Povežite se sa nama

OKO NAS

ŠUME I KONCESIJE – ŠTA ČEKAJU NOVE VLASTI: Zaustavite skakavce

Objavljeno prije

na

Šumama na sjeveru i dalje gazduje nekoliko tajkuna bliskih sada već bivšim vlastima. Mještani traže da se oni zaustave dok još ima šume

 

Sukob mještana i koncesionara šuma prošle sedmice je kulminirao fizičkim obračunom u selu Kaludra kod Berana. Koncesionar sa područja Berana i reona takozvanih kaludarsko-dapsićkih šuma Mileta Jelić, sa svojim radnicima, fizički je napao predsjednika Mjesne zajednice Kaludra Milića Ralevića i njegovog zamjenika Milana Ralevića. Obojica su povrijeđeni.

Do incidenta je došlo u kafani Marija Magdalena, nadomak sela, a napadači su protiv mještana koristili biber sprej, palice i stolice, odnosno kafanski inventar.

Predsjednik MZ Milić Ralević je Monitoru ispričao kako je sve počelo noć ranije kada su on i njegov zamjenik blokirali kamione preduzeća Nikola d.o.o. Zatim je došlo nekoliko Jelićevih radnika, isprskali su ih biber sprejom i odvezli kamione.

Ralević kaže da je to što se dogodilo sjutradan bio vrhunac obračuna šumske mafije sa mještanima. „Pili smo kafu kada je u kafanu upao Jelić sa desetak radnika. Tukli su nas čime su stigli. Koristili su tri biber spreja, a mene je lično Mileta isprskao. Zbog alergije sam dobio gušenje, i na stranu batine i povrede, da nije stigla hitna i da nisam dobio urbazon, ugušio bih se”, rekao nam je Ralević. Monitoru je iz beranske policije potvrđeno da je došlo do incidenta i da su priveli veći broj učesnika tuče.

Mještani sela Kaludra već nekoliko mjeseci blokiraju puteve i ometaju tajkune da ubrzano sijeku i odvoze šumsku građu, prije sigurnog gubitka dvodecenijskih privilegija. Oni su optužili i Upravu za šume i Demokratsku partiju socijalista da su pred izbore dijelili šumu građanima, plaćajući tako sigurne glasove. Nedavno su od Uprave za šume, po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, tražili spisak svih kojima su dodijeljene dozvole za sječu.

Vlasnik preduzeća Nikola iz Berana Mileta Jelić je, nakon nekoliko dana, saopštio  da je „već više mjeseci njegova kompanija izložena napadima i opstrukciji, sve sa ciljem da se onemoguće da nesmetano rade i budu društveno odgovorni“.

Firma Nikola posluje više od 15 godina, a njena osnovna djelatnost je rezanje i obrada drveta i eksploatacija šuma, navodi Jelić. Preduzeće zapošljava preko 100 radnika „kojim se redovno izmiruju lični dohoci kao i sve dažbine prema državi, pa smo svih ovih godina na bijeloj listi Poreske uprave“. On ističe da su kao društveno odgovorna kompanija, ne štedeći se, pomagali lokalnoj zajednici i stanovništvu. „Naša kompanija mjesecima trpi pritiske i probleme, da bi u zadnja dva mjeseca kulminaciju doživljeli od strane predsjednika MZ Kaludra i njegovog zamjenika, isključivo iz ličnog hira i samo njima poznatih razloga. Zbog ovakvog pritiska naša kompanija trpi višemilionske štete“, navodi Jelić, „Ako se pritisci, teror i samovlašće nastave, bićemo prinuđeni da zaustavimo proizvodnju, otpustimo zaposlene i tako nanesemo štetu državi, a radnike pretvorimo u socijalne slučajeve“.

On kaže da su u više navrata pokušavali da problem riješe u razgovoru s mjesnom zajednicom, lokalnom samoupravom iz Berana kao i ostalim nadležnim institucijama. „Stičemo utisak da ne postoji dovoljno razumijevanja, i da je preovladala inertnost kod nadležnih državnih organa“, nezadovoljan je Jelić. „Mi smo prikupili bezbroj materijalnih dokaza o izvršenim krivičnim djelima od strane pojedinaca iz MZ Kaludra, vezano za samovlasno postavljanje saobraćajih znakova  te blokade saobraćajnica  i javnih puteva. Zbog tih opstrukcija i napada mi smo otpustili jedan broj radnika. Naše poslovanje je onemogućeno stvaranjem velikih količina zaliha obrađenih drvenih sortimenata koje ne možemo da dovezemo do preradnih pogona zbog takvog samovlašća“.

Jelić ističe da je njegova kompanija u 2019. godini, po osnovu koncesionih naknada, uplatila u državni budžet iznos od 650.000 eura, od čega je opština Berane prihodovala 70 odsto ili oko 450.000. „Apelujemo na nadležne da ispitaju poslovanje naše firme i da nam omoguće nesmetan rad, kretanje i zaštitu  od samovlašća pojedinaca na terenu“, zaključuje Jelić navodeći da će preduzeće Nikola zaštitu tražiti i pred domaćim i međunarodnim pravosudnim organima.

Predsjednik MZ Kaludra, međutim, kaže da je do incidenta došlo „jer smo ušli u osinjak šumske mafije”. Ralević smatra kako je „to najgora mafija poslije one koja radi sa narkoticima. Sada su vrlo nervozni jer znaju da gube privilegije. Pokušavaju do posljednjeg dana da izvuku iz šume što više mogu”. On podsjeća da je ranije podnio prijave protiv ovog koncesionara, i to pod sumnjom da se bavi nelegalnim poslovima u šumarstvu i da je u posjedu lažnog čekića za doznake, ali da još uvijek nijesu dobili nikakav odgovor od nadležnih institucija. Iz MZ su tražili da se izvrši provjera u šesnaest šumskih odjeljenja u kaludarsko-dapsićkoj jedinici gdje je, kako tvrde, namjerno izvršena paljevina kako bi se sakrili tragovi lopovluka.

„Imamo saznanje i dosta snimljenog materijala, kako iz drona tako i sa zemlje, da je izvršena sječa hiljada kubika građe na nelegalan način, tako što je koncesionar koji je radio imao nelagalni čekić kojim je vršena doznaka, u šta ćete se uvjeriti izvršenom kontrolom. Samim tim je oštećena država Crna Gora, opština Berane i mjesna zajednica Klaudra za stotine hiljada eura“, neveo je Ralević u dopisu Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju.       Isto pismo proslijeđeno je Upravi za šume, Upravi za inspekcije i Upravi policije, odnosno, njihovim ispostavama u Beranama i Podgorici. Obratili su se, konačno, i Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama.

Nakon svega, policija je od Ralevića uzela izjavu u kojoj je on ponovio da je na tom prostoru vršena paljevina kako bi se sakrili tragovi krađe. I na tome se, za sada, stalo. Privatni preduzetnici iz Berana zalažu se da se ne čeka, već da se odmah zabrani dalja sječa. „Ovdje su dani i sati u pitanju. Pet tajkunskih preduzeća na sjeveru svakodnevno ’jedu’ šumu, sijeku i odnose kao pred neku kataklizmu“, kažu oni.

Nakon što im je 2014. godine istekao sedmogodišnji ugovor, dio šumskih tajkuna je ostao u tom poslu do danas. Najavljeni pokušaj promjene načina dodjele koncesija, tako što bi posječenu šumsku građu svi mogli da otkupljuju od Uprave za šume na javnoj licitaciji, nije zaživio. Šumama i dalje gazduje nekoliko tajkuna bliskih sada već bivšim vlastima. Mileta Jelić je poznat kao najveći donator DPS-a u Beranama. Više puta je u izbornim kampanjama u svom domu dočekivao Mila Đukanovića i fotografisao se sa njim. To mu je do sada bila i najbolja propusnica.

Na ovakav ishod izbora ni on ni mnogi dugi nisu računali. Jelićevi poslovi sa građevinom, gdje se pretače zarada od šuma, nisu stali. Još. Dok se čeka prvi potez nove vlade u ovoj oblasti, mještani sjevera traže da se zaustave skakavci.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

KASARNA U ANDRIJEVICI OSTAJE PREDIZBORNO OBEĆANJE DPS: Na mjestu voljno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno razgovarala o obećanoj kasarni VCG sa rukovodstvom opštine i saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Neophodan novac (17 miliona eura) potrebniji je na nekim drugim mjestima

 

Među brojnim nerealizovanim projektima koji su se proteklih godina nalazili na listi obećanja biviše vlasti, našla i izgradnja kasarne u Andrijevici u kojoj je trebalo da se stacionira blizu dvije stotine vojnika. Mahom mještana tog kraja.

Obećanja je, najšire ruke, dijelio bivši ministar odbrane Predrag Bošković, kada je i u posljednjoj predizbornoj kampanji, kao koordinator DPS za Berane i Anadrijevicu, potencijalnim glasačima nudio posao, primajući građane na razgovor u jednom poznatom ugostiteljskom objektu u Beranama. Tu, za jednim stolom,  naočigled drugih gostiju i ugostiteljskog osoblja, bili su njegov predizborni štab i kancelarija iz koje je regrutovao i buduće vojnike Vojske Crne Gore.

Posao u VCG obično je bila prva ponuda. Pa još začinjena mogućnošću da se službuje u kasarni u Andrijevici koja se gradi i otvara već nekoliko godina, ali nikako da se zaista sagradi i useli. A prema informacijama do kojih je došao Monitor, ništa od obećavanoga se u skorije vrijeme neće ni desiti.

Poslije avgustovske smjene vlasti, nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno, u prolasku kroz Andrijevicu, razgovarala o obećanoj kasarni sa rukovodstvom opštine i jasno saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Zato ostaje za tu namjenu kupljeno, odnosno eksproprisano, zemljište u Andrijevici, ispod varoši, u mjestu Prljanije, i to ne po povoljnim cijenama. Koje sada zarasta u travu i korov.

Ako se pogledaju izjave bivšeg ministra odbrane i nekadašnjeg predsjednika opštine Andrijevica Srđana Mašovića, date prije nekoliko godina, taj objekat, čija je vrijednost procjenjivana na oko sedamnaest miliona eura, trebalo je davno da bude završen. Međutim, do sada nije postavljen ni kamen temeljac. Od kasarne u Andrijevici, koja je, prema najavama, trebalo da ponese ime Vojvoda Miljan Vukov još uvijek nema ništa, iako je Mašović sa pozicije prvog čovjeka Opštine prije tri godine kazao da se do 2020. godine u Andrijevici  mora stacionirati elitna jedinica od 150 vojnika.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JEDINI MORSKI AKVARIJUM U CRNOJ GORI U KOTORU: Spomenik kulture, nauke i prirodnog bogatstva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi i jedini morski akvarijum u Crnoj Gori, Akvarijum Boka, otvoren je nedavno u Kotoru. Najbolje promoviše raznovrsnost morskog dobra naše države, a služiće i u naučne svrhe. Ideja o otvaranju jednog takvog akvarijuma postojala je duži niz decenija

Centar za zaštitu biodiverziteta Jadrana Akvarijum Boka, otvoren nedavno u Kotoru, istinski je spomenik kulture i prirodnog bogatstva Crne Gore. Kao naučni park, i sjedište Instituta za biologiju mora, tek će otvoriti nove vidike.

Ideja o otvaranju morskog akvarijuma u Crnoj Gori postojala je duži niz decenija, kaže za Monitor rukovodilac Akvarijuma Boka dr Mirko Đurović i nekadašnji direktor pomenutog Instituta.

Inicijativa je bila i od strane Instituta, i od zainteresovanih pojedinaca. ,,Za turističku i mediteransku zemlju sasvim je prirodno bilo razmišljati u pravcu otvaranja ovakvog sadržaja, naročito u nekom od primorskih gradova. Institut za biologiju mora je davnih 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka imao funkcionalan akvarijum, ali je on služio isključivo u eksperimentalno-naučne svrhe, dok su tadašnji rukovodioci predlagali da se, po uzoru na dubrovački akvarijum, otvori nešto slično unutar zidina Starog grada Kotora. Međutim i pored postojanja stručnih kapaciteta i neophodnih tehnoloških preduslova, kao što su dobar kvalitet morske vode, blizina mora i veliki broj posjetilaca tokom ljetnjih mjeseci, nije postojala inicijativa sa bilo kog nivoa odlučivanja za otvaranje jednog ovakvog atraktivnog prostora“, ističe Đurović.

Akvarijum Boka danas je sastavni dio Centra za zaštitu biodiverziteta Jadrana, podorganizacione jedinice Instituta za biologiju mora. Nastao je kao produkt projekta MONTEAQUA, vrijedan preko milion eura, koji je finansirala Ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu, uz podršku partnera iz Akvarijuma Kragujevac sa kragujevačkog Prirodno-matematičkog fakulteta.

Pripreme za ovaj poduhvat trajale su dugo. Preispitivano je da li se upuštati u jednu ovakvu avanturu. Iz Instituta, koji je naučno-istraživačka jedinica Univerziteta Crne Gore, bili su svjesni da će realizacijom ovog projekta proširiti svoju djelatnost u edukativnom i turističkom smjeru. ,,Ipak nas je vodila želja da vratimo nekadašnji sjaj dijelu zgrade Instituta, da renoviramo u potpunosti bivši eksperimentalni akvarijum (napušten i neupotrebljiv posljednjih tridesetak godina) i da budemo ponosni vlasnici prvog morskog akvarijuma u Crnoj Gori“, kaže dr Đurović.

Trideset šest mjeseci intenzivnog rada bilo je potrebno da se osposobi moderan i tehnološki savremeno opremljen akvarijum sa 16 bazena različitih dimenzija. Smjestiti šarenoliki živi svijet Jadrana u ograničeni prostor i u objekat koji je pod zaštitom spomenika kulture, samo je po sebi, izazov.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SJEVER I 5G TEHNOLOGIJA: Testiranje mreže i predrasuda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora i dalje čeka na stvaranje regulatornih i tehničkih uslova za implementaciju 5G mreže na nivou države. No, minule sedmice, Crnogorski Telekom je, bez najave, pustio u probni rad bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama, čime je testirana 5G mreža. To je izazvalao burne reakcije, ali i strah, dijela građana u te dvije opštine

 

Građani sjevera Crne Gore još imaju puno nedoumica, ali i straha vezano za 5G tehnologiju, pokazalo se minule sedmice. Negodovanje, uznemirenost i optužbe na račun Crnogorskog Telekoma,  pratili su puštanje u eksperimentalni rad dvije bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama. Ako je  suditi i prema onome što je poručeno iz ekoloških organizacija na sjeveru,  država, odnosno,  mobilni oprateri,  prije  implementacije 5G tehnologije moraće da ulože mnogo truda na edukaciji i informisanju građana. Reakcije sa sjevera pokazale su i da to do sada nije činjeno na odgovorajući način.

Kako za Monitor kaže Zdravko Janušević, izvršni direktor NVO Bjelopoljski demokratski centar,  najproblematičnije je  što  su iz „cijelog procesa izopšteni građani“. On skreće pažnju i na, kako tvrdi, činjenicu da je prilikom postavljanja i puštanja u probni rad baznih stanica zaobiđena i lokalna uprava.

„To sam provjerio i u nadležnom sekretarijatu, uopšte nijesu bili obaviješteni o svemu ovome. Sve ostale bazne stanice pratila je odgovorajuća dokumentacija sa lokalnog nivoa. Ovog puta ne. Nije bilo prilike za javnu raspravu, nema Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Ne znamo koje su posljedice po zdravlje građana. Telekom je pokazao određenu drskost i nezainteresovanost za stav građana… “, kaže sagovornik Monitora.

On podsjeća da je grupa NVO sa sjevera,  prije nekoliko dana,  na konferenciji za štampu, postavila brojna pitanja tom mobilnom operateru.  Interesovalo ih je „da  li su sprovedena mjerenja zračenja i koliki je uticaj elekromagnetnog zračenja na građane“.  Pitali su i zbog čega Elaborat,  koji je uradio Elektrotehnički fakultet, nije javno prezentovan. Zamjerili su i što se postavljanje 5G mreže desilo u samom centru Bijelog Polja.

„Ono što nijesmo spomenuli na konferenciji za novinare, kada smo čuli za probni rad baznih stanica, je i dilema oko opreme koja je postavljena. Zbog toga sada pitam Crnogorski Telekom da li je riječ o Huawei opremi. Poznato je da je prošle godine EU upozorila članice i zemlje kanditate  da vode računa o opremi  rizičnih dobavljača 5G opreme“, objašnjava Janjušević.

Prema njegovim riječima, čudne su neke konstatacije iz saopštenja  Crnogorskog telekoma. Iz te kompanije, podsjeća izvršni direktor Bjelopoljskog  demokratskog centra, kazali su da ukoliko se poštuju preporučene granične vrijednosti, 5G tehnologija ne predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi.

„Ukoliko i ako… Ko nama garantuje da će biti poštovane granične vrijednosti. Ko je to i kada objasnio građanima, ko će to kontrolisati i ko će odgovarati ako tako ne bude. Imamo puno razloga za nezadovoljstvo i sumnju, čak i strah. Pozivam nadležne da riješe ovu situaciju“, poručuje sagovornik Monitora.

Izršni direktor Mreže NVO sjevera Milorad Mitrović, minule sedmice, upozorio je javnost na „štetnost izloženosti zračenju sa baznih stanica mobilne telefonije“. On je upozorio na rezultate istraživanja italijanskog Instituta Ramacini. Ta studija, tvrdi Mitrović, pokazala je „da su životinje koje su dugo bile izložene uobičajenim nivoima zračenja baznih stanica za mobilnu telefoniju oboljele od švanoma (vrsta raka)“.

Bjelopoljac i prosvjetni radnik Željko Madžgalj, za Monitor kaže da je nije čuo za zabrinutost svojih sugrađana NVO aktivista. Nije ni obaviješten o probnom radu baznih stanica za 5G, ali tvrdi i da nema ni predrasuda ni straha vezano za tu tehnologiju.

„Zaista vjerujem struci i nauci i 5G tehnologiju doživljavam kao popravljanje kvaliteta nekih segmenata naših žiovota. Naravno, čuo sam za teorije zavjere i oko te tehnologije, ali  ne obraćam pažnju. Međutim,  jasno je da  prije svake inovacije,  građani treba da su informisani sa odgovornih i stručnih adresa. Treba da imaju prilku da iznesu svoje nedomumice, da pitaju i da dobiju objašnjenje. Tako će se izbjeći problemi. Transparetan i javan rad je način za razbijanje predrasuda, a relevantni izvori informacija način da se neodomuce riješe“, poručuje sagovornik Monitora.

Iz  Crnogorskog Telekoma su, regujući na negodovanje dijela  civilnog sektora sa sjevera, podsjetili da su „sve zemlje u Evropi i svijetu prošle kroz sličan proces kada je riječ o uvođenju 5G mreže“.

„U svakoj od zemalja su odgovorna tijela i operatori zajednički radili na predstavljanju i edukaciji kada je riječ o toj temi. Isto tako, identični razgovori vodili su se u protekloj deceniji kada su predstavljane 3G i 4G mreže, koje sada koriste svi građani Crne Gore i bez kojih ne mogu da zamisle svoju svakodnevicu“, kažu u toj kompaniji.

Najavili su i da će učestvovati i u organizovanju panel diskusija i predavanja na temu implementacije 5G mreže. Sve sa ciljem, kako objašnjavaju, otklanjanja sumnji i spekulacije kada je riječ o novoj tehnologiji. Tvrde i da su, prije  puštanje u rad baznih stanica,  „urađena sva neophodna mjerenja i provjere u skladu sa crnogorskim zakonima i propisima“.

„Za potrebe testiranja 5G mreže urađen je „Izvještaj o ispitivanju nivoa električnog polja“ na te dvije lokacije. Izvještaj je uradila Laboratorija za mjerenje nivoa elektromagnetnih emisija Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Riječ je o jedinom licenciranom tijelu za ovu vrstu mjerenja u Crnoj Gori“, piše u saopštenju  Crnogorskog Telekoma.

Poručuju i da ne postoje naučni dokazi o bilo kakvim štetnim uticajima na zdravlje uzrokovanim elektromagnetnim poljima električnih uređaja ili frekvencija. Pod uslovom, objašnjavaju, da se poštuju preporučene granične vrijednosti.

Kako je lani najavljeno iz regulatorne agencije i mobilnih kompanija koje posluju u Crnoj Gori, prve 5G mreže u Crnoj Gori mogli bi da očekujemo do kraja 2022. godine.

U mnogim državama aktuelne su brojne dileme  oko eventualnog štetnog uticaja 5G tehnologije na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Njih prate i sumnje oko  sigurnosti komunikacije i rizika od zloupotrebe tehnologije u cilju ugrožavanja nacionalne bezbjednosti. To su bili razlozi što je, na primjer Slovenija, prošle godine privremeno odložila implementaciju 5G mreža.

Zvaničan stav Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) je da ne postoje kredibilni naučni dokazi o štetnom uticaju na zdravlje ljudi izlaganja elktromagnetnim poljima unutar preporučenih granica. Međunarodna komisija za zaštitu od nejonizujućih zračenja (ICNIRP) ne nalazi potrebu za izmjenom važećih normi u ovoj oblasti, koje su uspostavljene 1999. godine. I Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) nedavno je objavila izvještaj o uticajima EM zračenja na zdravlje, kojim je obuhvaćena naučna literatura na ovu temu objavljena između 2008. i 2018. Prema FDA, ne postoje dokazi da se izlaganje EM talasima iz radio spektra na bilo koji način može povezati sa rakom.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo