Povežite se sa nama

Izdvojeno

RESTRIKTIVNIJE  MJERE U SUSRET NOVOJ GODINI: Korona ne zna za praznik

Objavljeno prije

na

Početkom sljedeće nedjelje očekuje se novi, restriktivniji set epidemioloških mjera, u susret novogodišnjim i božićnim praznicima koji, usljed okupljanja većeg broja ljudi nose rizik od širenja korona virusa

 

Broj oboljelih od korona virusa posljednjih dana je u blagom padu. Iako se broj oboljelih spustio ispod 10.000,  iz Instituta za javno zdravlje (IZJ) upozoravaju da je situacija složena i vrlo teška. To potvrđuje i crni rekord iz srijede kada je od posljedica kovida umrlo 13 osoba. Epidemiolozi upozoravaju da je korona dosegla maksimum, ali da broj oboljenih sporo pada, te da je posebno zabrinjavajuće što se izgubio strah od ove bolesti kod građana.

Nije sva krivica ni na građanima jer posljednja tri mjeseca Nacionalno koordinaciono tijelo za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) kao da je bilo na bolovanju, dok se nije samoukinulo. O učincima ovog tijela govorilo se i protekle nedjelje na konferenciji (Ne)poštovanje ljudskih prava tokom pandemije: ,,U Crnoj Gori smo svjedočili zabrinjavajućim slučajevima povreda ljudskih prava koja se odnose na zaštitu ličnih podataka i privatnosti, slobodu izražavanja, slobodu okupljanja i slobodu kretanja u zemlji”, kazala je šefica Delegacije EU Oana Kristina Popa.

Nova vlast je počela sa promjenama u zdravstvu – nova direktorica Kliničkog centra Crne Gore je neurolog Ljiljana Radulović, a Instituta za javno zdravlje epidemilog Igor Galić.

Vlada je formirala Savjet za sprovođenje aktivnosti na odstranjivanju i iskorjenjivanju zarazne bolesti izazvane novim korona virusom. Na njegovom čelu je  ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović.
Članovi Savjeta su ministarka odbrane Olivera Injac, ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić, ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić i direktor IZJ-a Igor Galić.

Odmah po formiranju Savjeta, stigla je kritika iz DPS-a i to od strane bivšeg direktora Kliničkog centra CG Jevta Erakovića: ,,Formirano je Nezavisno stručno tijelo (NST) koje je sačinjeno gotovo isključivo od ljudi koji su u oblasti medicine nestručni”.

Malo se istrčao poslanik Eraković jer je formirana i Komisija za zaštitu stanovništva od korona virusa, čijih je 16 članova uglavnom iz zdravstva:  molekularni biolog IZJ Radica Raičević, epidemiolog i novi direktor IJZ Igor Galić, državni sekretar Borko Bajić, ljekari primarne zdravstvene zaštite Milana Cojić i Aldijana Zeković. U komisiji je i infektolog OB Berane Milan Živković, infektolog KCCG Ana Bubanja, Snežana Radovanović iz OB Berane, Kenan Erović iz OB Bijelo Polje, dr Ljiljana Marković iz MUP-a, psihološkinja KCCG Mina Gazivoda, državni sekretar u ministarstvu finansija Janko Odović, farmakolog KCCG Nataša Bajčeta, pulmolog KCCG Vladimir Jovanović i Zora Šćepanović iz Uprave za inspekcijske poslove.

Mediji su ove nedjelje objavili da je nova direktorka Kliničkog centra Ljiljana Radulović smijenila više direktora klinika. Međutim iz ove ustanove su to demantovali. No, da će smjena biti najavljeno je u Skupštini gdje je vladajuća većina predložila dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti po kojima će biti smjenjeni direktori zdravstvenih ustanova koji su imali dva mandata u kontinuitetu ili sa prekidima.

Nakon sastanka sa predstavnicima porodica pojedinih preminulih u barskoj bolnici, ministarka Borovinić-Bojović je najavila da će obići sve kovid bolnice u Crnoj Gori i utrvrditi sve eventualne nedostake u radu. Na pitanje da li je bilo propusta u liječenju pacijenata u Baru, ona je rekla da je suštinski problem u lošoj komunikaciji između pacijenata, njihovih porodica i zdravstvenog sistema. Osnovno državno tužilaštvo iz Bara dalo je nalog policiji da prikupi obavještenja u vezi sa navodima porodica pacijenata preminulih u Opštoj bolnici Bar od posljedica virusa korona.

Otkad su formirani novi Savjet i Komisija za borbu protiv kovida nije bilo konferencija za štampu povodom epidemiološke situacije. Iz Ministarstva zdravlja kažu da će to ispraviti i da će naći načina da se javnosti obraćaju svakodnevno.

I pored svakodnevne crne statistike, građani su se opet, što se tiče epidemije, opustili. Lokali u centru Nikšića, tokom vikenda, bili su puni. Vijesti pišu da su se organizovale dnevne žurke.

Direktor Urgentnog centra Nermin Abdić ponovo je upozorio da je sve više pacijenata koji se u bolnicu javljaju u posljednjem trenutku, nakon dužeg liječenja kući. Ima slučajeva da pojedini pacijenti prilikom prijema i ne kažu da su kovid pozitivni, izjavio je Abdić.

,,Kad broj novozaraženih bude nula na dnevnom nivou možemo prestati sa mjerama. Dakle, moramo konačno, poslije devet mjeseci, shvatiti da se  borimo sa opasnom smrtonosnom zaraznom bolešću koja uzima naše zdravlje i živote. Ta borba sa nevidljivim neprijateljem ne bi smjela biti toliko teška. Važno je da svako od nas zna da je ovo borba za život i budućnost i da se u svakom trenutku moramo ponašati  u skladu sa tim saznanjem. Nema više opravdanja za drugačije ponašanje”, kaže za Monitor, predsjednik Ljekarske komore Aleksandar Mugoša.

Početkom sljedeće nedjelje očekuje se novi set mjera. Direktor IJZ Galić najavio je da će u susret novogodišnjim i božićnim praznicima koji, usljed okupljanja većeg broja ljudi nose rizik od širenja epidemije korona virusa, na snazi biti i restriktivnije epidemiološke mjere. I iz Ministarstva zdravlja sugerišu da ne treba dozvoliti organizovani doček Nove godine u kafićima i hotelima, ali i da će prilikom konačne odluke uzeti u obzir i ekonomski aspekt.

,,Predviđa se da zbog predstojećih verskih i novogodišnjih praznika, raspusta, a i mnogo toplije klime nego što to biva u decembru, raste broj oboljelih i mnoge zemlje Evrope su uvele da od 20. januara budu na snazi mere koje smo mi imali donedavno”, kaže za Monitor Ljiljana Krivokapić, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva Crne Gore. ,,Migracija ljudi, želja da negde odu je uvek bila u tom periodu izražena i ako na vreme ne budemo reagovali, plašim se da ćemo imati mnogo više zaraženih i veću transmisiju. Mislim da bi Svetska zdravstvena organizacija trebala svima da da impute da do sredine januara izdržimo u strožijim merama. Uvek je teško donositi oštrije mere, ugostitelji nezadovoljni, kao i svi mali privatnici, ali mislim da će uskoro to morati, i ako zaista bude manje obolevanja, mere se u hodu mogu i  ublažiti”.

U regionu i Evropi uoči božićnih i novogodišnjih praznika uvode se strožije mjere. Tako je Njemačka ušla u potpuni lokdaun, a Francuska dosadašnji lokdaun zamenjuje policijskim časom. Mjere će trajati u Njemačkoj do 10. januara, a u Francuskoj su najavili da će barovi i restorani biti zatvoreni barem do 20. januara.

I dok se Evropa ponovo zatvara u nadi da će uskoro početi vakcinacija, kod nas straha nema, a množe se predrasude. Četiri od 10 građana Crne Gore (43 odsto) smatra da je korona virus prevara, 38 odsto vjeruje u teoriju zavjere da su SAD namjerno stvorile virus, za vakcinaciju zainteresovano 41 odsto stanovništva, rezultati su istraživanja međunarodne organizacije Globsek.

Istraživanje koje je rađeno u zemljama regiona, Centralne i Istočne Evrope, pokazalo je da se u teorije zavjere najviše vjeruje u Crnoj Gori: da je kovid-19 laž kako bi se manipulisalo stanovništvom (prosjek zemalja 34 odsto, u Crnoj Gori čak 43), da su SAD namjerno napravile ovaj virus (26 odsto, kod nas 38) i da je vakcina protiv ovog virusa sredstvo kako bi se postavili nano-čipovi i kontrolisao narod (prosjek 24 odsto, u CG vjeruje 37 odsto ispitanika), Crna Gora je na prvom mjestu sa 43, odnosno 38 i 37 odsto.

Naglašeno je  da je povjerenje u državne institucije i njihova sposobnost da pruže istinite informacije snažno povezano sa spremnošću stanovništva da se vakciništu protiv kovida-19. Iz Globseka su zaključili da teorije zavjere u vezi sa koronom i njenim širenjem među ranjivim populacijama predstavlja rastuću prepreku u borbi sa pandemijom, jer će frustrirano stanovništvo vjerovatno biti manje voljno da poštuje mjere koje uvodi država i njene planove oporavka.

Ostaje da se vidi hoće li nova vlast uspjeti da umanji, ili će produbiti dosadašnje frustracije.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

USTAVNI SUD PO PARTIJSKIM KVOTAMA: Lako je Vatikanu, oni biraju samo jednog

Objavljeno prije

na

Objavio:

Deblokada Ustavnog suda  je bila neophodna. Zbog  toga se danas pozdravlja dogovor političkih stranaka oko nedostajućih kandidata za sudije tog suda, pa makar i po kvotama. No,  stvar neće biti riješena sve dok Ustavni sud ne prestane da  bude predmet  političke trgovine, već postane  nezavisna i kredibilna institucija

 

Djelimičan dogovor parlamentarnih stranaka oko sudija Ustavnog suda, kako bi se taj sud odblokirao, postignut je sredinom sedmice. Vodio se iza zatvorenih vrata Vile Gorica, a ne u parlamentu, baš kao da se dogovaraju ministarska mjesta, a ne sudije. To je dodatno pojačalo utisak koji se političkim klasama zamjera – da nedostajuće sudije Ustavnog suda biraju po modelu – naši i njihovi. Ni sami se parlamentarci nijesu libili da saopšte da se izbor odvija po principu partijskih kvota. ,,Pregovara se da od četvoro novih sudija, dvoje bude aktuelne većine, jedan DPS-a, jedan manjina“, nezvanično su objašnjavali mediji situaciju u kojoj političke klase biraju nedostajuće sudije Ustavnog suda.

Poslanici vlasti i opozicije, za sada su se dogovorili oko tri od četiri nedostajuće sudije Ustavnog suda. Izbor jednog sudije dovoljan je da se odblokira rad tog suda, ali nedovoljan za donošenje važnih odluka. Parlamentarne stranke za sada su postigle dogovor oko ovih imena:  zamjenica ombudsmana Snežana Armenko, sutkinja kotorskog Osnovnog suda Momirka Tešić i bivša zaštitnica imovinsko pravnih odnosa Dragana Đuranović.  Kandidatkinja Đuranović se tokom saslušanja u parlamentu izjasnila da je članica DPS-a, ali da će ukoliko bude izabrana za sutkinju Ustavnog suda, vratiti člansku kartu. I tokom prethodnih konkursa prijavljivala se za sutkinju Ustavnog suda i dobijala glasove DPS-a i LP-a. Ako se primijeni model – „dvoje parlamentarne većine, jedan DPS-a i jedan manjina“, s početka priče, jasno je da je Đuranović kandidatkinja DPS-a. Ona, međutim, ima još šest mjeseci do penzije, zbog čega, smatra se, parlamentarna većina nije kočila dogovor. Ono, ima i dovoljno vremena da utiče na određene važne odluke.

Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, Tešić protežiraju  poslanici Demokrata, a Armenko Demokratski front.  Ni sutkinja Tešić nije prvi put kandidatkinja za Ustavni sud. U maju prošle godine dobila je dva glasa  – Demokrata. Poslanik Marko Milačić tada je problematizovao njenu kandidaturu podsjećajuči da je zbog sumnje u njenu nepristrasnost bila izuzeta iz predmeta pomorske nesreće u Budvi, u kojoj je stradala policijska službenica Maja Šljivančanin.  Presudom Osnovnog suda u Kotoru, maloljetni M.S. je bio osuđen na najduže 120 sati društveno-korisnog rada.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TAJNA KONKURSA OB KOTOR: Spas ili kraj bolnice u Meljinama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, smatraju u Opštini Herceg Novi

 

Opština Herceg Novi urgirala je početkom ove sedmice da premijer Dritan Abazović što prije organizuje sastanak predstavnika Opštine i bolnice Meljine, ministara zdravlja i finansija Dragoslava Sćekića i Aleksandra Damjanovića, direktora Fonda za zdravstvo Vuka Kadića i kotorske bolnice Davora Kumburovića.

Povod za urgenciju je protes i iskazano nezadovoljstvo radnika bolnice Meljine. Naime, tokom protekle nedjelje Opšta bolnica Kotor raspisala je konkurs u trajanju od tri dana za oko 80 zaposlenih iz Meljina,  iako je, kako tvrde zaposleni u Meljinama, Vlada dogovorila da će biti preuzeto kompletno osoblje njih 150.

Direktor OB Kotor Davor Kumburović za Monitor kaže da se na konkursu prijavilo 15 kandidata, a o daljim postupcima u cilju rješavanja statusa zaposlenih u Meljinama uputio nas je na Ministarstvo zdravlja.

,,Racionalno objašnjenje za ovako nešto ne postoji. Svima  je  kroz razgovore bilo  jasno da bolnica nema dovoljno zdravstvenog kadra i da je treba unarijediti  a ne svesti na stacionar. Po nezvaničnim informacijama  na oglas je konkurisalo oko 15 osoba a među njima  su neki zaposleni bolnice.  Značajno veći dio zaposlenih je ispoštovao dogovor kolektiva i nije konkurisao, a u slučaju da se predložena organizacija bolnice ne koriguje skoro čitav predviđeni dio ljekarskog kadra neće ostati da radi pod tim uslovima”, kaže za Monitor izvršna direktorka bolnice u Meljinama Olivera Elez.

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, naveli su u saopštenu iz Opštine Herceg Novi. Iz bolnice su ukazali da konkursom nije predviđeno 60 postojećih radnih mjesta, odnosno da je predviđeno manje zaposlenih nego do sada, iako bolnici u Meljinama već nedostaje kadar za optimalno funkcionisanje, dok bi porodilište u Meljinama bilo svedeno na reagovanje samo u hitnim slučajevima, saopšteno je iz lokalne uprave.

I pored urgencije, iz Vlade još ne odgovaraju zaposlenima u bolnici. ,,Još nijesmo dobili odgovor iz kabineta premijera za traženi sastanak”, kaže za Monitor predsjednica Sindikalne organizacije bolnice Meljine Slavica Drobnjak.

Izvršna direktorka Elez potvrđuje da odgovora još nema: ,,U utorak ujutro nas je stečajni upravnik obavjestio da će produžiti ugovore zaposlenima po osnovu stečaja za još jedan mjesec, odnosno do 28. 02.  Produženje je dato na molbu Ministarstva zdravlja, čime se preuzimanje bolnice od strane Ministarstva odlaže za još mjesec dana.  Za očekivati je da uskoro dobijemo odgovor sa neke od adresa na koje je upućna molba za reagovanje”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KUDA IDE EPCG: Voda i vjetar (od)nose milione

Objavljeno prije

na

Objavio:

Željezara, HE Piva, VE Gvozd, Pljevlja… Prema medijskim nastupima menadžementa, EPCG trenutno predstavlja svojevrsnu vladu u sjenci koja preuzima ulogu izvršnih vlasti brinući o našem zdravlju, obrazovanju i socijalnom statusu, dok se o kompanijskim problemima i gubicima ćuti

 

Prošle nedjelje, u Vladi, sreli su se bivši radnici nikšićke Željezare i premijer Dritan Abazović. Sumirani su utisci, stoji u Vladinom saopštenju, i razmijenjene čestitke, iskazana zahvalnost i zadovoljstvo postignutim. Palo je i obećanje: ,,Abazović je naglasio da očekuje da do 1. februara bude okončan proces zapošljavanja radnika nikšićke Željezare”.

Koji dan kasnije, članovi delegacije koja je posjetila premijera obratili su se novinarima najavljujući da bi višemjesečni protest, sa krova upravne zgrade Željezare, od naredne nedjelje mogli preseliti pred Elektroprivredu Crne Gore (EPCG).

,,Nijesmo se mi borili da bi neko drugi ovdje radio, već da mi pokažemo svima da ova fabrika ima potencijala da bude profitabilna. Zato, ukoliko do ponedeljka ne dođe poziv koji očekujemo, mi ćemo biti prinuđeni da isti tražimo ispred upravne zgrade Elektroprivrede”, poručio je u ime nekadašnjih željezaraca Ivan Vujović. Precizirajući: ,,Naš stav je poznat, a to je da u toku narednih deset dana počnemo da radimo i da zarađujemo za nas i naše porodice. Taj rad mora biti zasnovan na rješenjima za stalno, sve ostalo je neprihvatljivo, jer smo mi svi bili stalno zaposleni do 1. septembra 2022. godine”. Tada su od bivšeg poslodavca, turske kompanije Toščelik, dobili otpremnine. I prateći paket obećanja iz Vlade, EPCG i Opštine Nikšić.

Sad su se ona malo iskomplikovala. Prvo je pitanje kako da EPCG Solar gradnja kojoj je imovina kupljena od Turaka data na korišćenje i novoformirano d.o.o EPCG Željezara zaposle nekadašnje željezarce a ne nekoga drugog ko bi se na obavezni konkurs prijavio sa boljim referencama. A drugo – kako zaposliti skoro 250 ljudi za koje, sada, nema posla. Abazović i Milutin Đukanović, predsjednik odbora direktora EPCG, najavljivali su fazno zapošljavanje, u skladu sa potrebama proizvodnje. Iako u EPCG još nijesu načisto ni da li će se u pogonima nekadašnje Željezare proizvoditi čelik, osim konstrukcija potrebnih za montažu planirane solarne elektrane. Dok željezarci gube strpljenje. A Solar gradnja, prema medijskim izvještajima i tvrdnjama upućenih, i sa postojećim brojem zapošljenih bilježi gubitke.

Trenutno, ipak, izgleda kako u EPCG i njenim ćerka firmama imaju prečih briga. Odbranu lika i djela top menadžmenta koji je zaposjeo kompaniju podjelom partijskog plijena po dubini, nakon izbora 2020.

,,Glavni finansijski direktor EPCG Miro Vračar nije povrijeđen u udesu koji se dogodio u noći između petka i subote na putnom pravcu Podgorica – Danilovgrad, ali je službeni automobil marke audi 5 potpuno uništen”, objavili su mediji  sredinom januara. Oni manje naklonjeni parlamentarnoj većini i njihovim kadrovima u državnim preduzećima iskoristili su priliku da podsjete kako su čelnici EPCG na početku mandata najavljivali smanjenje bogatog voznog parka i zabranu korišćenja službenih vozila van radnog vremena. I da od toga nije bilo ništa.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo