Povežite se sa nama

DRUŠTVO

CRNA GORA I EVROPSKE INTEGRACIJE: Čekajući na proboj

Objavljeno prije

na

Premijer Zdravko Krivokapić ima razloga za zadovoljstvo nakon dvodnevne posjete sjedištu EU i NATO-a u Briselu. Dobio je uvjeravanja najviših čelnika tih institucija da Crna Gora u njima ima pouzdane prijatelje i partnere. Ostaje mu da u to narednih dana i sedmica uvjeri najveći broj onih koji su ga birali za predsjednika Vlade ali i da mukotrpno radi na konkretizaciji principa vladavine prava

 

,,Strateški cilj Crne Gore je da bude 28. članica Evropske unije. Bićemo maksimalno posvećeni tom procesu, odnosno odlučni, kredibilni i transparentni u sprovođenju reformi, jer je naša vizija evropska budućnost Crne Gore za sve naše građane”, poručio je Krivokapić nakon razgovora sa komesarom za proširenje Oliverom Varheljijem.

U sjedištu te institucije ocijenili su da je od krucijalne važnosti što je crnogorski premijer za prvu zvaničnu posjetu odabrao Brisel potvrđujući na taj način da će voditi prozapadnu politiku. U diplomatskim krugovima se navodi da su u toku ova dva dana u neposrednim razgovorima otklonjene  neke rezerve prema novoj crnogorskoj Vladi.

Ali, osim riječi podrške i protokolarnih obećanja Krivokapić i njegov kabinet očekuju od EU u ovom izuzetno izazovnom periodu mnogo više. Prije svega, konkretnu ekonomsku i finansijsku podršku, te ubrzavanje procesa pridruživanja naše zemlje toj zajednici država i naroda. ,,Crna Gora kao lider u EU integracijama, ima realnu šansu da, uz posvećenost reformama i vladavini prava, u mandatu ove Vlade završi tehnički dio procesa pristupanja EU”, kazao je  premijer.

Ključna prepreka za to je otklonjena: došlo je do promjene vlasti, što znači da u ovoj konstelaciji snaga, neće važiti izgovor da za ubrzavanje reformi ne postoji politička volja. Posebno kada se to tiče vladavine prava. A to je, uz udaljavanje od uticaja Rusije i Kine, u trenutnoj situaciji, najvažnija tačka za Brisel i Berlin, kao i za Vašington. Jer, izvjesno je da je dolaskom Džoa Bajdena na vlast, EU u balkanskoj politici dobila pouzdanog američkog partnera.

,,SAD će podržati novu Vladu Crne Gore u reformama na putu prema članstvu u EU. Mi očekujemo od nove vlasti da udvostruče napore u uspostavljanju vladavine prava, borbi protiv korupcije i kriminala”, kazao je zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara i specijalni izaslanik za Zapadni Balkan Metju Palmer.

No, poznati njemački novinar i odličan poznavac prilika na jugoistoku Evrope Norbert Mapes-Nidik kaže za Monitor da još nije moguće predvidjeti što će promjena vlasti značiti za pristupanje Crne Gore Uniji. ,,Pozitivno je zabilježeno u Briselu i u Berlinu da je promjena moći prošla bez problema. Podrazumijeva se da Krivokapić ambasadorima zapadnih država govori (koje sada tek upoznaje) ono što žele čuti. Ali, to ni prije nije bilo drugačije. Presudno će biti kako će se razvijati nova Vlada. Da li može izdržati na ovom kursu? Shvata li ona reforme ozbiljno?”, navodi on.

Prema njegovim riječima, neke zemlje EU, prije svega Nizozemska, ali i Njemačka, sa pojačanom pažnjom će pratiti da li nova crnogorska Vlada podržava i slijedi vanjsku politiku EU, na primjer što se tiče sankcija prema Rusiji.

Mapes-Nidik primjećuje da Podgorica nema nikakve posebne odnose s vodećim šefovima vlada EU, te da je Milo Đukanović posmatran s velikom sumnjom. To je jedan od razloga što je proces pristupnih pregovora do sada išao veoma sporo: ušao je u devetu godinu i još uvijek nema preciznijih naznaka kada bi mogao biti okončan.

,,Takođe, mora se reći da žurba nikoga posebno ne zanima. Nedavno se pažnja u potpunosti usmjerila na Sjevernu Makedoniju. Tada je intervenisala Bugarska sa svojom blokadom. Vjerovatno ćete  pričekati dok Vlada Crne Gore ne odredi jasnu viziju i strategiju”, dodaje ovaj njemački novinar.

U svakom slučaju, čelnicima država EU se tokom pandemije, teških pregovora oko Bregzita i usaglašavanja budžeta mnogo ne žuri. U tom kontekstu je lakše razumjeti zašto se tokom njemačkog predsjedavanja oni nijesu uspjeli dogovoriti o početku pregovora o članstvu sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, te da nema ni novih smjernica za proširenje na zemlje Zapadnog Balkana.

Inače, Belgija, Nizozemska, Švedska, Finska, Njemačka i Bugarska nijesu dale ,,zeleno svjetlo” ni za otvaranje poglavlja Srbiji pozivajući se na ,,nedostatke i kašnjenja u reformama vladavine prava i nedavni godišnji izvještaj Evropske komisije“. Na taj način, Srbija prvi put od januara 2014. godine kada je započela pristupne pregovore, neće otvoriti nijedno poglavlje tokom jedne godine. A da u taj proces uđu  čekaju Bosna i Hercegovina i Kosovo. 

Iz Berlina se tek navodi da „proces pristupanja ne smije da postane talac bilateralnih zahtjeva pojedinih zemalja-članica“. „U našem je interesu, u interesu je Unije, da s pregovorima počnemo što je moguće prije. Pragmatično i solidarno“, kaže visoki funkcioner Ministarstva vanjskih poslova u Berlinu Mihael Rot izražavajući uvjerenje da će se sljedeće godine, ipak, kako ističe, postići proboj.

Međutim, za proboj treba odlučnosti i spremnosti kojih je sve manje kod građana u ovom regionu. „Prije desetak godina smo kod nas u Srbiji imali veliki pritisak javnosti, medija, akademske zajednice, nevladinog sektora, kada je dolazilo do zastoja u EU-integracijama. Sada tog pritiska nema. Prosto, to ljudima nije više tako visoko na agendi, jer je čak i onima koji su za članstvo u EU, jasno da je to dugotrajan proces koji ćemo dočekati do ko zna kad, i mislim da predsjednik Aleksandar Vučić zato i nema neki podsticaj da gura tu priču previše“, ocjenjuje analitičar Dejan Bursać.

U  Crnoj Gori oko evropskih  integracija  još postoji visok nivo saglasnosti relevantnih političkih snaga i građanstva.

„EU može da bude i do sada je u nekoliko važnih trenutaka bila snažan motor promjena u našem društvu. I to bi moglo da se iskoristi kao vezivno tkivo da određene podjele u društvu prevaziđemo i da pokušamo da postignemo napredak u svakom pogledu“, kaže izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.

 

Novi zahtjevi, obećanja i – blokade

Holandija, Francuska i Danska su u oktobru 2019. godine spriječile početak pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Francuski predsjednik Emanuel Makron blokirao je početak pregovora sa zahtjevom da se, prije novih rundi proširenja, mora reformisati i pooštriti pretpristupni proces.

Najnovija blokada za S.Makedoniju i Albaniju baca sumnju na obećanja EU. Prije osam mjeseci sve članice EU, uključujući i Bugarsku, izjasnile su se za otvaranje pristupnih pregovora sa tim zemljama. Trebalo je samo još utvrditi datum.

U Skoplju su opravdano ljuti na EU. „Naša zemlja je čak promijenila svoje ime, podstaknuta obećanjima EU. Nova blokada ne samo da je prevara makedonskih građana, već je i izdaja evropskih vrijednosti“, navodi nekoliko organizacija civilnog društva iz te države.

Izvršna direktorica Politikon mreže Jovana Marović smatra da je s aspekta kredibilnosti politike proširenja problematično što postignuti rezultati nijesu osnov za prelazak iz jedne faze integracije u drugu.

,,Vrući krompir” se sada predaje Portugalcima, koji od 1. januara 2021. preuzimaju predsjedavanje Unijom od Njemačke.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zanimljivo je da su Krstoviću lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci,  u novembru prošle godine, bezuspješno tražen

 

Još jedan, kako to stoji u zvaničnom saopštenju Uprave policije, visokorangirani pripadnik organizovane kriminalne grupe našao se iza brave. Riječ je o 38.godišnjem Igoru Krstoviću. Zanimljivo je da su mu lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci, tačnije u novembru, bezuspješno tražen.

Više sreće su tada službenici policije imali u pronalasku i hapšenju njegovih sugrađana Saše Anđušića i Borisa Dobrovića. Akcija je tada izvedena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali o njenim detaljima nije bilo zvaničnog saopštenja. Kratko je tada iz SDT-a saopšteno da “radi zaštite interesa postupka neće obavještavati javnost u ovom trenutku o mjerama i radnjama koje se preduzimaju, ali ćemo blagovremeno dati saopštenje čim se za to stvore uslovi”.

Više podataka se  nije moglo dobiti ni nakon hapšenja Krstovića. Dan nakon hapšenja Krstović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao  krivicu. Da nije kriv ponovio je i u podgoričkom Višem sudu pred sudijom za istragu koji mu je odredio pritvor do 30 dana.

“Iznio je odbranu i negirao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret”, kazao je Krstovićev advokat Danilo Mićović, koji nije želio da iznosi detalje sa saslušanja jer je, rekao je on, postupak tajan.

„I.K. se potraživao po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i više krivičnih djela iz oblasti pranja novca, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz policije u kasnim večernjim satima.

Iste večeri, poslije 22.30 stigla je pohvala od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

„Uspješno lociranje i hapšenje međunarodno traženog visokorangiranog člana kriminalnog klana, rezultat je izuzetne saradnje i profesionalnosti službenika Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz podršku Specijalnog policijskog odjeljenja. Ovo hapšenje pokazuje visoku posvećenost i efikasnost naših službi u borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju dostavljenom iz Šaranovićevog kabineta.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo