Povežite se sa nama

OKO NAS

ŠUME I KONCESIJE – ŠTA ČEKAJU NOVE VLASTI: Zaustavite skakavce

Objavljeno prije

na

Šumama na sjeveru i dalje gazduje nekoliko tajkuna bliskih sada već bivšim vlastima. Mještani traže da se oni zaustave dok još ima šume

 

Sukob mještana i koncesionara šuma prošle sedmice je kulminirao fizičkim obračunom u selu Kaludra kod Berana. Koncesionar sa područja Berana i reona takozvanih kaludarsko-dapsićkih šuma Mileta Jelić, sa svojim radnicima, fizički je napao predsjednika Mjesne zajednice Kaludra Milića Ralevića i njegovog zamjenika Milana Ralevića. Obojica su povrijeđeni.

Do incidenta je došlo u kafani Marija Magdalena, nadomak sela, a napadači su protiv mještana koristili biber sprej, palice i stolice, odnosno kafanski inventar.

Predsjednik MZ Milić Ralević je Monitoru ispričao kako je sve počelo noć ranije kada su on i njegov zamjenik blokirali kamione preduzeća Nikola d.o.o. Zatim je došlo nekoliko Jelićevih radnika, isprskali su ih biber sprejom i odvezli kamione.

Ralević kaže da je to što se dogodilo sjutradan bio vrhunac obračuna šumske mafije sa mještanima. „Pili smo kafu kada je u kafanu upao Jelić sa desetak radnika. Tukli su nas čime su stigli. Koristili su tri biber spreja, a mene je lično Mileta isprskao. Zbog alergije sam dobio gušenje, i na stranu batine i povrede, da nije stigla hitna i da nisam dobio urbazon, ugušio bih se”, rekao nam je Ralević. Monitoru je iz beranske policije potvrđeno da je došlo do incidenta i da su priveli veći broj učesnika tuče.

Mještani sela Kaludra već nekoliko mjeseci blokiraju puteve i ometaju tajkune da ubrzano sijeku i odvoze šumsku građu, prije sigurnog gubitka dvodecenijskih privilegija. Oni su optužili i Upravu za šume i Demokratsku partiju socijalista da su pred izbore dijelili šumu građanima, plaćajući tako sigurne glasove. Nedavno su od Uprave za šume, po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, tražili spisak svih kojima su dodijeljene dozvole za sječu.

Vlasnik preduzeća Nikola iz Berana Mileta Jelić je, nakon nekoliko dana, saopštio  da je „već više mjeseci njegova kompanija izložena napadima i opstrukciji, sve sa ciljem da se onemoguće da nesmetano rade i budu društveno odgovorni“.

Firma Nikola posluje više od 15 godina, a njena osnovna djelatnost je rezanje i obrada drveta i eksploatacija šuma, navodi Jelić. Preduzeće zapošljava preko 100 radnika „kojim se redovno izmiruju lični dohoci kao i sve dažbine prema državi, pa smo svih ovih godina na bijeloj listi Poreske uprave“. On ističe da su kao društveno odgovorna kompanija, ne štedeći se, pomagali lokalnoj zajednici i stanovništvu. „Naša kompanija mjesecima trpi pritiske i probleme, da bi u zadnja dva mjeseca kulminaciju doživljeli od strane predsjednika MZ Kaludra i njegovog zamjenika, isključivo iz ličnog hira i samo njima poznatih razloga. Zbog ovakvog pritiska naša kompanija trpi višemilionske štete“, navodi Jelić, „Ako se pritisci, teror i samovlašće nastave, bićemo prinuđeni da zaustavimo proizvodnju, otpustimo zaposlene i tako nanesemo štetu državi, a radnike pretvorimo u socijalne slučajeve“.

On kaže da su u više navrata pokušavali da problem riješe u razgovoru s mjesnom zajednicom, lokalnom samoupravom iz Berana kao i ostalim nadležnim institucijama. „Stičemo utisak da ne postoji dovoljno razumijevanja, i da je preovladala inertnost kod nadležnih državnih organa“, nezadovoljan je Jelić. „Mi smo prikupili bezbroj materijalnih dokaza o izvršenim krivičnim djelima od strane pojedinaca iz MZ Kaludra, vezano za samovlasno postavljanje saobraćajih znakova  te blokade saobraćajnica  i javnih puteva. Zbog tih opstrukcija i napada mi smo otpustili jedan broj radnika. Naše poslovanje je onemogućeno stvaranjem velikih količina zaliha obrađenih drvenih sortimenata koje ne možemo da dovezemo do preradnih pogona zbog takvog samovlašća“.

Jelić ističe da je njegova kompanija u 2019. godini, po osnovu koncesionih naknada, uplatila u državni budžet iznos od 650.000 eura, od čega je opština Berane prihodovala 70 odsto ili oko 450.000. „Apelujemo na nadležne da ispitaju poslovanje naše firme i da nam omoguće nesmetan rad, kretanje i zaštitu  od samovlašća pojedinaca na terenu“, zaključuje Jelić navodeći da će preduzeće Nikola zaštitu tražiti i pred domaćim i međunarodnim pravosudnim organima.

Predsjednik MZ Kaludra, međutim, kaže da je do incidenta došlo „jer smo ušli u osinjak šumske mafije”. Ralević smatra kako je „to najgora mafija poslije one koja radi sa narkoticima. Sada su vrlo nervozni jer znaju da gube privilegije. Pokušavaju do posljednjeg dana da izvuku iz šume što više mogu”. On podsjeća da je ranije podnio prijave protiv ovog koncesionara, i to pod sumnjom da se bavi nelegalnim poslovima u šumarstvu i da je u posjedu lažnog čekića za doznake, ali da još uvijek nijesu dobili nikakav odgovor od nadležnih institucija. Iz MZ su tražili da se izvrši provjera u šesnaest šumskih odjeljenja u kaludarsko-dapsićkoj jedinici gdje je, kako tvrde, namjerno izvršena paljevina kako bi se sakrili tragovi lopovluka.

„Imamo saznanje i dosta snimljenog materijala, kako iz drona tako i sa zemlje, da je izvršena sječa hiljada kubika građe na nelegalan način, tako što je koncesionar koji je radio imao nelagalni čekić kojim je vršena doznaka, u šta ćete se uvjeriti izvršenom kontrolom. Samim tim je oštećena država Crna Gora, opština Berane i mjesna zajednica Klaudra za stotine hiljada eura“, neveo je Ralević u dopisu Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju.       Isto pismo proslijeđeno je Upravi za šume, Upravi za inspekcije i Upravi policije, odnosno, njihovim ispostavama u Beranama i Podgorici. Obratili su se, konačno, i Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama.

Nakon svega, policija je od Ralevića uzela izjavu u kojoj je on ponovio da je na tom prostoru vršena paljevina kako bi se sakrili tragovi krađe. I na tome se, za sada, stalo. Privatni preduzetnici iz Berana zalažu se da se ne čeka, već da se odmah zabrani dalja sječa. „Ovdje su dani i sati u pitanju. Pet tajkunskih preduzeća na sjeveru svakodnevno ’jedu’ šumu, sijeku i odnose kao pred neku kataklizmu“, kažu oni.

Nakon što im je 2014. godine istekao sedmogodišnji ugovor, dio šumskih tajkuna je ostao u tom poslu do danas. Najavljeni pokušaj promjene načina dodjele koncesija, tako što bi posječenu šumsku građu svi mogli da otkupljuju od Uprave za šume na javnoj licitaciji, nije zaživio. Šumama i dalje gazduje nekoliko tajkuna bliskih sada već bivšim vlastima. Mileta Jelić je poznat kao najveći donator DPS-a u Beranama. Više puta je u izbornim kampanjama u svom domu dočekivao Mila Đukanovića i fotografisao se sa njim. To mu je do sada bila i najbolja propusnica.

Na ovakav ishod izbora ni on ni mnogi dugi nisu računali. Jelićevi poslovi sa građevinom, gdje se pretače zarada od šuma, nisu stali. Još. Dok se čeka prvi potez nove vlade u ovoj oblasti, mještani sjevera traže da se zaustave skakavci.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo