Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZAŠTITITI  SVETI STEFAN I MILOČER: Vlada da poništi UP – hotelski rizort Miločer

Objavljeno prije

na

Situacija na terenu, na kome investitor, kompanija Adriatic properties d.o.o Budva, zakupac hotela Sveti Stefan i Miločer,  nesmetano gradi gabaritni objekat u miločerskom parku, dovela je u pitanje ozbiljnost obećanja ministra ekologije, urbanizma i prostornog planiranja, Ratka Mitrovića, koji je, kako je javnost obavijestio gradonačelnik Budve Marko – Bato Carević,  naredio obustavu radova na izgradnji Hotela Kraljičina plaža u Miločeru

 

Tokom nedavne sjednice lokalnog parlamenta u Budvi, predsjednik Opštine Marko – Bato Carević obavijestio je javnost da je ministar ekologije, urbanizma i prostornog planiranja, Ratko Mitrović, naredio obustavu radova na izgradnji Hotela Kraljičina plaža u Miločeru. Situacija na terenu, na kome investitor, kompanija Adriatic properties d.o.o Budva, zakupac hotela Sveti Stefan i Miločer, nekoliko dana nakon ove spektakularne objave i dalje nesmetano gradi gabaritni objekat u miločerskom parku, dovela je u pitanje ozbiljnost izrečenog obećanja.

Namjeru o zabrani gradnje hotela nije pratila odgovarajuća procedura, donošenje odluke o zabrani gradnje, angažovanje nadležnih inspekcijskih službi za njeno sprovođenje blokada gradilišta i sve one radnje koje se u takvim slučajevima podrazumijevaju. I pored nepodijeljene volje građana Budve, posebno mještana naselja Pržno i Sveti Stefan i odborničke većine u SO Budva, da se zaustavi degradacija poznatog ljetovališta, pet dana nakon najave akcije ministra Mitrovića, gradnja nije obustavljena. To ne znači da neće biti, jer u obimnoj dokumentaciji koja prati izgradnju Hotela Kraljičina plaža i depadansa sa stanovima za tržište, ima bezbroj propusta, nepoštovanja važećih prostornih planova i zakona koji regulišu ovu oblast.

Gradnja u Miločeru samo je dio  državnog projekta urbanizacije bisera crnogorske obale  izvedenog pod pokroviteljstvom bivše Vlade, na kome je bila angažovana  plejada saizvršilaca, ministara, dvorskih arhitekata, planera, poslanika i državnih institucija. Posao urbanističke devastacije uz otuđenje zemljišta u Miločeru na 90 godina, obilježila je i politička korupcija visokog nivoa.

Prvi korak u tom pravcu bio je izmjena Zakona o uređenju prostora 2013. godine, dodavanjem novog člana 60a, kojim je Vladi omogućeno da u slučajevima kada za određeni prostor nije pokriven planskom dokumentacijom, sama, odnosno Ministarstvo uređenja prostora, određuje UT uslove za gradnju objekata od opšteg interesa. Što se direktno odnosilo na kompleks Miločer – Sveti Stefan.

Iste godine zaključeni su aneksi na osnovni ugovor o zakupu turističkog kompleksa, o produženju zakupa sa 30 na 42 godine, zatim o smanjenju godišnje rente zakupa za 30 odsto.

Kontroverzni aneks br.1 ugovora o zakupu Hotela Kraljičina plaža usvojen je u Skupštini CG u decembru 2015. sa 43 glasa poslaničke većine u parlamentu, uz presudnu podršku poslanika opozicione Pozitivne CG, čiji lider Darko Pajović za te zasluge biva nagrađen ambasadorskim mjestom u dalekom Pekingu. Poslanici su podržali zahjev kompanije Adriatic properties d.o.o, da im se odobri pravo vlasništva i prodaje 66 luksuznih stanova veličine po 200 kvadrata koje će izgraditi u miločerskom parku.

U martu 2015. Vlada je donijela Odluku o određivanju lokacije za Hotelski rizort Miločer i programski zadatak za raspisivanje javnog konkursa za projekat urbanističko-arhitektonskog rješenja za prostor koji obuhvata površinu od 35 hektara. Posao je obavilo MORT, odjeljenje za razvojne projekte  ministra Branimira Gvozdenovića, kojim je rukovodila arhitektica Dijana Vučinić.

Prema odluci Vlade i programskom zadatku  raspisan je javni konkurs za Miločer, koji je zahvatao i prostor Svetog Stefana. Dugo planirani zločin protiv prirode, devastacija prirodno-istorijskog i kulturnog nasleđa time je bila ozvaničena. Zakupcu turističkog kompleksa Sveti Stefan i Miločer omogućeno je da izgradi 41.000 kvadrata prostora različitih namjena na najatraktivnijoj lokaciji u državi. Ako se tome doda 3.000 kvadrata već izgrađenog SPA centra u zaleđu Kraljičine plaže, može se govoriti o svojevrsnoj betonizaciji najljepšeg dijela crnogorske obale.

U okviru Hotelskog rizorta Miločer planirana je izgradnja hotela, više luksuznih vila, apartmanskog kompleksa, ugostiteljskih objekata, poslovnih prostora, heliodroma, dječjeg igrališta, dva teniska terena, garaža, trafostanica.., na 17 lokacija u prostoru Miločera i Svetog Stefana.

U toku je gradnja Hotela Kraljičina plaža sa oko 22.000 kvadrata bruto izgrađene površine, kojoj se mještani protive. Pored novog hotela koji ima 8 spratova, od kojih pet nadzemnih etaža, sa oko 300 ležajeva, naći će se i sporni apartmanski kompleks sa 66 stanova namijenjenih prodaji. Planirana je i izgadnja pet luksuznih vila sa sopstvenim bazenima i vrtovima, ukupne površine od 5.000 kvadrata. Neke su planirane na mjestu postojećih starih vila, dok su dvije nove pozicionirane među egzotičnim drvećem bujnog miločerskog parka.

Nije pošteđen ni popularni kafić na kraju miločerske plaže poznat pod imenom Zverinjak, na kome je planirana gradnja apartmana. Ovaj restoran-kafe bio je nakratko ekskluzivan specijalizovani restoran, koji je vodio slavni par iz Hrvatske, pjevačica Tereza Kesovija i vaterpolista Ronald Lopatni.

Prostor ispred Hotela Sveti Stefan napadnut je objektima na više lokacija. Stara administrativna zgrada  pretvara se u apartmansko-poslovni centar sa 5.000 m2. Planiran je red samostalnih vila u maslinjaku, projektovanih kao replike starih crnogorskih kamenih kuća ukupne površine oko 13.000 kvadrata. Nadograđuju se divlje podignute administrativne zgrade u maslinjaku sa preko 3.000 kvadrata. Planirana je i nova garaža na četiri nivoa sa 4.500m2. Gradiće se i direktno na pijesku istočne svetostefanske plaže, na lokaciji restorana Pod murvom.

Kompanija Adriatic properties, koja obavlja posao zakupca,  dobila je u aprilu 2019. UT uslove od Ministarstva održivog razvoja za gradnju objekata na pomenutih 17 lokacija. Sastavni dio UTU predstavlja Rješenje o konzervatorksim uslovima koje je izdala Uprava za zaštitu kulturnih dobara, područna jedinica Kotor, koje je potpisao direktor Božidar Božović.

Institucija kulture sa Cetinja pridružila se armiji Vladinih poslušnika i insititucija koje su dragovoljno omogućile uništavanje dragocjenog prostora Svetog Stefana i Moločera i izdala konzervatorske uslove za gradnju objekata na prostoru koji je zakonom zaštićen kao kulturno dobro.

Sveti Stefan je stavljen pod zaštitu kao spomenik kulture 06. decembra 1949. godine, odmah nakon osnivanja Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Pravna zaštita grada-hotela traje u kontinuitetu iako se Uprava za zaštitu kulturnih dobara poziva isključivo na sopstveno rješenje  od 28. septembra 2017. godine kojim je Sveti Stefan proglašen za nepokretno kulturno dobro od nacionalnog značaja.

Rješenjem su utvrđene i granice zaštićene okoline. Osam parcela na kojima je predviđena gradnja na desetine hiljada kvadrata, predstavljaju integralni dio zaštićene okoline nepokretnog kulturnog dobra Sveti Stefan.

Za očekivati je da se insititucija čija je obaveza zaštita prirodnog i kulturnog blaga od nacionalnog značaja izjasni protiv gradnje objekata, ali to nije učinjeno. U uobičajenom maniru Uprave konzervatorski uslovi su dvosmileni, upozoravaju, ali ne uslovljavaju.

„Nove gradnje i dogradnje na parcelama oko Svetog Stefana predvidjeti tako da se maksimalno uklope u ambijentalne karakteristike i da budu maksimalno podređene ambijentu Svetog Stefana“, navodi se u rješenju.

Konstatovano je takođe da se na parcelama u Miločeru nalaze objekti koji posjeduju urbanističke, arhitektonske, ambijentalne i kulturne vrijednosti graditeljstva XX vijeka. Te da taj prostor predstavlja urbanističko-arhitektonski koncept koji čini jedinstvo prirode, hortikulture, arhitekture, plaža i izgrađenih objekata sa viskoim ambijentalnim arhitektonskim i urbanističim vrijednostima. Činjenica je da je ovaj prostor od 1931. godine kada je nastao, prepoznat i očuvan kroz vremenski period od 84 godine“. Ali prema stavu Uprave, više i ne mora.

UZKD reporučuje da se projekat Hotela Kraljičina plaža u Miločeru izradi „uz maksimalno uklapanje u sveobuhvatni ambijent“. Međutim, snimci zgradurine koja niče u Miločeru sa svojih pet nadzemnih etaža i visinom od blizu 30 metara, ni na koji način se ne uklapaju u okolinu koju zadati konzervatorski uslovi karakterišu kao – definiciju kulturnog pejzaža. Ali nikoga glava nije zaboljela zbog toga.

Ostaje nada da će nova Vlada i Ministarstvo ekologije, urbanizma i prostornog planiranja preispitati sve odluke prethodnika, UT uslove, usklađenost sa Planom obalnog područja i konzervatorski projekat za konkretnu devastaciju Miločera. Za očuvanje cijelog prostora crnogorskog Akropolja, kako grčki zakupac Svetom Stefanu tepa, potrebno je poništiti degradirajući urbanistički projekat – Hotelski rizort Miločer.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

POČASNO DRŽAVLJANSTVO: Protekcija za odabrane

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekla vlast je od 2008. do 2020. izdala najmanje 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine rekordnih 115. Kriterijumi dodjele su i dalje nepoznanica

 

Tokom protekle godine bivša Vlada je oborila rekord u dodjeli počasnih državljanstava. Izdala ih je 115, a od toga broja trećinu – 37 u priodu nakon parlamentarnih izbora do početka decembra prošle godine.

Od 2008. do 2020. godine, crnogorska Vlada je, po podacima koje ima Centar za građansko obrazovanje (CGO), izdala 390 počasnih državljanstava.

Crna Gora inače ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori.

S druge strane, norma počasnog državljanstva predviđena je za lica od posebnog značaja za državni, naučni, privredni, kulturni, ekonomski, sportski i drugi interes Crne Gore. Ova lica ne moraju da ispunjavaju stroge uslove koji su propisani za ostale, pa ni onaj da se pored crnogorskog ne može imati državljanstvo druge države. VIP državljane predlažu predsjednik države, Skupštine ili Vlade, a odlučuje MUP.

CGO godinama upozorava da proces davanja počasnih državljanstava ima diskrecioni karakter, netransparentan je, nedovoljno regulisan i podložan zloupotrebama. Nadležni nikada nijesu objasnili javnosti kriterijume dodjele, niti koji su ih državni interesi rukovodili da nekog predlože i dodijele mu državljanstvo.

Tako se ne zna koje su smjernice rukovodile Mila Đukanovića da predloži za državljanstvo Taksina Šinavatru, bivšeg tajlandskog premijera osuđenog za zloupotrebu službenog položaja, finansijske malverzacije, izbjegavanje plaćanja poreza i bespravno bogaćenje u matičnoj državi, koji je crnogorsko državljanstvo dobio posljednjeg dana 2008. godine.

Sličnog profila su mnogi drugi na brojnoj listi onih koje je bivši premijer, sadašnji predsjednik države predložio za počasne građane. Kontraverzni Mohamed Dahlan je državljanin Crne Gore od kraja 2010. Za bivšeg palestinskog ministra bezbjednosti, koji se sumnjiči za stomilionske prevare i kršenje ljudskih prava, Đukanović u predlogu za VIP državljanstvo MUP-u kaže da je ,,najvažniji promoter naših interesa na Bliskom istoku”.

Predrag NIKOLIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KORONA – NOVE MJERE VLADE UPRKOS LOŠOJ STATISTICI: Prepušteni većoj sili

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema podacima SZO, Crna Gora ima najveći broj zaraženih u regionu, a među prvih pet smo i u svijetu. Duže od četiri mjeseca svakodnevno imamo više od stotinu slučajeva oboljelih. Uprkos tome Ministarstvo zdravlja je ove nedjelje popustilo preventivne mjere. A datum kada će stići prve vakcine još se ne zna

 

I pored početka vakcinacije u razvijenom svijetu, statistika govori da još uvijek nema mjesta za pretjerani optimizam. Broj oboljelih u svijetu je tokom protekle sedmice porastao za skoro pet miliona (4.953.758), saopštila je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO). To je rekordan broj za sedam dana, a prethodni rekord je zabilježen od 14. do 20. decembra kada je registrovano 4,6 miliona novooboljelih. Porasla je i incidencija obolijevanja na 20 odsto, ali i procenat smrtnih slučajeva za 11 odsto.

I u Kini, gdje je sve počelo, iz koje su čudile vijesti da nema obeljelih ove nedjelje je uveden karantin za skoro pet miliona stanovnika sa ciljem sprječavanja širenja virusa u blizini Pekinga. Najveći dnevni porast broja oboljelih od 30. jula, koji je sa 55 skočio na 115, bio je razlog za alarm.

Početkom ove nedjelje kancelarka Angela Merkel obznanila je da zbog skoka broja zaraženih i umrlih od korona virusa, Njemačka ostaje zatvorena do aprila. ,,Ako ne uspijemo da zaustavimo britanski virus, imaćemo deset puta veće brojeve do Uskrsa. Potrebno nam je još 10 sedmica oštrih mjera”, rekla je Merkel.

A kod nas. Prema podacima SZO, Crna Gora ima najveći broj zaraženih u regionu, a među prvih pet smo i u svijetu. Duže od četiri mjeseca svakodnevno imamo više od stotinu slučajeva oboljelih. Vijest je postala kada dan protekne bez smrtnog ishoda od korone.

Uprkos tome Ministarstvo zdravlja je ove nedjelje popustilo preventivne mjere – dozvoljen je međugradski prevoz vikendom, a za ulazak u Crnu Goru više nije potreban nikakav test na korona virus (koji je obavezan u skoro svim evropskim zemljama). Objašnjeno je da će to biti podsticaj za ekonomiju. Saopšteno je da je popunjenost bolničkih kapaciteta 51,4 odsto, a da je prije praznika iznosio 67 odsto, te da je to važan kriterijum zbog kojeg su mjere ublažene. Ranije je rečeno da se zaključavanje mora proglasiti kada popunjenost bolničkih kapaciteta dosegne 75 odsto. O tome da li se teže oboljeli još liječe kući na konferenciji za medije nije bilo riječi.

Mjere (bivše vlasti) nijesu bile dovoljno obrazložene i jasne, kazala je prije Nove godine ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović. Ona je istakla da se prethodnici nijesu rukovodili preporukama Instituta za javno zdravlje, niti smjernicama SZO. Nije baš jasno kako će suzbijanju virusa doprinijeti to što stanovnici Podgorice u kojoj je više od pola oboljelih (5.011) na ukupno 9.702 u Crnoj Gori, moći nesmetano za vikend, da putuju na primjer, na snijeg, u Kolašin (134) ili Žabljak (10 oboljelih).

No dobro, vakcine samo što nisu stigle. Iz Ministarstva zdravlja su najavili da će nešto više znati za 10-15 dana najkasnije. Tačan datum se još uvijek ne zna.U međuvremenu u Hrvatskoj je vakcinisano 20.000 građana. Do kraja marta očekuje se 270.000 doza vakcina, a Hrvatska je poručila šest miliona doza različitih proizvođača. Cilj je da se vakciniše najmanje 70 odsto građana, a Vlada je pokrenula kampanju čija je glavna poruka Misli na druge: vakciniši se. I u Srbiji, koja kao ni Crna Gora nije u EU, vakcinacija je počela. Za sada vakcinama američko-njemačkom Fajzer/Biontek i ruskom Sputnjik V, a uskoro se očekuje i kineska vakcina.  U prvoj fazi planirana je vakcinacija oko 1,4 miliona građana, a plan je da se vakciniše 3,4 miliona stanovnika Srbije.

Sem najave da će vakcina doći, mi još znamo opštu priču koja je ista za sve države – da će prvo biti vakcinisane rizične grupe građana, starije od 80 godina, te da će se ta granica pomjerati prema 65 godina uzmajući u obzir stanje pacijenta i druge bolesti. U drugom krugu biće vakcinisani zdravstveni radnici, odnosno svi oni koji se nalaze na neposrednoj liniji odbrane od korona virusa. ,,A nakon toga po protokolu, po akcionom planu koji će obuhvatati i prosvjetu i sve ostale ranjive grupe stanovništva”, objasnila je Borovinić-Bojović.

Zabrinjavajuće je da dok vakcinacija u Evropi uveliko traje, naša Vlada tek za ovu nedjelju najavljuje detaljan akcioni plan vakcinacije. Biće kandidovan u četvrtak 14. januara a nakon toga imaćemo precizne podatke, kazali su iz Ministarstva zdravlja.

Nisu imali kad prije, tek su preuzeli vlast, a i imali su opstrukcije bivše vlasti, ponavljaju. Tokom decembra nova Vlada uplatila je državne garancije za vakcine preko COVAX inicijative SZO-a. Bivša Vlada je optužena da to nije uradila. Mimo prepucavanja bivših i sadašnjih, nije baš dobro objašnjeno da ćemo ovom inicijativom dobiti samo vakcine za tri odsto najugroženijeg stanovništva u prvoj fazi, a ukupno 20 odsto. Što nije dovoljno.

Za ostalo se moramo snaći sami, a to ne ide baš najbolje ni bivšim ni sadašnjim. Ministarka zdravlja javno optužuje bivšu garnituru da nije imala   bileteralne dogovore ni sa pregovaračima EU, ni sa pojedinačnim proizvođačima vakcina, kao što su to ostale zemlje u regionu uradile u junu. Istakla je da su bili toliko nesposobni da nisu odgovorili ni na zahtjev Poljske da se izjasne da li je Crna Gora zainteresovana da preuzme dio vakcina koji je njima višak. Bivši ministar zdravlja Kenan Hrapović je ove tvrdnje demantovao uz tvrdnju da su do kraja mandata imali komunikaciju sa Poljacima.

Kako god bilo, Borovinić-Bojović najavljuje da sada pregovaraju sa proizvođačima vakcine iz EU, Rusije i Kine na bilateralnim odnosima, kako bi građani imali više različitih vakcina.

U najboljem slučaju vakcinacija bi u Crnoj Gori trebala simbolično da počne krajem januara ili početkom februara. Brus Ajlvord, visoki savjetnik SZO, izjavio je da se agencija nada da će u februaru početi da snabdijeva najsiromašnije zemlje svijeta vakcinama protiv kovida-19.

Možemo da se nadamo i milostinji iz EU. Prošle nedjelje su ministri vanjskih poslova 13 zemalja članica poslali pismo Evropskoj komisiji u kojem traže da se dio vakcina za koje je Komisija potpisale ugovore o nabavci daju najbližim susjedima EU, zemljama Zapadnog Balkana i zemljama Istočnog partnerstva.

Epidemiolozi u Crnoj Gori kažu da ih ohrabruje to što je interesovanje građana da se vakcinišu veliko. Istraživanja pokazuju da je najveće raspoloženje kod stanovništva za vakcinaciju u Vijetnamu čak 98 i Kini 91 odsto. U EU je na vrhu Danska sa 87 i Finska sa 81odsto, u Njemačkoj je taj procenat 65, a u Francuskoj 56 odsto. U Hrvatskoj 56 odsto, a najsumnjičaviji u Evropi su u Srbiji gdje svega 38 odsto ispitanika nema problema sa vakcinom, dok je čak 62 odsto njih protiv vakcinisanja, piše Dojče vele.

Britanija koja je prva počela sa vakcinacijom, dnevno vakciniše 200.000 ljudi. Plan je da se do jeseni vakciniše svo odraslo stanovništvo. Međutim, iz SZO upozoravaju da masovna vakcinacija protiv novog korona virusa neće dovesti do kolektivnog imuniteta u svijetu ove godine. Ali važno je početi.

 

Premoreni

Ljekar pljevaljskog Doma zdravlja dr Veljko Stijepović obratio se pismom građanima tog grada i Crne Gore povodom (ne)poštovanja epidemioloških mjera u cilju sprječavanja širenja COVID-19 infekcije. Pismo je na svojoj Fejsbuk stranici objavio Sindikat doktora medicine Crne Gore.

,,Prije samo dva dana na trgu srijećem grupu momaka (njih 7-8) kako ismijavaju jednog od njih koji se usudio da nosi masku. Iako sam navijao da momak istraje, podlegao je pritisku i skinuo je…

Ljut sam.

Prije neki dan preminuo je kolega anesteziolog od samo 37 godina. Jedna od njegovih posljednjih poruka bila je: ‘Oni ne mare za nas’. Njegujući druge, život je izgubio i medicinski tehničar od samo 41 godinu. Obojica izgubljeni u 48h.

Znate, i mi se nekome vraćamo kući.

Dragi naši sugrađani, premoreni smo”, istakao je, između ostalog, Stijepović u apelu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DUGO PUTOVANJE ZAPADNOG BALKANA U EVROPU: Godina blokada i pandemije, ,,podrške“ i „zabrinutosti“

Objavljeno prije

na

Objavio:

Godina 2020. je za države na jugoistoku Evrope bila  godina stagnacije u pridruživanju EU. Osim opadanja ekonomske moći stanovništva i produbljivanja političke polarizacije, nema pomaka u vladavini prava. A to je ključna pretpostavka da se proces integracija ubrza

 

Kada je krajem 2019. na dužnost, stupila Evropska komisija na čelu sa njemačkom političarkom Ursulom fon der Lajen, jedna od poruka je bila da će joj Zapadni Balkan i politika proširenja biti prioritet.

,,Na kraju petogodišnjeg mandata, trebalo bi da imamo bar jednu zemlju spremnu da uđe u EU”, izjavio je tada novoimenovani komesar za proširenje Oliver Varhelji.

Realno, tako nešto može da postigne samo Crna Gora, znatno teže Srbija koja,  prvi put od početka pristupnih pregovora, nije otvorila nijedno poglavlje u 2020. godini.

Tokom svoje prve zvanične posjete Briselu crnogorski premijer Zdravko Krivokapić je obećao sve ono što EU godinama traži od vlasti u Podgorici: borbu protiv korupcije i kriminala, preporod pravosuđa i pravdu za sve.

EU će budno motriti na konkretizaciju tih obećanja, ali ni njena olako obećana brzina nije se tokom 2020. potvrdila u realnosti. Krajem marta Albanija i Sjeverna Makedonije dobile su konačno zeleno svjetlo za početak pristupnih pregovora sa EU, ali ne i datum. Malo je naznaka da će ga uskoro i biti zbog blokade od strane nekih država Unije, organizacije gdje se sve važne odluke donose konsenzusom svih država članica.

Takođe, iako su zemlje članice EU početkom maja 2020. na takozvanom ,,Zagrebačkom samitu” potvrdile evropsku perspektivu za zemlje Zapadnog Balkana, izostao je konsenzus  članica i kada je ukupna politika proširenja u pitanju.

To se nije očekivalo, s obzirom na to da su na čelu EU tokom 2020. bile Hrvatska i Njemačka, zemlje koje snažno podržavaju proces pristupanja. To  čini i Mađarska iz koje dolazi komesar Varhelji, inače pristalica politike  desničarskog premijera te države Viktora Orbana.

Orban ne dijeli  zabrinutost zbog stanja demokratije u balkanskim državama. On je, na primjer, bio taj koji je bivšeg korumpiranog sjevernomakedonskog premijera Nikolu Grueskog spasio zatvora. Što se Mađarska više zalaže za Balkan, utoliko je veća skepsa u Francuskoj, Holandiji, ali i u Njemačkoj. Strahuje se da Mađarska koristi države jugoistočne Evrope samo da bi proširila zonu svog uticaja i tako se odbranila od izbjeglica.

Mnogi su se ponadali da će tradicionalna njemačka praktičnost i efiksanost uspjeti u drugoj polovini godine da riješi nagomilane probleme u EU. Počev od nikad većeg i značajnijeg EU budžeta, na kome se zasniva oporavak pandemijom pokošene Evrope, pa do balkanskih zavrzlama i nesuglasica.

Najznačajnijoj državi Unije pošlo je za rukom da usaglasi paket za opravak EU, od skoro dvije hiljade miljardi eura, čak i Bregzit, ali ne i odnose na Balkanu. Njemački državni sekretar za Evropu Mihael Rot rekao je da je zbog toga veoma frustriran i duboko razočaran, upozorivši da se blokadama čini ,,ozbiljna politička greška” koja bi mogla da ugrozi bezbjednost i stabilnost ne samo Zapadnog Balkana nego i cijele Evrope.

,,To je težak udarac za našu politiku prema Zapadnom Balkanu čiji je cilj razvoj stabilnosti i demokratije u ovom regionu”, kazao je Rot.

U Evropskoj komisiji navode da se određeni napredak ipak postigao, jer se sa Zapadnim Balkanom ove godine radilo ,,na više frontova”: počev od pomoći u borbi protiv pandemije, preko Ekonomsko-investicionog plana za dugoročni oporavak regiona, pa sve do usvajnja nove metodologije koju su, kako naglašavaju, prihvatile i sve članice EU, a koja je trebalo da odblokira i ubrza pregovore o pristupanju zemalja regiona.

Posmatrano po zemljama, situacija je dosta sumorna. Albanija je blokirana zahtjevima Holandije, Francuske i Danske koje traže dodatni napredak u oblasti vladavine prava i borbi protiv korupcije, dok se Sjeverna Makedonija suočava sa blokadom susjedne Bugarske zbog istorijskih i lingvističkih pitanja.

Srbija, uljuljkana u jednopartizmu, ima najmanji broj proevropskih pristalica u regiji. ,,Očigledno je da je razračunavanje sa organizovanim kriminalom, korupcijom, ekstremističkim organizacijama, percipirano kao preveliki trošak u odnosu na neizvjesnu političku dobit od evropskih integracija, i to je pogrešno”, ocjenjuje Srđan Majstorović iz Centra za evropske politike.

BiH i dalje ima 14 prioritenih zadataka koje joj je postavila Evropska komisija da bi uopšte došla u poziciju da razmišlja o pristupnim pregovorima. Slično je sa Kosovom, dok se čeka da stvari oko međusobnog priznanja sa Srbijom budu riješena dolaskom nove garniture u Vašingtonu predvođene predsjednikom Džoom Bajdenom.

On je već saopštio da se radi na novoj strategiji za Balkan. S obzirom na njegove ranije stavove i sastav njegovog tima, već se može pretpostaviti kako bi sve to trebalo da izgleda. Uostalom, praksa pokazuje da Amerikanci uzimaju stvar u svoje ruke onda kada Evropa više ne zna kako dalje, a što je pokazala u posljednjih desetak godina kada se ona brinula o regionu.

Zato politički analitičari u Berlinu tvrde da samo Vašington može naćerati bugarskog premijera Bojka Borisova da skine blokadu Skoplju kako bi S.Makedonija napokon počela pristupne pregovore sa EU. Ili će on, uzdrman nizom afera i sa oslabljelom podrškom u stanovništvu, biti uklonjen sa vlasti u Sofiji.

Da bi se proces proširenja deblokirao potrebno je, kako navodi evroparlamentarac Vladimir Bilčik, mnogo više angažmana i povjerenja sa obje strane. ,,Mi smo najveći ekonomski i finansijski donator u regionu iako mnogi ljudi pogrešno misle da su to Kina i Rusija. Dalje, potrebno nam je više pozitivnog i konstruktivnog angažmana na proširenju i onda kada se radi o teškim pitanjima. Moramo da radimo i na povjerenju. Razumijem frustraciju ljudi u regionu, ali ne vidim bolju, smisleniju, održiviju i perspektivniju alternativu od evropske perspektive za region u cjelini. EU ne smije da bude dio političke igre na Balkanu, već cilj Balkana”, ističe ovaj konzervativni političar iz Slovačke.

U svakom slučaju, svojom stalnom ,,podrškom” i ,,zabrinutošću” čelnici EU su često ostavljali na cjedilu svoje pristalice na Zapadnom Balkanu. Stoga su mnogi od njih, posebno mladi, jaz između zaustavljenog proširenja EU i uvijek novih obećanja premošćavali iseljavanjem sa Balkana. Dodatni podsticaj tome pružio je njemački Zakon o useljavanju stručne radne snage, koji je u martu stupio na snagu.

                                                                                          Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo