Povežite se sa nama

INTERVJU

SRĐAN MILIĆ, PREDSJEDNIK SNP-A: Opozicija će praviti vladu

Objavljeno prije

na

SNP od predstojećih izbora očekuje da građani Crne Gore jasno i glasno iskažu svoju nedvosmislenu volju za preokretom ka poštenoj i naprednoj Crnoj Gori, kaže u razgovoru za Monitor Srđan Milić, predsjednik SNP. ,,Uvjereni smo da su i građani i država Crna Gora spremni za presudnu političku i građansku odluku, koja će nam omogućiti da iskoračimo iz živog pijeska u koji nas je survala korumpirana i nesposobna plutokratija”. MONITOR: Koji je to rezultat koji bi za Vas, kao predsjednika SNP, bio dobar, odnosno loš?
MILIĆ: Biće dobar svaki rezultat izbora koji bi prije svega nama samima – a potom i Evropi i svijetu – dokazao da smo zrelo demokratsko društvo koje kažnjava kriminal i bahatost, a vrednuje integritet, ideju i poštenje. Biće odlična svaka odluka naroda kojom Crna Gora dokazuje da nema podanički, nego građanski mentalitet. Pozdraviću svaki odnos snaga koji DPS šalje tamo gdje mu je odavno mjesto – u opoziciju. Bez demokratske i legitimne smjene sadašnje vlasti, nema i neće biti pomaka u izgradnji države napretka, socijalne pravde i poštovanja zakona, prava i vrijednosti svakoga građanina. Naročito je tu važno pitanje izlaznosti birača. Koristim svaku priliku da uputim poziv svim građanima Crne Gore da izađu na izbore, da iskažu svoj odnos prema režimu koji mu govori neistine, koji ga potcjenjuje, obmanjuje i osiromašuje.

MONITOR: Gdje vidite SNP u toj priči?
MILIĆ: Zli jezici bi rekli da se SNP nalazi u nezavidnoj situaciji pred ove izbore. To nije tačno! Dva su razloga za to. Prvo, u jednom dijelu opozicije misle da će do pobjede nad režimom doći tako što će oslabiti SNP. To je potpuno pogrešna teza, to je teza gubitnika. SNP i DPS su dva pola stvarnosti Crne Gore. Tako je bilo, i tako će i ostati. Ne zaboravite: SNP je autentična socijalistička partija, prava crnogorska ljevica. Bez toga se na političkom spektru ne može. Zato sam uvjeren da će SNP biti stožer nove vlade poštene i napredne Crne Gore.

Drugi razlog za ,,nezavidnu situaciju” je taktika režima: oni su se dosjetili da ne napadaju previše SNP, kao dio strategije da se opozicija zavadi i bavi sama sobom umjesto kriminalizovanom vlašću. Na svu sreću, svi moji kontakti s građanima govore mi da povjerenje naših birača ostaje čvrsto i nepokolebljivo. Ostaje mi samo da se nadam, da i naše kolege iz opozicije neće više nasjedati na tu prevarnu taktiku i ići naruku Đukanoviću i njegovim savjetnicima.

MONITOR: Koliko će predstojeći izbori biti regularni?
MILIĆ: I ovi izbori biće regularni onoliko koliko svi mi dozvolimo režimu da manipuliše i govori neistine. Primjećujem da je sve više inicijative građana koji dolaze u stranke i nevladine organizacije i slobodno i samouvjereno prijavljuju mahinacije, ucjene i podvale vlasti. To me raduje i to najbolje pokazuje da će nam od 14. oktobra svanuti. Strah je uvijek na ovim prostorima bio dominantan faktor izbornog opredjeljenja građana. Što manje straha, što više samopouzdanja i volje za promjenama – eto nama pobjede i stabilnog sistema koji će poštovati građane, pa će i oni poštovati sistem. Pozivam sve ljude koji znaju za bilo koju predizbornu mahinaciju vlasti da dođu u SNP i prijave to. Imaće naše povjerenje i zaštitu, imaće priliku da učine nešto za sebe, za svoju porodicu i za svoju državu.

MONITOR: Postoji li politički „prag tolerancije” i šta treba da se desi pa da opozicija donese zajednički stav o minimumu uslova koji moraju biti ispunjeni da bi izbori bili pošteni?
MILIĆ: O poštenim izborima, posebno na ovim prostorima, iluzorno je govoriti. Sa ovom i ovakvom vlašću koja u rukama drži državne resurse i zloupotrebljava ih, to je gotovo nemoguće. Podsjećam na brojne prigovore koje smo imali na proces organizovanja dosadašnjih izbora, ali još jednom podvlačim, očigledno je da vlast ne odustaje od manipulacija. Bez obzira na sve, od 14.oktobra DPS i SDP idu u opoziciju.

Kada je u pitanju, kako vi kažete „politički prag tolerancije”, mi insistiramo da se svakom građaninu omogući, da ukoliko ima biračko pravo, bude upisan u birački spisak, i svoju izbornu volju izrazi bez ucjena i pritisaka. Ne znam koliki je prag tolerancije ostalih opozicionih partija, ali se nadam da je i njima cilj sprečavanje zloupotreba i smjena ove vlasti. Mi smo uvijek za to da se sjedne za sto i čvrsto dogovore principi, od kojih se neće odustajati.

MONITOR: Da li je tačan utisak da u predstojećoj izbornoj utakmici SNP drži „odškrinuta vrata” i prema današnjoj opoziciji i prema poziciji?
MILIĆ: Taj utisak je potpuno pogrešan. Mi smo vrata ka drugim opozicionim strankama širom otvorili, a ona druga nikad nijesu ni postojala. Neće ni sjutra. SNP će sigurno biti u novoj vladi Crne Gore i tu vladu će, osim nas, sačinjavati i drugi najistaknutiji pripadnici sadašnje opozicije.

MONITOR: Šta je to što bi trebalo da bude vaš najjači adut pred biračima?
MILIĆ: Naš najjači adut pred biračima su časni i pošteni ljudi koji čine SNP i uzvišeni ciljevi za koje se zalažemo. Sve godine našeg postojanja i političke borbe sa ovom i ovakvom vlašću, učinile su da budemo još odlučniji da u Crnoj Gori mora doći do promjena. Mnogi su pokušavali da oslabe i sa političke scene uklone SNP, ali kako vidite to im nije uspjelo, niti će uspjeti.

MONITOR: Kako odgovoriti na pokušaj vlasti da pred izbore ponovi referendumsku kampanju prijeteći opozicijom koja će, navodno, dovesti u pitanje crnogorsku državnost?
MILIĆ: Takav naum režima vrijeđa. Kako možete biti partija u Crnoj Gori, učestvovati na izborima te države i imati naum da dovedete u pitanje njenu državnost? To je besmisleno i nama to ne pada na pamet.

Režim će, naravno, opet pokušati da zavadi pa da vlada, ali to je anticivilizacijsko i antievropsko ponašanje. To je razgrađivanje društva, to je izazivanje opasnih podjela, neodgovorno i zlo činjenje. Valjda nam je svima stalo da građane integrišemo, pomirimo i dovedemo u jedan skladan i harmoničan odnos države prema svim njenim stanovnicima. Ali ne. Režim se prema nekim pitanjima odnosi po sistemu – što gore, to bolje. A dokle će to tako? I da li će nam ikakvog dobra donijeti? Naravno da ne.

MONITOR: Mogu li nedavna unutarpartijska trvenja u SNP-u vezana za odnose sa Demokratskim front biti prepreka vašoj postizbornoj saradnji?
MILIĆ: Građani očekuju od nas da načinimo presudne korake u izgradnji Crne Gore kao pravne države, društva socijalne pravde i domovine svih njenih građana i nacija. Ko to ne prepozna, nije dorastao ovom istorijskom trenutku. Narod je jedini i vječni gospodar Crne Gore. Jasno je to i gospodinu Lekiću i meni. Budite sigurni u to.

MONITOR: Šta bi Crnoj Gori donio ostanak na vlasti DPSDP koalicije, a šta njihov prelazak u opoziciju?
MILIĆ: Ono prvo bi donijelo beznađe i potpuno urušavanje Crne Gore. Ovo drugo je realnost od 14. oktobra.

Crna Gora se nalazi u izuzetno teškoj socijalno-ekonomskoj situaciji, njene institucije se nalaze pod kontrolom vladajućih partijskih elita, kod DPS/SDP koalicije nema političke volje za obračun sa organizovanim kriminalom i korupcijom. Dakle, potpuno je jasno da će aktuelna vlast zbog ovakve stvarnosti na predstojećim izborima biti kažnjena.

Ubijeđen sam da su građani željni promjena i da će ovoga puta njihov izbor biti dominantno SNP Crne Gore, koja će biti okosnica nove vlasti i koja nudi realan program za boljitak Crne Gore i njenih građana.

MONITOR: Mislite li da Brisel favorizuje aktuelnu vlast?
MILIĆ: Već sam rekao da kod aktuelne vlasti apsolutno nema političke volje da se rješavaju krucijalni problemi crnogorskog društva. Toga su svjesni i u Briselu, i oni to i saopštavaju kroz svoje godišnje izvještaje o napretku. Stoga, ne mislim da Brisel favorizuje aktuelnu vlast. Nakon 14. oktobra stvorićemo dobar, jak, kompaktan i kompetentan tim, koji će Crnu Goru uvesti u evropsku porodicu naroda, kao pravedno, napredno, pošteno i poštovano društvo.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

INTERVJU

GORAN ĐUROVIĆ, DIREKTOR MEDIA CENTRA: Neophodna veća odgovornost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početak procesa profesionalizacije institucija ne obećava jer se na većinu rukovodnih pozicija dovode osobe koje nemaju neophodna znanja, vještine, iskustvo a kojima je jedina preporuka bliskost partijama na vlasti

 

MONITOR: Skupština Crne Gore imenovala je devet novih članova Savjeta RTCG. Može li novi sastav Savjeta donijeti promjene RTCG bez sistemskih promjena?

ĐUROVIĆ: Koliko će novi Savjet RTCG biti efikasan i da li će imati integritet, pokazaće prvi mjeseci njihovog mandata. Pošteno je dati priliku novom Savjetu da svojim djelima pokažu koliko znaju i koliko mogu. Promjene u RTCG su moguće i isključivo zavise od ključnog upravljačkog tijela a to je Savjet. Ukoliko i ovaj Savjet počne da traži opravdanja i izgovore da nemaju nadležnosti, kao što su to pojašnjavali članovi prethodnog Savjeta, građani mogu odmah da znaju da od suštinskih promjena nema ništa. Naravno, i novom Savjetu biće lakše da izvrši neophodne promjene ukoliko sve institucije u Crnoj Gori budu krenule u proces profesionalizacije koji podrazumijeva veću odgovornost za rezultate rada i promjene rukovodilaca koji ne isporučuju rezultate. Početak procesa profesionalizacije institucija ne obećava jer se na većinu rukovodnih pozicija dovode osobe koje nemaju neophodna znanja, vještine, iskustvo a kojima je jedina preporuka bliskost partijama na vlasti.

MONITOR: Šta je u ovoj situaciji potrebno da bi se transformacija RTCG u javni servis omogućila?

ĐUROVIĆ: Da bi počeo proces transformacije RTCG, neophodno je da Savjet izabere za generalnog direktora osobu koja ima menadžersko iskustvo, poznavanje rada medija i koja nije pod uticajem političkih partija ili bilo kojih drugih interesnih grupa. Savjet prema zakonu ima uticaj i kontrolu nad radom generalnog direktora ali ne i nižih nivoa menadžmenta. Savjet može zahtijevati i usloviti ugovorom novog generalnog direktora da svoj radni odnos veže za ostvarene rezultate. Jedan od ključnih rezultata čije ostvarenje može biti predviđeno ugovorom sa generalnom direktrom je rok do kojeg će TVCG biti prva po povjerenju građana. Prema godišnjim istraživanjima koje sprovodi sama RTCG, povjerenje građana danas je na nivou iz 2012. i dramatično je pogoršano od juna 2018. kada je generalni direktor postao Božidar Šundić (umjesto nezakonito smijenjene Andrijane Kadije).

Takođe, neophodno je da bude promijenjen kompletan menadžment i svi rukovodioci organizacionih jedinica a na njihova mjesta imenovani najsposobniji iz RTCG, a ako je potrebno, ne treba izbjeći i dovođenje neophodnih kadrova koji nisu do sada radili u javnom servisu. Neophodna je promjena Stauta i drugih opštih akata kako bi se dodatno precizirala i povećala transparanetnost procesa zapošljavanja u RTCG. Neophhodna je izrada strateškog plana razvoja RTCG… Novi Savjet RTCG, za razliku od prethodnog, mora natjerati generalnog direktora da sprovodi Odluku Savjeta o normama novinara a da one koji ne ispunjavaju normu proglasi tehnološkim viškom ili ih angažuje u eventulanim novim kanalima.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

EMIR HABUL, NOVINAR IZ SARAJEVA: Šta učiniti s prošlošću

Objavljeno prije

na

Objavio:

Haški tribunal je u suštini ispunio svoju misiju. Brojne kritičare na rad Tribunala iz nevladinog sektora i među Bošnjacima pitam: šta bi bilo da nije  osnovan Međunarodni sud za ratne zločine? Ko bi sudio ratnim zločincima? I da li bi se istina o zločinima počinjenim u BiH ikada nepristrasno utvrdila

 

MONITOR: Ratku Mladiću je potvrđena prvostepena presuda iz 2017. godine. Odbijene su sve žalbe, i Tužilaštva i Mladićeve odbrane. Kako ocjenjujete ovaj događaj?

HABUL: Ovim povodom mogao bih varirati rečenicu koju je CNN plasirao povodom Mladićevog hapšenja u maju 2011, samo što je riječ hapšenje zamijenjena pojmom presuda: „Žrtvama rata u Bosni presuda je pružila izvjestan osjećaj da je ta knjiga najzad zatvorena“. Potvrđivanje prvostepene presude i doživotne robije pokazuje da je pravda stigla do vrha komandnog lanca.

Gledajući ovog generala kojem je sudski potvrđen epitet ratni zločinac,  pitam se gdje nestade sva ona arogancija. Mladića sam imao prilike sresti uživo na jednoj pres konferenciji na sarajevskom aerodromu u proljeće 1994. Svaka njegova riječ i gesta bila je nabijena arogancijom, a izgovorena riječ tvrda i prijeka. Pucao je od samopuzdanja, kao i prilikom zauzimanja Srebrenice 11. jula 1995, kada je „srpskom narodu poklonio oslobođenu Srebrenicu“. I gledam ga 8. juna u vrijeme izricanja presude i njegovih suznih očiju. To su potpuno dva čovjeka. On vjerovatno još nije svjestan šta ga snašlo, uvjeren da je prav-zdrav. Slavenka Drakulić u eseju u Jutarnjem listu piše da je pogrešno nazivati Mladića monstrumom ili pridavati mu neke psihijatrijske kvalifikacije. Referirajući se na Hanu Arent i njenu čuvenu knjigu „Banalnost zla“, Drakulić zaključuje da je i Mladić još uvijek uvjeren da je „samo radio svoj posao“. Biće korisno pročitati cijelu presudu i šta je vojska kojom je komandovao Mladić uradila ne samo u Srebrenici već i u Prijedoru (tri logora), Kotor Varoši, Vlasenici, Foči, Višegradu…

MONITOR: Dok je potvrda prvostepene presude Mladiću očekivana, iznenađenje je da je predsjednica Žalbenog vijeća iz Zambije Priska Matimba Njambe, ne samo izdvojila svoje mišljenje i tražila ponovno suđenje već se suprotstavila i kvalifikacijama o genocidu.

HABUL: Ponašanje predsjedavajuće Žalbenog vijeća ocijenjeno je kao skandalozno. Ona je bila u kontri u devet od deset tačaka. Saglasila se samo sa inkriminacijom uzimanja talaca i njihovog vezivanja za stubove dalekovoda čime je Mladić ponizio vojnike UN-a, što mu Francuzi a posebno predsjednik Širak, nikada nisu oprostili. Sličan stav sudija Njamba je pokazala i prilikom izricanja presude u suđenjima za Srebrenicu u kojima je presuđen genocid. U Sarajevu se među predstavnicima raznih udruženja  strahovalo – pošto se u danima pred izricanje presude na web portalima pojavio tekst američkog novinara – da bi vraćanje procesa Mladiću na ponovno suđenje imalo efekat aboliranja. To bi značilo da se sve vraća iz početka, ponovo izvođenje dokaznog postupka, dovođenje svjedoka, mjeseci i godine sudskih dana… Prognozu takvog ishoda lako je zamisliti: proces se ne bi okončao, presuda bi izostala što bi bila nagrada za počinjenje zločine. Srećom, stavovi ostalih sudija u Vijeću su spriječili takav rasplet. Presuda je donešena. Koliko je ona pravična, uvijek je otvoreno pitanje. Međutim, jako je važno da je donešena uprkos onoj čuvenoj rečenici iz Maestra i Margarite: „Nema pravde, vladaju samo zakoni“.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, ANALITIČAR:  Nema promjena uz iste matrice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako nagrade i nagrađeni budu projektovani po ideološkoj ili partijskoj matrici, a ne strukovnoj , onda smo jako malo ili gotovo ništa uradili sa očekivanim promjenama nakon 30. avgusta prošle godine

 

MONITOR: Ove sedmice najavljeno je da postoji većina za usvajanje budžeta, sa kojim se kasni više mjeseci. Iako je od početka bilo jasno da nova Vlada neće biti stabilna, odavno se govori o njenoj rekonstruciji, a sada i o novim izborima. Šta to sve znači za crnogorsko društvo i kako vidite dalji ishod ovih procesa?   

JANJUŠEVIĆ: Sva ova dešavanja oko usvajanja budžeta, trvenja unutar parlamentarne većine i Vlade, priča oko rekonstrukcije Vlade poslije šest mjeseci njenog formiranja, govori samo o činjenici da mi prolazimo porođajne bolove demokratije poslije 30 godina simuliranja višestranačja i demokratičnosti. To svakako znači da kao građansko društvo izuzetno sporo sazrijevamo, da je taj plemenski korijen veoma dubok i da su ostaci te svijesti jako prisutni i vidljivi. Sigurno će biti potrebna minimum dva izborna ciklusa da se ustabilimo i konsolidujemo kao demokratija koja će biti servis građana a ne partija.

MONITOR: Prethodne sedmice izabran je novi mitropolit MPC.  Kako vidite događaje koji su prethodili tom izboru, kao i sam doček mitropolita? Da li je dio nove parlamentarne većine, ali i Vlade, u neprimjerenom odnosu sa  SPC u Crnoj Gori, ali i Beogradom,  i šta su posljedice toga?

JANJUŠEVIĆ: Crkva se već duži vremenski period, gotovo 30 godina, svojevoljno ili ne, nalazi u političkom kontekstu, a pogotovo od usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, krajem 2019. Crkva je takođe imala presudan uticaj u parlamentarnim izborima avgusta 2020. Sve to govori da je ona i dalje akter političkih odnosa Vlade i parlamentarne većine, opet možda ne toliko svojim voljom koliko političkom i partijskom inercijom, pogotovo onih subjekata koje je doživljavaju kao nesporan autoritet i čiju bi naklonost željeli da imaju ubuduće. Sve to pomalo baca sjenku na ustavni koncept našeg društva kao građanskog, prije svega. Iskreno vjerujem da će demokratski procesi u Crnoj Gori posložiti sve subjekte u društvu onako kako je Ustav definisao, a to je da su crkva i država odvojeni i da građanski koncept ove države ne smije biti upitan nijednog trenutka.

MONITOR: Da li je crnogorsko društvo od avgusta prošle godine i pada DPS-a, dodatno podijeljeno i zašto? 

JANJUŠEVIĆ: Crna Gora je i dalje podijeljeno društvo iz razloga što se podjele doživljavaju kao odličan instrument za homogenizaciju biračkog tijela, pogotovo u situaciji kada nova vlast otežano funkcioniše i usporenom dinamikom demontira prethodni sistem.

U tom prostoru prethodna vlast, a sadašnja opozicija vidi šansu da se  očuva i homogenizuje kroz identitetska pitanja i produbljivanje podjela kao neko ko ima monopol nad suverenitetom države i tekovinama 21. maja. Nova vlast mora da shvati da je ona generator svih procesa koji su aktuelni u društvu između ostalih i onoga što se zove nacionalno pomirenje. Kako je prethodna vlast radila na produbljavanju podjela, tako bi ova vlast trebala da radi na njihovom prevazilaženju.

MONITOR: Kako vidite neka nova imenovanja, poput izbora Bećira Vukovića za predsjednika Žirija    Trinaestojulske nagrade, ali i kadrovanja nove vasti po dubini? 

JANJUŠEVIĆ: Ako nagrade i nagrađeni budu projektvani po ideološkoj ili partijskoj matrici, a ne strukovnoj , onda smo jako malo iili gotovo ništa uradili sa očekivanim promjenama nakon 30. avgusta prošle godine. Sva kadrovanja od izglasavanja Vlade početkom decembra prošle godine, govore o tome koliko je svako različito vidio koncept rada nove Vlade, od mandatara, parlamentarne većine, nevladinih organizacija, crkve, analitičara medija isl. To samo govori o velikim očekivanjima nakon parlamentarnih izbora, koja se manifestuju kroz razočarenja u kadrovskom pogledu kad je dinamika reformi znatno usporenija od očekivane.

 MONITOR: U posljednjem dokumentu Evropske komisije u kom se mjeri napredak Crne Gore na poljima organizovanog kriminala i korupcije, nijesu konstatovani pomaci, a između ostalog nova vlast kritikovana je jer nije postavila ni šefove i članove radih tijela za ta poglavlja.  Da li je nova vlast na tim poljima mogla uraditi više, bez obzira na zarobljenost institucija te tridesedogodišnje nasljeđe DPS-a?

JANJUŠEVIĆ: Novoj vlasti su definitivno bile svezane ruke u borbi sa korupcijom i organizovanim kriminalom, što govori o trideset godina vladavine jedne iste dominantne strukture u kojoj je kriminal i korupcija srastao sa državom i gotovo progutao sve institucije sistema. E, sad je pitanje koliko se moglo i da li se moglo više i bolje. Prvo je politički pristup i koncept tom problemu, jer  sve tri grupacije iz vladajuće koalicije nijesu jednako vidjele kako treba prići tom problemu, drugo je pitanje da li smo imali stručne i profesionalne ljude koji su mogli da odgovore tim zadacima koji su izuzetno kompleksni. Mislim da su se u ovom polju morala tražiti i konsultovati pozitivna međunarodna iskustva i prakse od Italije, Amerike, Hong Konga, Singapura, itd.

MONITOR: A na drugim poljima? Vaša organizacija uključena je u proces  izbornih reformi. Kako taj proces teče u parlamentu koji je u nekoj vrsti konstantne političke krize?

JANJUŠEVIĆ: Mi kao organizacija u prethodnom periodu  nikada se nijesmo kandidovali za učešće u radu skupštinskih tijela koja su dosad pokazala jednu lošu praksu, a to je da poslije rada svih stručnih tijela na izmjenama izbornog zakonodavstva, naš izborni proces je bio gori od onog kojeg smo željeli da mijenjamo i unapređujemo. Što će reći da smo imali jednu simulaciju reformi i unapređenja izbornog zakonodavstva, od strane prethodne vlasti. Sada kada je vlast promijenjena prvi put na izborima, želimo da damo svoj doprinos, vjerujući da će postojati istinski politički konsenzus svih parlamentarnih  subjekata o neophodnosti unapređenja izbornog zakonodavstva, kojeg nije bilo u proteklih 30 godina. Isto tako vidimo bojazan da se takva praksa nastavi jer većinski dio opozicije bojkotuje rad parlamenta kao i skupštinskih radnih tijela.

MONITOR: Kako vidite procese unutar opozicije? Može li se očekivati reforma najveće opozicione partije, nekadašnje vlasti, dok je na njenom čelu predsjednik Milo Đukanović, i koliko je ta reforma važna za ozdravljenje cjelokupnog društva?

JANJUŠEVIĆ: Tu je situacija jako interesantna. Kada govorimo o DPS-u imamo jednu konstantu da DPS svoju monolitnost i homogenost postiže zahvaljujući predsjedniku partije i države. Sa druge strane taj pristup dobrim dijelom koči unutarstranačke reforme za koje su svjesni da moraju otpočeti, kao i slabi koalicioni potencijal ove partije, upravo zbog takve pozicije. Ove okolnosti  me podsjećaju na nekadašnji SNP koji je gradio svoju snagu i homogenost zahvaljujući lojalnosti prema Slobodanu Miloševiću, a što mu je značajno slabilo koalicioni kapacitet. Kad su napravili otklon od Slobodana Miloševića značajno su podigli koalicioni potencijal ali i otvorili frakcije i „struje“ u stranci. Isto to očekuje i DPS u susret narednim parlamentarnim izborima. Da li će ući u suštinske reforme bez gospodina Đukanovića i otvoriti koalicioni kapacitet prema partijama iz vlasti kojima se  obraćaju od izbora u Nikšiću i Herceg Novom, ili će ostati na simuliranim reformama i autokratskom modelu vođenja partije, ostaje da se vidi.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo