Povežite se sa nama

Izdvojeno

NEVOLJE STUDENATA U CRNOJ GORI TOKOM PANDEMIJE: Prepušteni sebi

Objavljeno prije

na

Na kombinovanu nastavu tokom pandemije COVID 19 studenti se  navikavaju, ali zebnja kako će isplatiti školarine ne jenjava. Iz Rektorata UCG-a smatraju da je Univerzitet adekvatno odgovorio novonastaloj situaciji

 

Studenti u Crnoj Gori 2020. godinu pamtiće kao jednu od haotičnijih. I izazovnijih. Fakulteti širom države pandemiju virusa COVID-19 dočekali su nespremni.

,,Organizacija, kako na mom, tako i na svim fakultetima pod pokroviteljstvom Univerziteta Crne Gore (UCG) izazvala je opštu konfuziju među studentima i ispod je standarda ustanove koja je duša crnogorskog obrazovnog sistema“, smatra Vuk Stanišić, student Novinarstva na Fakultetu političkih nauka.

Prema njegovim riječima, rukovodstva fakulteta su pokušala da u nekim segmentima isprate prakse evropskih univerziteta. No, bez većeg upjeha. ,,U prvom talasu pandemije, fakulteti su organizovali online nastavu i ispite na veoma nepouzdanoj platformi Moodle, sa kojom smo u početku često imali tehničkih problema.  U drugom talasu, sasvim nelogično, jer je situacija gora, fakulteti nisu zatvarani, nego smo mi, i nama najbliži, bili izloženi obolijevanju, jer se na fakultetima uglavnom ne poštuju epidemiološke mjere. Nemoguće ih je i poštovati, jer je veliki broj studenata koji u istom danu polažu ispite, pa su hodnici i amfiteatri prebukirani“, kaže Stanišić za Monitor.

Da su se visokoškolske ustanove mlako uhvatile u koštac sa pandemijom, saglasna je i Anastasija Brajović, studentkinja Pravnog fakulteta na Univerzitetu Crne Gore. ,,Za vrijeme junskog roka, svi smo se  prvi put suočili sa žestinom pandemije i velikom neizvjesnošću. Od tada su nadležni imali vremena da se bolje organizuju za iduću godinu,  time i za zimski semestar 2020. Rektorat obavještenja još  obznanjuje u posljednjem momentu, u vidu raznoraznih preporuka, koje ni na koji način ne obavezuju profesore. Na taj način se vrši dodatna presija na studente. Online provjere znanja zbog potencijalnih malverzacija i zloupotreba su samo dokaz nesposobnosti UCG-a i njegove nezainteresovanosti za studente“, kaže Brajovićeva.

Novoizabrani prorektor za nastavu Univerziteta Crne Gore za period od 2020. do 2023. godine prof. dr Veselin Mićanović u informaciji dostupnoj na oficijalnom sajtu UCG-a kazao je da je Univerzitet adekvatno odgovorio novonastaloj situaciji. ,,Od samog početka, kako bi se prevazišli problemi korišćenja Distance learning platforme, napravili smo korisničku podršku u Centru informacionog sistema koja je do sada odgovorila na desetine hiljada zahtjeva. Zastupljen je heterogeni model izvođenja nastave. Organizacione jedinice, zavisno od broja studenata na predmetima organizuju online nastavu s brojnijim grupama, dok se nastava na predmetima s manjim brojem studenata realizuje u učionicama fakulteta uz poštovanje mjera. Redovno se vrši dezinfekcija prostorija na fakultetima, a sredstva za dezinfekciju ruku su dostupna svima, na najfrekventnijim mjestima. Svjesni smo da se kvalitet u izvjesnoj mjeri narušio, ali se, zahvaljujući odgovornom pristupu akademske zajednice, ipak održao”, objašnjava Mićanović. Najveći problem, prema riječima prof. dr Mićanovića, predstavlja praktična nastava. Tako se dio nje sada intenzivnije odvija u manjim grupama na fakultetima, a dio online. ,,Snimanjem praktičnih predavanja i vježbi problem se u velikoj mjeri amortizuje”, kaže Mićanović.

Student Međunarodnih odnosa Sava Mirković napominje da UCG ima prostora da poboljša kvalitet nastave. ,,To može da učini makar kroz veću posvećenost zaposlenih, s obzirom na to da se većina online predavanja i vježbi svodi na puko izlaganje profesora i asistenata dok većina studenata samo (ne)sluša. Trebalo bi povećati interaktivnost u toj formi nastave kroz formate koji bi omogućili veću angažovanost studenata”, navodi Mirković.

Iz Rektorata smatraju drugačije. Kako navode, UCG je uspješno razvio i primjenjuje kombinovane tradicionalne i onlajn metode nastave, vodeći se praksom evropskih univerziteta, a pridržavajući se naredbi i preporuka Instituta za javno zdravlje. ,,Potrebno je napomenuti da nije moguće niti je potrebno unificirati nastavu na svim jedinicama i predmetima, jer bi to u značajnoj mjeri unazadilo složeni nastavni proces. Mogućnosti koje pruža savremena tehnologija, posebno platforme, nisu jednake upotrebne vrijednosti za sve nastavne jedinice i predmete. Stoga, kombinovane metode nastave koje se realizuju omogućavaju da fokus ne bude na krajnjem rezultatu, već na unapređenju kompetencija studenata”.

Organizacija nastave i ispita tokom trajanja pandemije nije jedino što muči studente. Glavobolju im zadaje i plaćanje školarina. Većina njih je, zahvaljujući sezonskim poslovima, do sada svake godine barem tog nameta oslobađala porodice. Ove godine propala turistička sezona im je to onemogućila. ,,Nisam zadovoljna kako su se nadležni ponijeli prema studentima kada je riječ o podmirivanju finansijskih obaveza prema fakultetu. Ove godine rok za uplatu druge rate je skraćen, a kako je dosta nas ostalo bez posla tokom pandemije, prinuđeni smo da se snalazimo kako umijemo”, kaže za Monitor studentkinja Filološkog fakulteta koja je željela da ostane anonimna.

Iako iz Rektorata UCG-a ističu da se o svim elementima nastavnog procesa studenti redovno obavještavaju putem servisa UCG-a koji su konstantno dostupni studentima, Anastasija Brajović smatra da je problematičan način na koji najavljuju informacije vezane za uplatu godišnje školarine. ,,Studentima se ostavlja samo pet dana da izmire dugove, što predstavlja ultimatum. Mnogo studenata koji su do sada sami zarađivali za školovanje su  u užasnom položaju. Ne obraća se pažnja na njih, niti im se dozvoljavaju olakšice“.

Sava Mirković, inače student na budžetu, smatra da ima načina da se studentima izađe u susret tokom pandemije. ,,Mnogo mojih prijatelja ima problema sa finansijama, ne samo zbog ovogodišnje slabe sezone, već zbog ekonomske situacije u zemlji uopšte. Dobro bi bilo kada bi nadležni imali sluha i kada bi smanjili ovogodišnju školarinu za određeni procenat“, napominje Mirković.

Radi poređenja, još u martu 2020. godine Univerzitet u Strazburu identifikovao je 160 studenata kojima je nedostatak materijala (računara i interneta) ugrozio nastavak studiranja na daljinu. Osim njih, i one koji su izgubili posao sa skraćenim radnim vremenom i više nisu mogli da zadovoljavaju ni osnovne životne potrebe.  Strazburški univerzitet i njegova fondacija osnovali  su hitni fond za svoje studente. Samo do 7. aprila 2020. prikupljeno je 61 hiljada eura i Univerzitet je studentima u nevolji podijelio više od stotinu računara.

Gdje ima volje, nađe se i način.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

TUŽILAČKI ZAKONI I VENECIJANCI PO DRUGI PUT: Početak demontaže DPS pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Raste nervoza među „patriotama“

 

U srijedu je crnogorska Skupština konačno usvojila prijedlog o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu čime je počela formalna demontaža partijsko-udbaškog pravosuđa koje je režim Mila Đukanovića izgrađivao tokom 30 godišnje vladavine. Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je ocijenio donošenje zakona kao „najveći patriotski čin“, dok je jedan od predlagača, poslanik Slaven Radunović, izjavio da se radi o „oslobađanju tužilaštva koje će konačno moći da radi svoj posao odgovorno i bez pritisaka Zorana Lazovića, Brana Mićunovića, Mila Đukanovića itd“.

Noć prije poslanici DPS-a i satelitskih partija su napustili zasijedanje nakon što je većina odbila prijedlog da se odloži usvajanje zakona na 20 dana kako bi se otvorili „razgovori o imenovanju čelnih ljudi u pravosuđu“. DPS je takođe optužio vladajući blok da je zakonsko rješenje „suprotno Ustavu, suprotno mišljenju Evropske komisije i onome što je evropska praksa“.

Kolika je nervoza u taboru DPS-a i njegovih satelita pokazuju i reakcije u ponedjeljak 10. maja, odmah po davanju novog mišljenja Venecijanske komisije (VK) i dan nakon vrlo lošeg izbornog rezultata na lokalnim izborima u Herceg Novom. Naime, prije nego je mišljenje VK i zvanično objavljeno, DPS je zakazao vanrednu pres konferenciju na kojoj je poslanik Danijel Živković preventivno objavio da je mišljenje opet negativno, kao i ranije u martu ove godine, i da „mišljenje VK potvrđuje da je promjena (tužilačkog zakona) protivustavna i protivevropska“. Kasnije se odbrani Ustava i principu podjele vlasti pridružio i poslanik DPS-a Andrija Nikolić pozvavši Abazovića da „ne tumači selektivno“ mišljenje Venecijanaca. Teško da je Nikolićeva izjava ponukana iskustvom nekad vladajućeg DPS-a koji je i te kako „ selektivno tumačio“ ranija mišljenja VK, pogotovo ono koje se ticalo negativnog stava o DPS-ovom Zakonu o slobodi vjeroispovjesti kao i prijedloge VK o izmjenama Ustava kako bi se ojačala nezavisnost tužilaštava. Reakcijama DPS-a se pridružila i Socijaldemokratska partija čija nekadašnja liderka Draginja Vuksanović Stanković je supruga sadašnjeg vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca  (VDT) Ivice Stankovića kome je još 2019. istekao mandat i koji ovog mjeseca stiče uslove za starosnu penziju.

Što se tiče  „mišljenja“ Venecijanaca,  uočava se velika razlika sa ranijim izvještajem. Tada je VK ozbiljno kritikovala brzopletost Vlade i Skupštine u procesu donošenja sistemskog zakona bez ijedne održane javne rasprave i bez konsultacija sa evropskim partnerima. U novom izvještaju nema ni govora o tome da je novi revidirani nacrt zakona „protivustavan i protivevropski“ kako su DPS i sateliti pokušali staviti Venecijancima u usta. Naprotiv, Venecijanska komisija navodi da je sadašnji revidirani nacrt tužilačkog zakona „pripremljen uvažavajući ranije mišljenje VK na ovu temu usvojenu marta 2021.“ te da se „odmah pozdravlja konstruktivnost crnogorskih vlasti i spremnost za dijalog“. Ono što je glavno, VK navodi da sadašnji, već usvojen zakon „predstavlja značajni napredak“ u odnosu na raniji nacrt kao i da je „uvaženo nekoliko ključnih preporuka VK“. Pri tome, na 5. strani izvještaja se navodi da „postoje još neki nedostaci“ za koje se daju sugestije radi poboljšanja ali i da nisu u nesaglasju sa evropskim standardima. U samoj EU ne postoje jedinstveni standardi kojima se uređuje pitanje izbora i kontrole tužilačkih organizacija. U mnogim zemljama EU (Njemačka, Nizozemska, Poljska…) kao i u Sjedinjenim Američkim Državama, ministar pravde postavlja i smjenjuje glavnog tužioca ili je ministar pravde istovremeno i vrhovni tužilac. Takvo rješenje su ranije predlagali funkcioneri Demokratskog fronta ali je stav EU bio da takvo rješenje ne bi bilo primjereno balkanskim uslovima.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLJOPRIVREDNICI I DALJE BEZ AGROBUDŽETA: Na goloj ledini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stočna hrana je sve skuplja, poljoprivrednicima i stočarima država naplaćuje punu akcizu na gorivo za mehanizaciju dok uvoznički lobi nastavlja dominaciju. Kasni, uveliko, i agrobudžet. Realno je očekivati da će proći makar 20 dana od izglasavanja budžeta u parlamentu dok Vlada usvoji taj dokument. A to je tek prvi korak

 

„Poljoprivreda ne može da čeka“, kaže nam Milko Živković, predsjednik Unije stočara sjevera Crne Gore. Pa pritvrđuje primjerom: od početka godine stočna hrana (koncetrat) poskupila je sa 0,3 na više od 0,4 eura po kilogramu. „Kako troškovi ishrane stoke čine oko 60 -70 odsto ukupnih troškova, cijena koncentrovane hrane preko 30 euro centi za kilogram čini ovu proizvodnju nerentabilnom a na 40 centi se ulazi u gubitak“. A cijena stočne hrane nastavlja da raste.

Proizvesti je skupo, a prodati – teško. Gotovo nemoguće, u situaciji kada  trgovci, ugostitelji i hotelijeri još  vagaju stvarne domete predstojeće turističke sezone. Nakon prošlogodišnje katastrofe.

U zalihama sirare Miljanić blizu devet tona kozjeg sira od zimus čeka kupce. Dok Radisav – Rašo Miljanić, jedan od najvećih proizvođača i otkupljivača kozjeg mlijeka u Crnoj Gori, čeka pomoć države. „Mi moramo znati da li imamo podršku države da spasi kozarstvo ili nemamo“.

Crna Gora je 2019. uvezla sira za 16,5 miliona, dok trenutno u Banjanima leži domaći proizvod vrijedan od skoro 100.000 (prema proizvođačkim cijenama) do blizu 200.000 eura (u maloprodaji, uz uračunatu trgovačku maržu koja se kreće do 50 odsto i 21 odsto PDV-a koji se zaračunava na tako formiranu cijenu). Ta informacija je, zimus, prvo zainteresovala medije pa tek onda resorno ministarstvo. Odakle su tada, nakon upita sa TVCG, odgovorili kako su „preduzete aktivnosti“ kako bi se na terenu sagledala cjelokupna situacija  a da će javnost biti blagovremeno upoznata sa konkretnim potezima.

Javnost još čeka, a Miljanić se nada. „Nakon saopštenja Ministarstva poljoprivrede obišla nas je inspekcija i uvjerila se da lagerovana količina sira o kojoj sam pričao postoji, tačno do u kilogram. Popisali su ga i otišli“. Od tada, kaže za Monitor, nema novih vijesti. „Predlagao sam da nađemo model da plasiramo proizvode na tržište, ili za bolnice, škole, domove starih. Ima načina ako ima volje“.

Ima li volje?

Skupštinska rasprava o Vladinom Prijedlogu zakona o budžetu za 2021. godinu počeće tek naredne nedjelje, pa je sada izvjesno da će crnogorski poljoprivrednici i početak juna dočekati bez očekivane, i neophodne, pomoći iz Agrobudžeta.

Realno je očekivati da će proći makar 20 dana od izglasavanja budžeta u parlamentu do usvajanja Agrobudžeta na sjednici Vlade. Pod uslovom da ne dođe do komplikacija. Tek tada slijede pozivi za učešće u raspodjeli predviđenih sredstava, prikupljanje dokumentacije, terenske provjere, odlučivanje i, konačno, raspodjela novca namijenjenog za podršku ratarima, stočarima, vinogradarima, ribarima…

Riječ je, prema predloženom budžetu, o nekih 35 miliona eura, u koje će, prema običajima naslijeđenim od prošlih vlada, biti uračunat i dio tzv. socijalnih davanja (naknade za staračka domaćinstva) u vrijednosti 3,35 miliona. Da barem na papiru  izgleda kako se za poljoprivredu izdvaja više nego što je to zaista slučaj.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEMOKRATE POBJEDNICI IZBORA U HERCEG NOVOM: Brodolom Demokratske partije socijalista

Objavljeno prije

na

Objavio:

Neki Novljani vide dvije varijante formiranja vlasti. Ona u kojoj bi Novska lista bila isključena, te bi se u Novom preslikao odnos snaga na vlasti sa državnog nivoa. I druga, gdje bi svih pet lista koje su učestvovale na izborima participirale u izvršnoj vlasti u skladu sa osvojenim mandatima. To bi se moglo zaključiti iz slavljeničkog govora lidera Demokrata, Alekse Bečića koji je sabrao da vlast nakon izbora čini 80 odsto, a opoziciju 20 odsto volje biračkog tijela

 

Brod lokalne uprave u Herceg Novom imao je mirno more i dobar vjetar u nedjelju 9. maja, kada je cjelokupna posada ubilježila politički dobitak, osim barke Demokratske partije socijalista koja je pretrpjela težak brodolom u kome je, očekivano, potopljena.

Na birališta je u nedjelju izašlo 17 hiljada građana Novog, od upisanih 25.590 sa pravom glasa. Na 16.738 važećih glasačkih listića Novljani su većinom zaokružili one političke stranke koje posljednje četiri godine vladaju u ovom primorskom gradu, tako da nekih većih iznenađenja nije bilo osim porasta povjerenja u lokalne stranke, grupe građana čija je politička deviza da vlast na lokalnom nivou treba da bude servis građana za rješavanje lokalnih, komunalnih potreba i  problema, koji nemaju previše dodirnih tačaka sa nacionalnim i identitetskim pitanjima koja opterećuju crnogorsku političku scenu.

Pobjednik nedjeljnih redovnih lokalnih izbora u Novom  je Demokratska Crna Gora, partija čija je lista osvojila najveći broj glasova ili 27,65 odsto, što pretočeno u odborničke mandate čini 10 odborničkih mjesta u Skupštini Opštine Herceg Novi. To je neznatno povećanje u odnosu na rezultat prethodnih lokalnih izbora iz 2017. kada su Demokrate, same, osvojile 9 odborničkih mandata. Međutim, gledano iz perspektive avgustovskih parlamentarnih izbora, na kojima je ova stranka osvojila u Novom 20,68 odsto glasova, postignuti rezultat, sa manjom izlaznošću nego u avgustu 2020, ocjenjuje se kao uzlet Demokrata, koji su osigurali podršku istaknutih Novljana i u izbornu trku ušli sa predsjednikom Opštine, Stevanom Katićem, nosiocem izborne liste Ni lijevo ni desno – pravac Novi.

Najveće iznenađenje izbora predstavlja sjajan rezultat Novske liste, lokalne političke stranke koja je nastupila samostalno pod sloganom Naš grad, naš brod i osvojila 3.195 glasova ili 7 odborničkih mjesta. U Novskoj listi ističu kako su pojedinačno najjača politička opcija u Herceg Novom, jer su sve ostale liste predstavljene kao koalicije više političkih subjekata. Novska lista osnovana je pred lokalne izbore 2012. godine. U izbornu trku 9. maja ušla je sa pozicije vlasti. U lokalnoj skupštini zauzima tri odbornička mjesta na osnovu kojih je, raspodjelom funkcija prije četiri godine, dobila više značajnih pozicija u izvršnoj vlasti. Imali su mjesto potpredsjednika Opštine Herceg Novi, dva opštinska sekretarijata, Turističku organizaciju grada i direktorske fotelje u dva gradska preduzeća. Prethodni rad ih je očigledno preporučio da su zadobili više nego duplo glasova Novljana u odnosu na prethodne izbore.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo