Povežite se sa nama

Izdvojeno

NEVOLJE STUDENATA U CRNOJ GORI TOKOM PANDEMIJE: Prepušteni sebi

Objavljeno prije

na

Na kombinovanu nastavu tokom pandemije COVID 19 studenti se  navikavaju, ali zebnja kako će isplatiti školarine ne jenjava. Iz Rektorata UCG-a smatraju da je Univerzitet adekvatno odgovorio novonastaloj situaciji

 

Studenti u Crnoj Gori 2020. godinu pamtiće kao jednu od haotičnijih. I izazovnijih. Fakulteti širom države pandemiju virusa COVID-19 dočekali su nespremni.

,,Organizacija, kako na mom, tako i na svim fakultetima pod pokroviteljstvom Univerziteta Crne Gore (UCG) izazvala je opštu konfuziju među studentima i ispod je standarda ustanove koja je duša crnogorskog obrazovnog sistema“, smatra Vuk Stanišić, student Novinarstva na Fakultetu političkih nauka.

Prema njegovim riječima, rukovodstva fakulteta su pokušala da u nekim segmentima isprate prakse evropskih univerziteta. No, bez većeg upjeha. ,,U prvom talasu pandemije, fakulteti su organizovali online nastavu i ispite na veoma nepouzdanoj platformi Moodle, sa kojom smo u početku često imali tehničkih problema.  U drugom talasu, sasvim nelogično, jer je situacija gora, fakulteti nisu zatvarani, nego smo mi, i nama najbliži, bili izloženi obolijevanju, jer se na fakultetima uglavnom ne poštuju epidemiološke mjere. Nemoguće ih je i poštovati, jer je veliki broj studenata koji u istom danu polažu ispite, pa su hodnici i amfiteatri prebukirani“, kaže Stanišić za Monitor.

Da su se visokoškolske ustanove mlako uhvatile u koštac sa pandemijom, saglasna je i Anastasija Brajović, studentkinja Pravnog fakulteta na Univerzitetu Crne Gore. ,,Za vrijeme junskog roka, svi smo se  prvi put suočili sa žestinom pandemije i velikom neizvjesnošću. Od tada su nadležni imali vremena da se bolje organizuju za iduću godinu,  time i za zimski semestar 2020. Rektorat obavještenja još  obznanjuje u posljednjem momentu, u vidu raznoraznih preporuka, koje ni na koji način ne obavezuju profesore. Na taj način se vrši dodatna presija na studente. Online provjere znanja zbog potencijalnih malverzacija i zloupotreba su samo dokaz nesposobnosti UCG-a i njegove nezainteresovanosti za studente“, kaže Brajovićeva.

Novoizabrani prorektor za nastavu Univerziteta Crne Gore za period od 2020. do 2023. godine prof. dr Veselin Mićanović u informaciji dostupnoj na oficijalnom sajtu UCG-a kazao je da je Univerzitet adekvatno odgovorio novonastaloj situaciji. ,,Od samog početka, kako bi se prevazišli problemi korišćenja Distance learning platforme, napravili smo korisničku podršku u Centru informacionog sistema koja je do sada odgovorila na desetine hiljada zahtjeva. Zastupljen je heterogeni model izvođenja nastave. Organizacione jedinice, zavisno od broja studenata na predmetima organizuju online nastavu s brojnijim grupama, dok se nastava na predmetima s manjim brojem studenata realizuje u učionicama fakulteta uz poštovanje mjera. Redovno se vrši dezinfekcija prostorija na fakultetima, a sredstva za dezinfekciju ruku su dostupna svima, na najfrekventnijim mjestima. Svjesni smo da se kvalitet u izvjesnoj mjeri narušio, ali se, zahvaljujući odgovornom pristupu akademske zajednice, ipak održao”, objašnjava Mićanović. Najveći problem, prema riječima prof. dr Mićanovića, predstavlja praktična nastava. Tako se dio nje sada intenzivnije odvija u manjim grupama na fakultetima, a dio online. ,,Snimanjem praktičnih predavanja i vježbi problem se u velikoj mjeri amortizuje”, kaže Mićanović.

Student Međunarodnih odnosa Sava Mirković napominje da UCG ima prostora da poboljša kvalitet nastave. ,,To može da učini makar kroz veću posvećenost zaposlenih, s obzirom na to da se većina online predavanja i vježbi svodi na puko izlaganje profesora i asistenata dok većina studenata samo (ne)sluša. Trebalo bi povećati interaktivnost u toj formi nastave kroz formate koji bi omogućili veću angažovanost studenata”, navodi Mirković.

Iz Rektorata smatraju drugačije. Kako navode, UCG je uspješno razvio i primjenjuje kombinovane tradicionalne i onlajn metode nastave, vodeći se praksom evropskih univerziteta, a pridržavajući se naredbi i preporuka Instituta za javno zdravlje. ,,Potrebno je napomenuti da nije moguće niti je potrebno unificirati nastavu na svim jedinicama i predmetima, jer bi to u značajnoj mjeri unazadilo složeni nastavni proces. Mogućnosti koje pruža savremena tehnologija, posebno platforme, nisu jednake upotrebne vrijednosti za sve nastavne jedinice i predmete. Stoga, kombinovane metode nastave koje se realizuju omogućavaju da fokus ne bude na krajnjem rezultatu, već na unapređenju kompetencija studenata”.

Organizacija nastave i ispita tokom trajanja pandemije nije jedino što muči studente. Glavobolju im zadaje i plaćanje školarina. Većina njih je, zahvaljujući sezonskim poslovima, do sada svake godine barem tog nameta oslobađala porodice. Ove godine propala turistička sezona im je to onemogućila. ,,Nisam zadovoljna kako su se nadležni ponijeli prema studentima kada je riječ o podmirivanju finansijskih obaveza prema fakultetu. Ove godine rok za uplatu druge rate je skraćen, a kako je dosta nas ostalo bez posla tokom pandemije, prinuđeni smo da se snalazimo kako umijemo”, kaže za Monitor studentkinja Filološkog fakulteta koja je željela da ostane anonimna.

Iako iz Rektorata UCG-a ističu da se o svim elementima nastavnog procesa studenti redovno obavještavaju putem servisa UCG-a koji su konstantno dostupni studentima, Anastasija Brajović smatra da je problematičan način na koji najavljuju informacije vezane za uplatu godišnje školarine. ,,Studentima se ostavlja samo pet dana da izmire dugove, što predstavlja ultimatum. Mnogo studenata koji su do sada sami zarađivali za školovanje su  u užasnom položaju. Ne obraća se pažnja na njih, niti im se dozvoljavaju olakšice“.

Sava Mirković, inače student na budžetu, smatra da ima načina da se studentima izađe u susret tokom pandemije. ,,Mnogo mojih prijatelja ima problema sa finansijama, ne samo zbog ovogodišnje slabe sezone, već zbog ekonomske situacije u zemlji uopšte. Dobro bi bilo kada bi nadležni imali sluha i kada bi smanjili ovogodišnju školarinu za određeni procenat“, napominje Mirković.

Radi poređenja, još u martu 2020. godine Univerzitet u Strazburu identifikovao je 160 studenata kojima je nedostatak materijala (računara i interneta) ugrozio nastavak studiranja na daljinu. Osim njih, i one koji su izgubili posao sa skraćenim radnim vremenom i više nisu mogli da zadovoljavaju ni osnovne životne potrebe.  Strazburški univerzitet i njegova fondacija osnovali  su hitni fond za svoje studente. Samo do 7. aprila 2020. prikupljeno je 61 hiljada eura i Univerzitet je studentima u nevolji podijelio više od stotinu računara.

Gdje ima volje, nađe se i način.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

REKONSTRUKCIJA VLADE: Otvaranje dveri

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vladajuće partije tek se pozicioniraju, očekujući da URA prelomi na njihovu stranu, i da tada započnu stvarni pregovori o podjeli vlasti. A pozicionira se i premijer, potvrđujući sumnje da je upućen u započetu igru. U kojoj će evropske integracije ustupiti mjesto Vučićevom otvorenom Balkanu, sve sa nadom domaćih i izvanjih  promotera da će nas to dovesti do novog srpskog sveta

 

Tri mjeseca otkako je Vlada Zdravka Krivokapića izgubila podršku parlamentarne većine, zahuhtavaju se razgovori o njenoj rekonstrukciji.

Koliko su u tom naumu ozbiljne tri vladajuće koalicije i premijer koji u pregovorima zastupa samog sebe, kao osamostaljeni (usamljeni) predvodnik koalicije Za budućnost Crne Gore, možemo vidjeti iz onoga što se čini kao neupitno nakon dosadašnjih razgovora i prepucavanja partijskim saopštenjima.

I buduću, rekonstruisanu, Vladu predvodiće sadašnji premijer, odnosno, „običan lažov i izdajnička tranja“ (citat Marina Jočić, DF). Ostanak u Vladi garantovao je i ministru finansija – „članu međunarodne kriminalen grupe“ (Nebojša Medojević, predsjednik PzP i jedan od lidera DF-a) i potpredsjedniku Vlade koji je, prema najnovijim saznanjima njegovih koalicionih partnera skupa sa svojom partijom (URA) htio, tokom nedavnih događaja na Cetinju, da „preda vlast u ruke Veselinu Veljoviću“ (saopštenje Demokrata).

Pored pomenute trojice okosnicu nove Vlade trebalo bi da čine oni koji uz DPS, prema mišljenju Demokrata, „predstavljaju političku dvoglavu zmiju koja sikće otrove u vidu mržnje, uvreda i podmetanja“ (DF), skupa sa „najobičnijim titoistima koji se lažno predstavljaju demokratama“ (iz saopštenja DF-a o Demokratama). U novoj Vladi, slažu se njeni mogući konstituenti, mjesta bi trebalo da bude i za nacionalne manjinske partije, iste one koje „prekopavaju kosti žrtava iz Srebrenice da bi ih koristili u dnevno-političke svrhe“  (poslanik DF-a i predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode Jovan Vučurović).

Konačno, na mjestu predsjednika Skupštine Crne Gore ostao bi Aleksa Bečić, koji  (GP URA)  napušta evropski kurs, moguće, „zbog prijetnji beogradskih tabloida o navodnom snimku“.

Sve ovo i još mnogo toga  što se ne citira u pristojnim novinama, jedni o drugima rekli su sadašnji koalicioni partneri. Uglavnom, od momenta kada je Vlada, sredinom juna, i zvanično izgubila podršku parlamentarne većine. Nakon što je parlament, uz pomoć glasova opozicionih poslanika, usvojio Deklaraciju o Srebrenici i na prijedlog premijera Krivokapića, a uz podršku DPS-a, razriješio ministra pravde Vladimira Leposavića. „Sada resetujemo stanje na nulu i tražimo novi dogovor. Pozdravljamo vas i neka vam je srećan DPS”, obznanio je šef poslaničkog kluba DF-a Slaven Radunović odluku da napuste parlament.

Svjedočimo novom početku. Uz demonstriranu dozu međusobnog povjerenja, razumjevanja, pristojnosti i spremnosti na kompromis,  očekivati je da kriza koja traje, praktično, od 31. avgusta prošle godine uskoro bude prevaziđena. Samo se ne zna da li će rezultat dogovora biti nova Vlada ili novi izbori.

Aleksa Bečić je optimista, pa očekuje da ćemo dobiti Vladu koja će trajati do 2024. i termina za raspisivanje redovnih parlamentarnih izbora. Dogovor je moguć, a iz pregovora i dogovora o rekonstrukciji Vlade „ni na jedan način nije izostavljen GP URA”, kaže predsjednik parlamenta ističući potrebu da parlamentarna većina bude osnažena i manjinskim partijama. I skidajući sa sebe i svoje partije odgovornost za rezultate ekspertske, odnosno, apostolske Vlade, pošto Demokrate, saznajemo to sa nekih 10 mjeseci zakašnjenja, nijesu bile saglasne sa načinom na koji je ona formirana. ,,Mi smo se zalagali za to da niko ne može biti diskriminisan. Šta je to ekspert? Gdje je to definisano? To što je neko političar, ne znači da nije ekspert…”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DIPLOMATSKA I MEDIJSKA OFANZIVA MILA ĐUKANOVIĆA: Ponovno aktiviranje ruskih zavjera kao slamka spasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako beogradski prijatelj i kolega Aleksandar Vučić nije uspio preko svojih medijskih i duhovnih trovača mobilizirati dovoljan broj crnogorskih „patriota“ i ljubitelja lika i djela predsjednika Mila Đukanovića radi odbrane njegovog privatnog feuda, došlo je vrijeme da pozvoni telefon u Moskvi

 

Nakon što su slab odziv crnogorskih građana i akcija policije pokvarili cetinjski happening 5. septembra da se preko ulice i uz pomoć tajnih službi i medijske demagogije opet krene u novu „odbranu Crne Gore“ (tj. nagomilanog bogatstva i nekažnjivosti DPS vrhuške) lopta se opet prebacila na diplomatski i medijski teren ne bi li se povratilo sve više poljuljano povjerenje u stari režim. Kako beogradski prijatelj i kolega Aleksandar Vučić nije uspio preko svojih medijskih i duhovnih trovača mobilizirati dovoljan broj crnogorskih „patriota“ i ljubitelja lika i djela predsjednika Mila Đukanovića radi odbrane njegovog privatnog feuda, došlo je vrijeme da pozvoni telefon u Moskvi.

U toku je godišnje zasijedanje Generalne skupštine Ujedinjenih Nacija u Njujorku koje traje od 21. do 27. septembra i koje je okupilo preko 130 šefova i vlada država članica. U utorak je govorio i američki predsjednik Džo Bajden kome je ovo prvo pojavljivanje na tako velikom samitu svjetskih državnika. Nije tajna da mnogi državnici priželjkuju, ako ne susret, a ono slikanje i razgovor od desetak sekundi za koji se raznim lobističkim firmama u Americi nude milionske svote. Kod nas su se već pojavile nepotvrđene tvrdnje u regionalnoj štampi da se nudi nevjerovatnih 15 miliona dolara za Đukanovićevo slikanje sa Bajdenom i razmjenu od pet-šest riječi. Takav scenario bi dobro došao kao potvrda da DPS klika i dalje stoji na putu evroatlantskih integracija i da ponovo uživa podršku Amerike koja se počela distancirati od režima nakon Đukanovićevog povratka na mjesto predsjednika njegove „države“ u maju 2018. godine.

Nevezano za gore spomenutu sumu, nesporno je da DPS diplomatija, lobisti i inostrani saveznici pokušavaju ovih dana da dogovore termine za susrete sa visokim američkim zvaničnicima, kako je Monitoru potvrdilo nekoliko izvora u Vašingtonu. Uz zahtjeve za susret se obavezno prilaže i nedavno objavljena studija Digitalnog forenzičnog centra Crne Gore (DFC), čije osnivanje je podržala Vlada Sjedinjenih Američkih Država  2019. godine i koji djeluje u okviru Atlantskog saveza Crne Gore (ASCG). Njegov predsjednik Savo Kentera je prije dvije godine, u vrijeme čvrstorukaške vladavine Đukanovića, izjavio Vijestima da je jedan od primarnih ciljeva DFC-a da „razotkriju sve one koji pokušavaju da podrivaju naš politički i demokratski sistem i unesu haos i nerede u određenim zemljama“. Neki su se ponadali, s obziromna to da Atlantski savez promovira zapadne i evroatlantske vrijednosti, da će to raditi i njihova podružnica u Crnoj Gori, uprkos Kenterinoj retorici koja podsjeća na sovjetsko-komunističku borbu protiv unutrašnjih i vanjskih neprijatelja.

Gorepomenuta studija od stotinu stranica nosi naziv Uloga Rusije na Balkanu: Slučaj Crne Gore i opširno se bavi raznim ruskim subverzivnim oblicima djelovanja kojim se „potkopava prozapadna politika Đukanovića“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo