Povežite se sa nama

Izdvojeno

RESTRIKTIVNIJE  MJERE U SUSRET NOVOJ GODINI: Korona ne zna za praznik

Objavljeno prije

na

Početkom sljedeće nedjelje očekuje se novi, restriktivniji set epidemioloških mjera, u susret novogodišnjim i božićnim praznicima koji, usljed okupljanja većeg broja ljudi nose rizik od širenja korona virusa

 

Broj oboljelih od korona virusa posljednjih dana je u blagom padu. Iako se broj oboljelih spustio ispod 10.000,  iz Instituta za javno zdravlje (IZJ) upozoravaju da je situacija složena i vrlo teška. To potvrđuje i crni rekord iz srijede kada je od posljedica kovida umrlo 13 osoba. Epidemiolozi upozoravaju da je korona dosegla maksimum, ali da broj oboljenih sporo pada, te da je posebno zabrinjavajuće što se izgubio strah od ove bolesti kod građana.

Nije sva krivica ni na građanima jer posljednja tri mjeseca Nacionalno koordinaciono tijelo za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) kao da je bilo na bolovanju, dok se nije samoukinulo. O učincima ovog tijela govorilo se i protekle nedjelje na konferenciji (Ne)poštovanje ljudskih prava tokom pandemije: ,,U Crnoj Gori smo svjedočili zabrinjavajućim slučajevima povreda ljudskih prava koja se odnose na zaštitu ličnih podataka i privatnosti, slobodu izražavanja, slobodu okupljanja i slobodu kretanja u zemlji”, kazala je šefica Delegacije EU Oana Kristina Popa.

Nova vlast je počela sa promjenama u zdravstvu – nova direktorica Kliničkog centra Crne Gore je neurolog Ljiljana Radulović, a Instituta za javno zdravlje epidemilog Igor Galić.

Vlada je formirala Savjet za sprovođenje aktivnosti na odstranjivanju i iskorjenjivanju zarazne bolesti izazvane novim korona virusom. Na njegovom čelu je  ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović.
Članovi Savjeta su ministarka odbrane Olivera Injac, ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić, ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić i direktor IZJ-a Igor Galić.

Odmah po formiranju Savjeta, stigla je kritika iz DPS-a i to od strane bivšeg direktora Kliničkog centra CG Jevta Erakovića: ,,Formirano je Nezavisno stručno tijelo (NST) koje je sačinjeno gotovo isključivo od ljudi koji su u oblasti medicine nestručni”.

Malo se istrčao poslanik Eraković jer je formirana i Komisija za zaštitu stanovništva od korona virusa, čijih je 16 članova uglavnom iz zdravstva:  molekularni biolog IZJ Radica Raičević, epidemiolog i novi direktor IJZ Igor Galić, državni sekretar Borko Bajić, ljekari primarne zdravstvene zaštite Milana Cojić i Aldijana Zeković. U komisiji je i infektolog OB Berane Milan Živković, infektolog KCCG Ana Bubanja, Snežana Radovanović iz OB Berane, Kenan Erović iz OB Bijelo Polje, dr Ljiljana Marković iz MUP-a, psihološkinja KCCG Mina Gazivoda, državni sekretar u ministarstvu finansija Janko Odović, farmakolog KCCG Nataša Bajčeta, pulmolog KCCG Vladimir Jovanović i Zora Šćepanović iz Uprave za inspekcijske poslove.

Mediji su ove nedjelje objavili da je nova direktorka Kliničkog centra Ljiljana Radulović smijenila više direktora klinika. Međutim iz ove ustanove su to demantovali. No, da će smjena biti najavljeno je u Skupštini gdje je vladajuća većina predložila dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti po kojima će biti smjenjeni direktori zdravstvenih ustanova koji su imali dva mandata u kontinuitetu ili sa prekidima.

Nakon sastanka sa predstavnicima porodica pojedinih preminulih u barskoj bolnici, ministarka Borovinić-Bojović je najavila da će obići sve kovid bolnice u Crnoj Gori i utrvrditi sve eventualne nedostake u radu. Na pitanje da li je bilo propusta u liječenju pacijenata u Baru, ona je rekla da je suštinski problem u lošoj komunikaciji između pacijenata, njihovih porodica i zdravstvenog sistema. Osnovno državno tužilaštvo iz Bara dalo je nalog policiji da prikupi obavještenja u vezi sa navodima porodica pacijenata preminulih u Opštoj bolnici Bar od posljedica virusa korona.

Otkad su formirani novi Savjet i Komisija za borbu protiv kovida nije bilo konferencija za štampu povodom epidemiološke situacije. Iz Ministarstva zdravlja kažu da će to ispraviti i da će naći načina da se javnosti obraćaju svakodnevno.

I pored svakodnevne crne statistike, građani su se opet, što se tiče epidemije, opustili. Lokali u centru Nikšića, tokom vikenda, bili su puni. Vijesti pišu da su se organizovale dnevne žurke.

Direktor Urgentnog centra Nermin Abdić ponovo je upozorio da je sve više pacijenata koji se u bolnicu javljaju u posljednjem trenutku, nakon dužeg liječenja kući. Ima slučajeva da pojedini pacijenti prilikom prijema i ne kažu da su kovid pozitivni, izjavio je Abdić.

,,Kad broj novozaraženih bude nula na dnevnom nivou možemo prestati sa mjerama. Dakle, moramo konačno, poslije devet mjeseci, shvatiti da se  borimo sa opasnom smrtonosnom zaraznom bolešću koja uzima naše zdravlje i živote. Ta borba sa nevidljivim neprijateljem ne bi smjela biti toliko teška. Važno je da svako od nas zna da je ovo borba za život i budućnost i da se u svakom trenutku moramo ponašati  u skladu sa tim saznanjem. Nema više opravdanja za drugačije ponašanje”, kaže za Monitor, predsjednik Ljekarske komore Aleksandar Mugoša.

Početkom sljedeće nedjelje očekuje se novi set mjera. Direktor IJZ Galić najavio je da će u susret novogodišnjim i božićnim praznicima koji, usljed okupljanja većeg broja ljudi nose rizik od širenja epidemije korona virusa, na snazi biti i restriktivnije epidemiološke mjere. I iz Ministarstva zdravlja sugerišu da ne treba dozvoliti organizovani doček Nove godine u kafićima i hotelima, ali i da će prilikom konačne odluke uzeti u obzir i ekonomski aspekt.

,,Predviđa se da zbog predstojećih verskih i novogodišnjih praznika, raspusta, a i mnogo toplije klime nego što to biva u decembru, raste broj oboljelih i mnoge zemlje Evrope su uvele da od 20. januara budu na snazi mere koje smo mi imali donedavno”, kaže za Monitor Ljiljana Krivokapić, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva Crne Gore. ,,Migracija ljudi, želja da negde odu je uvek bila u tom periodu izražena i ako na vreme ne budemo reagovali, plašim se da ćemo imati mnogo više zaraženih i veću transmisiju. Mislim da bi Svetska zdravstvena organizacija trebala svima da da impute da do sredine januara izdržimo u strožijim merama. Uvek je teško donositi oštrije mere, ugostitelji nezadovoljni, kao i svi mali privatnici, ali mislim da će uskoro to morati, i ako zaista bude manje obolevanja, mere se u hodu mogu i  ublažiti”.

U regionu i Evropi uoči božićnih i novogodišnjih praznika uvode se strožije mjere. Tako je Njemačka ušla u potpuni lokdaun, a Francuska dosadašnji lokdaun zamenjuje policijskim časom. Mjere će trajati u Njemačkoj do 10. januara, a u Francuskoj su najavili da će barovi i restorani biti zatvoreni barem do 20. januara.

I dok se Evropa ponovo zatvara u nadi da će uskoro početi vakcinacija, kod nas straha nema, a množe se predrasude. Četiri od 10 građana Crne Gore (43 odsto) smatra da je korona virus prevara, 38 odsto vjeruje u teoriju zavjere da su SAD namjerno stvorile virus, za vakcinaciju zainteresovano 41 odsto stanovništva, rezultati su istraživanja međunarodne organizacije Globsek.

Istraživanje koje je rađeno u zemljama regiona, Centralne i Istočne Evrope, pokazalo je da se u teorije zavjere najviše vjeruje u Crnoj Gori: da je kovid-19 laž kako bi se manipulisalo stanovništvom (prosjek zemalja 34 odsto, u Crnoj Gori čak 43), da su SAD namjerno napravile ovaj virus (26 odsto, kod nas 38) i da je vakcina protiv ovog virusa sredstvo kako bi se postavili nano-čipovi i kontrolisao narod (prosjek 24 odsto, u CG vjeruje 37 odsto ispitanika), Crna Gora je na prvom mjestu sa 43, odnosno 38 i 37 odsto.

Naglašeno je  da je povjerenje u državne institucije i njihova sposobnost da pruže istinite informacije snažno povezano sa spremnošću stanovništva da se vakciništu protiv kovida-19. Iz Globseka su zaključili da teorije zavjere u vezi sa koronom i njenim širenjem među ranjivim populacijama predstavlja rastuću prepreku u borbi sa pandemijom, jer će frustrirano stanovništvo vjerovatno biti manje voljno da poštuje mjere koje uvodi država i njene planove oporavka.

Ostaje da se vidi hoće li nova vlast uspjeti da umanji, ili će produbiti dosadašnje frustracije.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

SIMBOL CRNE GORE U ŽARIŠTU BITKE ZA MOĆ: Čiji je Cetinjski manastir

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije riječ o  bogomolji,  o vjernicima, hrišćanima, pravoslavcima,  o njihovoj istoj potrebi da izgovore jednu te istu molitvu, na jednom te istom jeziku. Jer, da je tako, u Cetinjskom manastiru bilo bi  mjesta za sve vjernike i crkvene dostojanstvenike. Obje pravoslavne crkve.  Manastir bi bio, svih nas. Naš. Ovako, nastavljaju se bitke gladnih moći. Nad Crnom Gorom se nadvijaju utvare devedesetih minulog vijeka. I mnogih minulih vjekova

 

Nastavljeno je sa podizanjem tenzija i podjela i nakon ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju 4. i 5. septembra. U centru  bitke za moć, sada se našao – Cetinjski manastir, u kom je prije deset dana, uz barikade, helikoptere i vojnu ćebad, ustoličen mitropolit Mitropolije crnogorsko-primorske –  Joanikije.

Nakon što je Skupština Prijestonice za ovu sedmicu zakazala sjednicu na kojoj je planirano da se izglasa inicijativa po kojoj se Cetinjski manastir, kao vlasništvo Prijestonice, daje na ustupanje Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, Vlada je po hitnom postupku, dan prije zakazane sjednice, donijela odluku da se Cetinjski manastir hitno upiše kao državna imovina. Što je espresno i učinjeno. To je dovelo do novih protesta na Cetinju, ali i izliva mržnje i podizanja nacionalnih tenzija.

Policija je zbog vrijeđanja odbornika URA Slavka Jankovića, uhapsila dvojicu protestanata. Oni su Jankoviću, na ulazu u zgradu Opštine, dobacivali da je ,,izdajnik”, a pokret URA nazivali ,,sramnim i izdajničkim”. ,,Izdajnici, spustite glave, šta ste napravili građanima Cetinja”, ,,Da li će predstavnici URA-e ući u zgradu sa helikopterom”, čuje se na snimcima, dok prolazi Janković. Takođe, na jednom od snimaka, muškarac mu prijeti: ,,Ja ću ti kazati kad se vidimo”.

Cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo formiralo je i krivični predmet protiv Miloša Vasiljevića, koji se sumnjiči za ugrožavanje sigurnosti potpredsjednika Vlade i lidera pokreta URA Dritana Abazovića. Na snimku se vidi kako Vasiljević ispred cetinjskog parlamenta poručuje Abazoviću da će ga, kada ga vidi, ,,objesiti za m**a”, psujući mu ,,majku muslimansku”.

Opasne poruke stigle su i iz zgrade cetinjske Skupštine. Milovan Janković, odbornik DPS-a u Skupštini Prijestonice Cetinje, i bivši gradonačelnik tog grada, poručio je Abazoviću da treba da ga je sramota.,,Sram te bilo, mrtvi ti se otac prevrće u grobu”, kazao je, između ostalog, na sjednici. Janković je u nastavku određivao kome više nije mjesto u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLAST I OPOZICIJA TRAŽE NOVU VLADU: Gladne oči

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su se članice vladajuće koalicije borile za preraspodjelu „osvojenih” resursa, Đukanović je utvrdio poziciju predvodnika opozicije i preuzeo inicijativu. Učvrstio je saradnju sa manjinskim partijama, povratio starateljstvo nad SDP-om i, raspisivanjem lokalnih izbora na Cetinju, Mojkovcu i Petnjici, doveo u pitanje najavljeni novembarski popis

 

Bliži se kraj 42. Vlade Crne Gore. Ono što se do sredine nedjelje slutilo, sada postaje izvjesno. Makar u mjeri u kojoj bilo šta na ovdašnjoj političkoj sceni može biti predvidvo. O tome smo, u srijedu, obaviješteni odvojenim saopštenjima sa sastanka predstavnika dvije najveće koalicije unutar vladajuće većine (DF i Demokrate) i sa zajedničkog susreta zvaničnika opozicionih partija.

Da ovakvoj Vladi Zdravka Krivokapića ističe rok upotrebe, saglasili su se DF i Demokrate. „Potrebno je rekonstruisati postojeću Vladu na način da umjesto dosadašnjih 12 ima 18 ministarstava i tri potpredsjednika”, navedeno je u saopštenju u kome se naglašava da bi partije većine u novu vladu kandidovale svoje predstavnike „saglasno propisanim procedurama i demokratskim standardima”.

Koji sat ranije, medijima je proslijeđeno saopštenje sa sastanka partija parlamentarne opozicije u kome se kaže da se „dramatično stanje“ u zemlji može prevazići samo formiranjem prelazne Vlade „ograničenog mandata sa zadatkom organizovanja vanrednih parlamentarnih izbora”.

Sabiranjem poslanika iz poslaničkih klubova koji su u srijedu oglasili potrebu rekonstrukcije postojeće, odnosno, formiranje prelazne vlade, dolazimo do podatka da Vlada, u ovom sastavu, nema podršku više od dvije trećine parlamenta. Pošto 40 poslanika opozicije i makar 26 poslanika vladajuće koalicije (poslanički klub DF-a bez Pokreta za promjene – 16 poslanika, Demokrate – 10) traži promjene u izvršnoj vlasti.

Mnogo je teže pronaći formulu prema kojoj će neka od strana dobiti podršku 41 poslanika kako bi realizovala svoj naum. Sve uz pretpostavku da poslanici PzP (pet mandata), SNP (pet mandata) i nezavisni poslanik Marko Milačić podržavaju plan koji su osmislili DF i Demokrate.  Glavna nepoznanica je stav poslaničkog kluba Koalicije Crno na bijelo (tri poslanika GP URA i jedan poslanik Saveza građana CIVIS).

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STUDIJA FONDACIJE FRIDRIH NOJMAN O RUSKOJ PROPAGANDI U SRBIJI: Podgrijavanje podjela u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Studija Tomasa Braja se ne bavi detaljno Crnom Gorom ali naglašava da Vučićevi toksični tabloidi vode veliku kampanju u smislu afirmacije srpskog identiteta Crne Gore i demoniziraju posrnulog Mila Đukanovića koji se skoro isključivo napada zbog odnosa prema Srbima i Kosovu

 

Nedavno objavljena studija Tomasa Braja (bivšeg dugogodišnjeg beogradskog šefa dopisništva Njemačke novinske agencije DPA) o dometima ruske propagande na Balkanu sa posebnim osvrtom na Srbiju je već izazvala reakcije i kontraoptužbe. Studija je objavljena pod naslovom „Ruski mediji na Balkanu – studija slučaja, kako moskovska propaganda utiče na Srbiju“ u izdanju Fondacije Fridrih Nojman.  Nakon što je beogradski dnevnik  Danas rezimirao i prenio glavne navode studije prije nedjelju dana se oglasio Sputnjik Srbija koji je napao Braja da se obrušio na Rusiju samo iz razloga što su Srbi „neizlečivo“ vezani za Rusiju. Sputnjik u svom odgovoru citira istraživanje iz 2019. godine u kome 80 odsto ispitanika podržava proširenje kontakta sa Rusijom. Takođe se spočitava Braju da „stvara konfuziju“, da je paranoičan, promašen, nedorečen i amater. Sputnjik se na samu studiju i njene argumente nevoljno i trivijalno osvrće i fokus drži na ad hominem napade protiv Braja.

Međutim Braj u svojim analizama konstatuje da „Rusija briljantno igra na terenu mekih instrumenata moći kako bi osvojila srca Srba“ te da Zapad, koji i sam ima velikih problema sa ruskom propagandom, taj isti uticaj ne primjećuje na Balkanu ili ga nipodaštava svodeći ga „samo“ na izvještavanje Sputnjika. Braj osim Sputnjika navodi čak 11 portala sa izrazito nacionalistički srpskim i pro-ruskim narativima. Međutim, razlopg za  brigu je to što  maltene svi glavni mediji u Srbiji, uključujući i B92 preuzimaju sadržaje Sputnjika i objavljuju ih bez  provjere ili ikakvog ograđivanja. Navodno se Sputnjik citira između 200 i 300 puta dnevno u srpskim medijima. Sputnjikova glavna urednica Ljubinka Milinčić ovaj uspjeh objašnjava time što Sputnjik „nikada ne falsifikuje, ne laže i ne stoji ni na čiju stranu“ kao i da „nikada nisu bili uhvaćeni u laži“.

Braj navodi da otvorena ruska propaganda u regionu ima tri glavna fokusa – Srbija, Rusija i Amerika.

O Srbiji se izvještava maksimalno pozitivno kao lideru u regionu kada je u pitanju privredni razvoj i pristupanje EU. Čak iako postoje problemi u zemlji oni su puno manji nego u okolnim zemljama kao što je  Hrvatska koja „u novu deceniju ulazi kao treća najgora članica EU“ i „prezadužena je za razliku od Srbije“. Takođe se naglašava srpsko liderstvo u nabavci ruskih vakcina, sama vakcinacija i srpska humanitarna pomoć regionu. Kosovo je i dalje među glavnim temama i uvijek se pozdravlja stav i politika srpskog rukovodstva kada je u pitanju „južna srpska pokrajina“ i „mudrost predsednika Vučića u upravljanju zemljom“.

Izvještavanje o Rusiji je zapravo model po kom se izvještava o Srbiji s dodatnim naglaskom na kompleks tema vojska/oružje. Tu se hvali superiornost ruske vojne tehnologije nad zapadnom. Glavna urednica Milinčić kroz rubriku „Moj pogled na Rusiju“  ističe „Ruski odgovor na zapadnu šizofreniju – Oružje kakvo niko u svetu nema“ i „Ruska vojska se već priprema za vojnu pobedu“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo