Povežite se sa nama

Izdvojeno

KOLAŠINSKE NEVOLJE SA SNABDIJEVANJEM VODOM: Suve slavine u „gradu voda“

Objavljeno prije

na

Na stotine hiljada eura i mnogo rada biće potrebno da se vodosnabdijevanje u Kolašinu dovede u red. Godinama, tokom ljeta, gotovo stalno bez vode su  prigradska naselja na visočijim kotama. Većina kolašinskog vodovoda rađena je neposredno poslije Drugog svjetskog rata, a „nove“ azbestne cijevi čine dio mreže rekosntruisane prije 40 godina

 

U prigradskim naseljima „grada voda“, kako zovu Kolašin zbog nekoliko fabrika za flaširanje vode, slavine su većim dijelom ljetnjih mjeseci suve. Redovne restrikcije su svakodnevica stotina potrošača na „visočijim kotama“. Gubici zbog dotrajale mreže, vodoizvorište i hlorinatorska stanica u vrlo lošem stanju, azbestne cijevi jednog od  vodovoda, neracionalno trošenje… samo su neki od razloga za takvo stanje.

Kolašin se snabdijeva vodom iz vrela Mušovića Rijeka, koji se nalazi na oko tri i po  kilometra istočno od grada. Prema zvaničnoj dokumentaciji, izdašnost tog izvorišta je 170 l/s. To godinama ne garantuje uredno snabdijevanje, naročito u periodu od polovine jula do početka novembra.

Stručna komisija, koju su formirali u Javnom preduzeću Vodovod i kanalizacija konstatovala je, između ostalog,  da su vodoizvorište i hlorinatorska stanica u vrlo lošem stanju, pa je potrebno hitno reagovati. Iz nalaza koji je sačinila komsija,  vidi se i „da  su osnovna sredstva i oprema u vrlom lošem stanju, a zdravlje potrošača bi moglo biti ugroženo“. Utvrđeno je i da se 30 odsto vode gubi,  zbog oštećenja na glavnim vodovima starog i novog vodovoda i sekundarne mreže.

Kaptaže izvora su neobezbijeđene, a izvorište neograđeno i neosvijetljeno, konstatovala je komisija. Na izvorištu u Mušovića Rijeci velika količina vode otiče u Kolašinsku rijeku.

„Treba sagledati da li je isplativije fazno mijenjanje cijevi novog gradskog vodovoda ili mijenjati kompletnu mrežu sa cijevima većih profila i od materijala koji ne ugrožavaju zdravlje ljudi. Potrebna je i oprema kojom bismo mogli pouzdano utvrditi na kojim lokacijama dolazi do gubitka vode. Opštinski organi, preko svojih inspekcija, trebalo bi da povećaju kontrolu nenamjenskog trošenja vode, posebno u prigradskim naseljima i posebno tokom ljetnjih mjeseci“, sugerisali su iz JP Vodovod i kanalizacija.

Mreža starog kolašinskog vodovoda, građenog 1946. godine, propala je zbog starosti. Radovi na „novom”, izgrađenom prije skoro četiri decenije, su urađeni izuzetno nekavalitetno. Direktor „Vodovoda i kanlizacije“ Momčilo Bulatović, prije nekoliko mjeseci, apelovao je da u  Opštini nađu rješenje za zamjenu nekvalitetnog materijala ugrađenog u „novi” vodovod. Cijevi tog vodovoda, kako je od ranije poznato, od azbesta su, a to, kaže Bulatović,  Kolašincima ne garantuje ni uredno vodosnabdijevanje ni zdravlje.

Bulatović je objasnio i da bi se stanje značajno popravilo stavljanjem u funkciju „novog“ rezervoara u Dulovinama. Time bi, tvrdi on, značajno bilo popravljeno vodosnabdijevanje u prigradskim naseljima. Navodno, treba samo izgraditi  transportne cijevi od rezervoara do mreže u Ulici Boška Rašovića.

„Novi“ rezervoar u Dulovinama, u stvari  je jedna od starijih „kapitalnih investicija“, započeta 2008. godine, teška pola milona eura. Kapacitet tog rezervoara, koji nikad nije stavljen u funkciju, je 3.000 kubnih metara, a planirano je bilo da „riješi vodosnabdijevanja na duži niz godina“. Javnosti je i dalje nepoznato zbog čega rezervaoar nikada nije profunkcionisao. Sada, tvrde u „Vodovodu i kanalizaciji“ potrebna su neznatna ulaganja pa da Kolašinci konačno  imaju koristi od tog dijela vodovodne infrastrukture.

S druge strane, mnogo više novca je potrebno da se kolašinski vodovod dovede u red. U kolašinskoj lokalnoj upravi računaju na sredstva iz IPA fondova, koji su, tvrde, dijelom obezbijedili.

„Nadležni organi Opštine pripremili su dokumentaciju za sanaciju postojećeg i izradu novih vodoizvorišta, sanaciju kompletnog prostora hlorinatorske stanice, nabavku opreme, savremeniju fizičku zaštitu vodoizvorišta… Za to je iz evropskih fondova za prekograničnu saradnju obezbijeđeno 250.000 eura“, saopšteno je iz Opštine.

Kada je riječ o sanaciji vodovodnog sistema, planirano je da se uradi „generalna koncepcija snabdijevanja grada i prigradskih naselja, kao i da se podijele područja vodosnabdijevanja na visinske zone“. Oko 150.000 eura vrijednost je interventnih mjera sanacije kvarova i nedostataka na primarnoj vodovodnoj infrastrukturi.

Bulatović, kao vrlo značajno, ističe idejno rješenje vodovodnog sistema, koji bi obezbijedio potrebne količine vode za piće, sanitarne potrebe, protivpožarnu zaštitu, ali i osnježavanje staza ski-centara Kolašin 1450 i Kolašin 1600.

„Zahvatanjem dodatne količine vode za potrebe gradskog vodovoda stvoriće se uslovi za značajno poboljšanje vodosnabdijevanja Kolašina, a tako i za razvoj grada. Predloženim rješenjem, zahvatanje vode predviđeno je neposredno ispod izvora Ljevaje na koti od 1290 mnv“.

Na taj način vodovodi dva kolašinska skijališta mogli bi uskoro postati sastavni dio opštinskog preduzeća Vodovod i kanalizacija. Ukoliko do dogovora dođe, i gazdovanje instalacijama za osnježavanje staza na privatnom i državnom skijalištu bilo povjereno kolašinskom preduzeću. To bi podrazumijevalo da bi u mrežu vodovoda bila uključena i druga vodoizvorišta i vodotoci, čime bi se povećala izdašnost postojećih vodoizvorišta. Takođe, objašnjavaju iz „Vodovoda i kanalizacije“, obezbijedila bi se dovoljna količina vode za svu infrastrukturu, koja bude izgrađena na skijalištima, a koja podrzumijeva i nove hotele, restorane, motele…

Bulatović tvrdi da su stručno neutemeljene ocjene da je zbog izgradnje dva ski-centra na Bjelasici, odnosno, krčenja šume za skijaške staze, došlo do smanjenja izdašnosti izvorišta. Stručne procjene o tome, kaže on, nijesu rađene.

„Mislim da ne treba spekulisati bez naučnih dokaza. Nijesu stručno potkrijepljene tvrdnje da je zbog krčenja šume za staze došlo do smanjenja vode na izvorištu. Mislim da je riječ o neznatnom prostoru, koji nema uticaj u tom smislu. Ipak, u narednom periodu trebalo bi na tom prostoru okončati svu eksploataciju drveta. Takođe, kontinuirano treba pošumljavati djelove gdje je eksploatacija već obavljena”, kaže on.

Za 2021. planiran je i projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV). Kako najavljuje Bulatović, idejni projekat je završen, ali i Studija razvoja vodovodnog i kanalizacionog sistema. PPOV će se raditi u dvije faze, a planirano je da se finansira većinom iz IPA fondova. Ukoliko se planovi ne obistine, Kolašin bi se mogao naći pred još većim problemom, s obzirom da se u tom gradu trenutno gradi nekoliko hotela i stambenih zgrada.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

POTPISAN TEMELJNI UGOVOR IZMEĐU VLADE I SPC-a: Ispalo, tako, kako je ispalo 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Patrijarh SPC-a  Porfirije i njegovi saradnici su prebačeni, opet helikopterom, iz Beograda u kamp specijalne policijske jedinice na Zlatici odakle su ih domaćini, opet pod teškom pratnjom, doveli u Blažovu vilu. Kritičari, oponenti i javnost  su dovedeni pred svršen čin. Sami čin je kulminacija godina i decenija debata i oštrih prepirki o ulozi i mjestu Srpske crkve u javnom i političkom životu Crne Gore

 

U srijedu ujutro je osvanula vijest da su u Vili Gorica predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović i njegova Svetost patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije Perić iznenada i konačno stavili potpise na Temeljni ugovor (TU) kojim se uređuju odnosi između države i većinske crkve u Crnoj Gori. U tu svrhu patrijarh i njegovi saradnici su prebačeni, opet helikopterom, iz Beograda u kamp specijalne policijske jedinice na Zlatici odakle su ih domaćini, opet pod teškom pratnjom, doveli u Blažovu vilu. Glavni domaćin, predsjednik Vlade, je 31. jula izjavio da je informacija da će Temeljni ugovor biti potpisan 3. avgusta zapravo „dezinformacija“ kao i da sami datum još nije bio preciziran. Na jučerašnjem presu je kazao  da nije znao datum već je očekivao 6. ili 14. avgust ali je ispalo tako kako je ispalo.

Tehnički čitava operacija je izvedena maltene besprijekorno. Kritičari, oponenti i javnost  su dovedeni pred svršen čin.  Sami čin je kulminacija godina i decenija debata i često oštrih prepirki o ulozi i mjestu srpske crkve u javnom i političkom životu Crne Gore.

Ubrzo je stiglo saopštenje Demokratske patrije socijalista (DPS) i njenih satelita kojim se traži izglasavanje nepovjerenja Vladi radi „zaštite vitalnih državnih interesa Crne Gore“ i očuvanja „šansi da naša zemlja krene putem evropske integracije“.  Vlada je optužena da je „stavila odnos sa SPC-om u prvi plan“, da je „dovela do podizanja tenzija u društvu“ te da je izgubljeno vrijeme za kvalitetno ispunjavanje obaveza iz evropske agende“. Dostavljeni su potpisi 36 poslanika, bez Bošnjačke stranke (BS) i Albanske koalicije. Da bi oborili Vladu DPS-u će trebati i makar jedna glas iz stare parlamentarne većine. Iz Vlade i URA-e je odgovoreno da je ugovor sa SPC-om  „formalno-pravno marginalno pitanje koje određenim političkim strukturama dugo vremena služi kao koristan politički alat za destabilizaciju i polarizaciju društva“ te da se treba okrenuti životnim pitanjima, suzbiti kriminal i ubrzati evropske integracije. URA je podsjetila da je u junu navršeno 10 godina od početka pristupnih pregovora s Evropskom unijom (EU) i da za čitavih 10 godina, Crna Gora je, kao najuspješniji pregovarač, uspjela privremeno zatvoriti samo 3 od 33 poglavlja.

Ove godine se navršava i 10 godina od Temeljnog ugovora koji je kao prijedlog DPS-ovoj Vladi tada dostavio pokojni mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Radović. Iz crkve je rečeno da na taj dokument, koji je inače bio puno povoljniji za crnogorske državne i nacionalne interese, nikada nije odgovoreno. Ugovor je trebao potpisati mitropolit Amfilohije u ime Episkopskog savjeta Pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Mnogi analitičari smatraju da je lideru DPS-a, sedmostrukom premijeru i dvostrukom predsjedniku zemlje Milu Đukanoviću više odgovaralo da drži pitanje odnosa sa SPC-om otvorenim i da koristi i podgrijava podjele u društvu kako bi lakše vladao. Đukanović je prve predsjedničke izbore 1997. godine dobrim dijelom dobio zahvaljujući podršci mitropolita Amfilohija koji mu je prije toga upriličio i posjetu Patrijaršiji u Beogradu i slikanje sa tadašnjim patrijarhom Pavlom. I referendum za nezavisnost 2006. godine je prošao bez problema zahvaljujući cetinjskom mitropolitu koji je upadljivo ostao po strani odbijajući da javno podrži blok za ostanak u zajednici sa Srbijom. Mitropolit je dosljedno pomagao režim uvijek skrećući zapaljivim izjavama fokus sa gorućih životnih tema na identitetska pitanja i tumačenje prošlosti.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMSKE TEME U SJENCI VISOKE POLITIKE: Život na čekanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Elektroprivreda, Željezara, Aerodromi, nastavak auto-puta… Ljetnja sezona, javni dug, platni promet… Partijsko zapošljavanje i egzodus radne snage… Teme o kojima se ne govori

 

Aerodromi Crne Gore dočekali su, u srijedu, milionitog putnika u 2022. Dok je Petar Radulović, zamjenik izvršnog direktora Aerodroma, skupa sa vršiteljkom dužnosti izvršne direktorice Air Montenegro, putnici iz Istambula uručivao prigodan poklon (besplatnu avio kartu) Odbor direktora kompanije koja gazduje aerodormima u Podgorici i Tivtu donio je odluku o smjeni izvršnog direktora Gorana Jendreoskog. I imenovanju jednog od njegovih pomoćnika za v.d. direktora.

Tako je prestižni klub državnih institucija i preduzeća sa upravom u v.d. stanju dobio još jednog člana.

Da li zbog neočekivanog razrješenja direktora za koga je prije nepunih četrnaest mjeseci rečeno kako ga krasi ,,bogato radno iskustvo u vazduhoplovstvu” (obrazloženje za smjenu nijesmo čuli), tek i u Vladi su se sjetili da tender za izbor koncesionara koji bi trebalo da gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici nekoliko narednih decenija, još nije završen. Taj je posao započela, i trebala da ga privede kraju, još Vlada Duška Markovića, odnosno, resorno Ministarstvo saobraćaja kojim je tada upravljao Osman Nurković. Prije dvije godine, ili još ranije.

Postoje tri rješenja za nastalu situaciju, prosvijetlio nas je premijer Dritan Abazović objašnjavajući kako Vlada može prihvatiti ponudu i potpisati ugovor sa nekim od tadašnjih kandidata (iako su se uslovi u međuvremenu dramatično   promijenili), raspisati novi tender ili odustati od traženja koncesionara i Aerodrome zadržati pod državnom upravom. Premijer nije pomenuo ali ima i četvrto rješenje, čini se najvjerovatnije: da aktuelna Vlada taj posao, kao i mnoga druga proljetošnja obećanja, ostavi u amanet svojim nasljednicima.

Do tada će Aerodromi i država kao njihov vlasnik, očekivati od manadžmenta u v.d. stanju ,,ubrzanje započetih procesa modernizacije”. Iskustvo uči da bi se narečeni proces mogao svesti na nova zapošljavanja. U Aerodromima je od prethodnih izbora do početka ljeta zapošljeno 140 novih radnika.

Približno, to je nekih pet posto od ukupnog broja onih koji su posao u državnim preduzećima našli nakon posljednjih parlamentarnih izbora. Riječ je, računaju u medijima i Ministarstvu kapitalnih investicija, o nekih 2,6 hiljada novozapošljenih. Skoro četvrtina njih uhljebljena je u pljevaljskom Rudniku uglja (posljednji podaci govore o 646 novih radnika na određeno, neodređeno vrijeme i sa ugovorima o djelu). Negdje na pola tog posla, iz Pljevalja smo saznali da među novozaposlenima nema nijedan pripadnik manjina. Do danas, nema naznaka da je politika jednonacionalnog zapošljavanja bitnije promijenjena. Kao što se ne vidi da aktuelna Vlada pokušava uraditi išta drugačije oko partijske raspodjele plijena.

Da se vratimo Aerodromima i njihovom milionitom putniku. Poređenja radi, u ljeto 2019. oba su crnogorska aerodroma dočekala i darovala svog milionitog putnika. Tivat nešto ranije od Podgorice – 31. avgusta u odnosu na drugu polovinu septembra.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo