Povežite se sa nama

Izdvojeno

NEVOLJE STUDENATA U CRNOJ GORI TOKOM PANDEMIJE: Prepušteni sebi

Objavljeno prije

na

Na kombinovanu nastavu tokom pandemije COVID 19 studenti se  navikavaju, ali zebnja kako će isplatiti školarine ne jenjava. Iz Rektorata UCG-a smatraju da je Univerzitet adekvatno odgovorio novonastaloj situaciji

 

Studenti u Crnoj Gori 2020. godinu pamtiće kao jednu od haotičnijih. I izazovnijih. Fakulteti širom države pandemiju virusa COVID-19 dočekali su nespremni.

,,Organizacija, kako na mom, tako i na svim fakultetima pod pokroviteljstvom Univerziteta Crne Gore (UCG) izazvala je opštu konfuziju među studentima i ispod je standarda ustanove koja je duša crnogorskog obrazovnog sistema“, smatra Vuk Stanišić, student Novinarstva na Fakultetu političkih nauka.

Prema njegovim riječima, rukovodstva fakulteta su pokušala da u nekim segmentima isprate prakse evropskih univerziteta. No, bez većeg upjeha. ,,U prvom talasu pandemije, fakulteti su organizovali online nastavu i ispite na veoma nepouzdanoj platformi Moodle, sa kojom smo u početku često imali tehničkih problema.  U drugom talasu, sasvim nelogično, jer je situacija gora, fakulteti nisu zatvarani, nego smo mi, i nama najbliži, bili izloženi obolijevanju, jer se na fakultetima uglavnom ne poštuju epidemiološke mjere. Nemoguće ih je i poštovati, jer je veliki broj studenata koji u istom danu polažu ispite, pa su hodnici i amfiteatri prebukirani“, kaže Stanišić za Monitor.

Da su se visokoškolske ustanove mlako uhvatile u koštac sa pandemijom, saglasna je i Anastasija Brajović, studentkinja Pravnog fakulteta na Univerzitetu Crne Gore. ,,Za vrijeme junskog roka, svi smo se  prvi put suočili sa žestinom pandemije i velikom neizvjesnošću. Od tada su nadležni imali vremena da se bolje organizuju za iduću godinu,  time i za zimski semestar 2020. Rektorat obavještenja još  obznanjuje u posljednjem momentu, u vidu raznoraznih preporuka, koje ni na koji način ne obavezuju profesore. Na taj način se vrši dodatna presija na studente. Online provjere znanja zbog potencijalnih malverzacija i zloupotreba su samo dokaz nesposobnosti UCG-a i njegove nezainteresovanosti za studente“, kaže Brajovićeva.

Novoizabrani prorektor za nastavu Univerziteta Crne Gore za period od 2020. do 2023. godine prof. dr Veselin Mićanović u informaciji dostupnoj na oficijalnom sajtu UCG-a kazao je da je Univerzitet adekvatno odgovorio novonastaloj situaciji. ,,Od samog početka, kako bi se prevazišli problemi korišćenja Distance learning platforme, napravili smo korisničku podršku u Centru informacionog sistema koja je do sada odgovorila na desetine hiljada zahtjeva. Zastupljen je heterogeni model izvođenja nastave. Organizacione jedinice, zavisno od broja studenata na predmetima organizuju online nastavu s brojnijim grupama, dok se nastava na predmetima s manjim brojem studenata realizuje u učionicama fakulteta uz poštovanje mjera. Redovno se vrši dezinfekcija prostorija na fakultetima, a sredstva za dezinfekciju ruku su dostupna svima, na najfrekventnijim mjestima. Svjesni smo da se kvalitet u izvjesnoj mjeri narušio, ali se, zahvaljujući odgovornom pristupu akademske zajednice, ipak održao”, objašnjava Mićanović. Najveći problem, prema riječima prof. dr Mićanovića, predstavlja praktična nastava. Tako se dio nje sada intenzivnije odvija u manjim grupama na fakultetima, a dio online. ,,Snimanjem praktičnih predavanja i vježbi problem se u velikoj mjeri amortizuje”, kaže Mićanović.

Student Međunarodnih odnosa Sava Mirković napominje da UCG ima prostora da poboljša kvalitet nastave. ,,To može da učini makar kroz veću posvećenost zaposlenih, s obzirom na to da se većina online predavanja i vježbi svodi na puko izlaganje profesora i asistenata dok većina studenata samo (ne)sluša. Trebalo bi povećati interaktivnost u toj formi nastave kroz formate koji bi omogućili veću angažovanost studenata”, navodi Mirković.

Iz Rektorata smatraju drugačije. Kako navode, UCG je uspješno razvio i primjenjuje kombinovane tradicionalne i onlajn metode nastave, vodeći se praksom evropskih univerziteta, a pridržavajući se naredbi i preporuka Instituta za javno zdravlje. ,,Potrebno je napomenuti da nije moguće niti je potrebno unificirati nastavu na svim jedinicama i predmetima, jer bi to u značajnoj mjeri unazadilo složeni nastavni proces. Mogućnosti koje pruža savremena tehnologija, posebno platforme, nisu jednake upotrebne vrijednosti za sve nastavne jedinice i predmete. Stoga, kombinovane metode nastave koje se realizuju omogućavaju da fokus ne bude na krajnjem rezultatu, već na unapređenju kompetencija studenata”.

Organizacija nastave i ispita tokom trajanja pandemije nije jedino što muči studente. Glavobolju im zadaje i plaćanje školarina. Većina njih je, zahvaljujući sezonskim poslovima, do sada svake godine barem tog nameta oslobađala porodice. Ove godine propala turistička sezona im je to onemogućila. ,,Nisam zadovoljna kako su se nadležni ponijeli prema studentima kada je riječ o podmirivanju finansijskih obaveza prema fakultetu. Ove godine rok za uplatu druge rate je skraćen, a kako je dosta nas ostalo bez posla tokom pandemije, prinuđeni smo da se snalazimo kako umijemo”, kaže za Monitor studentkinja Filološkog fakulteta koja je željela da ostane anonimna.

Iako iz Rektorata UCG-a ističu da se o svim elementima nastavnog procesa studenti redovno obavještavaju putem servisa UCG-a koji su konstantno dostupni studentima, Anastasija Brajović smatra da je problematičan način na koji najavljuju informacije vezane za uplatu godišnje školarine. ,,Studentima se ostavlja samo pet dana da izmire dugove, što predstavlja ultimatum. Mnogo studenata koji su do sada sami zarađivali za školovanje su  u užasnom položaju. Ne obraća se pažnja na njih, niti im se dozvoljavaju olakšice“.

Sava Mirković, inače student na budžetu, smatra da ima načina da se studentima izađe u susret tokom pandemije. ,,Mnogo mojih prijatelja ima problema sa finansijama, ne samo zbog ovogodišnje slabe sezone, već zbog ekonomske situacije u zemlji uopšte. Dobro bi bilo kada bi nadležni imali sluha i kada bi smanjili ovogodišnju školarinu za određeni procenat“, napominje Mirković.

Radi poređenja, još u martu 2020. godine Univerzitet u Strazburu identifikovao je 160 studenata kojima je nedostatak materijala (računara i interneta) ugrozio nastavak studiranja na daljinu. Osim njih, i one koji su izgubili posao sa skraćenim radnim vremenom i više nisu mogli da zadovoljavaju ni osnovne životne potrebe.  Strazburški univerzitet i njegova fondacija osnovali  su hitni fond za svoje studente. Samo do 7. aprila 2020. prikupljeno je 61 hiljada eura i Univerzitet je studentima u nevolji podijelio više od stotinu računara.

Gdje ima volje, nađe se i način.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

INTERNA VLADINA DOKUMENTA: SLUČAJ TIVATSKIH SOLILA: Bivša vlast pokušala da ukine zaštitu rezervatu prirode međunarodnog značaja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz tajnih dokumenata, u koje je Monitor imao uvid, vidi se da je Vlada u proljeće 2016. naložila da se ukine zaštita Tivatskim solilima, međunarodno značajnom rezervatu prirode, pozivajući se prvo na pravne proceduralne razloge, a potom na navodni uticaj ptica na bezbjednost avio-saobraćaja

 

Dok je zvanično pričala o tome kako sve čini da zaštiti ovdašnje rezervate prirode i područja od posebnog značaja, bivša crnogorska vlada na čelu sa Milom Đukanovićem, pokušala je u proljeće 2016. godine da skine zakonsku zaštitu sa Tivatskih solila, koja su i međunarodno važan rezervat prirode. To je jasno iz  dokumenata sa dvije sjednice Vlade u  martu i aprilu  2016, na koje je potom stavljena oznaka interno, a u koje je Monitor imao uvid.

U zaključku sa sjednice Vlade iz marta 2016,  navodi se da se „zadužuje Ministarstvo održivog razvoja i Agencija za zaštitu životne sredine da pokrenu postupak stavljanja van snage Rješenja Republičkog zavoda za zaštitu prirode broj 1-12 od 26.08. 2008. godine o stavljanju pod zaštitu Tivatskih solila kao posebnog rezervata prirode i Rješenja od 4. 11. 2008. godine o upisu u Centralni registar zaštićenih objekata prirode“.

Osim što su bila zaštićena domaćim propisima, u vrijeme kada je Vlada pokušala da im oduzme poseban status i pravnu zaštitu, Tivatska solila su se već tri godine nalazila na međunarodnoj Ramsarovoj listi zaštićenih područja. Ramsar konvencijom štite se močvarna područja, a na toj  listi nalaze se 2.224  staništa od međunarodnog značaja. Na teritoriji Crne Gore to su: Skadarsko jezero, upisano na listu 15. decembra 1995. godine i Tivatska solila, koja su na listi od 31. januara 2013. godine.

Solila su prethodno, 2006, proglašena Emerald staništem Bernske Konvencije, a 2007. je ovo područje dobilo status IBA – područja od međunarodnog značaja za boravak ptica u Crnoj Gori.  Na području Tivatskih solila registrovano je 48 vrsta ptica, od čega su četiri stalno prisutne vrste, 35 zimujućih vrsta i šest gnjezdarica, a zajedno sa ostalim grupama ptica (pjevačicama, grabljivicama) do sada je na ovom lokalitetu registrovano ukupno 112 vrsta ptica. Solila su jedno od najvažnijih preostalih slanih močvarnih staništa na tzv. Jadranskom vazdušnom koridoru.

Baš tog  proljeća, dok je tajno planirala da skine zakonsku zaštitu sa Tivatskih solila, Vlada je organizovala konferenciju na kojoj je javno izrazila brigu i za svjetska močvarna područja, i obećala dodatnu zaštitu za ovdašnja: „Kako je 2016, godina održivog korišćenja resursa, to predstavlja priliku za sve nas da ozbiljno i odgovorno sagledamo sa kakvim se izazovima svijet susreće kada je u pitanju održivo upravljanje istima. Ono što je izvjesno je da naša uloga u očuvanju resursa treba da bude usmjerena na razvijanje mehanizama zaštite i održivog korišćenja vlažnih staništa, kroz zajedničku implementaciju aktivnosti svih subjekata na lokalnom, nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou“. Dobro zvuči, al ne radi, što bi rekli. Kao i mnoga obećanja prethodnog režima.

U obrazloženju, zbog ćega se traži skidanje statusa zaštićenog područja Tivatskim solilima, Vlada je iznašla proceduralne razloge za ukidanje Rješenja kojim su Tivatska solila 2008. stavljena pod zaštitu. Kako se navodi u zapisniku sa sjednice –  „Rješenje ima proceduralne propuste  u vezi sa rokovima“, ali navodno i „suštinski propust, jer se zahtjev odnosno otpočinjanje procedure zaštite odnosilo na status spomenika prirode, a Rješenje je donijeto o proglašenju rezervata prirode“.

Da bivšoj vladi nije prava briga bila pravna (ne)preciznost dokumenata kojima se štite Solila, već da je imala namjeru da to područje ostavi bez zakonske zaštite, jasno je već i iz zapisnika sa naredne sjednice Vlade, održane u aprilu 2016. godine. Tada se traži da se prethodni razlog ukidanja zaštite Solilima briše, i navodi se novi, zaista nevjerovatan razlog.

„Zadužuju se Ministarstvo saobraćaja i pomorstva i Ministarstvo održivog razvoja i turizma, da u saradnji s Agencijom za civilno vazduhoplovstvo pripreme i Vladi dostave studiju o procjeni rizika i bezbjednosti vazdušnog saobraćaja za aerodrom Tivat zbog revizije stepena zaštite“, navodi se u Zaključku sa aprilske sjednice Vlade, koji potpisuje tadašnji generalni sekretar Žarko Šturanović. Vlada je, u prevodu, naložila da se ispita navodni uticaj ptica na bezbjednost avio-saobraćaja kao mogući razlog ukidanja zakonske zaštite Tivatskim solilima! Nije poznato da je Vlada imala ijedan realan razlog da pomisli da bi ptice negativno uticale na domaći avio-saobraćaj.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CENTAR ZA AUTIZAM: JOŠ JEDNO SKUPO NEISPUNJENO OBEĆANJE BIVŠE VLASTI: Umjesto u Centar, milioni otišli u Beograd

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je najavljeno je da će u Centar biti uloženo 1,5 miliona,  otvoren je sa manje od 100.000 eura. Uz obećanje da je problem odlaska djece na liječenje u Srbiju riješen. Tokom tri godine od otvaranja, institucijama u Beogradu, za smetnje iz domena koji pokriva Centar, plaćeno je preko 1,6 miliona eura

 

Za izgradnju Centra za autizam iz budžeta će biti opredijeljeno 1,5 miliona eura, izjavio je bivši ministar zdravlja Kenan Hrapović, krajem 2017.

Prvi nacionalni Centar za autizam, razvojne smetnje i dječiju psihijatriju Ognjen Rakočević otvoren je 30. marta 2018. Zvanična informacija je glasila da su prostor površine 410 m² za aktivnosti Centra i medicinsku, didaktičku i drugu opremu u vrijednosti od 64.000 eura ustupili Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Zavod za zapošljavanje. Za opremanje Centra, od donacija je skupljeno još 10.000 eura, kazao je tada ministar. O milion i po eura više nije bilo pomena. Na pitanja koliko je novca za Centar izdvojeno, što je bilo sa najavljenih 1,5 miliona i ostala, koja smo poslali bivšem ministru Hrapoviću, nijesmo dobili odgovore. Odgovore nam nijesu poslali ni iz Ministarstva zdravlja.

Iz Kliničkog centra Crne Gore, u sastavu kojeg Centar djeluje, dobili smo podatke koliko je od strane Ministarstva i putem donacija do sada uloženo. Ukupno 49.510 eura, od čega je Ministarstvo zdravlja iz budžeta opredijelilo 17.000 eura, a donacije su iznosile skoro duplo, 32.400 eura (vidi boks).

Slični centri u regionu koštali su znatno više. Isto u martu, ali 2019. u Osjeku je otvoren Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju. Investicija je koštala 2,6 miliona eura, a dobijen je savremeni regionalni centar za djecu iz Hrvatske i šire. Zgrada Centra za autizam u Albaniji na internetu se promoviše kao primjer moderne albanske arhitekture. Sadržaji koji se nude djeci i opremljenost ova dva centra su neuporedivi sa skromnim uslovima u podgoričkom centru.

,,Vodila sam dijete u Centar i osoblje se baš trudi, ali mi je uvijek čudna sama zgrada u kojoj ima jedna velika hala i tu je sve ispregrađivano i prostorije su male i zbijene”, kaže za Monitor majka jedne od korisnica Centra.

Prostor u kome je Centar smješten je u stvari donacija Zavoda za zapošljavanje. Gradnja je počela 2006, a prvobitna namjena prostora je bila osnivanje fabrike za zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Iz Zavoda su prilikom otvaranja istakli da su u izgradnju i opremanje uložili preko dva miliona eura. Vlada je našla revolucionarno rješenje, pa je u prostoru za fabriku otvorila instituciju za najugroženije.

Ministar Hrapović je obećavao da će problem djece sa autizmom i njihovih porodica biti sistemski riješen. A na otvaranju Centra tadašnji premijer Duško Marković je ustvrdio: ,,Zato od danas, i to treba da znaju svi građani, potrebe za dodatnim plaćanjima za liječenje ovih oboljenja iz džepa pacijenata i njihovih porodica, neće biti! To je sada briga Vlade i Ministarstva zdravlja”. Premijer je istakao i da više neće biti opterećenja porodica i državnog budžeta slanjem djece u zdravstvene centre u okruženju.

Tri godine nakon ovih obećanja stvari stoje ovako: ,,Moja ćerka ide kod logopeda u Centar, ali samo jednom mjesečno. Mnogi roditelji su prinuđeni da idu u Beograd. Fond refundira troškove za tamošnje tretmane, ali roditelji plaćaju sve ostalo – smještaj, hranu i to duži period”, kaže majka korisnice Centra.

Otac djeteta sa autizmom kaže da stručnjaci u Centru daju maksimum, ali da nedostaje kadra: ,,Prije je bilo sat, sada se smanjilo kod psihologa na 45 minuta, a kod logopeda 30 minuta i to jedanput nedjeljno. Morali smo dva mjeseca da budemo u Beogradu jer su tamo tretmani svakodnevni. Fond je to platio, ali smo mi morali da plaćamo stan i sve ostalo.Nije mi jasno da ne mogu kod nas da se zaposle logopedi, a ne da se ide u Beograd”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo