Povežite se sa nama

MONITORING

SNP I OSTALI: Programirani stečaj

Objavljeno prije

8 godina

na

uob-milic-becic-11

Na sedmom Kongresu Socijalističke narodne partije u Beranama je za predsjednika te stranke ponovo izabran Srđan Milić. Pravo glasa imalo je 526 delegata, glasao ih je 494. Srđan Milić je osvojio 273 glasa, Aleksa Bečić 141, dok je za Aleksandra Damjanovića glasalo 80 ljudi. Na prethodnom Kongresu Milić je izabran jednoglasno.

,,Nema nijednog pobjednika, ima samo onih koji su dobili veći broj glasova. Svi smo jedno, svi smo SNP”, ponadao se nakon glasanja Srđan Milić. ,,Ne može nas niko posvađati, ne može nas niko uništiti jer mi imamo vjeru u ono što je vizija. Imamo san da Crna Gora bude domovina svih građana”.

Tu su, dakle i vizija i snovi i misija, mali problem predstavlja pitanje – gdje je partija. Iako su sva tri kandidata na Kongresu kazala da će prihvatiti izborni rezultat i čestitati pobjedniku, te da će učiniti sve da se očuva jedinstvo u partiji, malo šta govori u prilog skladnim odnosima među dojučerašnjim protivkandidatima. I Bečić i Damjanović odbacili su mogućnost da postanu potpredsjednici partije, koju im Milić nije ni ponudio.

„Ovo je prvi i posljednji put, i to obećavam građanima Crne Gore, da budem pobijeđen uz pomoć centara moći koji su izvan SNP-a. Založiću se da ubuduće svi članovi SNP-a direktno na neposrednim izborima biraju predsjednika partije. Jer, rekao sam i ponovio nekoliko puta da cilj kongresa treba da bude da odrazi volju svih članova i simpatizera SNP-a širom Crne Gore”, kazao je nakon patrijskih izbora Aleksa Bečić.

Na pitanje da li bi prihvatio eventualnu Milićevu ponudu da bude potpredsjednik, Bečić je kazao da ne bi prihvatio nikakvu Milićevu ponudu, jer u politici nije zbog ličnog interesa i privilegija, ,,već zbog naroda i želje da iskreno mijenja stvari u interesu građana i generacija koje dolaze”.

I Aleksandar Damjanović, šef kluba poslanika SNP-a, rekao je da ne bi prihvatio mjesto potpredsjednika stranke, jer je bio kandidat za predsjednika. ,,Uvažio” je i okolnost da takvu ponudu nije ni dobio od predsjednika Milića.

U grupaciji koja je podržavala Bečića sigurni su da je volja članstva drugačija od one koja se pokazala na Kongresu. Osjećaju se, kažu, kao nakon izbornog poraza od DPS-a.

Aleksa Bečić je u izjavi za RSE ocijenio da u Crnoj Gori postoji potpuna kriza liderstva. Podsjetio je da je Milo Đukanović na čelu DPS-a punih sedamnaest godina, predsjednik SNS-a kasnije NOVE, dvanaest godina, predsjednik PZP-a osam godina sa novim mandatom od četiri godine, predsjednik SNP-a osam godina sa novim mandatom od četiri godine. ,,Svima je jasno da naš prioritetni zadatak, kao društva, mora biti liderska i kadrovska obnova kao spoj mladosti i iskustva jer bez novih snaga i nove energije, nema uspjeha, nema pobjeda i nema promjena”. Kako trenutno stvari stoje, taj zadatak će pričekati.

Bečić je ranije više puta govorio o ,,grupacijama” koje rade protiv njega, ali nikad nije precizirao o kome, zapravo, govori. ,,Meni je potpuno jasno zašto sam ja problem vrhu režima i DPS-a iz prizme budućih dešavanja, ali je veoma interesantno ko su im pomagači u tom procesu, odnosno ko su ‘junaci’ koji iza leđa, prikrivajući sopstvenu nesposobnost, rade ono što očito najbolje znaju – brinu o sebi i smišljaju afere”. Fakat da ,,junaci” o kojima govori Bečić ostaju neznani, prirodno umanjuje uvjerljivost čitave priče. Premda je tačno da ni Milić ni Damjanović, koji takođe često govore o onima koji ,,rade o glavi SNP-u, nikad ne imenuju koje to, jasno je da trojica partijskih čelnika nemaju u vidu iste ,,strukture”.

Opštenarodni je ovdje običaj da se stvari izgovaraju olako. Tako je predsjednik Milić na Kongresu, pozivajući prisutne da iz sale ,,izađu zajedno”, dodao: ,,shodno onome što su nas učile generacije prije nas koje su bile u SNP-u”.

Iz tih generacija Milić je očito izbacio ,,samo” dva bivša predsjednika partije. Momira Bulatovića koji je, nakon razlaza sa SNP-om formirao svoju partiju i Predraga Bulatovića koji je, ne tako davno, napustio SNP i prešao u Demokratski front. Jedinstvo može da postoji ili da ne postoji, a može i da se sanja. A snovi, kao što znamo, znaju da se ruše: na izborima 2012. SNP je, oslabljen, pored ostalog, odlaskom grupacije Predraga Bulatovića, dobio sedam mandata manje nego na izborima 2009. Uspjeh Alekse Bečića na izborima u Podgorici bio je, nakon dugog vremena, znak da SNP može da krene u drugom pravcu. Sad je Milić porazio Bečića i nije lako zamisliti sliku u kojoj zajedno nastavljaju da gaze tim putem.

Pored slike na kojoj vidi jedinstvo partije Milić je, valjda ponešen kongresnom atmosferom, konstatovao i kako je ,,SNP uvijek znala koje joj je mjesto u Crnoj Gori, gdje pripada i čemu teži”. Smrtnima već godinama nije lako da to uoče. Ubjedljivo najčešći odgovor koji se, kad god je bilo riječi o nekom važnom pitanju, od SNP-a i, naročito, predsjednika Milića, mogao dobiti glasio je: ,,O tome će odlučiti partijski organi”. Pa se to svaki put čekalo, pa rastezalo, pa je davalo rezultate kakve je davalo.

Zagonetka oko SNP-ovog članstva praktično ne postoji. Jasno je da su oni koji glasaju za tu partiju protivnici režima. Što više ka vrhu partije, to mutnije. Posljednji put kad je SNP dodao ruku DPS-u bilo je vrijeme biranja vrhovnog državnog tužioca. Funkcioner Demokratskog fronta Dragan Koprivica tada je ocijenio da je ,,Srđan Milić skinuo i posljednju masku pred crnogorskom javnošću, odigravši glavnu ulogu u konceptu projektne saradnje sa režimom”.

Godinama se već razmatra ko je od čelnika te stranke i koliko blizak DPS-u. Pa tu idu razne nijanse. U krugovima bliskim predsjedniku Miliću ovih se dana govorilo o mogućnosti da Aleksandar Damjanović formira novu partiju, ,,ne pod direktnim pokroviteljstvom DPS-a, nego nekih sličnih centara moći”.

Na Kongresu, a i poslije njega, Damjanović se iznenadno počeo baviti pitanjima identiteta. ,,SNP nikad ne treba da odstupi od našeg srpskog jezika i naše srpske crkve.” Njegove nastupe dosad su uglavnom obilježavale riječi kao što su ,,fiskalno” ili ,,makroekonomski”. Njegovo novo lice dio upućenih tumači time što DPS-u nedostaje ,,srpska, a naša” partija. Nekadašnji narodnjaci su se baš potrošili.

Kao što se ne zna šta će se desiti sa SNP-om, nije mnogo jasnije ni kojim putem stupa ostatak opozicije. U ovom trenutku malo kome je od opozicionih birača jasno za koga bi, kad bi izbori sjutra pali s neba, trebalo da glasaju. Raspad Pozitivne i nejasni budući koraci Demokratskog fronta donose atmosferu u kojoj izgleda kao da je jedina partija koja ovdje postoji – DPS. I da je samo pitanje njihove odluke kada će u koju od ostalih stranaka uvesti programirani stečaj.

Miloš BAKIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

1 dan

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

1 dan

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Objavljeno prije

1 dan

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora

 

PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”

Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija

Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.

DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića

Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.

OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran

Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.

 

ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini

Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.

 

MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna

Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.

 

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo