Povežite se sa nama

INTERVJU

SRĐAN MILIĆ, PREDSJEDNIK SNP-A: Opozicija će praviti vladu

Objavljeno prije

na

SNP od predstojećih izbora očekuje da građani Crne Gore jasno i glasno iskažu svoju nedvosmislenu volju za preokretom ka poštenoj i naprednoj Crnoj Gori, kaže u razgovoru za Monitor Srđan Milić, predsjednik SNP. ,,Uvjereni smo da su i građani i država Crna Gora spremni za presudnu političku i građansku odluku, koja će nam omogućiti da iskoračimo iz živog pijeska u koji nas je survala korumpirana i nesposobna plutokratija”. MONITOR: Koji je to rezultat koji bi za Vas, kao predsjednika SNP, bio dobar, odnosno loš?
MILIĆ: Biće dobar svaki rezultat izbora koji bi prije svega nama samima – a potom i Evropi i svijetu – dokazao da smo zrelo demokratsko društvo koje kažnjava kriminal i bahatost, a vrednuje integritet, ideju i poštenje. Biće odlična svaka odluka naroda kojom Crna Gora dokazuje da nema podanički, nego građanski mentalitet. Pozdraviću svaki odnos snaga koji DPS šalje tamo gdje mu je odavno mjesto – u opoziciju. Bez demokratske i legitimne smjene sadašnje vlasti, nema i neće biti pomaka u izgradnji države napretka, socijalne pravde i poštovanja zakona, prava i vrijednosti svakoga građanina. Naročito je tu važno pitanje izlaznosti birača. Koristim svaku priliku da uputim poziv svim građanima Crne Gore da izađu na izbore, da iskažu svoj odnos prema režimu koji mu govori neistine, koji ga potcjenjuje, obmanjuje i osiromašuje.

MONITOR: Gdje vidite SNP u toj priči?
MILIĆ: Zli jezici bi rekli da se SNP nalazi u nezavidnoj situaciji pred ove izbore. To nije tačno! Dva su razloga za to. Prvo, u jednom dijelu opozicije misle da će do pobjede nad režimom doći tako što će oslabiti SNP. To je potpuno pogrešna teza, to je teza gubitnika. SNP i DPS su dva pola stvarnosti Crne Gore. Tako je bilo, i tako će i ostati. Ne zaboravite: SNP je autentična socijalistička partija, prava crnogorska ljevica. Bez toga se na političkom spektru ne može. Zato sam uvjeren da će SNP biti stožer nove vlade poštene i napredne Crne Gore.

Drugi razlog za ,,nezavidnu situaciju” je taktika režima: oni su se dosjetili da ne napadaju previše SNP, kao dio strategije da se opozicija zavadi i bavi sama sobom umjesto kriminalizovanom vlašću. Na svu sreću, svi moji kontakti s građanima govore mi da povjerenje naših birača ostaje čvrsto i nepokolebljivo. Ostaje mi samo da se nadam, da i naše kolege iz opozicije neće više nasjedati na tu prevarnu taktiku i ići naruku Đukanoviću i njegovim savjetnicima.

MONITOR: Koliko će predstojeći izbori biti regularni?
MILIĆ: I ovi izbori biće regularni onoliko koliko svi mi dozvolimo režimu da manipuliše i govori neistine. Primjećujem da je sve više inicijative građana koji dolaze u stranke i nevladine organizacije i slobodno i samouvjereno prijavljuju mahinacije, ucjene i podvale vlasti. To me raduje i to najbolje pokazuje da će nam od 14. oktobra svanuti. Strah je uvijek na ovim prostorima bio dominantan faktor izbornog opredjeljenja građana. Što manje straha, što više samopouzdanja i volje za promjenama – eto nama pobjede i stabilnog sistema koji će poštovati građane, pa će i oni poštovati sistem. Pozivam sve ljude koji znaju za bilo koju predizbornu mahinaciju vlasti da dođu u SNP i prijave to. Imaće naše povjerenje i zaštitu, imaće priliku da učine nešto za sebe, za svoju porodicu i za svoju državu.

MONITOR: Postoji li politički „prag tolerancije” i šta treba da se desi pa da opozicija donese zajednički stav o minimumu uslova koji moraju biti ispunjeni da bi izbori bili pošteni?
MILIĆ: O poštenim izborima, posebno na ovim prostorima, iluzorno je govoriti. Sa ovom i ovakvom vlašću koja u rukama drži državne resurse i zloupotrebljava ih, to je gotovo nemoguće. Podsjećam na brojne prigovore koje smo imali na proces organizovanja dosadašnjih izbora, ali još jednom podvlačim, očigledno je da vlast ne odustaje od manipulacija. Bez obzira na sve, od 14.oktobra DPS i SDP idu u opoziciju.

Kada je u pitanju, kako vi kažete „politički prag tolerancije”, mi insistiramo da se svakom građaninu omogući, da ukoliko ima biračko pravo, bude upisan u birački spisak, i svoju izbornu volju izrazi bez ucjena i pritisaka. Ne znam koliki je prag tolerancije ostalih opozicionih partija, ali se nadam da je i njima cilj sprečavanje zloupotreba i smjena ove vlasti. Mi smo uvijek za to da se sjedne za sto i čvrsto dogovore principi, od kojih se neće odustajati.

MONITOR: Da li je tačan utisak da u predstojećoj izbornoj utakmici SNP drži „odškrinuta vrata” i prema današnjoj opoziciji i prema poziciji?
MILIĆ: Taj utisak je potpuno pogrešan. Mi smo vrata ka drugim opozicionim strankama širom otvorili, a ona druga nikad nijesu ni postojala. Neće ni sjutra. SNP će sigurno biti u novoj vladi Crne Gore i tu vladu će, osim nas, sačinjavati i drugi najistaknutiji pripadnici sadašnje opozicije.

MONITOR: Šta je to što bi trebalo da bude vaš najjači adut pred biračima?
MILIĆ: Naš najjači adut pred biračima su časni i pošteni ljudi koji čine SNP i uzvišeni ciljevi za koje se zalažemo. Sve godine našeg postojanja i političke borbe sa ovom i ovakvom vlašću, učinile su da budemo još odlučniji da u Crnoj Gori mora doći do promjena. Mnogi su pokušavali da oslabe i sa političke scene uklone SNP, ali kako vidite to im nije uspjelo, niti će uspjeti.

MONITOR: Kako odgovoriti na pokušaj vlasti da pred izbore ponovi referendumsku kampanju prijeteći opozicijom koja će, navodno, dovesti u pitanje crnogorsku državnost?
MILIĆ: Takav naum režima vrijeđa. Kako možete biti partija u Crnoj Gori, učestvovati na izborima te države i imati naum da dovedete u pitanje njenu državnost? To je besmisleno i nama to ne pada na pamet.

Režim će, naravno, opet pokušati da zavadi pa da vlada, ali to je anticivilizacijsko i antievropsko ponašanje. To je razgrađivanje društva, to je izazivanje opasnih podjela, neodgovorno i zlo činjenje. Valjda nam je svima stalo da građane integrišemo, pomirimo i dovedemo u jedan skladan i harmoničan odnos države prema svim njenim stanovnicima. Ali ne. Režim se prema nekim pitanjima odnosi po sistemu – što gore, to bolje. A dokle će to tako? I da li će nam ikakvog dobra donijeti? Naravno da ne.

MONITOR: Mogu li nedavna unutarpartijska trvenja u SNP-u vezana za odnose sa Demokratskim front biti prepreka vašoj postizbornoj saradnji?
MILIĆ: Građani očekuju od nas da načinimo presudne korake u izgradnji Crne Gore kao pravne države, društva socijalne pravde i domovine svih njenih građana i nacija. Ko to ne prepozna, nije dorastao ovom istorijskom trenutku. Narod je jedini i vječni gospodar Crne Gore. Jasno je to i gospodinu Lekiću i meni. Budite sigurni u to.

MONITOR: Šta bi Crnoj Gori donio ostanak na vlasti DPSDP koalicije, a šta njihov prelazak u opoziciju?
MILIĆ: Ono prvo bi donijelo beznađe i potpuno urušavanje Crne Gore. Ovo drugo je realnost od 14. oktobra.

Crna Gora se nalazi u izuzetno teškoj socijalno-ekonomskoj situaciji, njene institucije se nalaze pod kontrolom vladajućih partijskih elita, kod DPS/SDP koalicije nema političke volje za obračun sa organizovanim kriminalom i korupcijom. Dakle, potpuno je jasno da će aktuelna vlast zbog ovakve stvarnosti na predstojećim izborima biti kažnjena.

Ubijeđen sam da su građani željni promjena i da će ovoga puta njihov izbor biti dominantno SNP Crne Gore, koja će biti okosnica nove vlasti i koja nudi realan program za boljitak Crne Gore i njenih građana.

MONITOR: Mislite li da Brisel favorizuje aktuelnu vlast?
MILIĆ: Već sam rekao da kod aktuelne vlasti apsolutno nema političke volje da se rješavaju krucijalni problemi crnogorskog društva. Toga su svjesni i u Briselu, i oni to i saopštavaju kroz svoje godišnje izvještaje o napretku. Stoga, ne mislim da Brisel favorizuje aktuelnu vlast. Nakon 14. oktobra stvorićemo dobar, jak, kompaktan i kompetentan tim, koji će Crnu Goru uvesti u evropsku porodicu naroda, kao pravedno, napredno, pošteno i poštovano društvo.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

INTERVJU

RATKA JOVANOVIĆ – VUKOTIĆ, NOVINARKA: Potpis dajem, uspjehu se ne nadam

Objavljeno prije

na

Objavio:

O projektu manjinske vlade znam samo ono što piše u novinama, na osnovu toga ,,potpis dajem, uspjehu se ne nadam”. Citirala sam Lalića, zato što ni prije ni poslije njega niko nije uspio da toliko pronikne u dubinu crnogorskih podjela i težinu njihovih posljedica u prelomnim vremenima…

 

 

MONITOR:  Kako vidite predlog građanskog pokreta URA o formiranju manjinske vlade bez DPS-a i DF-a?

 JOVANOVIĆ – VUKOTIĆ: Jasno je da manjinska vlada nije optimalno nego iznuđeno rješenje, pokušaj da se izborom – uslovno rečeno – manjeg zla zaustavi nepodnošljivo mrcvarenje Crne Gore i svih nas u njoj.

Premijer Zdravko Krivokapić ili nije htio ili nije umio da ispuni obaveze preuzete Sporazumom lidera tri pobjedničke koalicije. Jedino što mu je pošlo za rukom jeste da održi obećanje dato njegovoj crkvi i njenim vjernicima, i to po cijenu raspirivanja podjela koje je izazvao bivši režim.

Evrope  i većih plata premijer se sjetio tek kad je izgubio podršku poslanika i povjerenje birača, nakon višemjesečne uzajamne blokade izvršne i zakonodavne vlasti.

Alternativa predlogu URA-e mogu biti samo novi izbori. Pošto je sasvim izvjesno da će oni donijeti stare rezultate, jedini izlaz i tada će biti – manjinska vlada…

MONITOR: A je li taj prijedlog realan? Demokrate su se već izjasnile da neće dati podršku manjinskoj vladi.

JOVANOVIĆ -VUKOTIĆ:   Demokrate neće dati podršku ni ulasku FK Zeta u Premijer ligu ako taj projekat predloži Dritan Abazović. Njihov animozitet prema lideru URA-e više je za medicinsku nego za političku analizu. Žali bože partije koja je do ulaska u vlast bila vjesnik moderne Crne Gore…

O projektu manjinske vlade znam samo ono što piše u novinama, na osnovu toga ,,potpis dajem, uspjehu se ne nadam”. Citirala sam Lalića, zato što ni prije ni poslije njega niko nije uspio da toliko pronikne u dubinu crnogorskih podjela i težinu njihovih posljedica u prelomnim vremenima…

Činjenica da URA nikad nije igrala na kartu podjela, da je nacionalne strasti stišavala čak i na svoju štetu, da građanska Crna Gora jeste svrha njenog postojanja, preporučuje tu partiju kao okosnicu projekta manjinske vlade.

To što podrška URA-i ne prelazi desetak posto ne znači da njen kurs nije ispravan. Nijesu devedesetih ni ideje liberala, monitorovaca i esdepeovaca imale više pristalica, a danas najmanje dvije trećine Crne Gore podržavaju njen demokratski evropski put…

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

Dr TVRTKO JAKOVINA, ISTORIČAR, FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA ZAGREB: Što je više nacionalizma, to je više izjedanja nacionalnog tkiva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kada bismo znali kako graditi vlastitu sigurnosnu, razvojnu, obrazovnu politiku unutar EU, kako mi možemo pomoći EU da ojača europske vrijednosti, bili bismo korisni svima

 

MONITOR: Kao istoričar koji se posebno bavi 20. vijekom, koje biste momentume izdvojili kao one na koje bi građanke i građani Hrvatske trebalo danas da se oslanjaju kada razmišljaju o boljoj budućnosti?

JAKOVINA: Ja bih birao istinu ili barem najviše što dobra historiografija može učiniti. Svaki istraživač treba biti pošten i navesti koje su njegove vrijednosti kada piše, a ne praviti se da klerikalizam ili nacionalizam nisu ideologije ili da su prihvatljive, kako bi se u Hrvatskoj reklo, „državotvorne“. Što je više nacionalizma, to je više izjedanja nacionalnog tkiva. Hrvatska je jedan od školskih primjera kako se to ne bi trebalo raditi, kada govorite o prošlosti, onda birate samo negativno, namjerno se forsiraju samo loša, jalova zbivanja iz prošlosti. Ne znači to da se treba zaboravljati ili prešutjeti ono što je bilo loše. Takvi su događaji obično zanimljiviji za istraživanje, ali ako namjerno stvarate samo negativan niz, onda nemate volju niti želju da se stvari ikada pomaknu. Primjerice, ja bih volio da se barem jednako onoliko puta koliko su spomenuta ratna epizoda Crnogoraca kod Dubrovnika, navede i da je arhitekt iz Trogira Slade gradio brojne reprezentativne zgrade na Cetinju, da je Baltazar Bogišić stvarao zakonodavstvo Kneževine, da je biskup Strossmayer bio u dobrim odnosima s knjazom Nikolom, da je Veljko Bulajić crnogorski, koliko i hrvatski, da je isto s Dimitrijem Popovićem, da je u Zagrebu desetljećima profesor bio Dragan Lalović… Pa to su valjda primjeri koje treba naglasiti, ako cilj nije novi rat.

Ako će instrukcije za politiku i suživot dolaziti iz Ostroga ili ćete inzistirati da je Miro Barešić, koji je bio razlogom zašto je Švedska donijela svoj prvi antiteroristički zakon, točka slavlja, onda želite sukob.

MONITOR: Prema najnovijem popisu iz 2021, Hrvatska je manja za 400.000 stanovnika. To je premijer Andrej Plenković protumačio kao rezultat negativnog prirodnog priraštaja. Postoji li korelacija između politike restriktivnog nacionalizma zatvorenih društava, relativnog siromaštva i gubljenja stanovništva?

JAKOVINA: Premijer Plenković rezultate popisa komentirao je poput birokrata, bez političke i povijesne odgovornosti, bez traga državništva. Čudi to, jer su pripreme na „loše“ vijesti s popisom krenule davno. Pojavio se najprije niz paničnih tekstova novinara navezanih na Katoličku crkvu, kako tobože unuci namjerno popisuju svoje djedove i bake kao ateiste, pa tako smanjuju broj katolika. Kako su Crkvi bliski novinari to saznali, ostalo je nejasno, jer sve do danas tih podataka nema. Iz onoga što se do sada pojavilo, pad broja stanovnika za 9.25 posto u 10 godina. Kolega iz Zadra Sven Marcelić pokazao je da je tamo gdje je najveći pad broja stanovnika, najviše glasača najdesnijih opcija. Najmanji je pad uz obalu i oko Zagreba. Postavlja to jedno drugo pitanje: izborne jedinice trebale bi se korigirati, jer već i do sada su Slavonci birali s manje glasova saborske zastupnike. To bi moglo djelovati i na političku scenu, no kako je ipak riječ o hrvatskim sudovima i HDZ-u, ne očekujem korekciju.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

MARKO VIDOJKOVIĆ, PISAC: Ljudi nisu svjesni kakav je život nas koji smo u prvom rovu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Knjiga će nadživjeti i svoje junake, i nas, i ova vremena. Ostaće zauvijek kao spomenik dobu u kom smo bili gori čak nego i u vrijeme Slobodana Miloševića

 

MONITOR: Direktan ste očevidac događaja i jedna od najaktivnijih javnih ličnosti u Srbiji… Kakva je bila 2021. u Srbiji što se tiče politike i kulture?

VIDOJKOVIĆ: Da počnemo od kulture, pošto je nepostojeća. Zadnja rupa na bilo čijoj svirali, a kamoli ove vlasti. Sam kraj godine je obeležio kulturni skandal u kome je Jelena Trivan poništila konkurs Kulturnog centra Srbije koji je odobrio sredstva za filmove Gorana Markovića, Želimira Žilnika i Srđana Dragojevića. Konačno se desio pravi staljinistički cenzorski potez. Autori koji ne štede ovu vlast bivaju uskraćivani za novčana sredstva za filmove samo zato što su to ti autori. Dragojević sa istim filmom godinama pokušava da dobije novac i ne ide mu. Markovićev film Doktor D je priča o čoveku optuženom za ratne zločine koji uzima novi identitet i bavi se nadrilekarstvom. Poznata priča. Poznavajući Gorana ne bi me čudilo da je konkurisao sa ciljem da ne dobije pare. Da dokaže sa kakvim staljinistima imamo posla. Žilnik bi možda i vratio pare kada bi ih dobio.

Mislim da režim baš zabole za film o Radovanu Karadžiću. Nisu oni ideološki ostrašćeni. Oni su poslovno i partijski angažovani. Da je neko drugi došao sa idejom da snimi film o doktoru D možda bi dobio pare, ali Goran Marković je pokazao zavidan autoritet kakav nisam video u ovoj zemlji. Ima stvarno puno poznatih ljudi koji laju protiv režima, ali jedini on može policajcu u civilu koji ga legitimiše da kaže – ‘Ne dam ličnu kartu, vodite me u zatvor’ i da se policija povuče. Eto, umjetnost je živa, ali kroz javno izražavanje umjetnika, pre svega. Goran Marković je pokazao da mu ne treba nikakva zaštita. Nikakvi „mi“ mu ne trebamo da pričamo: „Ne damo Gorana“. Čovek je umetnik. A to se ne vidi samo po filmovima već i po tom autoritetu koji poseduje da mu oni ništa ne mogu.

MONITOR: Nedavno ste za naš list komentarisali posljednja dešavanja i ekološke proteste. Izvojevane su neke zanimljive pobjede. Da li su to taktike vladajućih struktura pred izbore ili su se ipak za neka pitanja preračunali?

VIDOJKOVIĆ: Ekološki ustanak sam na početku potcenio. Najviše se bavim organizovanim kriminalom u vrhu države, telima kojima upravlja lično Vučić i njemu najbliži ljudi, pa mi je ekološki ustanak delovao smešno. Međutim, onaj ko je cenio situaciju u Srbiji, ispravno je ocenio da veliki broj naroda ne želi da izlazi na ulice zbog mafije koja seče ruke i noge, valja gudru, ubija, radi najgore stvari… nego da je ekologija koja je naš hronični problem odlična tema za novu političku opciju. To smo na kraju i dobili. Oni sada prema istraživanjima imaju preko 10 odsto. To je fantastičan uspeh srpske opozicije. U Beogradu sigurno, a za Srbiju videćemo. Ono što je još bitno je to da mi ne znamo koliko SPS ima. Prema tome situacija na biralištima će da bude daleko zanimljivija nego što smo mislili. Glavni razlog za to je, po meni, politički događaj godine – američke sankcije.

Dragan LUČIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo