Povežite se sa nama

Izdvojeno

KOLAŠINSKE NEVOLJE SA SNABDIJEVANJEM VODOM: Suve slavine u „gradu voda“

Objavljeno prije

na

Na stotine hiljada eura i mnogo rada biće potrebno da se vodosnabdijevanje u Kolašinu dovede u red. Godinama, tokom ljeta, gotovo stalno bez vode su  prigradska naselja na visočijim kotama. Većina kolašinskog vodovoda rađena je neposredno poslije Drugog svjetskog rata, a „nove“ azbestne cijevi čine dio mreže rekosntruisane prije 40 godina

 

U prigradskim naseljima „grada voda“, kako zovu Kolašin zbog nekoliko fabrika za flaširanje vode, slavine su većim dijelom ljetnjih mjeseci suve. Redovne restrikcije su svakodnevica stotina potrošača na „visočijim kotama“. Gubici zbog dotrajale mreže, vodoizvorište i hlorinatorska stanica u vrlo lošem stanju, azbestne cijevi jednog od  vodovoda, neracionalno trošenje… samo su neki od razloga za takvo stanje.

Kolašin se snabdijeva vodom iz vrela Mušovića Rijeka, koji se nalazi na oko tri i po  kilometra istočno od grada. Prema zvaničnoj dokumentaciji, izdašnost tog izvorišta je 170 l/s. To godinama ne garantuje uredno snabdijevanje, naročito u periodu od polovine jula do početka novembra.

Stručna komisija, koju su formirali u Javnom preduzeću Vodovod i kanalizacija konstatovala je, između ostalog,  da su vodoizvorište i hlorinatorska stanica u vrlo lošem stanju, pa je potrebno hitno reagovati. Iz nalaza koji je sačinila komsija,  vidi se i „da  su osnovna sredstva i oprema u vrlom lošem stanju, a zdravlje potrošača bi moglo biti ugroženo“. Utvrđeno je i da se 30 odsto vode gubi,  zbog oštećenja na glavnim vodovima starog i novog vodovoda i sekundarne mreže.

Kaptaže izvora su neobezbijeđene, a izvorište neograđeno i neosvijetljeno, konstatovala je komisija. Na izvorištu u Mušovića Rijeci velika količina vode otiče u Kolašinsku rijeku.

„Treba sagledati da li je isplativije fazno mijenjanje cijevi novog gradskog vodovoda ili mijenjati kompletnu mrežu sa cijevima većih profila i od materijala koji ne ugrožavaju zdravlje ljudi. Potrebna je i oprema kojom bismo mogli pouzdano utvrditi na kojim lokacijama dolazi do gubitka vode. Opštinski organi, preko svojih inspekcija, trebalo bi da povećaju kontrolu nenamjenskog trošenja vode, posebno u prigradskim naseljima i posebno tokom ljetnjih mjeseci“, sugerisali su iz JP Vodovod i kanalizacija.

Mreža starog kolašinskog vodovoda, građenog 1946. godine, propala je zbog starosti. Radovi na „novom”, izgrađenom prije skoro četiri decenije, su urađeni izuzetno nekavalitetno. Direktor „Vodovoda i kanlizacije“ Momčilo Bulatović, prije nekoliko mjeseci, apelovao je da u  Opštini nađu rješenje za zamjenu nekvalitetnog materijala ugrađenog u „novi” vodovod. Cijevi tog vodovoda, kako je od ranije poznato, od azbesta su, a to, kaže Bulatović,  Kolašincima ne garantuje ni uredno vodosnabdijevanje ni zdravlje.

Bulatović je objasnio i da bi se stanje značajno popravilo stavljanjem u funkciju „novog“ rezervoara u Dulovinama. Time bi, tvrdi on, značajno bilo popravljeno vodosnabdijevanje u prigradskim naseljima. Navodno, treba samo izgraditi  transportne cijevi od rezervoara do mreže u Ulici Boška Rašovića.

„Novi“ rezervoar u Dulovinama, u stvari  je jedna od starijih „kapitalnih investicija“, započeta 2008. godine, teška pola milona eura. Kapacitet tog rezervoara, koji nikad nije stavljen u funkciju, je 3.000 kubnih metara, a planirano je bilo da „riješi vodosnabdijevanja na duži niz godina“. Javnosti je i dalje nepoznato zbog čega rezervaoar nikada nije profunkcionisao. Sada, tvrde u „Vodovodu i kanalizaciji“ potrebna su neznatna ulaganja pa da Kolašinci konačno  imaju koristi od tog dijela vodovodne infrastrukture.

S druge strane, mnogo više novca je potrebno da se kolašinski vodovod dovede u red. U kolašinskoj lokalnoj upravi računaju na sredstva iz IPA fondova, koji su, tvrde, dijelom obezbijedili.

„Nadležni organi Opštine pripremili su dokumentaciju za sanaciju postojećeg i izradu novih vodoizvorišta, sanaciju kompletnog prostora hlorinatorske stanice, nabavku opreme, savremeniju fizičku zaštitu vodoizvorišta… Za to je iz evropskih fondova za prekograničnu saradnju obezbijeđeno 250.000 eura“, saopšteno je iz Opštine.

Kada je riječ o sanaciji vodovodnog sistema, planirano je da se uradi „generalna koncepcija snabdijevanja grada i prigradskih naselja, kao i da se podijele područja vodosnabdijevanja na visinske zone“. Oko 150.000 eura vrijednost je interventnih mjera sanacije kvarova i nedostataka na primarnoj vodovodnoj infrastrukturi.

Bulatović, kao vrlo značajno, ističe idejno rješenje vodovodnog sistema, koji bi obezbijedio potrebne količine vode za piće, sanitarne potrebe, protivpožarnu zaštitu, ali i osnježavanje staza ski-centara Kolašin 1450 i Kolašin 1600.

„Zahvatanjem dodatne količine vode za potrebe gradskog vodovoda stvoriće se uslovi za značajno poboljšanje vodosnabdijevanja Kolašina, a tako i za razvoj grada. Predloženim rješenjem, zahvatanje vode predviđeno je neposredno ispod izvora Ljevaje na koti od 1290 mnv“.

Na taj način vodovodi dva kolašinska skijališta mogli bi uskoro postati sastavni dio opštinskog preduzeća Vodovod i kanalizacija. Ukoliko do dogovora dođe, i gazdovanje instalacijama za osnježavanje staza na privatnom i državnom skijalištu bilo povjereno kolašinskom preduzeću. To bi podrazumijevalo da bi u mrežu vodovoda bila uključena i druga vodoizvorišta i vodotoci, čime bi se povećala izdašnost postojećih vodoizvorišta. Takođe, objašnjavaju iz „Vodovoda i kanalizacije“, obezbijedila bi se dovoljna količina vode za svu infrastrukturu, koja bude izgrađena na skijalištima, a koja podrzumijeva i nove hotele, restorane, motele…

Bulatović tvrdi da su stručno neutemeljene ocjene da je zbog izgradnje dva ski-centra na Bjelasici, odnosno, krčenja šume za skijaške staze, došlo do smanjenja izdašnosti izvorišta. Stručne procjene o tome, kaže on, nijesu rađene.

„Mislim da ne treba spekulisati bez naučnih dokaza. Nijesu stručno potkrijepljene tvrdnje da je zbog krčenja šume za staze došlo do smanjenja vode na izvorištu. Mislim da je riječ o neznatnom prostoru, koji nema uticaj u tom smislu. Ipak, u narednom periodu trebalo bi na tom prostoru okončati svu eksploataciju drveta. Takođe, kontinuirano treba pošumljavati djelove gdje je eksploatacija već obavljena”, kaže on.

Za 2021. planiran je i projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV). Kako najavljuje Bulatović, idejni projekat je završen, ali i Studija razvoja vodovodnog i kanalizacionog sistema. PPOV će se raditi u dvije faze, a planirano je da se finansira većinom iz IPA fondova. Ukoliko se planovi ne obistine, Kolašin bi se mogao naći pred još većim problemom, s obzirom da se u tom gradu trenutno gradi nekoliko hotela i stambenih zgrada.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

VLADINA BORBA PROTIV SKUPOĆE: Nula bodova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Počela je dugo najavljivana vladina akcija za smanjenje trgovačkih marži. Ponuđena pojeftinjenja su simbolična. Preciznije, nove cijene su, uglavnom, na nivou akcijske ponude koju su trgovački lanci već nudili svojim potrošačima

 

 

Nakon višenedjeljnih priprema, počela  je vladina akcija limitirane cijene. I pored optimističkih najava, prvi utisci su – puno buke a minimalna korist. Makar za potrošače.

Trgovci, mogu biti znatno zadovoljniji. Akcija limitirane cijene obuhvata tek djelić od prvobitno najavljenih proizvoda široke potrošnje. Pride, na osnovu minimalnih sniženja većine proizvoda sa vladinog popisa može se zaključiti da prokužene trgovačke marže – makar kod proizvoda sa aktuelnog popisa – nijesu ni izbliza tako visoke kako su to predstavljali zvaničnici ove i prethodne vlade.

Zadovoljstvo svojim učinkom su iskazali i iz partije Dritana Abazovića, nakon što su zaključili da je akcija Stop inflaciji, koju je organizovala prethodna vlada predvođena čelnicima GP URA, potrošačima donijela mnogo više koristi. A ni trgovci nijesu bili nezadovoljni.

“Slušali smo mjesecima nevješta opravdanja Spajićeve Vlade zašto je prekinuta akcija Stop inflaciji, pa onda najave kako će oni sprovesti mnogo bolju akciju u kojoj će cijene biti niže za 5.000 artikala. Na kraju smo dobili to da su cijene snižene na dva mjeseca za 43 proizvoda i to u simboličnim iznosima od 2 do 10 centi. Time je jasno da ovom akcijom građani neće moći da uštede više od 10, 20 eura po potrošačkoj korpi na mjesečnom nivou, a poređenja radi, za vrijeme akcije Stop inflaciji mogli su da uštede i do 150 eura“, poručili su iz opozicione URA, nakon prvih analiza započete akcije.

Najave su obećavale mnogo više. Pravo da uhvati muštuluk o početku akcije pripalo je premijeru Milojku Spajiću, od koga smo čuli da će se na policama trgovinskih lanaca naći „preko 500 artikala“ čija će cijena biti snižena zbog ograničenja marži. “Toliki broj artikala sa sniženom cijenom čini ovu akciju najvećom do sada. Ujedno i prvom i jedinom koja je usmjerena na snižavanje cijena, a ne na puko zaustavljanje daljeg cjenovnog rasta.”

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNO PAMĆENJE 1999.: Vide se NATO bombe ali ne i Miloševićevi masovni zločini

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori  i Srbiji obilježen je početak NATO  udara  na SRJ.  Zvaničnici su pominjali žrtve, pale u odbrani SRJ.   Niko nije pomenuo albanske žrtve niti činjenicu da je rat na Kosovu bio četvrti Miloševićev rat devedesetih i da je njegov režim dugo 90-tih prizivao vojnu intervenciju sa strane svojim postupcima i ratnom politikom

 

U nedjelju 24. marta se navršilo 25 godina od intervencije NATO pakta protiv Miloševićeve krnje Jugoslavije koju su činile Srbija i Crna Gora. Do ove godine nijedna zvanična vlast u Crnoj Gori nije obilježavala godišnjice, niti je otvarala vrata kasarni u Danilovgradu , Maslinama i Podgorici, kako bi delegacije Nove srpske demokratije (NSD) i drugih sličnih stranaka položile vijence nastradalima tokom 78-dnevnog sukoba sa Alijansom. Vlada Milojka Spajića takođe nije organizovala zvanične ceremonije, akademije i skupove, ali je napravila malu promjenu. Ovaj put je lider NSD-a Andrija Mandić, sada u svojstvu predsjednika Skupštine Crne Gore, prošao kapiju kasarne u Danilovgradu i položio vijenac u prisustvu garde. Na vijencu je pisalo „Herojskim braniocima Crne Gore 1999. godine“ dok je u saopštenju kabineta navedeno da se predsjednik Mandić poklonio prvoj žrtvi NATO bombardovanja – vojniku Saši Stajiću, i da je ovo prvi put da visoki državni funkcioner Crne Gore odaje poštovanje nevinim žrtvama i herojima odbrane zemlje 1999. god. Vijenac sa malo drugačijim natpisom – „Herojima odbrane naše zemlje 1999. godine“ i bez pominjanja Crne Gore, je položen i u Maslinama. Ova put je to urađeno u „znak sjećanja na nevine žrtve i junake koji su prije 25 godina branili nebo, kopno i more Savezne Republike Jugoslavije“. Mandić je istakao  da se sa ponosom sjeća junaka koji su dali sve, uključujući i vlastiti život „u odbrani naše zajedničke zemlje“.

Vijence u obje kasarne je položio,  u odvojenoj ceremoniji, i ministar odbrane Dragan Krapović. Krapovićeva poruka je bila značajno drugačija od Mandićeve. Rekao je da je Crna Gora , premda kroz bol i patnju, pronašla put ka boljoj budućnosti. „Odbili smo da dozvolimo da nas mržnja i strah parališu, birajući umjesto toga put mira, i put saradnje“ rekao je Krapović uz naglasak da smo „postali kredibilna članica Sjevernoatlantske alijanse, uzimajući u svoje ruke kormilo sudbine“. Za njega je članstvo afirmacija odlučnosti da se gradi „društvo, utemeljeno na univerzalnim vrijednostima, multietničkom skladu, bezbjednosti, miru i prosperitetu za sve“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo