metara. Zabrana raspolaganja upisana je i na njegov poslovni prostor 112 kvadratnih metara, zemljište u Lužcu ukupne površine 7.916 kvadratnih metara, kao i na još dva voćnjaka površine 3.313 i 4.603 kvadrata.

Božoviću je blokirana  i  imovina upisana na firmu, ukupne površine 681 kvadrat,  šuma površine 8.950 kvadratnih metara, kao i zemljište od 2.736 metara kvadratnih. Vjeruje se da se  još značajan dio imovine Božovića u ovom sjevernom gradu formalno vodi na druge.

Mediji su  pisali da je ovom Berancu koji se nalazi u pritvoru u Spužu, početkom novembra u  ranim jutranjim satima, oko 4.30, u prigradskom naselju Lužac u Beranama, zapaljena jedna moderna drvena kuća velike vrijednosti.

Već tada se moglo saznati da Božović u ovom naselju na dvije lokacije, nedaleko jedna od druge, ima dvije velike plantaže jabuka i američke borovnice. Božović je u ovom prigradskom naselju napravio prave hacijende. Tu je preko noći nikla velelepna vila,  sa pomoćnim objektom ogromne vrijednosti. Upravo je na ovoj lokaciji policija u akciji „General“ tokom pretresa pronašla veliku količinu satova, zlata i oružja. Nekoliko dana je policija obezbjeđivala ovo mjesto, dok su dovedene specijalne mašine za prekopavanje zemlje i traženje podzemnih bunkera.

Ko je, zapravo, Mileta Božović, za koga veliki broj Beranaca, posebno mlađe generacije, nikada nije čuo?

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo