Povežite se sa nama

OKO NAS

SMANJENE ZARADE ZAPOSLENIMA U SKIJALIŠTIMA CRNE GORE: Svi rekordi Ski-centra Kolašin 1600

Objavljeno prije

na

Rekordna posjeta i negativan poslovni rezultat obilježili su ovu godinu poslovanja državnih Skijališta. Tako se stiglo do smanjenja zarada stalno zaposlenima uoči nove skijaške sezone

 

Rekordna ovogodišnja posjeta Ski-centra Kolašin 1600, kojom se menadžment više puta hvalio, ipak nije mogla spasiti zaposlene u Skijalištima Crne Gore (SCG) od smanjenja zarada. Za oktobar, 70-ak zaposlenih „za stalno” primili su 10 odsto niže plate, a 20 angažovanih preko agencije Dekra, radili su i plaćeni samo za pola radnog vremena. To je, kažu iz uprave, bio jedini način da u SCG izbjegnu otpuštanje radnika koji su, kako tvrde, neophodni za pripremu predstojeće sezone.

„Odluka o umanjenju bruto vrijednosti koeficijenta i umanjenju startnog dijela zarade donosi se u cilju pospješenja likvidnosti Društva, kao i zbog činjenice da je Društvo u periodu od 1. januara do 31. avgusta 2022. godine ostvarilo negativan poslovni rezultat, sa jasnim trendovima ostvarenja lošijeg poslovnog rezultata u nastavku godne”, obrazloženje je iz odluke o smanjenju plata.

Rekordnu posjetu, očigledno je, pratili su i drugi rekordi, prije svega povećanje broja zaposlenih i troškova. Sve to se odrazilo na bilans SCG.  Zbog toga je smanjenje plata bio način da Odbor direktora pošalje svojevrsno upozorenje menadžmentu da se mora raditi na drugačiji način.

Monitoru su iz menadžmenta SCG kazali da će već narednog mjeseca plate biti vraćene na staro. „Smanjenje zarada odnosi se samo na oktobar. Takođe i skraćenje radnog vremena za angažovane preko agencije. Svi oni su neophodni za pripreme sezone, ali za rad na novim sadržajima ponude skijališta. Pripreme za zimsku sezonu teku prema planu, a zadovoljstvo izaziva činjenica da smo već do sada prihodovali oko 70.000 eura od promotivne prodaje sezonskih ski pass-ova”, objašnjava izvršni direktor SCG Đuro Milošević.

On podsjeća da je protekle sedmice potpisao ugovor sa direktorom Ski-centra Bjelašnica Jasminom Mehićem. Prema tom ugovoru, i za Bjelašnicu će važiti ista prava kao i za ostale ski-centre u regionu sa kojima su SCG uspostavila saradnju, pa vlasnici sezonskog ski-pass-a imaju pravo uzastopnog trodnevnog skijanja na Bjelašnici. Takođe, i vlasnici sezonskog ski-pass-a na Bjelašnici imaju pravo na tri dana uzastopnog skijanja na stazama ski-centara Kolašin 1600, Savin kuk i Vučje.

Smanjenje zarada, tvrde u u sindikatu, za sada je „izazvalo oštrije negodovanje samo kod nekolicine njihovih kolega i kvazimedija”. Objašnjavaju da nije tačno da se sprema štrak u preduzeću niti da je „stanje haotično”. Takve konstatacije, reklo je nekoliko radnika Monitoru, „mogu da dođu samo od onih kojima smeta besprekorno funkcionisanje Ski-centra Kolašin 1600 i unapređenje ponude”.

„Odluka menadžmenta da smanji zarade samo 10 odsto i samo za jedan mjesec izazvala je više sjekiracije kod nekih kvazimedija nego kod većine radnika. Vrijeđaju dezinformacije da spremamo štrajk, kao i da sezona nije pripremljena, jer to nije tačno”, kazao je jedan od stalno zaposlenih radnika u Ski-centru Kolašin 1600.

Prema zvaničnim podacima, SCG su, u prvih sedam mjeseci 2022. godine,  ostvarila dobit u iznosu od 54.659 eura, što je, kažu, značajno bolji rezultat u odnosu na isti period lani. Podaci pokazuju da su ukupni poslovni rashodi veći za 204.000 eura u odnosu na 2021. godinu, a da su prihodi od restorana Troglava u Kolašinu porasli 79 odsto, a od prodaje karata za žičare 69 odsto. Skijališta su prošlu godinu završila u plusu od 15.825 eura.

Aktuelni menadžment se često hvalio i da „ne koriste finansijsku pomoć države”. Međutim, podsjećali su i da je u oktobru 2021. godine Vlada izdvojila 1,5 miliona eura za finansiranje izgradnje, održavanja i valorizacije sportske infrastrukture na području Bjelasice i Komova. SCG su dobijale izdašnu pomoć države i 2018. i godinu kasnije, što je dokumentovala Državna revizorska institicija (DRI) u reviziji završnog računa budžeta za 2019. godine. Prema podacima DRI, Vlada bivšeg premijera Duška Markovića je te godine podijelila ukupno 28,6 miliona eura pomoći državnim firmama, uključući i Skijlašta, bez mišljenja Agencije za zaštitu konkurencije (AZK). Skijališta su iz tekuće budžetske rezerve dobila, navodi DRI, 650.000 eura.

AZK je u decembru 2020. godine pokrenula postupak u vezi usklađenosti državne pomoći koju je nekadašnje Ministarstvo održivog razvoja i turizma 2018. godine dalo SCG za pripremu zimske turističke sezone. Iz te institucije su početkom prošle godine naložili Ministarstvu ekonomskog razvoja da ne daje pomoć Skijalištima dok se ne okonča ispitni postupak, koji nije završen ni nakon skoro dvije godine.

Država se ove godine nije pretrgla ulaganjima u infrastrukturu državnog skijališta. Iako predviđeni kapitalnim budžetom i više puta najavljivani, novi infrastrukturni projekti na Ski-centru Kolašin 1600 neće biti biti realizovani do početka predstojeće zimske turističke sezone. Prema planu, vještačko osnježavanje trebalo je da pokrije 7,5 kilometra staza, što bi podrazumijevalo i stvaranje dva akumulaciona jezera. Ranije je objašnjeno da bi izgradnja sistema za vještačko osnježavanje i vještačkog jezera na Bjelasici koštalo državu 13 miliona eura. Za izgradnju dva ski-lifta planirano je da se potroši više od tri, a za montažno-demontažni bob na šinama 2,5 miliona eura. Osvjetljenje skijaških staza, kako je predviđeno budžetom, koštalo bi 800.000 eura.

Međutim, kako je nedavno saopštio direktor Ski-centra Kolašin 1600 Bojan Medenica na tom Skijalištu „čine sve da prve posjetioce dočekaju s poboljšanom ponudom”.  To se, kaže, odnosi na proširenje kapaciteta parkinga, ali i na „tjubing” strazu. On tvrdi da „pažljivo osluškuju potrebe posjetilaca, čak i kad su cijene u pitanju”.

SCG su osnovana 2017. godine.  Tada je planirano da ovo preduzeće upravlja javnim skijalištima Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinskim centrom Komovi i Eco adventure park Komovi. Sada je jedino funkcionalno skijalište u Kolašinu. Izgradnja infrastrukture na ostalim kasni, pa će i naredne zime kolašinsko skijalište biti jedino „novo” koje radi.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo