Povežite se sa nama

Izdvojeno

RESTRIKTIVNIJE  MJERE U SUSRET NOVOJ GODINI: Korona ne zna za praznik

Objavljeno prije

na

Početkom sljedeće nedjelje očekuje se novi, restriktivniji set epidemioloških mjera, u susret novogodišnjim i božićnim praznicima koji, usljed okupljanja većeg broja ljudi nose rizik od širenja korona virusa

 

Broj oboljelih od korona virusa posljednjih dana je u blagom padu. Iako se broj oboljelih spustio ispod 10.000,  iz Instituta za javno zdravlje (IZJ) upozoravaju da je situacija složena i vrlo teška. To potvrđuje i crni rekord iz srijede kada je od posljedica kovida umrlo 13 osoba. Epidemiolozi upozoravaju da je korona dosegla maksimum, ali da broj oboljenih sporo pada, te da je posebno zabrinjavajuće što se izgubio strah od ove bolesti kod građana.

Nije sva krivica ni na građanima jer posljednja tri mjeseca Nacionalno koordinaciono tijelo za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) kao da je bilo na bolovanju, dok se nije samoukinulo. O učincima ovog tijela govorilo se i protekle nedjelje na konferenciji (Ne)poštovanje ljudskih prava tokom pandemije: ,,U Crnoj Gori smo svjedočili zabrinjavajućim slučajevima povreda ljudskih prava koja se odnose na zaštitu ličnih podataka i privatnosti, slobodu izražavanja, slobodu okupljanja i slobodu kretanja u zemlji”, kazala je šefica Delegacije EU Oana Kristina Popa.

Nova vlast je počela sa promjenama u zdravstvu – nova direktorica Kliničkog centra Crne Gore je neurolog Ljiljana Radulović, a Instituta za javno zdravlje epidemilog Igor Galić.

Vlada je formirala Savjet za sprovođenje aktivnosti na odstranjivanju i iskorjenjivanju zarazne bolesti izazvane novim korona virusom. Na njegovom čelu je  ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović.
Članovi Savjeta su ministarka odbrane Olivera Injac, ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić, ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić i direktor IZJ-a Igor Galić.

Odmah po formiranju Savjeta, stigla je kritika iz DPS-a i to od strane bivšeg direktora Kliničkog centra CG Jevta Erakovića: ,,Formirano je Nezavisno stručno tijelo (NST) koje je sačinjeno gotovo isključivo od ljudi koji su u oblasti medicine nestručni”.

Malo se istrčao poslanik Eraković jer je formirana i Komisija za zaštitu stanovništva od korona virusa, čijih je 16 članova uglavnom iz zdravstva:  molekularni biolog IZJ Radica Raičević, epidemiolog i novi direktor IJZ Igor Galić, državni sekretar Borko Bajić, ljekari primarne zdravstvene zaštite Milana Cojić i Aldijana Zeković. U komisiji je i infektolog OB Berane Milan Živković, infektolog KCCG Ana Bubanja, Snežana Radovanović iz OB Berane, Kenan Erović iz OB Bijelo Polje, dr Ljiljana Marković iz MUP-a, psihološkinja KCCG Mina Gazivoda, državni sekretar u ministarstvu finansija Janko Odović, farmakolog KCCG Nataša Bajčeta, pulmolog KCCG Vladimir Jovanović i Zora Šćepanović iz Uprave za inspekcijske poslove.

Mediji su ove nedjelje objavili da je nova direktorka Kliničkog centra Ljiljana Radulović smijenila više direktora klinika. Međutim iz ove ustanove su to demantovali. No, da će smjena biti najavljeno je u Skupštini gdje je vladajuća većina predložila dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti po kojima će biti smjenjeni direktori zdravstvenih ustanova koji su imali dva mandata u kontinuitetu ili sa prekidima.

Nakon sastanka sa predstavnicima porodica pojedinih preminulih u barskoj bolnici, ministarka Borovinić-Bojović je najavila da će obići sve kovid bolnice u Crnoj Gori i utrvrditi sve eventualne nedostake u radu. Na pitanje da li je bilo propusta u liječenju pacijenata u Baru, ona je rekla da je suštinski problem u lošoj komunikaciji između pacijenata, njihovih porodica i zdravstvenog sistema. Osnovno državno tužilaštvo iz Bara dalo je nalog policiji da prikupi obavještenja u vezi sa navodima porodica pacijenata preminulih u Opštoj bolnici Bar od posljedica virusa korona.

Otkad su formirani novi Savjet i Komisija za borbu protiv kovida nije bilo konferencija za štampu povodom epidemiološke situacije. Iz Ministarstva zdravlja kažu da će to ispraviti i da će naći načina da se javnosti obraćaju svakodnevno.

I pored svakodnevne crne statistike, građani su se opet, što se tiče epidemije, opustili. Lokali u centru Nikšića, tokom vikenda, bili su puni. Vijesti pišu da su se organizovale dnevne žurke.

Direktor Urgentnog centra Nermin Abdić ponovo je upozorio da je sve više pacijenata koji se u bolnicu javljaju u posljednjem trenutku, nakon dužeg liječenja kući. Ima slučajeva da pojedini pacijenti prilikom prijema i ne kažu da su kovid pozitivni, izjavio je Abdić.

,,Kad broj novozaraženih bude nula na dnevnom nivou možemo prestati sa mjerama. Dakle, moramo konačno, poslije devet mjeseci, shvatiti da se  borimo sa opasnom smrtonosnom zaraznom bolešću koja uzima naše zdravlje i živote. Ta borba sa nevidljivim neprijateljem ne bi smjela biti toliko teška. Važno je da svako od nas zna da je ovo borba za život i budućnost i da se u svakom trenutku moramo ponašati  u skladu sa tim saznanjem. Nema više opravdanja za drugačije ponašanje”, kaže za Monitor, predsjednik Ljekarske komore Aleksandar Mugoša.

Početkom sljedeće nedjelje očekuje se novi set mjera. Direktor IJZ Galić najavio je da će u susret novogodišnjim i božićnim praznicima koji, usljed okupljanja većeg broja ljudi nose rizik od širenja epidemije korona virusa, na snazi biti i restriktivnije epidemiološke mjere. I iz Ministarstva zdravlja sugerišu da ne treba dozvoliti organizovani doček Nove godine u kafićima i hotelima, ali i da će prilikom konačne odluke uzeti u obzir i ekonomski aspekt.

,,Predviđa se da zbog predstojećih verskih i novogodišnjih praznika, raspusta, a i mnogo toplije klime nego što to biva u decembru, raste broj oboljelih i mnoge zemlje Evrope su uvele da od 20. januara budu na snazi mere koje smo mi imali donedavno”, kaže za Monitor Ljiljana Krivokapić, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva Crne Gore. ,,Migracija ljudi, želja da negde odu je uvek bila u tom periodu izražena i ako na vreme ne budemo reagovali, plašim se da ćemo imati mnogo više zaraženih i veću transmisiju. Mislim da bi Svetska zdravstvena organizacija trebala svima da da impute da do sredine januara izdržimo u strožijim merama. Uvek je teško donositi oštrije mere, ugostitelji nezadovoljni, kao i svi mali privatnici, ali mislim da će uskoro to morati, i ako zaista bude manje obolevanja, mere se u hodu mogu i  ublažiti”.

U regionu i Evropi uoči božićnih i novogodišnjih praznika uvode se strožije mjere. Tako je Njemačka ušla u potpuni lokdaun, a Francuska dosadašnji lokdaun zamenjuje policijskim časom. Mjere će trajati u Njemačkoj do 10. januara, a u Francuskoj su najavili da će barovi i restorani biti zatvoreni barem do 20. januara.

I dok se Evropa ponovo zatvara u nadi da će uskoro početi vakcinacija, kod nas straha nema, a množe se predrasude. Četiri od 10 građana Crne Gore (43 odsto) smatra da je korona virus prevara, 38 odsto vjeruje u teoriju zavjere da su SAD namjerno stvorile virus, za vakcinaciju zainteresovano 41 odsto stanovništva, rezultati su istraživanja međunarodne organizacije Globsek.

Istraživanje koje je rađeno u zemljama regiona, Centralne i Istočne Evrope, pokazalo je da se u teorije zavjere najviše vjeruje u Crnoj Gori: da je kovid-19 laž kako bi se manipulisalo stanovništvom (prosjek zemalja 34 odsto, u Crnoj Gori čak 43), da su SAD namjerno napravile ovaj virus (26 odsto, kod nas 38) i da je vakcina protiv ovog virusa sredstvo kako bi se postavili nano-čipovi i kontrolisao narod (prosjek 24 odsto, u CG vjeruje 37 odsto ispitanika), Crna Gora je na prvom mjestu sa 43, odnosno 38 i 37 odsto.

Naglašeno je  da je povjerenje u državne institucije i njihova sposobnost da pruže istinite informacije snažno povezano sa spremnošću stanovništva da se vakciništu protiv kovida-19. Iz Globseka su zaključili da teorije zavjere u vezi sa koronom i njenim širenjem među ranjivim populacijama predstavlja rastuću prepreku u borbi sa pandemijom, jer će frustrirano stanovništvo vjerovatno biti manje voljno da poštuje mjere koje uvodi država i njene planove oporavka.

Ostaje da se vidi hoće li nova vlast uspjeti da umanji, ili će produbiti dosadašnje frustracije.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se u polupraznom državnom parlamentu bez opozicije  usvaja budžet, u Budvi su otvorena vrata za aranžman DPS-a sa dijelom tamošnjeg bivšeg DF, koji su za novog predsjednika budvanskog parlamenta iz redova Evropskog saveza glasali sa tri prsta

 

 

Desilo se gotovo sinhronizovano. Odblokirani su procesi u državnom i  budvanskom parlamentu,  iako opozicija i vlast nijesu zvanično sjeli za sto i postigli dogovor o prevazilaženju političke krize.

Šef parlamenta Andrija Mandić u ponedjeljak je  izrekao mjeru od 15 dana udaljavanja većini opozicionih poslanika,  čime je otvoren put za usvajanje budžeta i deblokiran parlament, koji opozicija od penzionisanja Ustavnog suda Dragane Đuranović krajem prethodne godine  drži kao taoca.  Neki opozicioni poslanici  znak protesta zatvorili su  put poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću do svoje kancelarije iz koje je htio da pokupi stvari, ali na tome se završilo. Sjednica državnog paralemnta naknadno je zakazana, a usvajanje budžeta je u toku.

Istovremeno, u Budvi je  u ponedeljak   izabran Petar Odžić iz Evropskog saveza za predsjednika tamošnjeg parlamenta. Tako je  otvoren put da se u tom gradu formira vlast Budva naš grad Nikole Jovanovića, Evropskog saveza i Građanskog pokreta URA, uz podršku Demokratske partije socijalista. Budvanska sjednica je prošla u međusobnim uvredama Jovanovićevog krila bivšeg DF, koje se vezuje za gradonačelnika Budve iz Spuža Mila Božovića,  i onog koje predvodi Mladen Mikijelj, čija je centrala i dalje blok Andrije Mandića.  Ipak, na tome se stalo.

Rezultat: dok se u polupraznom državnom parlamentu pripremao teren za usvajanje budžeta, u Budvi su funkcioneri Jovanovićeve stranke za Odžića glasali sa tri prsta. Navodno, svi su i dalje ljuti protivnici jedni drugima. Iako su gdje treba svi sa svima.  Ljepota poroka.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SUMRAK CRNOGORSKIH INTERESA U AMERICI: Šetnja na Molitveni, umjesto ozbiljne diplomatije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim raznih iseljeničkih organizacija i putovanja radi putovanja, država  ne pokazuje da ima ikakvu strategiju lobiranja u Americi. Crnogorski kokus, koji okuplja članove oba doma Kongresa  je sada, sa umirovljenjem kongresmena Daga Lembhorna  ,sveden na samo jednu osobu – kongresmenku iz Mejna Čeli Pingri

 

 

Počeo je tradicionalni 73. Molitveni doručak u Vašingtonu koji  okuplja više od tri hiljade lidera i istaknutih ličnosti iz političkog i društvenog života širom svijeta. Oni će  neposredno imati priliku razmijeniti iskustva i napraviti dobra poznanstva (networking) tokom dva dana sastanaka u Hotelu Hilton. Zvanični domaćin je predsjednik Sjedinjenih Država.

U Vladi su pozive dobili premijer Milojko Spajić, vanjski ministar Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj, ministar planiranja i urbanizma Slaven Radunović, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i ministar ljudskih prava Fatmir Đeka. Iz Skupštine pozive su dobili nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, PES-ov Tonči Janović i DPS-ovi Danijel Živković, Andrija Nikolić i Nikola Rakočević. Od DPS-ovaca su pozive dobili i bivši predsjednik države Milo Đukanović, bivši državni funkcioner Branimir Gvozdenović i Nermin Abdić. Iz URA-e su otputovali Dritan Abazović i bivša ministarska Ana Novaković Đurović. Iz Bošnjačke stranke (BS) pored Ibrahimovića su otišli i gradonačelnik Gusinja Sanel Balić i poslanici Admir Adrović i Kenana Strujić Harbić. Osim državnog establišmenta u Vašington je otišao i Željko Ivanović, kolumnista i jedan od osnivača Vijesti. Ivanović je, prema dostupnim informacijama, jedini iz Crne Gore kome poreski obveznici neće plaćati putne troškove. Tu se može dodati i ime Gvozdenovića kome vjerovatno partija plaća put i premijer koji nije otputovao.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo