Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SMANJENJE PLATA IZABRANIM LJEKARIMA: Sindikati zaboravili kolege

Objavljeno prije

na

Oko 500 izabranih doktora primiće umanjenu platu u januaru. Razlog su izmjene Granskog kolektivnog ugovora kojim je ukinut dodatak koji su dobijali na osnovu broja pregledanih pacijenata. Najavljuju osnivanje svog sindikata koji bi se brinuo o njihovim pravima, jer ovako nema ko da o tome vodi računa

 

,,Od sada plata će nam biti ista pregledali dnevno pet ili 50 pacijenata”, kaže za Monitor izabrani doktor iz jednog od podgoričkih domova zdravlja.

Koliko će januarska plata za oko 500 izabranih ljekara u Crnoj Gori biti smanjena još uvijek se ne zna. Mediji su izvijestili o smanjenju od 300 eura. Razlog tome je nedavno brisanje člana 10 Granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost, kojim je ukinut dodatak na platu koji su izabrani ljekari dobijali po osnovu broja obavljenih pregleda pacijenata u domovima zdravlja.

Iz Ministarstva zdravlja, na čijem je čelu Dragoslav Šćekić, su objasnili da metodologija određivanja vrijednosti kapitacije (dodatka na osnovu broja pregledanih pacijenata) i cijena zdravstvenih usluga u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, čiji je donosilac Fond za zdravstveno osiguranje, predstavlja nezakoniti akt i da nema osnova za njegovo donošenje, odnosno akt koji nema utemeljenje u skladu sa važećim propisima.

Dikrektor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić obavijestio je početkom ove sedmice JU Dom zdravlja da je u GKU brisan član 10 i da je Upravni odbor Fonda na sjednici održanoj u ponedjeljak stavio van snage Odluku o načinu obračuna zarade izabranog doktora i medicinske sestre, odnosno tehničara u timu izabranog doktora u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Izabrani ljekari naglašavaju da su pregovore za Granski kolektivni ugovor vodili sindikati i da njih niko ništa nije pitao.

Predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva Mihailo Babović rekao je za Dan da su prihvatili predlog Ministarstva zdravlja da se ukinu kapitacije za izabrane ljekare. ,,To je bio predlog Ministarstva zdravlja tokom pregovora i mi smo to prihvatili jer je obračun takvog profila izgubio smisao”, kazao je Babović.

Predsjednik Sindikata zdravstva Crne Gore Vladimir Pavićević za Monitor kaže da je pitanje zarada u sistemu zdravstva prilično haotično.  Tvrdi da je ovaj sindikat još prije dvije godine upozoravao da se oblast zarada u Granskom kolektivnom ugovoru mora temeljno obraditi: ,,U tom pravcu smo slali dopise Ministarstvu zdravlja sa zahtjevom da se formira široka komisija koja će poglavlje zarada i koeficijente utvrditi na pošten i pravedan način, međutim to se ne dešava. Donose se populistička i ad hoc rješenja koja su često nepromišljena”.

,,Što se tiče izabranih doktora njih izgleda niko ništa nije pitao ni konsultovao ni po pitanju zarada a što je možda i važnije ni po pitanju organizacije rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Ono što je sasvim jasno to je da se izabrani doktori moraju, izgleda, sami izboriti za svoj status, jer sindikati koji su u ovom trenutku reprezentativni potpisuju šta im se kaže i kraj tome se ne nazire”, zaključuje Pavićević.

Zbog najavljenog smanjenja plata, proteklog vikenda održan je sastanak Udruženja doktora opšte/porodične medicine koji okuplja preko 200 članova iz cijele države.

,,Kao kap u punoj čaši dolazi odluka o izmjeni načina obračuna zarada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Ponovo i ova odluka, bez znanja i konsultacije izabranih doktora”, saopštili su iz Udruženja.

Naglasili su da država godinama urušava sistem primarne zdravstvene zaštite, a da se izabrani ljekari umjesto da rade posao za koji su se školovali, pretvaraju u administrativne radnike i čuvare socijalnog mira. Uz podsjećanje da je brzo zaboravljen i teret koji su izabrani doktori ponijeli na svojim leđima tokom Kovid-19 pandemije.

,,Dok Svjetska zdravstvena organizacija već godinama poručuje, a razvijene zemlje odavno prepoznaju da bez jake primarne zdravstvene zaštite i ulaganja u nju nema ni jakog zdravstvenog sistema, naš zdravstveni sistem ima taj luksuz da visokoškolovani i skup medicinski kadar koristi za obavljanje administrativnih poslova. Sve što niko neće u zdravstvenom sistemu, izabrani doktor mora”, poručili su iz ovog Udruženja.

Podsjećaju i da se od 2013. godine na Medicinskom fakultetu u Podgorici raspisuju specijalizacije porodične medicine i da je na desetine doktora do danas, tokom četiri godine specijalističkog školovanja, naučilo koliko bi mogli, kada ih nakon specijalizacije ne bi dočekali ovakvi uslovi rada u domovima zdravlja i vezane ruke, koji im ne omogućavaju da iskoriste ni djelić onoga znanja i vještina koje su tokom školovanja stekli.

Istakli su da su Ministarstvu zdravlja uputili dopis sredinom prošlog mjeseca u kome su naveli sve specifičnosti rada na primarnom nivou i detaljno obrazložili kako će se promjena načina obračuna zarada odraziti na njihov rad. ,,Uzalud, oni su već odlučili, bez nas, kao i mnogo puta do sad. Samostalni sindikat zdravstva u dogovoru sa Ministarstvom zdravlja potpisao je način kako će se ubuduće obračunavati zarade najbrojnijima u esnafu. Da li se neko oglasio tim povodom, a u cilju zaštite struke? Opet ne”, navode iz Udruženja.

Članovi Udruženja sa kojima smo razgovarali ne kriju nezadovoljstvo prije svega odnosom i svođenjem mnogih specijalista, raznih grana medicine koji pokrivaju mjesta izabranih doktora, na, kako kažu, daktilografe.

,,Koje normalno društvo bi kaznjavalo doktore koje najviše rade.  Sada će biti isto koliko pacijenata pregledate. Nema stimulansa i mnogi će bježati iz ovog posla. Problem je što se zna da se ovaj način obračuna ne može primjeniti na izabrane ljekare, a izgleda da niko strateški ne razmišlja da se nađe neko rješenje”, kaže jedan od ljekara.

Iz Udruženja za Monitor kažu da je činjenica da od tri sindikata zdravstva niko nije obraćao pažnju na njihov položaj. Niko od njihovih članova nije učestvovao u pregovorima sa Ministarstvom zdravlja, niti potpisivanju Granskog kolektivnog ugovora za zdravstvo. A o promjenama koje se njih tiču saznali su iz medija.

Navode da će prvo potražiti pravnu pomoć, angažovati advokata koji će im pomoći da zaštite svoja prava. A planiraju i da osnuju sindikat koji bi štitio prava zaposlenih na primarnom novou zdravstvene zaštite, jer ovako, kako kažu, njihova prava nema ko da štiti.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo