Povežite se sa nama

INTERVJU

SRĐAN MILIĆ, PREDSJEDNIK SNP-A: Opozicija će praviti vladu

Objavljeno prije

na

SNP od predstojećih izbora očekuje da građani Crne Gore jasno i glasno iskažu svoju nedvosmislenu volju za preokretom ka poštenoj i naprednoj Crnoj Gori, kaže u razgovoru za Monitor Srđan Milić, predsjednik SNP. ,,Uvjereni smo da su i građani i država Crna Gora spremni za presudnu političku i građansku odluku, koja će nam omogućiti da iskoračimo iz živog pijeska u koji nas je survala korumpirana i nesposobna plutokratija”. MONITOR: Koji je to rezultat koji bi za Vas, kao predsjednika SNP, bio dobar, odnosno loš?
MILIĆ: Biće dobar svaki rezultat izbora koji bi prije svega nama samima – a potom i Evropi i svijetu – dokazao da smo zrelo demokratsko društvo koje kažnjava kriminal i bahatost, a vrednuje integritet, ideju i poštenje. Biće odlična svaka odluka naroda kojom Crna Gora dokazuje da nema podanički, nego građanski mentalitet. Pozdraviću svaki odnos snaga koji DPS šalje tamo gdje mu je odavno mjesto – u opoziciju. Bez demokratske i legitimne smjene sadašnje vlasti, nema i neće biti pomaka u izgradnji države napretka, socijalne pravde i poštovanja zakona, prava i vrijednosti svakoga građanina. Naročito je tu važno pitanje izlaznosti birača. Koristim svaku priliku da uputim poziv svim građanima Crne Gore da izađu na izbore, da iskažu svoj odnos prema režimu koji mu govori neistine, koji ga potcjenjuje, obmanjuje i osiromašuje.

MONITOR: Gdje vidite SNP u toj priči?
MILIĆ: Zli jezici bi rekli da se SNP nalazi u nezavidnoj situaciji pred ove izbore. To nije tačno! Dva su razloga za to. Prvo, u jednom dijelu opozicije misle da će do pobjede nad režimom doći tako što će oslabiti SNP. To je potpuno pogrešna teza, to je teza gubitnika. SNP i DPS su dva pola stvarnosti Crne Gore. Tako je bilo, i tako će i ostati. Ne zaboravite: SNP je autentična socijalistička partija, prava crnogorska ljevica. Bez toga se na političkom spektru ne može. Zato sam uvjeren da će SNP biti stožer nove vlade poštene i napredne Crne Gore.

Drugi razlog za ,,nezavidnu situaciju” je taktika režima: oni su se dosjetili da ne napadaju previše SNP, kao dio strategije da se opozicija zavadi i bavi sama sobom umjesto kriminalizovanom vlašću. Na svu sreću, svi moji kontakti s građanima govore mi da povjerenje naših birača ostaje čvrsto i nepokolebljivo. Ostaje mi samo da se nadam, da i naše kolege iz opozicije neće više nasjedati na tu prevarnu taktiku i ići naruku Đukanoviću i njegovim savjetnicima.

MONITOR: Koliko će predstojeći izbori biti regularni?
MILIĆ: I ovi izbori biće regularni onoliko koliko svi mi dozvolimo režimu da manipuliše i govori neistine. Primjećujem da je sve više inicijative građana koji dolaze u stranke i nevladine organizacije i slobodno i samouvjereno prijavljuju mahinacije, ucjene i podvale vlasti. To me raduje i to najbolje pokazuje da će nam od 14. oktobra svanuti. Strah je uvijek na ovim prostorima bio dominantan faktor izbornog opredjeljenja građana. Što manje straha, što više samopouzdanja i volje za promjenama – eto nama pobjede i stabilnog sistema koji će poštovati građane, pa će i oni poštovati sistem. Pozivam sve ljude koji znaju za bilo koju predizbornu mahinaciju vlasti da dođu u SNP i prijave to. Imaće naše povjerenje i zaštitu, imaće priliku da učine nešto za sebe, za svoju porodicu i za svoju državu.

MONITOR: Postoji li politički „prag tolerancije” i šta treba da se desi pa da opozicija donese zajednički stav o minimumu uslova koji moraju biti ispunjeni da bi izbori bili pošteni?
MILIĆ: O poštenim izborima, posebno na ovim prostorima, iluzorno je govoriti. Sa ovom i ovakvom vlašću koja u rukama drži državne resurse i zloupotrebljava ih, to je gotovo nemoguće. Podsjećam na brojne prigovore koje smo imali na proces organizovanja dosadašnjih izbora, ali još jednom podvlačim, očigledno je da vlast ne odustaje od manipulacija. Bez obzira na sve, od 14.oktobra DPS i SDP idu u opoziciju.

Kada je u pitanju, kako vi kažete „politički prag tolerancije”, mi insistiramo da se svakom građaninu omogući, da ukoliko ima biračko pravo, bude upisan u birački spisak, i svoju izbornu volju izrazi bez ucjena i pritisaka. Ne znam koliki je prag tolerancije ostalih opozicionih partija, ali se nadam da je i njima cilj sprečavanje zloupotreba i smjena ove vlasti. Mi smo uvijek za to da se sjedne za sto i čvrsto dogovore principi, od kojih se neće odustajati.

MONITOR: Da li je tačan utisak da u predstojećoj izbornoj utakmici SNP drži „odškrinuta vrata” i prema današnjoj opoziciji i prema poziciji?
MILIĆ: Taj utisak je potpuno pogrešan. Mi smo vrata ka drugim opozicionim strankama širom otvorili, a ona druga nikad nijesu ni postojala. Neće ni sjutra. SNP će sigurno biti u novoj vladi Crne Gore i tu vladu će, osim nas, sačinjavati i drugi najistaknutiji pripadnici sadašnje opozicije.

MONITOR: Šta je to što bi trebalo da bude vaš najjači adut pred biračima?
MILIĆ: Naš najjači adut pred biračima su časni i pošteni ljudi koji čine SNP i uzvišeni ciljevi za koje se zalažemo. Sve godine našeg postojanja i političke borbe sa ovom i ovakvom vlašću, učinile su da budemo još odlučniji da u Crnoj Gori mora doći do promjena. Mnogi su pokušavali da oslabe i sa političke scene uklone SNP, ali kako vidite to im nije uspjelo, niti će uspjeti.

MONITOR: Kako odgovoriti na pokušaj vlasti da pred izbore ponovi referendumsku kampanju prijeteći opozicijom koja će, navodno, dovesti u pitanje crnogorsku državnost?
MILIĆ: Takav naum režima vrijeđa. Kako možete biti partija u Crnoj Gori, učestvovati na izborima te države i imati naum da dovedete u pitanje njenu državnost? To je besmisleno i nama to ne pada na pamet.

Režim će, naravno, opet pokušati da zavadi pa da vlada, ali to je anticivilizacijsko i antievropsko ponašanje. To je razgrađivanje društva, to je izazivanje opasnih podjela, neodgovorno i zlo činjenje. Valjda nam je svima stalo da građane integrišemo, pomirimo i dovedemo u jedan skladan i harmoničan odnos države prema svim njenim stanovnicima. Ali ne. Režim se prema nekim pitanjima odnosi po sistemu – što gore, to bolje. A dokle će to tako? I da li će nam ikakvog dobra donijeti? Naravno da ne.

MONITOR: Mogu li nedavna unutarpartijska trvenja u SNP-u vezana za odnose sa Demokratskim front biti prepreka vašoj postizbornoj saradnji?
MILIĆ: Građani očekuju od nas da načinimo presudne korake u izgradnji Crne Gore kao pravne države, društva socijalne pravde i domovine svih njenih građana i nacija. Ko to ne prepozna, nije dorastao ovom istorijskom trenutku. Narod je jedini i vječni gospodar Crne Gore. Jasno je to i gospodinu Lekiću i meni. Budite sigurni u to.

MONITOR: Šta bi Crnoj Gori donio ostanak na vlasti DPSDP koalicije, a šta njihov prelazak u opoziciju?
MILIĆ: Ono prvo bi donijelo beznađe i potpuno urušavanje Crne Gore. Ovo drugo je realnost od 14. oktobra.

Crna Gora se nalazi u izuzetno teškoj socijalno-ekonomskoj situaciji, njene institucije se nalaze pod kontrolom vladajućih partijskih elita, kod DPS/SDP koalicije nema političke volje za obračun sa organizovanim kriminalom i korupcijom. Dakle, potpuno je jasno da će aktuelna vlast zbog ovakve stvarnosti na predstojećim izborima biti kažnjena.

Ubijeđen sam da su građani željni promjena i da će ovoga puta njihov izbor biti dominantno SNP Crne Gore, koja će biti okosnica nove vlasti i koja nudi realan program za boljitak Crne Gore i njenih građana.

MONITOR: Mislite li da Brisel favorizuje aktuelnu vlast?
MILIĆ: Već sam rekao da kod aktuelne vlasti apsolutno nema političke volje da se rješavaju krucijalni problemi crnogorskog društva. Toga su svjesni i u Briselu, i oni to i saopštavaju kroz svoje godišnje izvještaje o napretku. Stoga, ne mislim da Brisel favorizuje aktuelnu vlast. Nakon 14. oktobra stvorićemo dobar, jak, kompaktan i kompetentan tim, koji će Crnu Goru uvesti u evropsku porodicu naroda, kao pravedno, napredno, pošteno i poštovano društvo.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

INTERVJU

MARKO SOŠIĆ, INSTITUT ALTERNATIVA:  Nije bilo lustracije budžeta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Odgovornost za ovakvo stanje nose svi, i većina od avgusta 2020. koja je pokušala da sprovede sva svoja obećanja ne mareći mnogo koliko to košta, kao i bivša većina i partije koje je čine, koje se takođe neodgovorno odnose prema budžetu kada misle da im to politički odgovara i kada mogu da preuzmu zasluge kod građana

 

MONITOR: Prva ekonomska tema koja je u ovoj godini zainteresovala političare je rebalans budžeta. Šta mislite o tom predlogu?

SOŠIĆ: Najviše zabrinjava stalni trend rasta tekućeg budžeta – razni troškovi administracije se samo povećavaju, a ne vidimo nikakav ozbiljan pokušaj štednje i racionalizacije koji bi išao mimo praznih obećanja.

U tom smislu, mnogo veći izazov će biti budžet za 2023. godinu. Sve su prilike da će ga spremati ova vlada koja je izgubila povjerenje Skupštine. Ne smije se ponoviti scenario iz 2020. godine nepredlaganja budžeta i ulaska u privremeno finansiranje – sa postojećim finansijskim problemima, taj režim bi tek sada donio probleme.

MONITOR: Koliko je rebalans iznuđen, a koliko predizborni?

SOŠIĆ: Brojke nam govore da je rebalans neophodan. Upravo smo u Monitoru prošle godine, kada se usvajao budžet koji se sada krpi, upozoravali na ishitrenost određenih Vladinih reformi, kao i na neodgovorno ponašanje poslanika koji su čašćavali građane iz džepa građana, pokušavajući da na tome politički profitiraju.

Kako se godina primiče kraju, polako saznajemo koliko nas zapravo koštaju neki od zakona koje su poslanici predložili i usvojili prošle godine, kao i neki ovogodišnji. Uglavnom ukazuju da se loše planiralo i da su obrazloženja o fiskalnom uticaju bila površna i netačna.

Na primjer, rebalans pokazuje da će nas naknade za majke koštati makar sedam miliona više nego što je bilo opredijeljeno za 9 mjeseci ove godine (25 miliona). Zbog nesistemskih izmjena Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, trošak za zarade se morao povećati za oko 30 miliona eura.

Nisu samo poslanici nove većine velikodušni, poslanici su u julu jednoglasno usvojili prijedlog DPS – SDP – SD kojim se opštinama daje gotovo 50 miliona više na godišnjem nivou. U obrazloženju ovog zakona poslanici kažu da neće imati uticaj na budžet, a više niko ne pominje probleme neracionalnog poslovanja i povećanja broja zaposlenih na lokalnom nivou. Da ne govorimo i o nekim odlukama prethodne Vlade koje su poptuno zaboravljene u planiranju budžeta, pa se sada moraju plaćati iz budžetske rezerve.

Odgovornost za ovakvo stanje nose svi, i većina od avgusta 2020. koja je pokušala da sprovede sva svoja obećanja ne mareći mnogo koliko to košta, kao i bivša većina i partije koje je čine, koje se takođe neodgovorno odnose prema budžetu kada misle da im to politički odgovara i kada mogu da preuzmu zasluge kod građana.

Neke partije koje su danas dio vlasti ovih dana peru ruke od programa Evropa sad, prošle godine su ga zdušno podržavali i branili čak i od dobronamjerne kritike i pokušavali da preuzmu zasluge za njegovo sprovođenje. Srećom, nemamo svi tako kratko pamćenje kako se nadaju.

MONITOR: Kako vidite kritiku rebalansa u kontekstu odustajanja od kapitalnih projekata?

SOŠIĆ: Mislim da su promjene kapitalnog budžeta vjerovatno najkorisnija stvar u ovom rebalansu, a da su kritičari promašili poentu. Sve i da se rebalans ne usvoji, ti projekti neće biti ni započeti ove godine. Po priznanju same Vlade, u posljednjem smo kvartalu ove godine, a radovi nisu ni počeli. Po našim podacima, do sada se nešto uradilo na tek 70 projekata, od gotovo 350 koliko je planirano za ovu godinu. Razlog je u lošem planiranju i programu „Crna Gora odmah”, koji u jakoj konkurenciji loše osmišljenih programa te Vlade nosi najgore mjesto, upravo zbog očekivanja javnosti koja su neodgovorno podignuta.

Neodgovorni plan prošle Vlade je bio da se kapitalni budžet napuni nezrelim projektima, nekim samo na nivou blago definisanih ideja, kako bi se svima „izašlo u susret”. Onda su se probudili i poslanici i u posljednjem trenutku predložili sopstvene grube ideje i stigli smo do gotovo 350 projekata u kapitalnom budžetu, gotovo tri puta više nego u prethodnoj godini.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR HUSNIJA KAMBEROVIĆ, ISTORIČAR, REDOVNI PROFESOR FILOZOFSKOG FAKULTETA U SARAJEVU: Katastrofalno bi bilo da od devedesetih nismo ništa naučili

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ono što se dešava u Ukrajini upozorava da bi Rusija mogla zapaliti fitilj i na Zapadnom Balkanu. Od snage i odlučnosti Zapada zavisiće da li će se taj fitilj zapaliti. A na svima nama je da prepoznamo te opasnosti prije nego što bude kasno

 

MONITOR: Za nekoliko dana održaće se opšti izbori u BiH. Njima prethodi dramatično nadgornjavanje nacionalnih stranaka i visokog predstavnika Kristijana Šmita u vezi sa izmjenama Izbornog zakona. Ima li pobjednika u ovom malom „ratu“?

KAMBEROVIĆ: Izbori će se definitivno održati po postojećem Izbornom zakonu, ali bi moglo biti problema u vezi s implementacijom rezultata izbora, zbog mogućih blokada HDZ. Kako bi otklonio blokade, Šmit će morati nametnuti rješenja s kojima HDZ neće biti zadovoljan, ali i ponuditi nešto što bi bilo u njihovom interesu, tako da ćemo, vjerovatno, tek za naredne izbore imati nova izborna pravila.

Ipak, Izborni zakon sâm po sebi nije problem, ali je problem zloupotreba zakona, posebno kada je u pitanju manipulacija nacionalnim identitetima, što stvara određene frustracije, posebno kod Hrvata u Bosni i Hercegovini. U tom smislu mislim da HDZ nema nikakvo pravo da tjera birače da glasaju isključivo za kandidate iz svoje nacije za članove Predsjedništva, jer nacionalni identitet i političko opredjeljenje se ne mogu izjednačavati. Ali, sigurno treba onemogućiti da se nacionalni identitet zloupotrebljava od pojedinaca i skupina kako bi se dobili poslanički mandati. Zato mislim da ima dovoljno argumenata da se kroz domove naroda i adekvatnu zastupljenost obezbijedi pravedna i odgovarajuća zaštita nacionalnog identiteta.

Ovo što Šmit radi sada je prilično kompromitirajuće za međunarodnu zajednicu. Činjenica da smo saznali da je on izmjene izbornog zakona dogovarao sa Vladom Republike Hrvatske je kompromitirajuće i mislim da je Plenković to objavio upravo da bi kompromitirao Šmita jer nije nametnuo izmjene zakona onako kako je to Hrvatska željela. O tome bi u buduće morali voditi računa u međunarodnoj zajednici.

MONITOR: Podijeljena su mišljenja u vezi sa tim da li će poslije ovih izbora pojaviti nova lica u Predsjedništvu BiH i na čelu entiteta, posebno kada se radi o Denisu Bećiroviću kao kandidatu za Predsjedništvo BiH i Jeleni Trivić kao protivkandidatkinji Miloradu Dodiku za mesto predsjednika-ce RS. Kakve bi promjene mogle doći sa njihovim izborom?

KAMBEROVIĆ: Nadmetanje za izbor Predsjedništva BiH je prilično izjednačeno, mada, po mom mišljenju, Bećirović ima više šansi da pobijedi Izetbegovića nego što je Jelena Trivić u stanju pobijediti Milorada Dodika. Osim toga, tu je i nadmetanje za člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda, gdje Šarović, izgleda, ima više šansi od Željke Cvijanović, dok ostali kandidati ipak nemaju velikih izgleda. Izbor člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda također se komplicira zbog činjenice da će veliki dio građanski orijentiranih birača podijeliti glasove između Bećirovića i Komšića, što bi moglo otvoriti male šanse za prolazak Borjane Krišto, iako to nije baš izvjesno.

Ali, ukoliko bi se desilo da u Predsjednštvu BiH imamo Bećirovića i Šarovića, to bi moglo voditi smirivanju tenzija u zemlji, ponovo uozbiljiti rad Predsjedništva, vratiti dostojanstvo državi i ponuditi neku bolju perspektivu, i stvarno i simbolički. Izetbegović bi mogao u (političku) mirovinu, a Dodik bi vjerovatno morao strahovati da bi, ukoliko bi izgubio od Jelene Trivić, mogao završiti iza rešetaka.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

RADOMIR KRAČKOVIĆ, NOVI PREDJSEDNIK SINDIKATA MEDIJA CG: Za bolje sjutra profesije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Novinari i medijski radnici u Crnoj Gori moraju jasno i glasno da govore o svojim problemima, makar upola onoliko koliko se bore za poboljšanje položaja različitih obespravljenih grupa u našem društvu

 

MONITOR: U kakvom stanju preuzimate Sindikat medija?

KRAČKOVIĆ: Izabran sam jednoglasno za predsjednika najveće organizacije u oblasti medija u cijeloj državi koja okuplja skoro 600 članova, što je velika čast i obaveza. Dosadašnje rukovodstvo na čelu sa predsjednicom Marijanom Camović – Veličković je predano radilo na razvoju organizacije pa je Sindikat medija u posljednjih nekoliko godina duplirao broj članova. Važno je istaći da  SMCG okuplja novinare i medijske radnike sa oba pola suprotstavljene medijske scene. Naši članovi su novinari i medijski radnici iz 12 pojedinačnih medija a tu je i nekoliko desetina pojedinačnih članova iz drugih medija.

Već imamo najave da će nam se pridružiti novinari i medijski radnici iz još nekih medija. Nastojaćemo da u članstvo i rad SMCG uključimo i frilensere koji su u specifičnoj poziciji jer im je radno-pravni status prilično slab ali ih je sve više u Crnoj Gori, iz raznih razloga, a najviše zbog krize u medijima koja je bila izazvana epidemijom koronavirusa.

SMCG se nametnuo kao glavna adresa za rješavanje ekonomsko-socijalnog položaja i radnih prava novinara i medijskih radnika i to su prepoznali i tzv. donosioci odluka u ovoj državi. SMCG je istovremeno za posljednje četiri godine pružio besplatnu pravnu pomoć novinarima i medijskim radnicima u preko 200 slučajeva, predložio je niz rješenje za poboljšanje medijskih zakona i propisa u Crnoj Gori i organizovao veliki broj značajnih konferencija i skupova o raznim medijskim pitanjima.

Dakle, SMCG je sada u dobrom stanju ali postoji veliki potencijal za dalji rast. Cilj nam je da što više uključimo članstvo u naše aktivnosti a naša poruka je jasna: novinari i medijski radnici u Crnoj Gori moraju jasno i glasno da govore o svojim problemima, makar upola onoliko koliko se svojim radom bore za poboljšanje položaja različitih obespravljenih grupa u našem društvu.

MONITOR: Kako ocjenjujete položaj članova Sindikata i ostalih zaposlenih u medijima? Koji su problemi sa kojima se medijski radnici najčešće susreću?

KRAČKOVIĆ: Najveći problem članova SMCG ali i velikog dijela novinara i medijskih radnika su niske plate, koje ne održavaju značaj novinarstva kao profesije.

Oko polovine novinara i medijskih radnika u Crnoj Gori prima platu nižu ili negdje na nivou prosječne u državi. Po našim podacima, svega 20-30 posto zaposlenih u medijima može se pohvaliti normalnim zaradama ali uz veliki rad. Poseban i najveći problem je kašnjenje zarada u dijelu lokalnih javnih emitera na sjeveru i jugu države gdje su pojedine kolege u zaostatku od čak godinu dana a najteže stanje u tom smislu je u Radiju Ulcinj. Takođe, u dijelu medija ne plaća se prekovremeni rad, niti isplaćuju praznične dnevnice a novinari i medijski radnici u posljednje tri godine rade mnogo više nego ranije zbog dinamične političke i ekonomske situacije u državi ali i cijelom svijetu.

Takođe, rijetki su mediji koji imaju kolektivne ugovore kojima se zaposlenima obezbjeđuje nešto veći obim prava. Dakle, situacija se ne mijenja godinama iako istraživanja SMCG pokazuju da dobar dio medija u Crnoj Gori pozitivno posluje a neki imaju i veliku dobit iz godine u godinu.

MONITOR: Nije bez značaja ni pomoć koju dobijaju mediji?

KRAČKOVIĆ: Tako je. Mediji su zbog epidemije kovida primili višemilionsku pomoć od države, država sada, osim javnim servisima, daje novac iz budžeta i privatnim medijima preko Fonda za medijski pluralizam. Mi samo tražimo da se od svega toga pravedno nagrade zaposleni jer su oni ti koji proizvode medijske sadržaje za koje njihovi mediji dobijaju sav taj novac. Pojedini mediji su to uradili ali su oni rijetki.

Nastavićemo da insistiramo da se poboljša položaj novinara i medijskih radnika u cijeloj državi jer možda nismo najvažnija profesija ali je značaj novinarstva i medija potvrđen tokom svih posljednjih burnih godina a naročito je važno podržati odgovorno i profesionalno novinarstvo u svoj ovoj poplavi lažnih vijesti, dezinformacija, hibridnih ratova i ,,zaglupljivanja masa” preko društvenih mreža. Ako ne budemo imali tačne informacije, jasno je kuda sve to vodi.

Međutim, da bismo to imali, potrebno je da imamo slobodne novinare i medijske radnike, koji su zadovoljni svojim ekonomsko-socijalnim statusom i čija se radna prava poštuju i koji mogu da izraze mišljenje o svim pitanjima unutar redakcija ali i da odbiju bilo koji radni zadatak koji znači kršenje Kodeksa novinara. SMCG je svojim predlozima koji su inkorporirani u Zakon o medijima iz 2020. obezbijedio veću nezavisnost novinara i medijskih radnika a nastavićemo da i dalje radimo na tom polju.

MONITOR: Pored radnih prava Sindikat se bavi i pitanjem bezjednosti novinara, kakvo je stanje na tom polju?

KRAČKOVIĆ: Obeshrabrujuće. SMCG od 2015. prati sve slučajeve napada na novinare, reaguje na njih i insistira kod nadležnih da se što prije riješe. Za razliku od političara koji selektivno reaguju na napade u zavisnosti od toga da li im se sviđa uređivačka politika medija iz kojeg je napadnuti novinar, SMCG je veoma konzistentan po tom pitanju i reaguje na sve napade.

U posljednje dvije godine imamo porast broja napada i prijetnji novinarima i medijskim radnicima, kao i slučajeva ometanja na radnim zadacima. Zabilježeno je skoro 50 takvih slučajeva koji su dobrim dijelom bili rezultat povećanih društveno-političkih tenzija u državi. Zahvaljujući zalaganju SMCG i NVO Akcija za ljudska prava, koje je podržalo još sedam organizacija, krajem prošle godine Skupština je jednoglasno usvojila izmjene Krivičnog zakonika kojim su povećane kazne za napade na novinare. SMCG pruža i besplatnu pravnu pomoć napadnutim novinarima u skladu sa svojim mogućnostima i nadamo se da će napada biti što manje ali i da će konačno biti rasvijetljeni i do kraja procesuirani neki od starih slučajeva napada kao što su ubistvo Duška Jovanovića, ranjavanje Olivere Lakić, paljenja vozila Vijesti, napadi na Tufika Softića…

MONITOR: Koja su glavna pitanja na čije rješavanje ćete se usmjeriti tokom svog mandata na čelu Sindikata?

KRAČKOVIĆ: Glavni cilj ostaje usvajanje novog Granskog kolektivnog ugovora u oblasti medija kojim će biti povećani koeficijenti a samim tim i zarade najvećeg mogućeg dijela naših članova ali i najvećeg mogućeg broja medijskih radnika u Crnoj Gori. Sa Unijom poslodavaca je dogovoreno da počnu pregovori i to će se uskoro desiti a nadamo se da ugovor na kraju biti i potpisan i da će biti na zadovoljstvo najvećeg dijela zaposlenih u medijima.

I dalje ćemo se boriti za veću bezbjednost zaposlenih u medijima.

Cilj nam je i povećanje broja članova SMCG i zato pozivamo novinare i medijske radnike da nam se pridruže jer kad smo zajedno – onda smo sila, a ako smo razdvojeni i posvađani – ne možemo uraditi puno na poboljšanju našeg položaja. Veliki izazov u narednom periodu ostaje nam i obezbjeđivanje finansijske održivosti Sindikata medija i dalje jačanje kapaciteta Stručne službe SMCG koja svake godine objavi nekoliko istraživanja o svim aspektima slobode medija u Crnoj Gori i dragocjen je izvor relevantnih podataka koje citiraju mnoge domaće i međunarodne organizacije.

Vjerujem da ovi ciljevi nisu nedostižni. Jasno je da će za njih biti potreban veliki rad, čvrst stav prema poslodavcima i donosiocima odluka ali i sposobnost da se kroz razgovore i pregovore nametnu rješenja koja će obezbijediti bolji položaj naših članova i medijskih radnika. Sindikat medija će, kao i do sada, beskompromisno biti uz svoje članove u borbi za bolje sjutra naše profesije.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo