Povežite se sa nama

Izdvojeno

KOLAŠINSKE NEVOLJE SA SNABDIJEVANJEM VODOM: Suve slavine u „gradu voda“

Objavljeno prije

na

Na stotine hiljada eura i mnogo rada biće potrebno da se vodosnabdijevanje u Kolašinu dovede u red. Godinama, tokom ljeta, gotovo stalno bez vode su  prigradska naselja na visočijim kotama. Većina kolašinskog vodovoda rađena je neposredno poslije Drugog svjetskog rata, a „nove“ azbestne cijevi čine dio mreže rekosntruisane prije 40 godina

 

U prigradskim naseljima „grada voda“, kako zovu Kolašin zbog nekoliko fabrika za flaširanje vode, slavine su većim dijelom ljetnjih mjeseci suve. Redovne restrikcije su svakodnevica stotina potrošača na „visočijim kotama“. Gubici zbog dotrajale mreže, vodoizvorište i hlorinatorska stanica u vrlo lošem stanju, azbestne cijevi jednog od  vodovoda, neracionalno trošenje… samo su neki od razloga za takvo stanje.

Kolašin se snabdijeva vodom iz vrela Mušovića Rijeka, koji se nalazi na oko tri i po  kilometra istočno od grada. Prema zvaničnoj dokumentaciji, izdašnost tog izvorišta je 170 l/s. To godinama ne garantuje uredno snabdijevanje, naročito u periodu od polovine jula do početka novembra.

Stručna komisija, koju su formirali u Javnom preduzeću Vodovod i kanalizacija konstatovala je, između ostalog,  da su vodoizvorište i hlorinatorska stanica u vrlo lošem stanju, pa je potrebno hitno reagovati. Iz nalaza koji je sačinila komsija,  vidi se i „da  su osnovna sredstva i oprema u vrlom lošem stanju, a zdravlje potrošača bi moglo biti ugroženo“. Utvrđeno je i da se 30 odsto vode gubi,  zbog oštećenja na glavnim vodovima starog i novog vodovoda i sekundarne mreže.

Kaptaže izvora su neobezbijeđene, a izvorište neograđeno i neosvijetljeno, konstatovala je komisija. Na izvorištu u Mušovića Rijeci velika količina vode otiče u Kolašinsku rijeku.

„Treba sagledati da li je isplativije fazno mijenjanje cijevi novog gradskog vodovoda ili mijenjati kompletnu mrežu sa cijevima većih profila i od materijala koji ne ugrožavaju zdravlje ljudi. Potrebna je i oprema kojom bismo mogli pouzdano utvrditi na kojim lokacijama dolazi do gubitka vode. Opštinski organi, preko svojih inspekcija, trebalo bi da povećaju kontrolu nenamjenskog trošenja vode, posebno u prigradskim naseljima i posebno tokom ljetnjih mjeseci“, sugerisali su iz JP Vodovod i kanalizacija.

Mreža starog kolašinskog vodovoda, građenog 1946. godine, propala je zbog starosti. Radovi na „novom”, izgrađenom prije skoro četiri decenije, su urađeni izuzetno nekavalitetno. Direktor „Vodovoda i kanlizacije“ Momčilo Bulatović, prije nekoliko mjeseci, apelovao je da u  Opštini nađu rješenje za zamjenu nekvalitetnog materijala ugrađenog u „novi” vodovod. Cijevi tog vodovoda, kako je od ranije poznato, od azbesta su, a to, kaže Bulatović,  Kolašincima ne garantuje ni uredno vodosnabdijevanje ni zdravlje.

Bulatović je objasnio i da bi se stanje značajno popravilo stavljanjem u funkciju „novog“ rezervoara u Dulovinama. Time bi, tvrdi on, značajno bilo popravljeno vodosnabdijevanje u prigradskim naseljima. Navodno, treba samo izgraditi  transportne cijevi od rezervoara do mreže u Ulici Boška Rašovića.

„Novi“ rezervoar u Dulovinama, u stvari  je jedna od starijih „kapitalnih investicija“, započeta 2008. godine, teška pola milona eura. Kapacitet tog rezervoara, koji nikad nije stavljen u funkciju, je 3.000 kubnih metara, a planirano je bilo da „riješi vodosnabdijevanja na duži niz godina“. Javnosti je i dalje nepoznato zbog čega rezervaoar nikada nije profunkcionisao. Sada, tvrde u „Vodovodu i kanalizaciji“ potrebna su neznatna ulaganja pa da Kolašinci konačno  imaju koristi od tog dijela vodovodne infrastrukture.

S druge strane, mnogo više novca je potrebno da se kolašinski vodovod dovede u red. U kolašinskoj lokalnoj upravi računaju na sredstva iz IPA fondova, koji su, tvrde, dijelom obezbijedili.

„Nadležni organi Opštine pripremili su dokumentaciju za sanaciju postojećeg i izradu novih vodoizvorišta, sanaciju kompletnog prostora hlorinatorske stanice, nabavku opreme, savremeniju fizičku zaštitu vodoizvorišta… Za to je iz evropskih fondova za prekograničnu saradnju obezbijeđeno 250.000 eura“, saopšteno je iz Opštine.

Kada je riječ o sanaciji vodovodnog sistema, planirano je da se uradi „generalna koncepcija snabdijevanja grada i prigradskih naselja, kao i da se podijele područja vodosnabdijevanja na visinske zone“. Oko 150.000 eura vrijednost je interventnih mjera sanacije kvarova i nedostataka na primarnoj vodovodnoj infrastrukturi.

Bulatović, kao vrlo značajno, ističe idejno rješenje vodovodnog sistema, koji bi obezbijedio potrebne količine vode za piće, sanitarne potrebe, protivpožarnu zaštitu, ali i osnježavanje staza ski-centara Kolašin 1450 i Kolašin 1600.

„Zahvatanjem dodatne količine vode za potrebe gradskog vodovoda stvoriće se uslovi za značajno poboljšanje vodosnabdijevanja Kolašina, a tako i za razvoj grada. Predloženim rješenjem, zahvatanje vode predviđeno je neposredno ispod izvora Ljevaje na koti od 1290 mnv“.

Na taj način vodovodi dva kolašinska skijališta mogli bi uskoro postati sastavni dio opštinskog preduzeća Vodovod i kanalizacija. Ukoliko do dogovora dođe, i gazdovanje instalacijama za osnježavanje staza na privatnom i državnom skijalištu bilo povjereno kolašinskom preduzeću. To bi podrazumijevalo da bi u mrežu vodovoda bila uključena i druga vodoizvorišta i vodotoci, čime bi se povećala izdašnost postojećih vodoizvorišta. Takođe, objašnjavaju iz „Vodovoda i kanalizacije“, obezbijedila bi se dovoljna količina vode za svu infrastrukturu, koja bude izgrađena na skijalištima, a koja podrzumijeva i nove hotele, restorane, motele…

Bulatović tvrdi da su stručno neutemeljene ocjene da je zbog izgradnje dva ski-centra na Bjelasici, odnosno, krčenja šume za skijaške staze, došlo do smanjenja izdašnosti izvorišta. Stručne procjene o tome, kaže on, nijesu rađene.

„Mislim da ne treba spekulisati bez naučnih dokaza. Nijesu stručno potkrijepljene tvrdnje da je zbog krčenja šume za staze došlo do smanjenja vode na izvorištu. Mislim da je riječ o neznatnom prostoru, koji nema uticaj u tom smislu. Ipak, u narednom periodu trebalo bi na tom prostoru okončati svu eksploataciju drveta. Takođe, kontinuirano treba pošumljavati djelove gdje je eksploatacija već obavljena”, kaže on.

Za 2021. planiran je i projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV). Kako najavljuje Bulatović, idejni projekat je završen, ali i Studija razvoja vodovodnog i kanalizacionog sistema. PPOV će se raditi u dvije faze, a planirano je da se finansira većinom iz IPA fondova. Ukoliko se planovi ne obistine, Kolašin bi se mogao naći pred još većim problemom, s obzirom da se u tom gradu trenutno gradi nekoliko hotela i stambenih zgrada.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

VLADA PREUZELA KONTROLU NAD VRHOM UP, TUŽILAŠTVO PROVJERAVA ANB: Kraj početka demontiranja DPS policije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Promjenama u vrhu Uprave policije Vlada je razriješila dio prepreka koje su stajale pred njom, na proklamovanom putu depolitizacije i dekriminalizacija crnogorske policije

 

Nakon iznuđene ostavke dugogodišnjeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića, ni Zoran Lazović više nije šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala.

Dugo očekivana, i od strane novoformirane vladajuće većine – zahtijevana, vijest do nas je stigla preko Fejsbuk stranice Građanskog pokreta URA: ,,Kao što je najavio potpredsjednik Vlade i predsjednik pokreta URA dr Dritan Abazović, smijenjen je šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala Zoran Lazović, kao i svi pomoćnici Uprave policije”, pisalo je u objavljenom postu: „Nastavljamo sa dubinskim promjenama u bezbjednosnom sektoru! Vrijeme je da rukovodeće pozicije u Upravi policije zauzmu neukaljani profesionalci“.

Tek je potom slijedila službena obavijest da je smijenjen Lazović a sa njim i svi dosadašnji pomoćnici direktora UP: Enis Baković, Dejan Đurović, Vesko Damjanović, Dragan Blagojević, Drago Spičanović i Zoran Tomčić. Vlada je izvela brzu, jednostavnu i efikasni operaciju: samo nekoliko dana nakon što je za v.d. direktora UP imenovan Zoran Brđanin, Vlada je usvojila novu sistematizaciju, što je Brđaninu dalo pravni osnov za smjenu zatečenih „pomoćnika“. Koji su prethodno odbili njegovu ponudu da sami podnesu ostavke.

„Neću podnijeti ostavku to je sigurno i valjda vam ja ne ličim na čovjeka koji se predaje bez borbe“, poručivao je ranije Lazović koji je trenutno neraspoređen. Baš kao i njegove kolege smijenjene na istom talasu dubinskih promjena o čijoj ćemo svrsishodnosti tek biti u prilici da sudimo.

Ne čudi što se Lazović našao na vrhu liste nepodobnih policijskih funkcionera na čijoj smjeni je insistirao dobar dio vladajuće većine u parlamentu ali i brojni predstavnici civilnog društva koji su se bavili radom javnih i tajnih službi bezbjednosti. Baš kao što su na njegovoj profesionalnosti, privrženosti pravdi i patriotizmu insistirali svi oni koji javno tuguju za bivšim vlastima. Plus Milivoje Katnić, glavni SDT i Lazovićev prijatelj od studentskih dana.

Zato je teško zaključiti da li bivšem pomoćniku direktora UP-a i nekadašnjem funkcioneru ANB-a (i prethodne DB) više šteti, odnosno pomaže, to što nakon njegove smjene javno likuju osobe bliske tzv. bezbjednosno interesantnim osobama iz kriminalnog miljea, ili što za njim javno tuguju patriote iz okruženja DPS-a.

Tek, portal standard.co.me objavljuje kako su smjenu Lazovića „na društvenim mrežama pozdravili i bliski prijatelji članova budvanske organizovane kriminalne grupe (OKG) Marka Ljubiše Kana“. To ilustruju  skrinšotom sa navodnog profila (anonimne) djevojke kontroverznog Budvanina na kome je vijest o Lazovićevoj smjeni propraćena ciničnim pozdravom i uvredljivom porukom. Standard taj postupak stavlja u kontekst nedavnog hapšenja Lazara Ilića (23) iz Kraljeva, koga je CG policija privela u Budvi pod optužbom da je planirao Kanovu likvidaciju. To bi, po njima, trebalo da posvjedoči o nezahvalnosti budvanske OKG.

Za razumijevanje odnosa Lazovića i ovdašnjih (međunarodnih) kriminalnih grupa možda su relevantniji neki drugi događaji. Recimo, aktuelno suđenje Nikšićaninu Ranku Radulovića koji je optužen za stvaranje kriminalne grupe koja je, u saradnji sa škaljarskim klanom iz Kotora, planirala niz ubistava. Na listi za likvidaciju nalazio se i Lazović (skupa sa prijateljima Milivojem Katnićem i Duškom Golubovićem, bliskim saradnikom iz vremena rada u ANB-u i UP-u). Ostalo je nejasno zbog čega je Lazović, u to vrijeme neraspoređeni službenik ANB-a, zasmetao jednom od kotorskih klanova. Jednako, nikada nije objašnjeno njegovo prisustvo na svadbi Rožajca Safeta Kalića, osuđivanog narkodilera sa međunarodnom reputacijom.

Zoran RADULOVIĆ
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BLAGOJE GRAHOVAC, GENERAL U PENZIJI I ANALITIČAR GEOPOLITIKE: Danas se bar ima šta popravljati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gore je sretna država jer je, bez nasilja, uspjela da od kriminalne vlasti otrgne državu koja je i sama bila kriminalac

 

Sadašnja društveno-politička situacija u Crnoj Gori daleko je povoljnija nego što je bila prije godinu dana, kaže u razgovoru za Monitor Blagoje Grahovac.

MONITOR:  Mnogi se neće složiti sa Vašom ocjenom?

GRAHOVAC:  Naravno da neće, jer većina građana ili nije htjela, ili nije bila u stanju da vidi stvarno stanje u kojem se Crna Gora nalazila. Godinama  upozoravam da je u našoj zemlji dio građana obuzet srpskim klerofašizmom, u čijoj osnovi je srpski nacionalizam, dok je nemali broj građana obuzet crnogorskim neofašizmom, u čijoj osnovi su korupcija i kriminal. DF je pretežno politički subjekat onog prvog, dok je DPS politički subjekat onog drugog. Prvi ima uobličenu institucionalnu formu, onaj drugi je kapilaran, pa ga je  teže i prepoznati i rješavati.

MONITOR: Kakav je njihov međusobni odnos?

GRAHOVAC: Oni su nemilosrdni u međusobnom optuživanju. Ono što jedni o drugima govore ili je potpuno ili je približno tačno. Čak su i istorijske činjenice – one u kojima jedni negiraju Crnu Goru da bi veličali Srbiju, dok drugi veličaju Crnu Goru a za mnogo šta okrivljuju Srbiju – takođe tačne, ali su izvučene iz istorijskog konteksta, te i jedni, i drugi ističu što njima odgovara. To što rade olakšano im je zbog viška međusobne crnogorsko-srpske sličnosti! Srpsko-crnogorske svađe zbog istorije su ušle u relikvijsku mitomaniju. Država Srbija i država Crna Gora, te Srbi i Crnogorci su kako istorijska konstanta, tako su i današnja realnost. Ko to ne shvata, taj je nacionalna i regionalna štetočina.

Na ,,eks-JU” prostoru, politika je postala biznis, pa ne treba da čudi nemilosrdna borba između DF-a i DPS-a, iako su oni krajem 20. vijeka ponikli u istom nacionalističkom inkubatoru. Časnih i moralnih a zavedenih pojedinaca ima i u jednoj, i u drugoj grupaciji, dok kod većine preovlađuje malograđanska sitnosopstvenička psihologija.

MONITOR:  Kako ocjenjujete rad Vlade u njenih prvih stotinu dana?

GRAHOVAC:  U pravu su i oni koji rad Vlade ocjenjuju veoma uspješnim, i oni koji smatraju da je ona neuspješna. Evo kako – Vlada  je u prvih  sto dana građanima Crne Gore učinila bjelodanim da je trodecenijska vlast DPS-a državu  pretvorila u državu-kriminalca. U tom periodu vlasnici privatne države  nisu krali, nego brutalno pljačkali. Biblijske su razmjere  njihovog nepočinstva.

To bi trebalo biti dovoljan argument  da građani nikada više svoju državu ne prepuste u ruke DPS-a, iako bi bilo dobro da se iz te partije sačuva onaj dio zdravog tkiva. A ima ga!

Nova vlast je nastavila mnogo grdnog što je radila i prethodna. Pomenimo samo partijsko zapošljavanje. Time se umnogome  relativizira odgovornost DPS-a i SD-a koji su radili to isto. Time je vulgarizovan  pojam ekspertske vlade, koja to u suštini i nije.

Zbog svega toga ne treba očajavati. Desiće se veoma brzo još dvije – tri promjene vlasti i tek onda ćemo moći reći da je Crna Gora na stabilnom putu građenja pravne države.

MONITOR:  Kako se promjena vlasti u Crnoj Gori odrazila na njen međunarodni položaj?

GRAHOVAC:  Sa olakšanjem je primljena činjenica da je u Crnoj Gori došlo do mirne smjene višedecenijske korumpirane vlasti. Ne treba, ipak, zanemariti da vrh DPS-a u značajnim institucijama međunarodne zajednice ima čitave čete lobista i  korumpiranih birokrata, a da se aktuelna vlast po mnogim pitanjima ponaša kao slon u staklenoj radnji.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo