Povežite se sa nama

Izdvojeno

SPORNA SERIJA RTCG: Režiranje istorije

Objavljeno prije

na

Nakon odbijanja Skupštine krajem godine da uvrsti u dnevni red Rezoluciju o genocidu u Šahovićima,  režiranje istorije i nesuočavanje sa prošlošću nastavljeno je na RTCG.   Emitovanje dokumentarnog serijala Vraneš, zemlja i ljudi na Javnom servisu RTCG izazvalo je burne reakcije

 

 

Emitovanje dokumentarnog serijala Vraneš, zemlja i ljudi na Javnom servisu RTCG izazvalo je burne reakcije.

,,Emitovati tkz. dokumentarni serijal o Vraneškoj dolini (Šahovićima), pod nazivom Vraneš, zemlja i ljudi, a ne pomenuti ljude čijom je nevinom krvlju u monstruoznom genocidu natopljena Vraneška (Šahovićka) zemlja predstavlja grubo falsifikovanje istorije tog kraja, ruganje žrtvama i porodicama žrtava jednog od najstrašnijih mirnodopskih zločina – genocida nad Bošnjacima Šahovića (Vraneške doline), i grubu zloupotrebu javnog servisa koji se finansira novcem svih nas, pa i Bošnjaka u Crnoj Gori, i da budem lična, mojim kao direktne potomkinje šahovićkih Bošnjaka”, reagovala je, između ostalih, poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić-Harbić uz poziv javnom servisu da hitno obustavi emitovanje ovog serijala.

Iz PEN centra su pozvali Agenciju za sudiovizuelne medijske usluge da zabrani dalje emitovanje serije, koja, kako tvrde, predstavlja klasičnu propagandnu fabrikaciju s ciljem produbljivanja nacionalne i vjerske mržnje i aproprijacije crnogorskoga nasljeđa. ,,Kad se zanemari bizarno neprofesionalna produkcija i to što najveći dio emisije liči na katalog krsnih slava i katastarski popis, s upitnim toponimima za koje su rođeni Vranešani premijerno imali prilike čuti tek u toj emisiji, jedino čemu može poslužiti taj jeftini propagandistički pamflet je promocija teze da je u Vranešu sve srpsko”, saopštili su.

I Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori izrazilo je zabrinutost, revolt i osudu, uputivši zahtjev  Uredništvu TVCG da obustavi emitovanja serije. Traže i izvinjenje potomcima žrtava genocida u Šahovićima, javnosti i ukupno bošnjačkom narodu.

Saopštili su da u seriji nema ni pomena o stravičnom zločinu nad pripadnicima bošnjačkog naroda u Šahovićima i progonu preživjelog stanovništva 1924. godine, iako kadrovi svjedoče o zaraslim mezarjima i temeljima izgorjelih kuća.

Upozoravaju da se serija emituje nakon što je u Skupštini odbijena rasprava o  Rezoluciji o osudi genocida u Šahovićimima, najvećem zločinu  nad civilnim stanovništvom u mirnodopskim uslovima, na teritoriji Crne Gore, koja je tada bila dio kraljevine SHS. ,,I nakon nedavnog sramnog poništavanja odluke nadležnih institucija kulture o dozvoli za rekonstrukciju kulturnog dobra – Hajdar-pašine džamije u Radulićima kod Bijelog Polja”, saopštili su iz Bošnjačkog vijeća.

Istoričar i publicista Veselin Konjević je za Portal ETV izjavio da se spornom serijom podstiče mržnja prema drugim narodima i negira crnogorski nacionalni i kulturni identitet; jer se uzurpira crnogorska kulturna i istorijska baština; te nasilno i asimilatorski djeluje na crnogorski nacionalni i kulturni identitet.

Konjević je ogorčen što se u drugoj epizodi ovog serijala o muslimanskom stanovništvu toga područja govori da se iselilo 1924. godine: ,,Bez ikakvih dodatnih pojašnjenja o razlogu njihovog iseljavanja, odnosno o strašnom pokolju koji se nad njima desio novembra 1924. godine! Što je zaista skandalozno! Samo to bi trebalo da bude razlog da se obustavi dalje emitovanje ove sporne emisije na Javnom servisu kojeg svi plaćamo i da se rukovodstvo Javnog servisa pozove na odgovornost”, zaključio je  Konjević.

Scenaristi serije RTCG su Slađana Radović i Slobodan M. Šćepanović, koji potpisuje i režiju. U odjavnoj špici se navodi da je serija nastala po ideji doo Zlateš prijatelji Vraneša. Prema podacima privrednog registra, jedan od vlasnika  Zlateš prijatelji Vraneša je Veselin Drljević, predsjednik Savjeta RTCG.

U februaru prošle godine u sali Mjesne zajednice Tomaševo organizovana je tribina Prošlost Vraneša u 20. vijeku – tumačenja i zloupotrebe, koju je organizovalo Zavičajno udruženje Vranešana sa željom, kako su istakli, ,,da saopštimo istinu o događajima u Vranešu 1924. godine”.

,,Pozivamo na detaljna naučna istraživanja, na strogo naučnoj osnovi o dešavanjima vezanim za tadašnje Šahoviće. Osuđujemo sve zločine koji su se desili u prošlosti, posebno prema nejači, bez izuzetka. Ne prihvatamo pravno-političku formulaciju o genocidu u Vranešu i sve aktivnosti po tom pitanju koje se plasiraju u poslednje vrijeme”, zaključak je održane tribine.

Potpredsjednik Zavičajnog udruženja Vranešana, pisac i publicista Svetislav Šestović kazao je da su izazvani da se okupe i da se čuje glas Vranešana. Tribinu je blagoslovio iguman Manastira Zlateš, otac Nikolaj Stamatović, a moderator tribine bio je profesor istorije Radomir Ćinćur

Publicista i istoričar Miloš Vojinović, kako je prenio Dan, kazao je da nije istina da su muslimani protjerani iz tog kraja. „ Popisom iz 1931. godine u pavinopoljskoj opštini živjela su 104 muslimana, a u opštini Šahovići 103 – što je dokaz da nije bilo riječi o genocidu“, rekao je Vojinović.  „Dakle,  ukupno 207 muslimana. To je  92, 5  posto manje, nego što ih je popisano 1921. godine.   Na tom području je 1921. godine  živjelo 2.755 muslimana – 1559 u Pavinom Polju i 1195 u Šahovićima“, pisao je Monitor u februaru ove godine. Sa tribine u Vranešu,  Vojinović je pozvao Šerba  Rastodera na televizijski duel.

Nakon tribine, krajem februara, Udruženje građana Vraneš, Zavičajno udruženje Vranešana, mjesne zajednice Tomaševo i Pavino Polje, predali su predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću inicijativu za usvajanje rezolucije o ,,genocidu nad Srbima Vraneša 1906. godine” koji je, kako navode, počinjen ,,od strane Turaka, Bošnjaka, Muslimana”.Pojasnili su da je to uslijedilo nakon pobune protiv ,,aga i begova Vraneša”.

U inicijativi su naveli da su ,,Vranešani pružili ruku pomoći i spasenja svojim komšijama muslimanima novembra 1924. godine spasavajući ih od osvetnika od Mojkovca, ali ne mogu dopustiti da njihovo mjesto bude obilježeno genocidom koji nije planiran niti počinjen! Građani Vraneša, potomci stradalnog, klanog i napaćenog srpskog naroda, poštovaće svaku odluku koju Skupština Crne Gore donese”, zaključuje se u dokumentu koji su potpisali: predsjednik Udruženja građana Vraneš Momir-Momo Joksimović, predsjednik Zavičajnog udruženja Vranešana Svetislav Šestović, predsjednik Mjesne zajednice Tomaševo Veselin Gogić i predsjednik Mjesne zajednice Pavino Polje Slobodan Leković.

Kada je Bošnjački poslanički klub, početkom decembra, podnio zahtjev da se na dnevni red Skupštine uvrsti i Rezolucija o genocidu u Šehovićima 1924, iz navedenih udruženja su hitno reagovali i podsjetili predsjednika parlamenta Mandića da su na usvajanje podnijeli Rezoluciju o genocidu nad Srbima Vraneša 1906. godine. ,,Ukoliko Skupština Crne Gore usvoji jednu, treba i drugu rezoluciju, ili da odbije obadvije”, naveli su u obraćanju Mandiću.

RTCG je očito, nakon odbijanja Skupštine krajem godine da uvrsti u dnevni red Rezoluciju o genocidu u Šahovićima, nastavila režiju istorije i nesuočavanje sa prošlošću.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

SPOJENI SUDOVI NASILJA U PARLAMENTU: Dalje nećeš moći

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

 

 

Krajem prošle nedjelje, u zgradi SO Budva, svjedočili smo¸novoj u nizu demonstracija fizičko-političkog nasilja u Crnoj Gori (vidjeti boks). Zavrtanje ruke oponentima, u doslovnom smislu, sve češće i intenzivnije postaje dominantan oblik odbrane i(li) nametanja vlastitih političkih stavova.

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo to što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

“Sram vas bilo muške kukavice, ulizice kriminalnih klanova”, obratila se političkim protivnicima Dragana Kažanegra Stanišić, odbornica novog saziva SO Budva, potpredsjednica Demokrata i, možda najbitnije u aktuelnom kontekstu, sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova. “Takve kao vi otresem pogledom kao prašinu sa cipela”.

Teško je pronaći dvije rečenice koje ljepše i preciznije odslikavaju aktuelni duh tolerancije, privrženost demokratskim standardima i nepokolebljivu odanost principima vladavine prava među predstavnicima ovdašnje političke elite.

U oštru  konkurenciju manifestacija duha nasija treba uvrstiti i ovonedjeljno obraćanje poslanika DPS Nikole Rakočevića. On je, u ime parlamentarne opozicije, najavio: “Sprječavamo redovan politički život u parlamentu, dok se ne počne poštovati Ustav koji je zgažen od parlamentarna većine. Samim tim nema ni usvajanja budžeta na sjednici parlamenta koja je zakazana za 21. januar“. Da se izbjegnu nedoumice, Rakočević precizira da nije riječ o bojkotu, već o naumu da se  spriječi održavanje sjednica Skupštine Crne Gore.  “Do kraja ovog mandata, dok god on trajao, crnogorska opozicija neće bojkotovati Skupštinu, jer je bojkotom prepuštamo parlamentarnoj većini koja je pokazala svoju neodgovornost u odnosu na građane. Same ih nećemo ostaviti u parlamentu.“

Ništa nije samoniklo. Opozicija je na demonstraciju nezadovoljstva silom  krenula  prije nepun mjesec, kada se parlamentarna većina odlučila da, suprotno proceduri i sopstvenoj praksi, skrati mandat jednoj sutkinji Ustavnog suda zaključujući da je ona ispunila uslov za odlazak u penziju. Dok je javnost pokušavala odgonetnuti motive te odluke, u pomoć je sa objašnjenjem priskočio Milan Knežević. “Da je protivno zakonu Dragana Đuranović ostala na funkciji sudije Ustavnog suda, jutros bi Zoran Lazović i Milivoje Katnić bili pušteni da se brane sa slobode”, kazao je predsjednik DNP, nakon što je u Ustavnom sudu izostao neophodni, četvrti, glas za usvajanje žalbe advokata dvojice uhapšenih , nekadašnjih visokih funkcionera tužilaštva i policije.  Istu argumentaciju kasnije smo našli i u saopštenjima Demokrata.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SPC I (NE)BAVLJENJE POLITIKOM: Zemaljsko je važnije carstvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mitropolit Joanikije je za rusko propagandističko glasilo RT Balka  9. januara ponovio svoje putinističke, anticrnogorske i antiukrajinske stavove. Na primjedbu novinarke da su već dvije godine istaknute crnogorske zastave na ogradi manastira   odgovorio da su to  “uradili ljudi sa Cetinja koji ne znaju šta rade“.  Istovremeno ne smetaju mu zastave Srbije, Republike Srpske i četnički barjaci po mnogim crkvama i manastirima u Crnoj Gori i širom regiona kao ni freske ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata

 

 

Prije četiri dana je javljeno da  su nepoznati počinioci oko 1.30 ujutro zapalili BMW tivatskog sveštenika Mijajla Backovića ispred porodične kuće u Tivtu. Vučićevski mediji u regionu javili su samo da je zapaljen auto bez navođenja luksuzne marke i modela.. Mitropolija crnogorsko – primorska (MCP)  je izdala saopštenje u kom se potencira da „zapaljeni automobil nije u vlasništvu sveštenika već mu je ustupljen od prijatelja na korišćenje posljednjih godina“. Radi se o luksuzuznom X6 modelu čija osnovna verzija, po zvaničnom katalogu predstavništva u Srbiji, košta 105 hiljada eura dok sa opremom ide i do 180 hiljada. Prema još nepotvrđenim informacijama, Backovićev BMW je kupljen u Rokšpedu 2021. godine za 120 hiljada i kasko je osiguran.

Nije nikakva tajna da, od kada se vrh Srpske crkve (SPC) opet integrisao u državno-bezbjedonosne strukture srbijanskih režima ogrezlih u korupciji i organizovanom kriminalu od 90-tih pa na dalje, mnogi arhijereji i politički istaknuti sveštenici kupaju se u luksuzu i izobilju. Ruska crkva (RPC) odavno služi kao uzor sa svojim episkopatom i patrijarhom koji su ujedno agenti državne bezbjednosti i žive u basnoslovnom bogatstvu i raskalašnosti. Postoje i izuzeci kao što je blaženopočivši patrijarh Pavle i još neki episkopi u regionu i među Rusima koji su živjeli kao istinski hrišćani.

MPC-ovo saopštenje o paljenju auta navodi da „ovaj metod napada sve podsjeća na prljavi trag kriminalnih bandi“. Osim „namjera zločinaca da naruše bezbjednost sveštenika, njegove žene i djece“ ovo, vjerovatno upozorenje, je označeno kao “duboko anti-crkveni čin.”

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo