Povežite se sa nama

PERISKOP

Stećci i zastave

Objavljeno prije

na

U  središtu nedavno otvorenog Historijskog parka u sarajevskoj opštini Novi Grad  postavljena su  dva stećka ili mramorje kako ga je nazivao Miroslav Krleža, koji je svojedobno na pariškoj izložbi kao komesar isto mramorje postavio u centar izložbe koja je zborila o Jugoslaviji. Historijski park ima nekoliko značenjskih slojeva

 

Ispred sarajevske Općine Novi Grad otvoren je prije nekoliko dana Historijski park. Sa akademikom Abdulahom Sidranom i načelnikom te najmnogoljudnije općine u Bosni i Hercegovini imao sam čast otvoriti taj lijepi kompleks. A radi se o parku u kojem su postavljena dva stećka ili mramorje kako ga je nazivao Miroslav Krleža, koji je svojedobno na pariškoj izložbi kao komesar isto mramorje postavio u centar izložbe koja je zborila o Jugoslaviji. Stećci se nalaze u središtu parka, a oko njih postavljene su sve zastave koje su kroz historiju, bogatu hiljadugodišnju historiju bile simbolima Bosne i Hercegovine kao države. Našli su se tu barjaci iz vremena kraljice Katarine i kralja Tvrtka sve do zastave Socijalističke republike Bosne i Hercegovine…

Ovaj kompleks koji je višestruko oplemenio prostor ispred zgrade Općine Novi Grad nevjerovatno je tiho primljen i u samoj Bosni i Hercegovini i njenom glavnom gradu. A taj Historijski park ima nekoliko značenjskih slojeva.

Najprije on je svjedočanstvena tapija na povijest Bosne i Hercegovine i zorna negacija opasnih političkih spekulacija da je Država Bosna i Hercegovina stvorena u Dejtonu.

Pa onda ta bogata likovnost i heraldika bh. zastava je umjetnička vrijednost sama po sebi.

Konačno kada se vidi ta raskoš bh. grbova i zastava moraju utihnuti, a usudio bih se kazati i zamrijeti svi oni zli glasovi neprijatelja Bosne i Hercegovine i naroda koji u njoj žive, a koji aktivno i ovog trenutka dok nastaje ovaj Perisklop rade na pokušajima disolucije sadašnje države koja je slovom Dejtona sljednica Republike Bosne i Hercegovine.

Dok su na sarajevskom jesenskom vjetru viorile zastave iz svih perioda države Bosne i Hercegovine, mislima sam otišao na kraljevski grad Bobovac, sjedište vladara srednjovjekovne bosanske države, a onda su me misli nosile Blagaju i Počitelju, kulama njihovim i ostacima svih kamenova što zbore starobosanski i starohercegovački… Otišla je misao do heroja iz drugosvjetske vojne – Narodnooslobodilačkog rata i ofanziva Titovih partizanskih jedinica, koje su upravo tu, na tlu Bosne i Hercegovine, vodile odlučne bitke protiv Njemaca, Talijana, ustaša i četnika, ponosno sam digao glavu, jer sam svjestan da takvu blistavu historiju ima mali broj država u svijetu.

Sjetio sam se Sutjeske i Neretve, najplemenitije bitke za ranjenike u povijesti ratovanja, sjetio sam se čudesne odbrane  bh. gradova u agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu, kada su bh. patriote bez naoružanja rušile  i uništavale oružja i utvrde JNA, koja je u međuvremenu prešla u vojsku jednačenu sa četništvom.

Sjetio sam se i svih vlastitih posjeta simbolima bh. državnosti: Kraljevoj Sutjesci, jednako kao i Jajcu i Bihaću.

Sve to i mnogo više prolazilo je mojim mislima dok je sjajno o našoj domaji besjedio veliki pjesnik Abdulah Sidran.

Historijski park pred Općinom Novi Grad u Sarajevu odjednom je počeo narastati do neočekivanih dimenzija, iz trena u tren sam postajao svjesniji koliko je važno gajiti kulturu sjećanja, boritii se protiv svakog zaborava, koji je zapravo zatiranje naše historije, negiranje i nas sadašnjih koji se ćutimo Bosancima i Hercegovcima.

Ovakvi oblici kulture sjećanja otvaraju perspektive, jer u Historijskom parku će generacije mladih Sarajlija i Bosanaca i Hercegovaca ne samo imati rastvorenu povijesnu čitanku uživo, dapače postaće taj park mjesto redovitog okupljanja bh. patriota, gdje će se održavati praktična nastava iz najsuštinskijih oblika bh. patriotizma.

Danas, kad desničarska Evropa i parama i nakaradnom mišlju hoće rušiti jednu  državu goleme antifašističke tradicije, osjećam potrebu da i na ovaj način dam vjetar u leđa svima koji osjećaju i vole Bosnu i Hercegovinu, ali i modernim neimarima koji čvrsto stoje na branicima bh. državnosti. Stećci i zastave ostaju ponosni znamen u mome srcu na dan kad smo u Historijskom parku u Novom Gradu Sarajevo još jedanput pokazali da države Bosne i Hercegovine ima i da će je iz godine u godinu sve više biti.

A fašistima koji je pokušavaju osporavati i rušiti tradicionalni usklik španskih boraca: NO PASARAN! upućujem sad.

Sav ponosan, a bogami i prkosan!

Gradimir GOJER

Komentari

PERISKOP

Bogi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bogić Bogičević  naš Bogi, kako ga  većina Sarajlija od milja zovu,  ostao je politička okomica, grandiozna poema moralnosti medju pigmejskim kalkulantima i potkupljenim jadnicima koji nisu niti će ikada imali politički stav

 

Čudne stvari posljednjih se nekoliko godina dešavaju na bosanskohercegovačkoj političkoj ljevici…Ili, pak,možda ja griješim u procjenama…Jedno je sigurno: bilo što da se desi sa bosanskoheregovačkom socijaldemokracijom,ipak,postoji jedna konstanta,jedna okomica. Uz Harisa Silajdžića jedini stvarni državnik u Bosni i Hercegovini je Bogić Bogičević.

Izabrao sam upravo ovaj trenutak kad SDP BiH”kocka” šansu za šansom da dotuče i svoje koalicijske partnere, ali i da “ljute”desničare pošalje u ropotarnicu zaborava,  da u Periskopu pišem o Bogiću Bogićeviću…Čovjek koji je pri raspadu Jugoslavije glasao protiv uvodjenja izvanrednog stanja i kao član Predsjedništva SFRJ izravno spasio pojedine tadašnje republike i gradjane od velikosrpskog vojnog udara nedavno je doživio da mu njegove stranačke kolege iz SDP BIH “izmaknu stolicu” grubo manipulirajući sa nacionalistima. Veliki Bogičević, političar od formata i iznimno moralan čovjek, prozreo je ovu namještenu”igranku” i gospodskim manirom izišao iz političkoga mulja.

Naš Bogi je bio jedino istinsko rješenje za gradonačelnika bh metropole! Danas kad su u SDP BIH primljeni oni koji su Bogiju “nasapunjali dasku” da se oklizne stvari su postale bjelodano jasne : vodjstvo ove stranke izravno je radilo protiv ovoga monumenta čestitosti.

Bogiću Bogičeviću svojevremeno sam posvetio svoju režiju predstave Posljednji iz kaste strasti koja je na zeničkoj pozornici progovarala o velikoj Dolores Ibaruri La Pasionariji. Jer ta LJUDINA zaslužuje mnogo više.,,

Živimo u svijetu varalica. Ali ponoviću:  Bogijevu moralnu okomicu ne mogu polomiti pigmeji, promašeni ljudi !

Naš Bogi, kako ga njemu bliski ljudi i većina Sarajlija od milja zovu ostao je politička okomica, grandiozna poema moralnosti medju kalkulantima i potkupljenim jadnicima koji nisu niti će ikada imati politički stav.

Gradimir GOJER

Komentari

nastavi čitati

PERISKOP

Sarajevska bajka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svetlana Broz je od rasutosti teatrografskih i životopisnih činjenica sačinila knjigu Galaksija Gojer. Knjigu koja je više od  moje autobiografije,pa i više od njene osobne impresije. U  Sarajevu je u galeriji  Mak odžana dirljiva promocija te knjige

 

 

U Sarajevu u prostoru Galerije Mak Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti održana je promocija knjige dr Svetlane Broz Galaksija Gojer u kojoj je autorica uspjela napraviti, kombinacijom teatrografskih i drugih literarnih metoda, jedan ozbiljan portret moga života i stvaralaštva u teatru i književnosti.

Svjeta, kako je poetično Svetlanu Broz zvao jedan Rus zabasao na naše prostore, je napravila  od rasutosti teatrografskih i životopisnih činjenica knjigu koja je više od autobiografije, pa i više od njene osobne impresije.

Čvrstinu autorskog stava ispoljila je stavljajući u knjigu tek nekoliko fotosa iz moje posljednje redateljske radnje višestrukio nagradjivane Pijana noć 1918 po Krleži, ali dostatne da i slikovno svjedoči o meni…

Neugodno mi je pisati o sebi pa i knjizi koja govori o mom životu i radu,ali zbog zamamnog rada ispoljenog u kulturologijskom traganju moram i na ovaj način pohvaliti podhvat da se ovako seriozno pisanom knjigom u vremenima svekolike devalvacije umjetnosti ostavi za povijest trag da je nekada postojao stvaralac Gradimir Gojer! Nema sumnje knjiga je pisana za future kada ni mene ni moga djela malo tko će se i sjetiti…

Hvala ti Svjeta, svjetlosti moja u sveopćem mraku i beznadju u kojem živimo!

Gradimir GOJER

Komentari

nastavi čitati

PERISKOP

Doba ponosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Juče kad je Haris Džinović, pjevač moje mladosti, pozvao puk na Jahorinu da se obilježi četrdeset godina od Sarajevske olimpijade ,navrla su sjećanja… Na čudesno doba, bajkovito

 

Sjedili smo u malom teatarskom bifeu sarajevskog Pozorišta mladih kad je do nas doprla fenomenalna vijest:  Sarajevo je dobilo organizaciju Četrnaestih olimpijskih igara.

Jučer kad je Haris Džinović, pjevač moje mladosti, i kava  u istom dom bifeu,  pozvao puk na Jahorinu da se obilježi četrdeset godina od Sarajevske olimpijade navrla su sječanja…Na čudesno doba, bajkovito. Ne zato što smo bili četrdeset godina mlađi… Ne, već zbog toga što je doba Četrnaestih zimskih olimpijskih igara bilo prije svega  vrijeme jakih ličnosti,kojih, nažalost niti u Sarajevu, a bogme niti u drugim djelovima bivše nam domovine sve teže i sve rjeđe nalazim..

Olimpijada je bila golemi ispit koji je polagalo Sarajevo, koji je polagala Jugoslavija…Sa timom ozbiljnih osoba kojih danas nema, sa istinskim državnikom Brankom Mikulićem, ovaj generacijski projekat ne da je samo uspio. Četrnaeste zimske olimpijske igre postale su mjerilo uspješnosti u svijetu svjetskog olimpizma.

Jarko se sječam svakoga dana sarajevske olimpijade. Sječam se šampiona Jure Franka kome su Sarajlije ispjevali pjesmu:”Eto Jureka sladjeg od bureka…”

Nevjerojatnu atmosferu koju obujmljuju Zetra i Skenderija,olimpijske planine i borilišta, opći porast umjetničkog života tih dana, razdraganih lica na ulicama Šehera…Sve to je trajalo za vrijeme Četrnaestih olimpijskih igara kao nestvarni san. Bajka, veličanstvena bajka,šeherska.

Sad kad obilježavamo četrdeset godina od ove nestvarnosti koja je Sarajevo tih dana učinila centrom svijeta, u mojim ušima odjekuju riječi predsjednika Medjunarodnog olimpijskog komiteta sa spuštanja zavjese na sve te bajkovite prizore:”…Hvala drago Sarajevo!”

Neka ove riječi dragog Huana Antonia Samarana budu epilog ovom Periskopu

Gradimir GOJER

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo