Povežite se sa nama

DRUŠTVO

CRNA GORA I EVROPSKE INTEGRACIJE: Čekajući na proboj

Objavljeno prije

na

Premijer Zdravko Krivokapić ima razloga za zadovoljstvo nakon dvodnevne posjete sjedištu EU i NATO-a u Briselu. Dobio je uvjeravanja najviših čelnika tih institucija da Crna Gora u njima ima pouzdane prijatelje i partnere. Ostaje mu da u to narednih dana i sedmica uvjeri najveći broj onih koji su ga birali za predsjednika Vlade ali i da mukotrpno radi na konkretizaciji principa vladavine prava

 

,,Strateški cilj Crne Gore je da bude 28. članica Evropske unije. Bićemo maksimalno posvećeni tom procesu, odnosno odlučni, kredibilni i transparentni u sprovođenju reformi, jer je naša vizija evropska budućnost Crne Gore za sve naše građane”, poručio je Krivokapić nakon razgovora sa komesarom za proširenje Oliverom Varheljijem.

U sjedištu te institucije ocijenili su da je od krucijalne važnosti što je crnogorski premijer za prvu zvaničnu posjetu odabrao Brisel potvrđujući na taj način da će voditi prozapadnu politiku. U diplomatskim krugovima se navodi da su u toku ova dva dana u neposrednim razgovorima otklonjene  neke rezerve prema novoj crnogorskoj Vladi.

Ali, osim riječi podrške i protokolarnih obećanja Krivokapić i njegov kabinet očekuju od EU u ovom izuzetno izazovnom periodu mnogo više. Prije svega, konkretnu ekonomsku i finansijsku podršku, te ubrzavanje procesa pridruživanja naše zemlje toj zajednici država i naroda. ,,Crna Gora kao lider u EU integracijama, ima realnu šansu da, uz posvećenost reformama i vladavini prava, u mandatu ove Vlade završi tehnički dio procesa pristupanja EU”, kazao je  premijer.

Ključna prepreka za to je otklonjena: došlo je do promjene vlasti, što znači da u ovoj konstelaciji snaga, neće važiti izgovor da za ubrzavanje reformi ne postoji politička volja. Posebno kada se to tiče vladavine prava. A to je, uz udaljavanje od uticaja Rusije i Kine, u trenutnoj situaciji, najvažnija tačka za Brisel i Berlin, kao i za Vašington. Jer, izvjesno je da je dolaskom Džoa Bajdena na vlast, EU u balkanskoj politici dobila pouzdanog američkog partnera.

,,SAD će podržati novu Vladu Crne Gore u reformama na putu prema članstvu u EU. Mi očekujemo od nove vlasti da udvostruče napore u uspostavljanju vladavine prava, borbi protiv korupcije i kriminala”, kazao je zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara i specijalni izaslanik za Zapadni Balkan Metju Palmer.

No, poznati njemački novinar i odličan poznavac prilika na jugoistoku Evrope Norbert Mapes-Nidik kaže za Monitor da još nije moguće predvidjeti što će promjena vlasti značiti za pristupanje Crne Gore Uniji. ,,Pozitivno je zabilježeno u Briselu i u Berlinu da je promjena moći prošla bez problema. Podrazumijeva se da Krivokapić ambasadorima zapadnih država govori (koje sada tek upoznaje) ono što žele čuti. Ali, to ni prije nije bilo drugačije. Presudno će biti kako će se razvijati nova Vlada. Da li može izdržati na ovom kursu? Shvata li ona reforme ozbiljno?”, navodi on.

Prema njegovim riječima, neke zemlje EU, prije svega Nizozemska, ali i Njemačka, sa pojačanom pažnjom će pratiti da li nova crnogorska Vlada podržava i slijedi vanjsku politiku EU, na primjer što se tiče sankcija prema Rusiji.

Mapes-Nidik primjećuje da Podgorica nema nikakve posebne odnose s vodećim šefovima vlada EU, te da je Milo Đukanović posmatran s velikom sumnjom. To je jedan od razloga što je proces pristupnih pregovora do sada išao veoma sporo: ušao je u devetu godinu i još uvijek nema preciznijih naznaka kada bi mogao biti okončan.

,,Takođe, mora se reći da žurba nikoga posebno ne zanima. Nedavno se pažnja u potpunosti usmjerila na Sjevernu Makedoniju. Tada je intervenisala Bugarska sa svojom blokadom. Vjerovatno ćete  pričekati dok Vlada Crne Gore ne odredi jasnu viziju i strategiju”, dodaje ovaj njemački novinar.

U svakom slučaju, čelnicima država EU se tokom pandemije, teških pregovora oko Bregzita i usaglašavanja budžeta mnogo ne žuri. U tom kontekstu je lakše razumjeti zašto se tokom njemačkog predsjedavanja oni nijesu uspjeli dogovoriti o početku pregovora o članstvu sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, te da nema ni novih smjernica za proširenje na zemlje Zapadnog Balkana.

Inače, Belgija, Nizozemska, Švedska, Finska, Njemačka i Bugarska nijesu dale ,,zeleno svjetlo” ni za otvaranje poglavlja Srbiji pozivajući se na ,,nedostatke i kašnjenja u reformama vladavine prava i nedavni godišnji izvještaj Evropske komisije“. Na taj način, Srbija prvi put od januara 2014. godine kada je započela pristupne pregovore, neće otvoriti nijedno poglavlje tokom jedne godine. A da u taj proces uđu  čekaju Bosna i Hercegovina i Kosovo. 

Iz Berlina se tek navodi da „proces pristupanja ne smije da postane talac bilateralnih zahtjeva pojedinih zemalja-članica“. „U našem je interesu, u interesu je Unije, da s pregovorima počnemo što je moguće prije. Pragmatično i solidarno“, kaže visoki funkcioner Ministarstva vanjskih poslova u Berlinu Mihael Rot izražavajući uvjerenje da će se sljedeće godine, ipak, kako ističe, postići proboj.

Međutim, za proboj treba odlučnosti i spremnosti kojih je sve manje kod građana u ovom regionu. „Prije desetak godina smo kod nas u Srbiji imali veliki pritisak javnosti, medija, akademske zajednice, nevladinog sektora, kada je dolazilo do zastoja u EU-integracijama. Sada tog pritiska nema. Prosto, to ljudima nije više tako visoko na agendi, jer je čak i onima koji su za članstvo u EU, jasno da je to dugotrajan proces koji ćemo dočekati do ko zna kad, i mislim da predsjednik Aleksandar Vučić zato i nema neki podsticaj da gura tu priču previše“, ocjenjuje analitičar Dejan Bursać.

U  Crnoj Gori oko evropskih  integracija  još postoji visok nivo saglasnosti relevantnih političkih snaga i građanstva.

„EU može da bude i do sada je u nekoliko važnih trenutaka bila snažan motor promjena u našem društvu. I to bi moglo da se iskoristi kao vezivno tkivo da određene podjele u društvu prevaziđemo i da pokušamo da postignemo napredak u svakom pogledu“, kaže izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.

 

Novi zahtjevi, obećanja i – blokade

Holandija, Francuska i Danska su u oktobru 2019. godine spriječile početak pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Francuski predsjednik Emanuel Makron blokirao je početak pregovora sa zahtjevom da se, prije novih rundi proširenja, mora reformisati i pooštriti pretpristupni proces.

Najnovija blokada za S.Makedoniju i Albaniju baca sumnju na obećanja EU. Prije osam mjeseci sve članice EU, uključujući i Bugarsku, izjasnile su se za otvaranje pristupnih pregovora sa tim zemljama. Trebalo je samo još utvrditi datum.

U Skoplju su opravdano ljuti na EU. „Naša zemlja je čak promijenila svoje ime, podstaknuta obećanjima EU. Nova blokada ne samo da je prevara makedonskih građana, već je i izdaja evropskih vrijednosti“, navodi nekoliko organizacija civilnog društva iz te države.

Izvršna direktorica Politikon mreže Jovana Marović smatra da je s aspekta kredibilnosti politike proširenja problematično što postignuti rezultati nijesu osnov za prelazak iz jedne faze integracije u drugu.

,,Vrući krompir” se sada predaje Portugalcima, koji od 1. januara 2021. preuzimaju predsjedavanje Unijom od Njemačke.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo