Povežite se sa nama

DRUŠTVO

CRNA GORA I EVROPSKE INTEGRACIJE: Čekajući na proboj

Objavljeno prije

na

Premijer Zdravko Krivokapić ima razloga za zadovoljstvo nakon dvodnevne posjete sjedištu EU i NATO-a u Briselu. Dobio je uvjeravanja najviših čelnika tih institucija da Crna Gora u njima ima pouzdane prijatelje i partnere. Ostaje mu da u to narednih dana i sedmica uvjeri najveći broj onih koji su ga birali za predsjednika Vlade ali i da mukotrpno radi na konkretizaciji principa vladavine prava

 

,,Strateški cilj Crne Gore je da bude 28. članica Evropske unije. Bićemo maksimalno posvećeni tom procesu, odnosno odlučni, kredibilni i transparentni u sprovođenju reformi, jer je naša vizija evropska budućnost Crne Gore za sve naše građane”, poručio je Krivokapić nakon razgovora sa komesarom za proširenje Oliverom Varheljijem.

U sjedištu te institucije ocijenili su da je od krucijalne važnosti što je crnogorski premijer za prvu zvaničnu posjetu odabrao Brisel potvrđujući na taj način da će voditi prozapadnu politiku. U diplomatskim krugovima se navodi da su u toku ova dva dana u neposrednim razgovorima otklonjene  neke rezerve prema novoj crnogorskoj Vladi.

Ali, osim riječi podrške i protokolarnih obećanja Krivokapić i njegov kabinet očekuju od EU u ovom izuzetno izazovnom periodu mnogo više. Prije svega, konkretnu ekonomsku i finansijsku podršku, te ubrzavanje procesa pridruživanja naše zemlje toj zajednici država i naroda. ,,Crna Gora kao lider u EU integracijama, ima realnu šansu da, uz posvećenost reformama i vladavini prava, u mandatu ove Vlade završi tehnički dio procesa pristupanja EU”, kazao je  premijer.

Ključna prepreka za to je otklonjena: došlo je do promjene vlasti, što znači da u ovoj konstelaciji snaga, neće važiti izgovor da za ubrzavanje reformi ne postoji politička volja. Posebno kada se to tiče vladavine prava. A to je, uz udaljavanje od uticaja Rusije i Kine, u trenutnoj situaciji, najvažnija tačka za Brisel i Berlin, kao i za Vašington. Jer, izvjesno je da je dolaskom Džoa Bajdena na vlast, EU u balkanskoj politici dobila pouzdanog američkog partnera.

,,SAD će podržati novu Vladu Crne Gore u reformama na putu prema članstvu u EU. Mi očekujemo od nove vlasti da udvostruče napore u uspostavljanju vladavine prava, borbi protiv korupcije i kriminala”, kazao je zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara i specijalni izaslanik za Zapadni Balkan Metju Palmer.

No, poznati njemački novinar i odličan poznavac prilika na jugoistoku Evrope Norbert Mapes-Nidik kaže za Monitor da još nije moguće predvidjeti što će promjena vlasti značiti za pristupanje Crne Gore Uniji. ,,Pozitivno je zabilježeno u Briselu i u Berlinu da je promjena moći prošla bez problema. Podrazumijeva se da Krivokapić ambasadorima zapadnih država govori (koje sada tek upoznaje) ono što žele čuti. Ali, to ni prije nije bilo drugačije. Presudno će biti kako će se razvijati nova Vlada. Da li može izdržati na ovom kursu? Shvata li ona reforme ozbiljno?”, navodi on.

Prema njegovim riječima, neke zemlje EU, prije svega Nizozemska, ali i Njemačka, sa pojačanom pažnjom će pratiti da li nova crnogorska Vlada podržava i slijedi vanjsku politiku EU, na primjer što se tiče sankcija prema Rusiji.

Mapes-Nidik primjećuje da Podgorica nema nikakve posebne odnose s vodećim šefovima vlada EU, te da je Milo Đukanović posmatran s velikom sumnjom. To je jedan od razloga što je proces pristupnih pregovora do sada išao veoma sporo: ušao je u devetu godinu i još uvijek nema preciznijih naznaka kada bi mogao biti okončan.

,,Takođe, mora se reći da žurba nikoga posebno ne zanima. Nedavno se pažnja u potpunosti usmjerila na Sjevernu Makedoniju. Tada je intervenisala Bugarska sa svojom blokadom. Vjerovatno ćete  pričekati dok Vlada Crne Gore ne odredi jasnu viziju i strategiju”, dodaje ovaj njemački novinar.

U svakom slučaju, čelnicima država EU se tokom pandemije, teških pregovora oko Bregzita i usaglašavanja budžeta mnogo ne žuri. U tom kontekstu je lakše razumjeti zašto se tokom njemačkog predsjedavanja oni nijesu uspjeli dogovoriti o početku pregovora o članstvu sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, te da nema ni novih smjernica za proširenje na zemlje Zapadnog Balkana.

Inače, Belgija, Nizozemska, Švedska, Finska, Njemačka i Bugarska nijesu dale ,,zeleno svjetlo” ni za otvaranje poglavlja Srbiji pozivajući se na ,,nedostatke i kašnjenja u reformama vladavine prava i nedavni godišnji izvještaj Evropske komisije“. Na taj način, Srbija prvi put od januara 2014. godine kada je započela pristupne pregovore, neće otvoriti nijedno poglavlje tokom jedne godine. A da u taj proces uđu  čekaju Bosna i Hercegovina i Kosovo. 

Iz Berlina se tek navodi da „proces pristupanja ne smije da postane talac bilateralnih zahtjeva pojedinih zemalja-članica“. „U našem je interesu, u interesu je Unije, da s pregovorima počnemo što je moguće prije. Pragmatično i solidarno“, kaže visoki funkcioner Ministarstva vanjskih poslova u Berlinu Mihael Rot izražavajući uvjerenje da će se sljedeće godine, ipak, kako ističe, postići proboj.

Međutim, za proboj treba odlučnosti i spremnosti kojih je sve manje kod građana u ovom regionu. „Prije desetak godina smo kod nas u Srbiji imali veliki pritisak javnosti, medija, akademske zajednice, nevladinog sektora, kada je dolazilo do zastoja u EU-integracijama. Sada tog pritiska nema. Prosto, to ljudima nije više tako visoko na agendi, jer je čak i onima koji su za članstvo u EU, jasno da je to dugotrajan proces koji ćemo dočekati do ko zna kad, i mislim da predsjednik Aleksandar Vučić zato i nema neki podsticaj da gura tu priču previše“, ocjenjuje analitičar Dejan Bursać.

U  Crnoj Gori oko evropskih  integracija  još postoji visok nivo saglasnosti relevantnih političkih snaga i građanstva.

„EU može da bude i do sada je u nekoliko važnih trenutaka bila snažan motor promjena u našem društvu. I to bi moglo da se iskoristi kao vezivno tkivo da određene podjele u društvu prevaziđemo i da pokušamo da postignemo napredak u svakom pogledu“, kaže izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.

 

Novi zahtjevi, obećanja i – blokade

Holandija, Francuska i Danska su u oktobru 2019. godine spriječile početak pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Francuski predsjednik Emanuel Makron blokirao je početak pregovora sa zahtjevom da se, prije novih rundi proširenja, mora reformisati i pooštriti pretpristupni proces.

Najnovija blokada za S.Makedoniju i Albaniju baca sumnju na obećanja EU. Prije osam mjeseci sve članice EU, uključujući i Bugarsku, izjasnile su se za otvaranje pristupnih pregovora sa tim zemljama. Trebalo je samo još utvrditi datum.

U Skoplju su opravdano ljuti na EU. „Naša zemlja je čak promijenila svoje ime, podstaknuta obećanjima EU. Nova blokada ne samo da je prevara makedonskih građana, već je i izdaja evropskih vrijednosti“, navodi nekoliko organizacija civilnog društva iz te države.

Izvršna direktorica Politikon mreže Jovana Marović smatra da je s aspekta kredibilnosti politike proširenja problematično što postignuti rezultati nijesu osnov za prelazak iz jedne faze integracije u drugu.

,,Vrući krompir” se sada predaje Portugalcima, koji od 1. januara 2021. preuzimaju predsjedavanje Unijom od Njemačke.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

SLUČAJ NAPADA NA PREDRAGA SPASOJEVIĆA: Opšta opasnost ili pokušaj ubistva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilaštvo uhapšene za napad na Predraga Spasojevića, bivšeg načelnika Istražnog zatvora Spuž, terete za „izazivanje opšte opasnosti“  i „nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija“. Spasojević smatra da nadležno tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, i da se u konkretnom slučaju može raditi jedino o teškom ubistvu u pokušaju

 

Nekadašnji načelnik Istražnog zatvora Spuž Predrag Spasojević, na čiju je kuću prije dva mjeseca bačena bomba, poručio je da će svjedočiti u korist Željka Lakušića (34) i Filipa Popovića (21), uhapšenih u tom slučaju. On smatra da tužilaštvo nije na pravi način okvalifikivalo djela za koja tereti Lakušića i Popovića.

Iz tog tužilaštva Monitoru su odgovorili da je protiv Lakušića i Popovića podnijet optužni predlog zbog krivičnog djela  – „izazivanje opšte opasnosti“  i „nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija“.

,,Ako će odgovarati za izazivanje opšte opasnosti, odbijam da svjedočim protiv njih, svjedočiću u njihovu korist jer smatram da nijesu počinili to krivično djelo, i treba ih odmah osloboditi“, ogorčeno poručuje Spasojević.

Ističe da nadležno tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, i da se u konkretnom slučaju može raditi jedino o teškom ubistvu u pokušaju.

,,Šta bi bilo da je prva bomba eksplodirala ili druga? Da li bi to bilo ubistvo ili izazivanje opšte opasnosti kvalifikovano težom posljedicom. Zna se šta je bomba i da je njena namjena uništenje neprijateljske žive sile. Ako se djelo koje je počinjeno na moju štetu i pored toga kvalifikuje kao izazivanje opšte opasnosti, onda ne znam u kojoj zemlji živimo. Smatram da tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, jer ja ovu dvojicu koja se terete i protiv kojih je podignut optužni prijedlog u životu nijesam vidio. Motiv se nalazi u Istražnom zatvoru i isključivo je vezan za moj rad. Djelo je naručeno direktno iz Istražnog zatvora, ističe Spasojević.

On dodaje da su kazne za djelo koje se Lakušiću i Popoviću stavlja na teret male, te da samim tim sistem nije pokazao ozbiljnost da se suprostavi kriminalu i ozbiljno kazni  počinioce koji vrše  krivična djela na štetu policijskih službenika.

Bivši načelnik Istražnog zatvora, pojašnjava da je na jednoj od sjednica Vlade označen kao štićena ličnost nakon čega mu je dodijeljena policijska pratnja odnosno obezbjeđenje.

„Do kada će to trajati zavisi od procjene bezbjednosti koju će uraditi Agencija za nacionalnu bezbjednost“, kazao je Spasojević.

Spasojević je saopštio da je kao načelnik imao prijetnji od određenog broja pritvorenika, samo zbog toga što je radio svoj posao.

Osnovno državno tužilaštvo podiglo je optužni prijedlog protiv pritvorenika Marija Miloševića zbog napada na Spasojevića.  S druge strane i Milošević je podnio prijavu protiv Spasojevića, optužujuži ga za lažno prijavljivanje. I ovaj predmet se nalazi kod podgoričkog Osnovnog tužilaštva.

Prvog dana decembra na kapiju od porodične kuće Spasojevića aktivirana je bomba. Tom prilikom pričinjena je manja materijalna šteta. Motiv, makar zvanično, ni do danas nije utvrđen.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ UBISTVA RADOMIRA ĐURIČKOVIĆA: Klanovi ratuju transkriptima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na posljednjem ročištu u podgoričkom Višem sudu, kada je tužilaštvo predalo transkripte Skaj komunikacije, pala je sumnja na čitav slučaj, ali i advokaticu odbrane Nataliju Karadžić Perković i ključnog svjedoka Milorada Radulovića. Transkripti svjedoče kako pripadnici kavačkog klana pronalaze lažne svjedoke da bi se optuženi Mario Milošević proglasio nevinim

 

Ubistvo Cetinjanina Radomira Đuričkovića je među prvim likidacijama počinjenim u višegodišnjem sukobu dva zaraćena kotorska kriminalna klana. I pored činjenice da je za ovaj zločin, za razliku od više desetina sličnih slučajeva, došlo do podizanja optužnice, na posljednjem održanom ročištu u podgoričkom Višem sudu, pala je sumnja na čitav slučaj, ali i na same aktere događaja, počev od advokata odbrane do ključnog svjedoka Milorada Radulovića, na osnovu čijeg iskaza je tužlac u konačnom i zasnovao svoj optužni akt.

Sumnja je otvorena kada je tužilac Željko Tomković, s ciljem da dokaže umiješanost Podgoričanina Marija Miloševića u ovaj zločin, predao transkripte Skaj komunikacije, koji svjedoče kako pripadnici kavačkog klana pronalaze lažne svjedoke da bi se ovaj optuženi proglasio nevinim.

S druge strane i odbrana Miloševića je došla do transkripta komunikacije, ali suprotstavljenog škaljarskog klana, u kojima se govori o pokušaju da se namjeste dokazi koji će teretiti Miloševića za ubistvo. Tako je i počeo „rat“ komunikacija u ovom procesu.

Advokatica Miloševića Natalija Karadžić Perković 11. novembra prošle godine od suda zatražila je da se istraži ko je osoba koja pod šifrom ,,B20712“ putem Skaj aplikacije saopštava sagovorniku da će sve napraviti da njen klijent bude osuđen na 40 godina robije.

U toj komunikaciji između Miloša Đuričkovića i Milija Bajramovića preko Skaj komunikacije 6. marta 2020. godine se eksplicitno navodi: ,,Samo čekam suđenje da počne i kopam ga 40 godina samo ne spominji nikome“, ,,ma idu oni po 20 godina a mario 40“, ,,napraviću ja da je mario puca sve sam spremio ja“, „zabetoniraću ga“, ,,ma svi su zabetonirani“, ,,kraj je njima“, ,,neće ga kosti iznositi vidjećes“…

Postupajući tužilac Željko Tomković je nakon toga kontaktirao nadležne policijske organe od kojih je zatražio dostavljanje materijala koji se odnosi na optuženog Miloševića. Ali je dobio neočekivano. Sredinom decembra umjesto komunikacije Đuričkovića i Bajramovića dostavljene su mu komunikacije Marija Miloševića sa Slobodanom Kašćelanom iz perioda od početka decembra 2020. godine do sredine februara 2021. godine. U tim kominukacijama, a koje su javno objavljene, njih dvojica dogovaraju obezbjeđivanje lažnih svjedoka i lažnog alibija za Miloševića za dan kada je ubijen Đuričković. Tako Milošević saopštava Kašćelanu plan da pred sudom tvrdi da je u vrijeme ubistva Đuričkovića bio na Kosovu.

Ono što ovaj slučaj čini specifičnim je to da je, prema istoj komunikaciji, Milošević u čitavu priču oko sređivanja alibija uključio i svoju advokaticu Nataliju Karadžić Perković.

Iz prepiske proizilazi da je advokatica Karadžić Perković početkom februara 2021. godine išla u Prištinu gdje se susrela sa Miloševićevim kosovskim advokatom Arsimom Bilalijem, pripadnikom kavačkog klana Srđanom Juriševićem i lažnim svjedocima.

Poslovi za račun klijenta, sudeći prema komunikaciji, tu se ne završavaju. Advokatica preko Skaj aplikacije javlja da su lažni svjedoci i kolega advokata Bilalija prošli testiranje i da su spremni pred sudom da tvrde da su spornog dana bili sa Miloševićem. Na sugestiju advokatice Karadžić Perković, Milošević i Kašćelan obezbjeđuju i dokaze koji bi sudu potvdili da je večerao u jednom hotelu na Kosovu.

– Važno da se sve odradi perfektno, jer Viši sud može da traži službenim putem da se sve to provjeri – kaže u jednoj od poruka advokatica Karadžić Perković, koju su prenijeli mediji.

Reakcije na objavljene komunikacije, očekivano, bile su ekspresne, pa je tako Osnovno tužilaštvo saopštilo da će utvrđivati da li je u radnjama advokatice i drugih lica koja se pominju u Skaj komunikaciji vezano za dogovor oko obezbjeđivanja lažnog alibija Mariju Miloševiću, ostvareno obilježje nekog od krivičnih djela koja su u nadležnosti tog tužilaštva.

Skaj komunikacija dostavljena je i Advokatskoj komori Crne Gore na ocjenu da li je advokatica Karadžić Perković prilikom obavljanja predmetnih komunikacija postupala u skladu sa Zakonom o advokaturi, drugim zakonskim propisima, Kodeksom profesionalne etike advokata i Statutom Advokatske komore, odnosno da li ima osnova za pokretanje disciplinskog postupka protiv nje zbog teže povrede dužnosti advokata.

Advokatica Karadžić Perković na prošlom ročištu kažnjena je sa 1.000 eura jer se bez obrazloženja nije pojavila. Njen klijent Milošević nije prihvatio da ga po zamjeni brani advokat Srđan Lješković pa je sudija Veljko Radovanović odložio suđenje i sljedeće ročište zakazao za 23. januar.

Optužnica je u ovom predmetu nekoliko puta vraćana na dopunu istrage, a dokazi tužilaštva prihvaćeni su tek nakon nepune četiri godine od počinjenog zločina. Prvom optužnicom u kojoj je Milošević ,,samo“ bio zadužen za kupovinu automobila korišćenog u napadu, a hice ispalio Igor Mašanović, izmijenjena je nakon što je Milorad Radulović poslije tri i po godine od događaja, 12. marta 2020. godine, otišao u tužilaštvo i promijenio prvobitni iskaz koji je, sa nekim izmjenama, ponovio i pred sudom krajem oktobra prošle godine.

Radulović je pred sudom označio Miloševića za direktnog izvršioca ubistva Đuričkovića dok je Mašanović, kako je kazao, vozio automobil iz kojeg je pucano. Ustvrdio je da u autu nije vidio optuženog Vukana Vujačića, ali se na kraju suđenja ipak pridružio krivičnom gonjenju i protiv njega.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SPOMENIK AMFILOHIJU RADOVIĆU U KOLAŠINU: Ekspresno ispunjeno obećanje Demokrata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši ministar prosvjete Milutin Stijepović je u ime Vlade u Beranama svojevremno praktično poklonio 11 stanova funkcionerima DPS-a. Stanovi su dodijeljeni u „zakup na neodređeno vrijeme sa pravom kupovine pod povoljnim uslovima“. To se može vidjeti iz Izvještaja o radu Komisije za preispitivanje zakonitosti postupka raspodjele kadrovskih stanova, do kog je Monitor došao

 

Bivši ministar prosvjete Milutin Stijepović je u ime Vlade Crne Gore u Beranama svojevremno praktično poklonio 11 stanova funkcionerima Demokratske partije socijalista, prije nego je ta partija izgubila vlast u ovom sjevernom gradu prije devet godina.

Po kojim kriterijumima i kako, ni poslije toliko godina nema odgovora, iako se predmet već sedam godina nalazi u Specijalnom državnom tužilaštvu. Ti stanovi su, zapravo, dodijeljeni u „zakup na neodređeno vrijeme sa pravom kupovine pod povoljnim uslovima“.

To se može vidjeti iz Izvještaja o radu Komisije za preispitivanje zakonitosti postupka raspodjele kadrovskih stanova i stanova za službenike i namještenike, koji je sačinjen još u oktobru 2015. godine, do kojeg je Monitor  došao.

Komisiju je formirala Skupština opštine Berane  pola godine ranije, nakon što su nove lokalne vlasti, tadašnja koalicija Zdravo Berane (SNP, DF), izrekle optužbe da je raspodjelom stanova u Beranama upravljala organizovana kriminalna grupa.

Izgrađeno je i podijeljeno ukupno stotinu dvadeset stanova, ali su u fokusu istraživanja bili posebno kadrovski stanovi, njih oko pedeset, kao i jedanaest stanova koje je je dodijelio Stijepović.

Na zahtjev tadašnjeg predsjednika Vuke Golubovića (DPS), Vlada je donijela Odluku i Rješenja o dodjeli stanova u zakup na neodređeno vrijeme sa pravom kupovine po povoljnim uslovima za 11 osoba.

„Sa razlogom se pitamo na osnovu kojih kriterijuma je donijeta Odluka o dodjeli stanova ovim licima, kada znamo da većina ima riješeno stambeno pitanje i da većina radi u organima gdje su lična primanja velika”, piše u tom izvještaju.

Objašnjeno je da se zahtjevi za rješavanje stambenih pitanja odnose na 11 zaposlenih u organima državne uprave, oblasti prosvjete, zdravstva i organima lokalne samouprave i koja zbog profesionalnog i stručnog angažmana predstavljaju neophodan kadar za funkcionisanje relevantnih službi u ovoj opštini.

,,Ako su stanovi dodijeljeni zaposlenim licima postavlja se pitanje, zašto je Vladin stan pripao penzioneru, kao i pojedinim licima koja ne predstavljaju neophodan kadar za funkcionisanje relevantnih službi u Opštini? Кao što smo i naveli Vlada dodjeljuje stanove u zakup na neodređeno vrijeme sa pravom kupovine po povoljnim uslovima. Da su uslovi za kupovinu i više nego povoljni govori nam i podatak lica koje je ovaj stan kupilo, a što možemo zaključiti iz notarskog zapisa u kojem se konstatuje da je realna cijena stana od 63 m2 40.950,00 € i koja se po raznim osnovama (radni staž, starost objekta) umanjuje za 32.760,00 €, zatim po osnovu jednokratne uplate umanjuje se vrijednost 15%, te na kraju kupoprodajna cijena ovakvog stana je 6.961,00 eura”, navodi se u izvještaju Komisije.

Prema saznanjima do kojih je došao Monitor i ostali korisnici stanova  u učinili isto, ali se ne zna da li su kasnije te stanove preprodali i u čijem su sada vlasništvu. Komisja koja je ispitivala zakonitost raspodjele nailazila je tokom rada na raznorazne prepreke. Čak ni u upravnici ulaza na kojima se ti stanovi nalaze, nijesu dostavili odgovor ko sada stanuje u tim stanovima.

,,Od većine smo dobijali odgovore, osim od CFSSI kojem smo uporno tražili sa preko 10 poslatih dopisa i više urgencija projektnu dokumentaciju i inicijalni ugovor koji je zaključen između Opštine Berane i CFSSI. Međutim, do sačinjavanja ovog Izvještaja, odgovore nismo dobili, što navodi na sumnju da CFSSI krije dokumenta. Sa istim zahtjevom u kojem traži projektnu dokumentaciju, Кomisija se obratila izvođaču radova d.o.o MD Momo, međutim, odgovoreno nam je da je projektna dokumentacija vraćena CFSSI i da oni istu ne posjeduju. Na našu urgenciju da nam dostavi broj akta pod kojim je predata projektna dokumentacija, CFSSI nam nije dostavio odgovor. U susret nam nije izašao ni notar  Harun Adrović od kojeg smo tražili Ugovore zaključene između službenika i namještenika, kao i kadrova koji su po skupštinskim odlukama dobili stanove. Gospodin Harun Adrović nam je poslao dopis dana 28. 05. 2015. godine, u kojem nas je obavijestio da su svi Ugovori predati Opštini Berane. U Opštini se ne nalazi nijedan od traženih Ugovora. Zahtjev, a kasnije i urgenciju, poslali smo upravniku zgrade Park 7 lamele B, da nam dostavi spisak stanara,  na koje isti nije odgovarao. Obratili smo se zahtjevom EPCG AD Nikšić – Direkciji za ljudske resurse da nam dostave spisak korisnika njihovih usluga u zgradi Park 7 lamele B i C, od kojih nismo dobili odgovor”, piše između ostalog u izvještaju.

Komisija je naknadano uspjela da pronađe još pet stanova koji nijesu nigdje prikazani u raspodjeli, ali su tragovi o tome ostali u katastru. Nakon što je ovaj predmet proslijeđen Specijalnom državnom tužilaštvu prije sedam godina, jedino što se dogodilo do sada je to da su službenici tužilaštva izuzeli neke spise i  dokumentaciju. Od tada slučaj kupi prašinu.

Priča oko dodjele kadrovskih stanova u Beranama počela je 2011. godine, nakon što su na prigodnoj svečanosti direktor crnogorskog Fonda za stambeno solidarnu izgradnju Danilo Popović i sada bivši predsjednik Opštine Vuka Golubović uručili odabranim „kadrovima“ ključeve u novosagrađenim zgradama.

Prije toga, u julu 2009. godine, Golubović je kao tadašnji predsjednik Opštine, donio odluku o rješenju kadrovskih potreba.

U toj odluci je, između ostalog, precizirano da su zaposleni koji po osnovu kadrovskih potreba  riješe stambeno pitanje dužni da u Opštini Berane ostanu u radnom odnosu najmanje pet godina od dana dobijanja stana.

U Izvještaju Komisije konstatovano je, između ostalog, da su određena lica u međuvremenu prodala kadrovske stanove kupljene po povoljnim, odnosno subvencionisanim cijenama.

Opština Berane je obezbijedila i zemljište za izgradnju tri zgrade sa sto dvadeset stanova, kao i komunalnu insfrastrukturu. Opština se uz to radi subvencionisanja cijene kadrovskih stanova kreditno zadužila u visini od preko pola miliona eura i to na period od deset godina, sa kamatnom stopom od osam odsto.

U Izvještaju je još mnogo zanimljivih podataka. Tokom rada na tom Izvještaju, predsjednici komisije Vidi Ivanović (DF) prijećeno je, a ona i njena porodica doživljavali su razne neprijatnosti.

                                                  Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo