Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZAŠTITITI  SVETI STEFAN I MILOČER: Vlada da poništi UP – hotelski rizort Miločer

Objavljeno prije

na

Situacija na terenu, na kome investitor, kompanija Adriatic properties d.o.o Budva, zakupac hotela Sveti Stefan i Miločer,  nesmetano gradi gabaritni objekat u miločerskom parku, dovela je u pitanje ozbiljnost obećanja ministra ekologije, urbanizma i prostornog planiranja, Ratka Mitrovića, koji je, kako je javnost obavijestio gradonačelnik Budve Marko – Bato Carević,  naredio obustavu radova na izgradnji Hotela Kraljičina plaža u Miločeru

 

Tokom nedavne sjednice lokalnog parlamenta u Budvi, predsjednik Opštine Marko – Bato Carević obavijestio je javnost da je ministar ekologije, urbanizma i prostornog planiranja, Ratko Mitrović, naredio obustavu radova na izgradnji Hotela Kraljičina plaža u Miločeru. Situacija na terenu, na kome investitor, kompanija Adriatic properties d.o.o Budva, zakupac hotela Sveti Stefan i Miločer, nekoliko dana nakon ove spektakularne objave i dalje nesmetano gradi gabaritni objekat u miločerskom parku, dovela je u pitanje ozbiljnost izrečenog obećanja.

Namjeru o zabrani gradnje hotela nije pratila odgovarajuća procedura, donošenje odluke o zabrani gradnje, angažovanje nadležnih inspekcijskih službi za njeno sprovođenje blokada gradilišta i sve one radnje koje se u takvim slučajevima podrazumijevaju. I pored nepodijeljene volje građana Budve, posebno mještana naselja Pržno i Sveti Stefan i odborničke većine u SO Budva, da se zaustavi degradacija poznatog ljetovališta, pet dana nakon najave akcije ministra Mitrovića, gradnja nije obustavljena. To ne znači da neće biti, jer u obimnoj dokumentaciji koja prati izgradnju Hotela Kraljičina plaža i depadansa sa stanovima za tržište, ima bezbroj propusta, nepoštovanja važećih prostornih planova i zakona koji regulišu ovu oblast.

Gradnja u Miločeru samo je dio  državnog projekta urbanizacije bisera crnogorske obale  izvedenog pod pokroviteljstvom bivše Vlade, na kome je bila angažovana  plejada saizvršilaca, ministara, dvorskih arhitekata, planera, poslanika i državnih institucija. Posao urbanističke devastacije uz otuđenje zemljišta u Miločeru na 90 godina, obilježila je i politička korupcija visokog nivoa.

Prvi korak u tom pravcu bio je izmjena Zakona o uređenju prostora 2013. godine, dodavanjem novog člana 60a, kojim je Vladi omogućeno da u slučajevima kada za određeni prostor nije pokriven planskom dokumentacijom, sama, odnosno Ministarstvo uređenja prostora, određuje UT uslove za gradnju objekata od opšteg interesa. Što se direktno odnosilo na kompleks Miločer – Sveti Stefan.

Iste godine zaključeni su aneksi na osnovni ugovor o zakupu turističkog kompleksa, o produženju zakupa sa 30 na 42 godine, zatim o smanjenju godišnje rente zakupa za 30 odsto.

Kontroverzni aneks br.1 ugovora o zakupu Hotela Kraljičina plaža usvojen je u Skupštini CG u decembru 2015. sa 43 glasa poslaničke većine u parlamentu, uz presudnu podršku poslanika opozicione Pozitivne CG, čiji lider Darko Pajović za te zasluge biva nagrađen ambasadorskim mjestom u dalekom Pekingu. Poslanici su podržali zahjev kompanije Adriatic properties d.o.o, da im se odobri pravo vlasništva i prodaje 66 luksuznih stanova veličine po 200 kvadrata koje će izgraditi u miločerskom parku.

U martu 2015. Vlada je donijela Odluku o određivanju lokacije za Hotelski rizort Miločer i programski zadatak za raspisivanje javnog konkursa za projekat urbanističko-arhitektonskog rješenja za prostor koji obuhvata površinu od 35 hektara. Posao je obavilo MORT, odjeljenje za razvojne projekte  ministra Branimira Gvozdenovića, kojim je rukovodila arhitektica Dijana Vučinić.

Prema odluci Vlade i programskom zadatku  raspisan je javni konkurs za Miločer, koji je zahvatao i prostor Svetog Stefana. Dugo planirani zločin protiv prirode, devastacija prirodno-istorijskog i kulturnog nasleđa time je bila ozvaničena. Zakupcu turističkog kompleksa Sveti Stefan i Miločer omogućeno je da izgradi 41.000 kvadrata prostora različitih namjena na najatraktivnijoj lokaciji u državi. Ako se tome doda 3.000 kvadrata već izgrađenog SPA centra u zaleđu Kraljičine plaže, može se govoriti o svojevrsnoj betonizaciji najljepšeg dijela crnogorske obale.

U okviru Hotelskog rizorta Miločer planirana je izgradnja hotela, više luksuznih vila, apartmanskog kompleksa, ugostiteljskih objekata, poslovnih prostora, heliodroma, dječjeg igrališta, dva teniska terena, garaža, trafostanica.., na 17 lokacija u prostoru Miločera i Svetog Stefana.

U toku je gradnja Hotela Kraljičina plaža sa oko 22.000 kvadrata bruto izgrađene površine, kojoj se mještani protive. Pored novog hotela koji ima 8 spratova, od kojih pet nadzemnih etaža, sa oko 300 ležajeva, naći će se i sporni apartmanski kompleks sa 66 stanova namijenjenih prodaji. Planirana je i izgadnja pet luksuznih vila sa sopstvenim bazenima i vrtovima, ukupne površine od 5.000 kvadrata. Neke su planirane na mjestu postojećih starih vila, dok su dvije nove pozicionirane među egzotičnim drvećem bujnog miločerskog parka.

Nije pošteđen ni popularni kafić na kraju miločerske plaže poznat pod imenom Zverinjak, na kome je planirana gradnja apartmana. Ovaj restoran-kafe bio je nakratko ekskluzivan specijalizovani restoran, koji je vodio slavni par iz Hrvatske, pjevačica Tereza Kesovija i vaterpolista Ronald Lopatni.

Prostor ispred Hotela Sveti Stefan napadnut je objektima na više lokacija. Stara administrativna zgrada  pretvara se u apartmansko-poslovni centar sa 5.000 m2. Planiran je red samostalnih vila u maslinjaku, projektovanih kao replike starih crnogorskih kamenih kuća ukupne površine oko 13.000 kvadrata. Nadograđuju se divlje podignute administrativne zgrade u maslinjaku sa preko 3.000 kvadrata. Planirana je i nova garaža na četiri nivoa sa 4.500m2. Gradiće se i direktno na pijesku istočne svetostefanske plaže, na lokaciji restorana Pod murvom.

Kompanija Adriatic properties, koja obavlja posao zakupca,  dobila je u aprilu 2019. UT uslove od Ministarstva održivog razvoja za gradnju objekata na pomenutih 17 lokacija. Sastavni dio UTU predstavlja Rješenje o konzervatorksim uslovima koje je izdala Uprava za zaštitu kulturnih dobara, područna jedinica Kotor, koje je potpisao direktor Božidar Božović.

Institucija kulture sa Cetinja pridružila se armiji Vladinih poslušnika i insititucija koje su dragovoljno omogućile uništavanje dragocjenog prostora Svetog Stefana i Moločera i izdala konzervatorske uslove za gradnju objekata na prostoru koji je zakonom zaštićen kao kulturno dobro.

Sveti Stefan je stavljen pod zaštitu kao spomenik kulture 06. decembra 1949. godine, odmah nakon osnivanja Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Pravna zaštita grada-hotela traje u kontinuitetu iako se Uprava za zaštitu kulturnih dobara poziva isključivo na sopstveno rješenje  od 28. septembra 2017. godine kojim je Sveti Stefan proglašen za nepokretno kulturno dobro od nacionalnog značaja.

Rješenjem su utvrđene i granice zaštićene okoline. Osam parcela na kojima je predviđena gradnja na desetine hiljada kvadrata, predstavljaju integralni dio zaštićene okoline nepokretnog kulturnog dobra Sveti Stefan.

Za očekivati je da se insititucija čija je obaveza zaštita prirodnog i kulturnog blaga od nacionalnog značaja izjasni protiv gradnje objekata, ali to nije učinjeno. U uobičajenom maniru Uprave konzervatorski uslovi su dvosmileni, upozoravaju, ali ne uslovljavaju.

„Nove gradnje i dogradnje na parcelama oko Svetog Stefana predvidjeti tako da se maksimalno uklope u ambijentalne karakteristike i da budu maksimalno podređene ambijentu Svetog Stefana“, navodi se u rješenju.

Konstatovano je takođe da se na parcelama u Miločeru nalaze objekti koji posjeduju urbanističke, arhitektonske, ambijentalne i kulturne vrijednosti graditeljstva XX vijeka. Te da taj prostor predstavlja urbanističko-arhitektonski koncept koji čini jedinstvo prirode, hortikulture, arhitekture, plaža i izgrađenih objekata sa viskoim ambijentalnim arhitektonskim i urbanističim vrijednostima. Činjenica je da je ovaj prostor od 1931. godine kada je nastao, prepoznat i očuvan kroz vremenski period od 84 godine“. Ali prema stavu Uprave, više i ne mora.

UZKD reporučuje da se projekat Hotela Kraljičina plaža u Miločeru izradi „uz maksimalno uklapanje u sveobuhvatni ambijent“. Međutim, snimci zgradurine koja niče u Miločeru sa svojih pet nadzemnih etaža i visinom od blizu 30 metara, ni na koji način se ne uklapaju u okolinu koju zadati konzervatorski uslovi karakterišu kao – definiciju kulturnog pejzaža. Ali nikoga glava nije zaboljela zbog toga.

Ostaje nada da će nova Vlada i Ministarstvo ekologije, urbanizma i prostornog planiranja preispitati sve odluke prethodnika, UT uslove, usklađenost sa Planom obalnog područja i konzervatorski projekat za konkretnu devastaciju Miločera. Za očuvanje cijelog prostora crnogorskog Akropolja, kako grčki zakupac Svetom Stefanu tepa, potrebno je poništiti degradirajući urbanistički projekat – Hotelski rizort Miločer.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo