Povežite se sa nama

Izdvojeno

NEVOLJE STUDENATA U CRNOJ GORI TOKOM PANDEMIJE: Prepušteni sebi

Objavljeno prije

na

Na kombinovanu nastavu tokom pandemije COVID 19 studenti se  navikavaju, ali zebnja kako će isplatiti školarine ne jenjava. Iz Rektorata UCG-a smatraju da je Univerzitet adekvatno odgovorio novonastaloj situaciji

 

Studenti u Crnoj Gori 2020. godinu pamtiće kao jednu od haotičnijih. I izazovnijih. Fakulteti širom države pandemiju virusa COVID-19 dočekali su nespremni.

,,Organizacija, kako na mom, tako i na svim fakultetima pod pokroviteljstvom Univerziteta Crne Gore (UCG) izazvala je opštu konfuziju među studentima i ispod je standarda ustanove koja je duša crnogorskog obrazovnog sistema“, smatra Vuk Stanišić, student Novinarstva na Fakultetu političkih nauka.

Prema njegovim riječima, rukovodstva fakulteta su pokušala da u nekim segmentima isprate prakse evropskih univerziteta. No, bez većeg upjeha. ,,U prvom talasu pandemije, fakulteti su organizovali online nastavu i ispite na veoma nepouzdanoj platformi Moodle, sa kojom smo u početku često imali tehničkih problema.  U drugom talasu, sasvim nelogično, jer je situacija gora, fakulteti nisu zatvarani, nego smo mi, i nama najbliži, bili izloženi obolijevanju, jer se na fakultetima uglavnom ne poštuju epidemiološke mjere. Nemoguće ih je i poštovati, jer je veliki broj studenata koji u istom danu polažu ispite, pa su hodnici i amfiteatri prebukirani“, kaže Stanišić za Monitor.

Da su se visokoškolske ustanove mlako uhvatile u koštac sa pandemijom, saglasna je i Anastasija Brajović, studentkinja Pravnog fakulteta na Univerzitetu Crne Gore. ,,Za vrijeme junskog roka, svi smo se  prvi put suočili sa žestinom pandemije i velikom neizvjesnošću. Od tada su nadležni imali vremena da se bolje organizuju za iduću godinu,  time i za zimski semestar 2020. Rektorat obavještenja još  obznanjuje u posljednjem momentu, u vidu raznoraznih preporuka, koje ni na koji način ne obavezuju profesore. Na taj način se vrši dodatna presija na studente. Online provjere znanja zbog potencijalnih malverzacija i zloupotreba su samo dokaz nesposobnosti UCG-a i njegove nezainteresovanosti za studente“, kaže Brajovićeva.

Novoizabrani prorektor za nastavu Univerziteta Crne Gore za period od 2020. do 2023. godine prof. dr Veselin Mićanović u informaciji dostupnoj na oficijalnom sajtu UCG-a kazao je da je Univerzitet adekvatno odgovorio novonastaloj situaciji. ,,Od samog početka, kako bi se prevazišli problemi korišćenja Distance learning platforme, napravili smo korisničku podršku u Centru informacionog sistema koja je do sada odgovorila na desetine hiljada zahtjeva. Zastupljen je heterogeni model izvođenja nastave. Organizacione jedinice, zavisno od broja studenata na predmetima organizuju online nastavu s brojnijim grupama, dok se nastava na predmetima s manjim brojem studenata realizuje u učionicama fakulteta uz poštovanje mjera. Redovno se vrši dezinfekcija prostorija na fakultetima, a sredstva za dezinfekciju ruku su dostupna svima, na najfrekventnijim mjestima. Svjesni smo da se kvalitet u izvjesnoj mjeri narušio, ali se, zahvaljujući odgovornom pristupu akademske zajednice, ipak održao”, objašnjava Mićanović. Najveći problem, prema riječima prof. dr Mićanovića, predstavlja praktična nastava. Tako se dio nje sada intenzivnije odvija u manjim grupama na fakultetima, a dio online. ,,Snimanjem praktičnih predavanja i vježbi problem se u velikoj mjeri amortizuje”, kaže Mićanović.

Student Međunarodnih odnosa Sava Mirković napominje da UCG ima prostora da poboljša kvalitet nastave. ,,To može da učini makar kroz veću posvećenost zaposlenih, s obzirom na to da se većina online predavanja i vježbi svodi na puko izlaganje profesora i asistenata dok većina studenata samo (ne)sluša. Trebalo bi povećati interaktivnost u toj formi nastave kroz formate koji bi omogućili veću angažovanost studenata”, navodi Mirković.

Iz Rektorata smatraju drugačije. Kako navode, UCG je uspješno razvio i primjenjuje kombinovane tradicionalne i onlajn metode nastave, vodeći se praksom evropskih univerziteta, a pridržavajući se naredbi i preporuka Instituta za javno zdravlje. ,,Potrebno je napomenuti da nije moguće niti je potrebno unificirati nastavu na svim jedinicama i predmetima, jer bi to u značajnoj mjeri unazadilo složeni nastavni proces. Mogućnosti koje pruža savremena tehnologija, posebno platforme, nisu jednake upotrebne vrijednosti za sve nastavne jedinice i predmete. Stoga, kombinovane metode nastave koje se realizuju omogućavaju da fokus ne bude na krajnjem rezultatu, već na unapređenju kompetencija studenata”.

Organizacija nastave i ispita tokom trajanja pandemije nije jedino što muči studente. Glavobolju im zadaje i plaćanje školarina. Većina njih je, zahvaljujući sezonskim poslovima, do sada svake godine barem tog nameta oslobađala porodice. Ove godine propala turistička sezona im je to onemogućila. ,,Nisam zadovoljna kako su se nadležni ponijeli prema studentima kada je riječ o podmirivanju finansijskih obaveza prema fakultetu. Ove godine rok za uplatu druge rate je skraćen, a kako je dosta nas ostalo bez posla tokom pandemije, prinuđeni smo da se snalazimo kako umijemo”, kaže za Monitor studentkinja Filološkog fakulteta koja je željela da ostane anonimna.

Iako iz Rektorata UCG-a ističu da se o svim elementima nastavnog procesa studenti redovno obavještavaju putem servisa UCG-a koji su konstantno dostupni studentima, Anastasija Brajović smatra da je problematičan način na koji najavljuju informacije vezane za uplatu godišnje školarine. ,,Studentima se ostavlja samo pet dana da izmire dugove, što predstavlja ultimatum. Mnogo studenata koji su do sada sami zarađivali za školovanje su  u užasnom položaju. Ne obraća se pažnja na njih, niti im se dozvoljavaju olakšice“.

Sava Mirković, inače student na budžetu, smatra da ima načina da se studentima izađe u susret tokom pandemije. ,,Mnogo mojih prijatelja ima problema sa finansijama, ne samo zbog ovogodišnje slabe sezone, već zbog ekonomske situacije u zemlji uopšte. Dobro bi bilo kada bi nadležni imali sluha i kada bi smanjili ovogodišnju školarinu za određeni procenat“, napominje Mirković.

Radi poređenja, još u martu 2020. godine Univerzitet u Strazburu identifikovao je 160 studenata kojima je nedostatak materijala (računara i interneta) ugrozio nastavak studiranja na daljinu. Osim njih, i one koji su izgubili posao sa skraćenim radnim vremenom i više nisu mogli da zadovoljavaju ni osnovne životne potrebe.  Strazburški univerzitet i njegova fondacija osnovali  su hitni fond za svoje studente. Samo do 7. aprila 2020. prikupljeno je 61 hiljada eura i Univerzitet je studentima u nevolji podijelio više od stotinu računara.

Gdje ima volje, nađe se i način.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

MANJINSKA VLADA IZMEĐU DPS-A I DF-A: Blagoslovi, oče Gabrijele

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sadašnja vlast je izgubila smisao, a alternative imaju ozbiljnih mana. Rasplet u parlamentu počinje početkom februara. Prethodno će nas, kažu, pohoditi izaslanik SAD-a Gabrijel Eskobar. Da posavjetuje. I podsjeti

 

Opet uza zid. Razbojnici, izdajnici, krijumčari, falsifikatori… nanovo odjekuje Crnom Gorom, dok se politički akteri pripremaju za februarski rasplet. Ili novo odlaganje.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović obznanio je, početkom nedjelje, naum da uskrati podršku ekspertskoVladi, i pozvao ,,svih 81 poslanika” da podrže formiranje nove, manjinske. U toj vladi nema mjesta za DPS i DF, naglasio je. Ko bi u nju htio, ko bi smio, a ko bi je predvodio – Abazović nije precizirao. Licitiranje je u toku.

Onda se obratio i premijer Zdravko Krivokapić. Po njegovom sudu,  manjinska vlada je prevara. ,,Građani su 30. avgusta imali referendumsko pitanje koje se odnosilo na to da li su za nastavak korumpiranog režima ili ne, i vrlo jasno su poslali poruku da neće više da žive u hibridnom režimu”, rekao je Krivokapić. Potom je u jedva uvijenoj formi, bez dokaza, svom potpredsjedniku prebacio  veze sa kriminalom. Preciznije, sa švercerima narkotika.

Slijedilo je izjašnjavanje ,,po dubini”. Podijelila se Vlada, vladajuća većina se posvađala, čak je i u poslaničkom klubu DPS-a došlo do  diferencijacije. Pa prijedlog poslaničkog kluba Crno na bijelo nijesu potpisali: Duško Marković, Branimir Gvozdenović, Petar Ivanović, Mevludin Nuhodžić, Predrag Bošković, Miomir M. Mugoša, Luiđ Škrelja… Potpisa je, i bez njih, dovoljno (31) da inicijativa dođe na plenum.

Očigledno je da ni svi ministri u Krivokapićevoj Vladi nijesu na istoj strani. Premijer je pritvrdio raskol zahtjevom Skupštini da razriješi Abazovića. Dok su njegovi organizovali proteste podrške u Podgorici i Beranama. Da bi se, već sjutradan, na sjednici Vlade našao Krivokapićev prijedlog o skraćenju mandata Skupštini. Što bi značilo nove izbore u organizaciji njegove Vlade. Rezultat, do zaključenja broja, nijesmo saznali.

Abazovićeva inicijativa najavljivana je mjesecima. A ozvaničena kada je izgledalo da se vlast privremeno stabilizovala, nakon usvajanja budžeta i (konačnog) kompletiranja Tužilačkog savjeta.

To je predsjednika Skupštine Aleksu Bečića  podstaklo  da ustvrdi: „Ekonomski smo konsolidovali zemlju. Povećali smo plate, penzije, staračke naknade, uveli dječije dodatke i besplatne udžbenike, vratili naknade majkama, obezbijedili veliko povećanje plata, kao i besplatno ljetovanje ili zimovanje za sve zdravstvene i prosvjetne radnike, donijeli novi Zakon o slobodi vjeroispovijesti, izabrali novi Tuzilački savjet, obezbijedili energetsku stabilnost, ispravili poluvjekovnu nepravdu prema mještanima Valdanosa…, sproveli revolucionarne promjene u parlamentu izgradivši ga u jaku i moćnu instituciju”. Sa dijelom toga mogli bismo se složiti. Ne zanemarujući ekonomske rizike koje neke od pomenutih mjera mogu donijeti već u bliskoj budućnosti.

Moguća je i sasvim suprotna percepcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAMENOLOM VELJA GORANA U BARSKOM SELU MRKOJEVIĆI: Nova vlast, stari scenario

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani Velje Gorane muku muče da zaustave preduzeće Trojan d.o.o da u njihovom selu izgradi kamenolom i naruši njihovu životnu sredinu, Vlada tvrdi da je projekat dobrobit cijele zajednice

 

Protest očajnih mještana protiv moćnog investitora koji pokušava da naruši životnu sredinu njihovog kraja. Vlada nas ubjeđuje da je riječ o projektu od velike važnosti za Crnu Goru, dobrobiti za građane koji protestuju i da je sve po zakonu. Investitor mještanima obećava brda i planine samo da ga puste da radi. Organi bezbjednosti privode građane kako bi investitor mirno mogao da gradi. Poznat scenario. Navikli smo na slične priče tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) i njihovih partnera.

Međutim, ovdje nije riječ o prethodnoj vlasti, niti o nekom od ranijih slučajeva. Jedina veza između tih scenarija je što je ovdje investitoru odobrila koncesiju upravo Vlada Duška Markovića, sadašnjeg poslanika opozicionog DPS-a u Skupštini. Štaviše, koncesija je dodijeljena u tranzicionom periodu između parlamentarnih izbora i formiranja nove Vlade. Kasnije smo od aktuelnih ministara slušali da su mnoge sporne odluke donijete upravo u tom periodu.

Riječ o barskom selu Mrkojevići, odnosno zaseoku Velja Gorana gdje barsko preduzeće Trojan d.o.o  želi da eksploatiše kamen. Koncesiju je 8. oktobra 2020. godine potpisao tada odlazeći premijer Duško Marković, dok mu je urbanističko-tehničke uslove par mjeseci kasnije izdala Opština Bar, gdje vlast i dalje vrši Demokratska partija socijalista. Trojan d.o.o dobio je koncesiju na tenderu gdje je bio jedini prijavljeni. Zakonska procedura je ispoštovana, kao i ranije za male hidroelektrane.

Jedino što koči ostvarenje ove investicije trenutno su mještani Velje Gorane koji ne žele kamenolom blizu svojih domova. Dio mještana je privela policija jer su nedavno pokušali da blokiraju mašine investitora.

,,Tužno je da smo ponovo ostavljeni da se sami borimo protiv kamenoloma i da nam je ugrožena cijela lokalna zajednica, a da niko od nadležnih ne reaguje, već nam privode mještane koji su civilizovano i mirno izašli da čekaju komunalnu policiju i da brane prag svoje kuće od razaranja. Sramotno je da svi zatvaraju oči i gledaju političku ili neku drugu korist pred koncesijom koja je štetna po lokalnu zajednicu”, tako je to opisala stanovnica sela Edina Osmanović.

Priču je otvorio Građanski pokret URA, odakle je traženo da ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić učini sve što je u njegovoj nadležnosti da stopira projekat kamenoloma. U kritiku kamenoloma su se potom uključile opozicione partije koje trenutno vrše vlast u Baru. I predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević obišao je Velju Goranu da podrži mještane ističući da nije znao da je tamo planiran kamenolom. Međutim, upravo je njegova uprava preduzeću Trajan d.o.o izdala urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije 2. decembra 2020. godine.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

RATKA JOVANOVIĆ – VUKOTIĆ, NOVINARKA: Potpis dajem, uspjehu se ne nadam

Objavljeno prije

na

Objavio:

O projektu manjinske vlade znam samo ono što piše u novinama, na osnovu toga ,,potpis dajem, uspjehu se ne nadam”. Citirala sam Lalića, zato što ni prije ni poslije njega niko nije uspio da toliko pronikne u dubinu crnogorskih podjela i težinu njihovih posljedica u prelomnim vremenima…

 

 

MONITOR:  Kako vidite predlog građanskog pokreta URA o formiranju manjinske vlade bez DPS-a i DF-a?

 JOVANOVIĆ – VUKOTIĆ: Jasno je da manjinska vlada nije optimalno nego iznuđeno rješenje, pokušaj da se izborom – uslovno rečeno – manjeg zla zaustavi nepodnošljivo mrcvarenje Crne Gore i svih nas u njoj.

Premijer Zdravko Krivokapić ili nije htio ili nije umio da ispuni obaveze preuzete Sporazumom lidera tri pobjedničke koalicije. Jedino što mu je pošlo za rukom jeste da održi obećanje dato njegovoj crkvi i njenim vjernicima, i to po cijenu raspirivanja podjela koje je izazvao bivši režim.

Evrope  i većih plata premijer se sjetio tek kad je izgubio podršku poslanika i povjerenje birača, nakon višemjesečne uzajamne blokade izvršne i zakonodavne vlasti.

Alternativa predlogu URA-e mogu biti samo novi izbori. Pošto je sasvim izvjesno da će oni donijeti stare rezultate, jedini izlaz i tada će biti – manjinska vlada…

MONITOR: A je li taj prijedlog realan? Demokrate su se već izjasnile da neće dati podršku manjinskoj vladi.

JOVANOVIĆ -VUKOTIĆ:   Demokrate neće dati podršku ni ulasku FK Zeta u Premijer ligu ako taj projekat predloži Dritan Abazović. Njihov animozitet prema lideru URA-e više je za medicinsku nego za političku analizu. Žali bože partije koja je do ulaska u vlast bila vjesnik moderne Crne Gore…

O projektu manjinske vlade znam samo ono što piše u novinama, na osnovu toga ,,potpis dajem, uspjehu se ne nadam”. Citirala sam Lalića, zato što ni prije ni poslije njega niko nije uspio da toliko pronikne u dubinu crnogorskih podjela i težinu njihovih posljedica u prelomnim vremenima…

Činjenica da URA nikad nije igrala na kartu podjela, da je nacionalne strasti stišavala čak i na svoju štetu, da građanska Crna Gora jeste svrha njenog postojanja, preporučuje tu partiju kao okosnicu projekta manjinske vlade.

To što podrška URA-i ne prelazi desetak posto ne znači da njen kurs nije ispravan. Nijesu devedesetih ni ideje liberala, monitorovaca i esdepeovaca imale više pristalica, a danas najmanje dvije trećine Crne Gore podržavaju njen demokratski evropski put…

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo