Povežite se sa nama

Izdvojeno

KOLAŠINSKE NEVOLJE SA SNABDIJEVANJEM VODOM: Suve slavine u „gradu voda“

Objavljeno prije

na

Na stotine hiljada eura i mnogo rada biće potrebno da se vodosnabdijevanje u Kolašinu dovede u red. Godinama, tokom ljeta, gotovo stalno bez vode su  prigradska naselja na visočijim kotama. Većina kolašinskog vodovoda rađena je neposredno poslije Drugog svjetskog rata, a „nove“ azbestne cijevi čine dio mreže rekosntruisane prije 40 godina

 

U prigradskim naseljima „grada voda“, kako zovu Kolašin zbog nekoliko fabrika za flaširanje vode, slavine su većim dijelom ljetnjih mjeseci suve. Redovne restrikcije su svakodnevica stotina potrošača na „visočijim kotama“. Gubici zbog dotrajale mreže, vodoizvorište i hlorinatorska stanica u vrlo lošem stanju, azbestne cijevi jednog od  vodovoda, neracionalno trošenje… samo su neki od razloga za takvo stanje.

Kolašin se snabdijeva vodom iz vrela Mušovića Rijeka, koji se nalazi na oko tri i po  kilometra istočno od grada. Prema zvaničnoj dokumentaciji, izdašnost tog izvorišta je 170 l/s. To godinama ne garantuje uredno snabdijevanje, naročito u periodu od polovine jula do početka novembra.

Stručna komisija, koju su formirali u Javnom preduzeću Vodovod i kanalizacija konstatovala je, između ostalog,  da su vodoizvorište i hlorinatorska stanica u vrlo lošem stanju, pa je potrebno hitno reagovati. Iz nalaza koji je sačinila komsija,  vidi se i „da  su osnovna sredstva i oprema u vrlom lošem stanju, a zdravlje potrošača bi moglo biti ugroženo“. Utvrđeno je i da se 30 odsto vode gubi,  zbog oštećenja na glavnim vodovima starog i novog vodovoda i sekundarne mreže.

Kaptaže izvora su neobezbijeđene, a izvorište neograđeno i neosvijetljeno, konstatovala je komisija. Na izvorištu u Mušovića Rijeci velika količina vode otiče u Kolašinsku rijeku.

„Treba sagledati da li je isplativije fazno mijenjanje cijevi novog gradskog vodovoda ili mijenjati kompletnu mrežu sa cijevima većih profila i od materijala koji ne ugrožavaju zdravlje ljudi. Potrebna je i oprema kojom bismo mogli pouzdano utvrditi na kojim lokacijama dolazi do gubitka vode. Opštinski organi, preko svojih inspekcija, trebalo bi da povećaju kontrolu nenamjenskog trošenja vode, posebno u prigradskim naseljima i posebno tokom ljetnjih mjeseci“, sugerisali su iz JP Vodovod i kanalizacija.

Mreža starog kolašinskog vodovoda, građenog 1946. godine, propala je zbog starosti. Radovi na „novom”, izgrađenom prije skoro četiri decenije, su urađeni izuzetno nekavalitetno. Direktor „Vodovoda i kanlizacije“ Momčilo Bulatović, prije nekoliko mjeseci, apelovao je da u  Opštini nađu rješenje za zamjenu nekvalitetnog materijala ugrađenog u „novi” vodovod. Cijevi tog vodovoda, kako je od ranije poznato, od azbesta su, a to, kaže Bulatović,  Kolašincima ne garantuje ni uredno vodosnabdijevanje ni zdravlje.

Bulatović je objasnio i da bi se stanje značajno popravilo stavljanjem u funkciju „novog“ rezervoara u Dulovinama. Time bi, tvrdi on, značajno bilo popravljeno vodosnabdijevanje u prigradskim naseljima. Navodno, treba samo izgraditi  transportne cijevi od rezervoara do mreže u Ulici Boška Rašovića.

„Novi“ rezervoar u Dulovinama, u stvari  je jedna od starijih „kapitalnih investicija“, započeta 2008. godine, teška pola milona eura. Kapacitet tog rezervoara, koji nikad nije stavljen u funkciju, je 3.000 kubnih metara, a planirano je bilo da „riješi vodosnabdijevanja na duži niz godina“. Javnosti je i dalje nepoznato zbog čega rezervaoar nikada nije profunkcionisao. Sada, tvrde u „Vodovodu i kanalizaciji“ potrebna su neznatna ulaganja pa da Kolašinci konačno  imaju koristi od tog dijela vodovodne infrastrukture.

S druge strane, mnogo više novca je potrebno da se kolašinski vodovod dovede u red. U kolašinskoj lokalnoj upravi računaju na sredstva iz IPA fondova, koji su, tvrde, dijelom obezbijedili.

„Nadležni organi Opštine pripremili su dokumentaciju za sanaciju postojećeg i izradu novih vodoizvorišta, sanaciju kompletnog prostora hlorinatorske stanice, nabavku opreme, savremeniju fizičku zaštitu vodoizvorišta… Za to je iz evropskih fondova za prekograničnu saradnju obezbijeđeno 250.000 eura“, saopšteno je iz Opštine.

Kada je riječ o sanaciji vodovodnog sistema, planirano je da se uradi „generalna koncepcija snabdijevanja grada i prigradskih naselja, kao i da se podijele područja vodosnabdijevanja na visinske zone“. Oko 150.000 eura vrijednost je interventnih mjera sanacije kvarova i nedostataka na primarnoj vodovodnoj infrastrukturi.

Bulatović, kao vrlo značajno, ističe idejno rješenje vodovodnog sistema, koji bi obezbijedio potrebne količine vode za piće, sanitarne potrebe, protivpožarnu zaštitu, ali i osnježavanje staza ski-centara Kolašin 1450 i Kolašin 1600.

„Zahvatanjem dodatne količine vode za potrebe gradskog vodovoda stvoriće se uslovi za značajno poboljšanje vodosnabdijevanja Kolašina, a tako i za razvoj grada. Predloženim rješenjem, zahvatanje vode predviđeno je neposredno ispod izvora Ljevaje na koti od 1290 mnv“.

Na taj način vodovodi dva kolašinska skijališta mogli bi uskoro postati sastavni dio opštinskog preduzeća Vodovod i kanalizacija. Ukoliko do dogovora dođe, i gazdovanje instalacijama za osnježavanje staza na privatnom i državnom skijalištu bilo povjereno kolašinskom preduzeću. To bi podrazumijevalo da bi u mrežu vodovoda bila uključena i druga vodoizvorišta i vodotoci, čime bi se povećala izdašnost postojećih vodoizvorišta. Takođe, objašnjavaju iz „Vodovoda i kanalizacije“, obezbijedila bi se dovoljna količina vode za svu infrastrukturu, koja bude izgrađena na skijalištima, a koja podrzumijeva i nove hotele, restorane, motele…

Bulatović tvrdi da su stručno neutemeljene ocjene da je zbog izgradnje dva ski-centra na Bjelasici, odnosno, krčenja šume za skijaške staze, došlo do smanjenja izdašnosti izvorišta. Stručne procjene o tome, kaže on, nijesu rađene.

„Mislim da ne treba spekulisati bez naučnih dokaza. Nijesu stručno potkrijepljene tvrdnje da je zbog krčenja šume za staze došlo do smanjenja vode na izvorištu. Mislim da je riječ o neznatnom prostoru, koji nema uticaj u tom smislu. Ipak, u narednom periodu trebalo bi na tom prostoru okončati svu eksploataciju drveta. Takođe, kontinuirano treba pošumljavati djelove gdje je eksploatacija već obavljena”, kaže on.

Za 2021. planiran je i projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV). Kako najavljuje Bulatović, idejni projekat je završen, ali i Studija razvoja vodovodnog i kanalizacionog sistema. PPOV će se raditi u dvije faze, a planirano je da se finansira većinom iz IPA fondova. Ukoliko se planovi ne obistine, Kolašin bi se mogao naći pred još većim problemom, s obzirom da se u tom gradu trenutno gradi nekoliko hotela i stambenih zgrada.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

REKONSTRUKCIJA VLADE: Otvaranje dveri

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vladajuće partije tek se pozicioniraju, očekujući da URA prelomi na njihovu stranu, i da tada započnu stvarni pregovori o podjeli vlasti. A pozicionira se i premijer, potvrđujući sumnje da je upućen u započetu igru. U kojoj će evropske integracije ustupiti mjesto Vučićevom otvorenom Balkanu, sve sa nadom domaćih i izvanjih  promotera da će nas to dovesti do novog srpskog sveta

 

Tri mjeseca otkako je Vlada Zdravka Krivokapića izgubila podršku parlamentarne većine, zahuhtavaju se razgovori o njenoj rekonstrukciji.

Koliko su u tom naumu ozbiljne tri vladajuće koalicije i premijer koji u pregovorima zastupa samog sebe, kao osamostaljeni (usamljeni) predvodnik koalicije Za budućnost Crne Gore, možemo vidjeti iz onoga što se čini kao neupitno nakon dosadašnjih razgovora i prepucavanja partijskim saopštenjima.

I buduću, rekonstruisanu, Vladu predvodiće sadašnji premijer, odnosno, „običan lažov i izdajnička tranja“ (citat Marina Jočić, DF). Ostanak u Vladi garantovao je i ministru finansija – „članu međunarodne kriminalen grupe“ (Nebojša Medojević, predsjednik PzP i jedan od lidera DF-a) i potpredsjedniku Vlade koji je, prema najnovijim saznanjima njegovih koalicionih partnera skupa sa svojom partijom (URA) htio, tokom nedavnih događaja na Cetinju, da „preda vlast u ruke Veselinu Veljoviću“ (saopštenje Demokrata).

Pored pomenute trojice okosnicu nove Vlade trebalo bi da čine oni koji uz DPS, prema mišljenju Demokrata, „predstavljaju političku dvoglavu zmiju koja sikće otrove u vidu mržnje, uvreda i podmetanja“ (DF), skupa sa „najobičnijim titoistima koji se lažno predstavljaju demokratama“ (iz saopštenja DF-a o Demokratama). U novoj Vladi, slažu se njeni mogući konstituenti, mjesta bi trebalo da bude i za nacionalne manjinske partije, iste one koje „prekopavaju kosti žrtava iz Srebrenice da bi ih koristili u dnevno-političke svrhe“  (poslanik DF-a i predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode Jovan Vučurović).

Konačno, na mjestu predsjednika Skupštine Crne Gore ostao bi Aleksa Bečić, koji  (GP URA)  napušta evropski kurs, moguće, „zbog prijetnji beogradskih tabloida o navodnom snimku“.

Sve ovo i još mnogo toga  što se ne citira u pristojnim novinama, jedni o drugima rekli su sadašnji koalicioni partneri. Uglavnom, od momenta kada je Vlada, sredinom juna, i zvanično izgubila podršku parlamentarne većine. Nakon što je parlament, uz pomoć glasova opozicionih poslanika, usvojio Deklaraciju o Srebrenici i na prijedlog premijera Krivokapića, a uz podršku DPS-a, razriješio ministra pravde Vladimira Leposavića. „Sada resetujemo stanje na nulu i tražimo novi dogovor. Pozdravljamo vas i neka vam je srećan DPS”, obznanio je šef poslaničkog kluba DF-a Slaven Radunović odluku da napuste parlament.

Svjedočimo novom početku. Uz demonstriranu dozu međusobnog povjerenja, razumjevanja, pristojnosti i spremnosti na kompromis,  očekivati je da kriza koja traje, praktično, od 31. avgusta prošle godine uskoro bude prevaziđena. Samo se ne zna da li će rezultat dogovora biti nova Vlada ili novi izbori.

Aleksa Bečić je optimista, pa očekuje da ćemo dobiti Vladu koja će trajati do 2024. i termina za raspisivanje redovnih parlamentarnih izbora. Dogovor je moguć, a iz pregovora i dogovora o rekonstrukciji Vlade „ni na jedan način nije izostavljen GP URA”, kaže predsjednik parlamenta ističući potrebu da parlamentarna većina bude osnažena i manjinskim partijama. I skidajući sa sebe i svoje partije odgovornost za rezultate ekspertske, odnosno, apostolske Vlade, pošto Demokrate, saznajemo to sa nekih 10 mjeseci zakašnjenja, nijesu bile saglasne sa načinom na koji je ona formirana. ,,Mi smo se zalagali za to da niko ne može biti diskriminisan. Šta je to ekspert? Gdje je to definisano? To što je neko političar, ne znači da nije ekspert…”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DIPLOMATSKA I MEDIJSKA OFANZIVA MILA ĐUKANOVIĆA: Ponovno aktiviranje ruskih zavjera kao slamka spasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako beogradski prijatelj i kolega Aleksandar Vučić nije uspio preko svojih medijskih i duhovnih trovača mobilizirati dovoljan broj crnogorskih „patriota“ i ljubitelja lika i djela predsjednika Mila Đukanovića radi odbrane njegovog privatnog feuda, došlo je vrijeme da pozvoni telefon u Moskvi

 

Nakon što su slab odziv crnogorskih građana i akcija policije pokvarili cetinjski happening 5. septembra da se preko ulice i uz pomoć tajnih službi i medijske demagogije opet krene u novu „odbranu Crne Gore“ (tj. nagomilanog bogatstva i nekažnjivosti DPS vrhuške) lopta se opet prebacila na diplomatski i medijski teren ne bi li se povratilo sve više poljuljano povjerenje u stari režim. Kako beogradski prijatelj i kolega Aleksandar Vučić nije uspio preko svojih medijskih i duhovnih trovača mobilizirati dovoljan broj crnogorskih „patriota“ i ljubitelja lika i djela predsjednika Mila Đukanovića radi odbrane njegovog privatnog feuda, došlo je vrijeme da pozvoni telefon u Moskvi.

U toku je godišnje zasijedanje Generalne skupštine Ujedinjenih Nacija u Njujorku koje traje od 21. do 27. septembra i koje je okupilo preko 130 šefova i vlada država članica. U utorak je govorio i američki predsjednik Džo Bajden kome je ovo prvo pojavljivanje na tako velikom samitu svjetskih državnika. Nije tajna da mnogi državnici priželjkuju, ako ne susret, a ono slikanje i razgovor od desetak sekundi za koji se raznim lobističkim firmama u Americi nude milionske svote. Kod nas su se već pojavile nepotvrđene tvrdnje u regionalnoj štampi da se nudi nevjerovatnih 15 miliona dolara za Đukanovićevo slikanje sa Bajdenom i razmjenu od pet-šest riječi. Takav scenario bi dobro došao kao potvrda da DPS klika i dalje stoji na putu evroatlantskih integracija i da ponovo uživa podršku Amerike koja se počela distancirati od režima nakon Đukanovićevog povratka na mjesto predsjednika njegove „države“ u maju 2018. godine.

Nevezano za gore spomenutu sumu, nesporno je da DPS diplomatija, lobisti i inostrani saveznici pokušavaju ovih dana da dogovore termine za susrete sa visokim američkim zvaničnicima, kako je Monitoru potvrdilo nekoliko izvora u Vašingtonu. Uz zahtjeve za susret se obavezno prilaže i nedavno objavljena studija Digitalnog forenzičnog centra Crne Gore (DFC), čije osnivanje je podržala Vlada Sjedinjenih Američkih Država  2019. godine i koji djeluje u okviru Atlantskog saveza Crne Gore (ASCG). Njegov predsjednik Savo Kentera je prije dvije godine, u vrijeme čvrstorukaške vladavine Đukanovića, izjavio Vijestima da je jedan od primarnih ciljeva DFC-a da „razotkriju sve one koji pokušavaju da podrivaju naš politički i demokratski sistem i unesu haos i nerede u određenim zemljama“. Neki su se ponadali, s obziromna to da Atlantski savez promovira zapadne i evroatlantske vrijednosti, da će to raditi i njihova podružnica u Crnoj Gori, uprkos Kenterinoj retorici koja podsjeća na sovjetsko-komunističku borbu protiv unutrašnjih i vanjskih neprijatelja.

Gorepomenuta studija od stotinu stranica nosi naziv Uloga Rusije na Balkanu: Slučaj Crne Gore i opširno se bavi raznim ruskim subverzivnim oblicima djelovanja kojim se „potkopava prozapadna politika Đukanovića“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo