Povežite se sa nama

MONITORING

SNP I OSTALI: Programirani stečaj

Objavljeno prije

na

uob-milic-becic-11

Na sedmom Kongresu Socijalističke narodne partije u Beranama je za predsjednika te stranke ponovo izabran Srđan Milić. Pravo glasa imalo je 526 delegata, glasao ih je 494. Srđan Milić je osvojio 273 glasa, Aleksa Bečić 141, dok je za Aleksandra Damjanovića glasalo 80 ljudi. Na prethodnom Kongresu Milić je izabran jednoglasno.

,,Nema nijednog pobjednika, ima samo onih koji su dobili veći broj glasova. Svi smo jedno, svi smo SNP”, ponadao se nakon glasanja Srđan Milić. ,,Ne može nas niko posvađati, ne može nas niko uništiti jer mi imamo vjeru u ono što je vizija. Imamo san da Crna Gora bude domovina svih građana”.

Tu su, dakle i vizija i snovi i misija, mali problem predstavlja pitanje – gdje je partija. Iako su sva tri kandidata na Kongresu kazala da će prihvatiti izborni rezultat i čestitati pobjedniku, te da će učiniti sve da se očuva jedinstvo u partiji, malo šta govori u prilog skladnim odnosima među dojučerašnjim protivkandidatima. I Bečić i Damjanović odbacili su mogućnost da postanu potpredsjednici partije, koju im Milić nije ni ponudio.

„Ovo je prvi i posljednji put, i to obećavam građanima Crne Gore, da budem pobijeđen uz pomoć centara moći koji su izvan SNP-a. Založiću se da ubuduće svi članovi SNP-a direktno na neposrednim izborima biraju predsjednika partije. Jer, rekao sam i ponovio nekoliko puta da cilj kongresa treba da bude da odrazi volju svih članova i simpatizera SNP-a širom Crne Gore”, kazao je nakon patrijskih izbora Aleksa Bečić.

Na pitanje da li bi prihvatio eventualnu Milićevu ponudu da bude potpredsjednik, Bečić je kazao da ne bi prihvatio nikakvu Milićevu ponudu, jer u politici nije zbog ličnog interesa i privilegija, ,,već zbog naroda i želje da iskreno mijenja stvari u interesu građana i generacija koje dolaze”.

I Aleksandar Damjanović, šef kluba poslanika SNP-a, rekao je da ne bi prihvatio mjesto potpredsjednika stranke, jer je bio kandidat za predsjednika. ,,Uvažio” je i okolnost da takvu ponudu nije ni dobio od predsjednika Milića.

U grupaciji koja je podržavala Bečića sigurni su da je volja članstva drugačija od one koja se pokazala na Kongresu. Osjećaju se, kažu, kao nakon izbornog poraza od DPS-a.

Aleksa Bečić je u izjavi za RSE ocijenio da u Crnoj Gori postoji potpuna kriza liderstva. Podsjetio je da je Milo Đukanović na čelu DPS-a punih sedamnaest godina, predsjednik SNS-a kasnije NOVE, dvanaest godina, predsjednik PZP-a osam godina sa novim mandatom od četiri godine, predsjednik SNP-a osam godina sa novim mandatom od četiri godine. ,,Svima je jasno da naš prioritetni zadatak, kao društva, mora biti liderska i kadrovska obnova kao spoj mladosti i iskustva jer bez novih snaga i nove energije, nema uspjeha, nema pobjeda i nema promjena”. Kako trenutno stvari stoje, taj zadatak će pričekati.

Bečić je ranije više puta govorio o ,,grupacijama” koje rade protiv njega, ali nikad nije precizirao o kome, zapravo, govori. ,,Meni je potpuno jasno zašto sam ja problem vrhu režima i DPS-a iz prizme budućih dešavanja, ali je veoma interesantno ko su im pomagači u tom procesu, odnosno ko su ‘junaci’ koji iza leđa, prikrivajući sopstvenu nesposobnost, rade ono što očito najbolje znaju – brinu o sebi i smišljaju afere”. Fakat da ,,junaci” o kojima govori Bečić ostaju neznani, prirodno umanjuje uvjerljivost čitave priče. Premda je tačno da ni Milić ni Damjanović, koji takođe često govore o onima koji ,,rade o glavi SNP-u, nikad ne imenuju koje to, jasno je da trojica partijskih čelnika nemaju u vidu iste ,,strukture”.

Opštenarodni je ovdje običaj da se stvari izgovaraju olako. Tako je predsjednik Milić na Kongresu, pozivajući prisutne da iz sale ,,izađu zajedno”, dodao: ,,shodno onome što su nas učile generacije prije nas koje su bile u SNP-u”.

Iz tih generacija Milić je očito izbacio ,,samo” dva bivša predsjednika partije. Momira Bulatovića koji je, nakon razlaza sa SNP-om formirao svoju partiju i Predraga Bulatovića koji je, ne tako davno, napustio SNP i prešao u Demokratski front. Jedinstvo može da postoji ili da ne postoji, a može i da se sanja. A snovi, kao što znamo, znaju da se ruše: na izborima 2012. SNP je, oslabljen, pored ostalog, odlaskom grupacije Predraga Bulatovića, dobio sedam mandata manje nego na izborima 2009. Uspjeh Alekse Bečića na izborima u Podgorici bio je, nakon dugog vremena, znak da SNP može da krene u drugom pravcu. Sad je Milić porazio Bečića i nije lako zamisliti sliku u kojoj zajedno nastavljaju da gaze tim putem.

Pored slike na kojoj vidi jedinstvo partije Milić je, valjda ponešen kongresnom atmosferom, konstatovao i kako je ,,SNP uvijek znala koje joj je mjesto u Crnoj Gori, gdje pripada i čemu teži”. Smrtnima već godinama nije lako da to uoče. Ubjedljivo najčešći odgovor koji se, kad god je bilo riječi o nekom važnom pitanju, od SNP-a i, naročito, predsjednika Milića, mogao dobiti glasio je: ,,O tome će odlučiti partijski organi”. Pa se to svaki put čekalo, pa rastezalo, pa je davalo rezultate kakve je davalo.

Zagonetka oko SNP-ovog članstva praktično ne postoji. Jasno je da su oni koji glasaju za tu partiju protivnici režima. Što više ka vrhu partije, to mutnije. Posljednji put kad je SNP dodao ruku DPS-u bilo je vrijeme biranja vrhovnog državnog tužioca. Funkcioner Demokratskog fronta Dragan Koprivica tada je ocijenio da je ,,Srđan Milić skinuo i posljednju masku pred crnogorskom javnošću, odigravši glavnu ulogu u konceptu projektne saradnje sa režimom”.

Godinama se već razmatra ko je od čelnika te stranke i koliko blizak DPS-u. Pa tu idu razne nijanse. U krugovima bliskim predsjedniku Miliću ovih se dana govorilo o mogućnosti da Aleksandar Damjanović formira novu partiju, ,,ne pod direktnim pokroviteljstvom DPS-a, nego nekih sličnih centara moći”.

Na Kongresu, a i poslije njega, Damjanović se iznenadno počeo baviti pitanjima identiteta. ,,SNP nikad ne treba da odstupi od našeg srpskog jezika i naše srpske crkve.” Njegove nastupe dosad su uglavnom obilježavale riječi kao što su ,,fiskalno” ili ,,makroekonomski”. Njegovo novo lice dio upućenih tumači time što DPS-u nedostaje ,,srpska, a naša” partija. Nekadašnji narodnjaci su se baš potrošili.

Kao što se ne zna šta će se desiti sa SNP-om, nije mnogo jasnije ni kojim putem stupa ostatak opozicije. U ovom trenutku malo kome je od opozicionih birača jasno za koga bi, kad bi izbori sjutra pali s neba, trebalo da glasaju. Raspad Pozitivne i nejasni budući koraci Demokratskog fronta donose atmosferu u kojoj izgleda kao da je jedina partija koja ovdje postoji – DPS. I da je samo pitanje njihove odluke kada će u koju od ostalih stranaka uvesti programirani stečaj.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo