Povežite se sa nama

Izdvojeno

MIJENJA LI NOVA VLADA ODNOS PREMA ULCINJU: Neke nove zastave

Objavljeno prije

na

Nakon decenija maćehinskog odnosa prema Ulcinju, čini se da nova Vlada nastoji da se to izmijeni. Ulcinjani čekaju na konkretne korake

 

Ako je suditi po najavama vicepremijera dr Dritana Abazovića i ostalih članova kabineta Zdravka Krivokapića, na konkretne mjere u Ulcinju se neće dugo čekati. Kako saznajemo, bivšim vlasnicima maslinjaka u Valdanosu biće omogućeno da uskoro uđu u njih i počnu da čiste. Tako nešto čeka se pune 42 godine, dok će se ubrzati procedura povratka maslina i ispravljanja nepravde prema onima kojima je zemljište sa tim blagoslovljenim biljkama oduzeto.

„Maslinada u Valdanosu nije privedena navodnoj namjeni zbog koje je oduzeta, i ona mora da se vrati stvarnim vlasnicima. Jedino oni mogu osloboditi masline, a njihovim oslobađanjem oslobađa se naš duh i sve ono pozitivno što je ovaj naš grad emitovao kroz istoriju“, ističe Abazović.

Vlada je formirala Savjet za privatizaciju i na prvoj sjednici tog tijela očekuje se donošenje odluke o tome da za Solanu nije plaćena tržišna cijena. Na taj način omogućiće se otvaranje procesa za investiranje i pokretanje proizvodnje slanih kristala. To je osnov za očuvanje biodiverziteta na tom prekrasnom području u zaleđu Velike plaže, koje je u proteklih15 godina uz podršku države temeljno devastirano.

„Neophodno je staviti Solanu u funkciju: prvo proizvodnju, a zatim edukacionu i turističku, vodeći, prije svega i iznad svega, računa da se potpuno ekološki sačuva i oplemeni“, navodi ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratko Mitrović.

Ovo najstarije ulcinjsko preduzeće je 2005. godine kupovinom većinskog paketa akcija za oko 800.000 eura preuzeo biznismen Veselin Barović.

„Od dana osnivanja se zalažemo za rješavanje ključnog pitanja, pitanja vlasništva. Ukoliko ne znate čije je vlasništvo, svaki napor je pod znakom pitanja, jer niko ne želi da investira u nešto što ne zna čije je”, kaže izvršna direktorka Asocijacije Martin Šnajder-Jakobi Zenepa Lika.

Ona se nada da izjave predstavnika crnogorske Vlade da je Solana prioritet u njenom radu, neće ostati formalne kao što je to bio slučaj u prošlosti.

To je očekivanje i velikog broja ljubitelja Solane u inostranstvu. Nekadašnja njemačka ambasadorka u Podgorici Gudrun Elizabet Štajnaker saopštila je da Njemačka ambasada u Crnoj Gori razgovara sa Opštinom Ulcinj o mogućnosti da  njemački stručnjak izradi novi menadžment plan za Solanu.

I iz lokalne uprave su Monitoru potvrdili da je ugovor za njemačkog eksperta spremljen i da se čeka usvajanje plana upravljanja Solanom.

Predsjednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić tvrdi da su napravili plan upravljanja, koji su dostavili Vladi. „Ukoliko se ne riješi pitanja vlasništva Solane, Opština Ulcinj neće preuzeti obavezu da upravlja Solanom”, rekao je on napominjući da je to trebalo uraditi krajem avgusta.

Štajnaker ističe da je ključno pitanje na koje se mora dati odgovor prije priče o zaštiti Solane,  ko je zaista vlasnik zemljišta. Dok se to precizno ne definiše, niko neće investirati u taj projekat, upozorila je i ona.

Bivši radnici su iskazali spremnost da urade sve što mogu kako bi se Solani vratio stari sjaj. „Mi stojimo na raspolaganju da radimo, ali tražimo da se naš status riješi“, rekao je njihov predstavnik Veselin Mitrović.

Dakle, na ovim pitanjima mobilisana je cijela zajednica, jer ta pitanja decenijama tište Ulcinjane, ali su lakmus papir za prave namjere centralnih vlasti prema ovoj opštini koja, iako sa najvećim resursima na Primorju, kao da se nalazi na sjeveru.

„Samo jedna ovakva politika koju je sprovodio DPS je mogla od opštine sa takvim razvojnim potencijalima napraviti siromašnu opštinu, odnosno zvanično najsiromašniju opštinu na Primorju, opštinu sa najnižim indeksom razvijenosti, sa najmanjom prosječnom platom i sa najvećom stopom nezapošljenosti”, saopšteno je iz Opštinskog odbora Građanskog pokreta URA.

I u albanskim nacionalnim partijama koje su u koaliciji sa DPS-om na lokalnom nivou smatraju da je potrebno promijeniti odnos prema ovom području.

„Područja na kojima žive Albanci su decenijama najmanje razvijena i pored ogromnih potencijala koja posjeduju. S malo dobre volje, rada i posvećenosti, te stvaralačke vizije, ovo može biti prosperitetno područje, a ne krajevi iz kojih se narod iseljava u Sjedinjene Američke Države i zemlje Evropske unije“, kaže poslanik Albanske koalicije „Jednoglasno“ i lider Demokratske partije Fatmir Đeka ističući da je preduslov za to da se više investira iz državnog budžeta.

Potpredsjednik Vlade je rekao da će centralna vlast pomoći važne infrastrukturne projekte u Ulcinju i da će maksimalno podržati projekat izgradnje bulevara prema Adi.

„Ulcinj je jedna od opština sa najviše resursa u Crnoj Gori, što u prethodnom periodu nije valorizovano na najbolji način. To se u što hitnijem roku mora promijeniti”, uvjeren je Abazović.

Preduslov za to je da se prekine sa štetočinskim djelovanjem Vlade, koja je protekle dvije godine sprovođena i u delti Bojane, a koja je dovela do ubrzavanja nestajanja plaže na Adi. Trebaće godine, pa i decenije vrijednog, upornog i znalačkog rada da se te posljedice saniraju ili makar ublaže.

Bez pjeskovitih plaža, Solane koja ne proizvodi so i maslinjaka u žici, u Ulcinju bi se nastavilo životarenje i propadanje.

„Nada je probuđena. Ulcinj kao zvanično najtolerantniji grad u Crnoj Gori je zaslužio da razvije neke nove zastave razvoja i prosperiteta”, smatra hroničar ulcinjskih (ne)prilika Ismet Karamanaga.

Mustafa CANKA

Komentari

FOKUS

STANJE REDOVNO: Ne vide, ne čuju, tvituju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako o tuđem trošku idete na trke Formule 1u Abu Dabi, kao premijer  Abazović ili, poput predsjednika Đukanovića, novogodišnje praznike provedete u  u švajcarskom mondenskom odmaralištu Sent Moric, makar dijelom u državnom trošku, onda vam i naša svakodnevica može izgledati sasvim prihvatljivo.  Uprkos stvarnosti

 

Sve je u najboljem redu. „Ja ne znam šta se ovdje vanredno dešava”, predočio je, neki dan, premijer Dritan Abazović. ,,Volio bih da me neko ubijedi koji dio crnogorskog sistema ne funkcioniše ili ne pruža one usluge koje je pružao. Ako izuzmemo Ustavni sud…“.

Izjava je došla kao neka vrsta odgovora  na javne kritike  zapadnih partnera. Vrijedi ih ponoviti pošto se nešto slično rijetko može čuti u jeziku diplomatije.

„Od zemlje koja je bila najuspješnija na putu ka EU, Crna Gora sada postaje zemlja problem”, poručila je ministarka vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon. ,,Crna Gora ostaje rak rana EU”, dodala je uz poruku ,,obavezali smo se da ćemo dalje pomagati Crnoj Gori”. Slična upozorenja stigla su i sa one strane Atlantika. ,,Crna Gora je u veoma dubokoj krizi. Blizu je institucionalnog kolapsa kakvog skoro nisam vidio u bilo kojoj zemlji”, saopštio je specijalni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar upozoravajući na  ,,mnogo mogućih posljedica” takvog stanja.

Abazović, kazao je, ne osjeća odgovornost . ,,Da kažem da ne osjećam odgovornost zvučaću arogantno, ali da osjećam ono što neki ljudi nameću – ne osjećam. Vlada je završila sve svoje obaveze. Da nisu srušili Vladu i ove obaveze iz evropske agende bile bi završene”, predočio je premijer pomalo zatečenim novinarima. ,,I zašto  bih osjećao odgovornost? Tehnička Vlada radi bolje nego ona koja je bila u punom mandatu”.

Sve je, dakle, u osjećajima. Odnosno, percepciji. Pa ako o tuđem trošku idete na trke Formule 1u Abu Dabi, kao premijer (,,hvala domaćinima što su mi ispunili jedan od dječačkih snova”) ili, poput predsjednika Mila Đukanovića, novogodišnje praznike provedete u luksuznom hotelu Kempinski u švajcarskom mondenskom odmaralištu Sent Moric, makar dijelom u državnom trošku (nije nas udostojio komentara), onda svakodnevica može izgledati sasvim prihvatljivo.  Uprkos stvarnosti.

Nedavno smo iz Instituta za javno zdravlje dobili informaciju – alarmantno upozorenje  – da je dvoje od petoro (40 odsto) djece predškolskog uzrasta u Crnoj Gori nevakcinisano. Ili, da se ograničimo samo na mandat aktuelne (odlazeće, tehničke) Vlade: u 2022. godini vakcinisano je tek svako deseto dijete (11 odsto) rođeno prethodne godine. Vakine su tu, propisi su jasni, nedostajala je snaga države, ako nas već ima toliko koji više vjerujemo Guglu i Tviteru nego ljekarima.

Bez najave, prošlog petka Vlada je odložila početak drugog polugođa školske 22/23. Zvanično, kako bi omogućila bolju zaradu turističkim poslenicima sa sjevera!? Nezvanično, problem je bilo to što tek kupljeno gorivo (mazut) nije dopremljen do školskih kotlarnica, pa bi đake prošlog ponedjeljka dočekale hladne učionice.

Samo je do najupornijih doprla vijest da je Jugopetrol,  tek početkom nedjelje,  distribuirao neophodno gorivo. Alibi je bio mnogo glasniji. ,,Ako nema grijanja u školama, obratite se onima koji su planirali prethodni budžet (za 2022. godinu – prim. Monitora) i koji su zakinuli stavku vezanu za grijanje u školama u Ministarstvu prosvjete”, saopštio je premijer krajem novembra. Isto smo mogli čuti i od njegovih ministara zdravlja i prosvjete Dragloslava Šćekića i Miomira Vojinovića.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRAĐA ŠLJUNKA: Građevinska mafija i dalje jača od države

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije godine od zabrane eksploatacije, građevinska mafija se dodatno obogatila, uništila rijeke, a ovog ljeta mještane i turiste zbog krađe šljunka iz Morače očekuju restirkcije vode na Primorju. Državne institucije su nesložne, korumpirane i nemoćne, pa se prijeti vojskom

 

Snimak bagera koji nesmetano kradu i odnose šljunak iz razorene Morače, prikazao je u utorak na TV Vijestima novinar i aktivista Vuk Vujisić. Iz Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka i Ministarstva ekologije dobili smo odgovore da oni pokušavaju da to zaustave ali da im loše ide, da je sve to naslijeđen problem iz doba DPS-a, te da građani prijave svaku ovakvu aktivnost…

Od decembra 2020. godine svaki oblik eksploatacije šljunka je zabranjen jer je ugroženo snabdijevanje Regionalnog vodovoda Bolje sestre. No i pored rješenja inspekcija o zabrani eksploatacije šljunka i naredbi o uklanjanju nelegalnih objekata sa državne imovine, građevinske kompanije su nastavile da kradu, a država da žmuri.

Kao rezultat, mamo još uništeniju Moraču, Cijevnu, Taru, Lim i ostale napadnute rijeke, uz dodatne milione koji su se slili na račune građevinskih firmi. Posljedice nerada institucija osjetiće u vidu restrikcija vode ovog ljeta mještani i turisti šest primorskih opština koje se snadbijevaju iz vodovoda Bolje sestre, najavili su iz Regionalnog vodovoda za crnogorsko primorje. Sa nekadašnjih 2.600 litara u sekundi izdašnost izvorišta je tokom posljednjih ljetnih sezona padala na 265 l/s, a ovog ljeta će se dodatno smanjiti.

Regionalni vodovod je građane koštao preko 100 miliona eura, a prema ranijoj računici Centra za zaštitu i proučavanje ptica, pored uništene rijeke i ekosistema, krađom šljunka samo iz Morače izvučeno je 138 miliona eura. Bivši ministar Aleksandar Stijović je kazao da je ta procjena niska, te da je šteta daleko veća. Premijer Dritan Abazović je ove nedjelje izjavio da je biznis u vezi sa nelegalnom eksploatacijom šljunka u posljednjih 10 do 15 godina bio vrijedan „blizu milijardu eura“.

Ogromne pare koje je građevinska mafija zaradila uništavanjem i krađom zajedničkog resursa donijele su joj i enormnu moć. Nakon što su nove vlasti u decembru 2020. godine zabranile  eksploataciju  šljunka, postalo je jasno da bageri koji izvlače milione iz rijeka neće stati sami od sebe. Godinu kasnije, tadašnji ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović javno je progovorio o zvjerskom uništavanju rijeka. Javašluku poluga sistema čudio se i  tadašnji premijer Zdravko Krivokapić koji je ocijenio da policija ne radi svoj posao i da sa reagovanjem kasne po dva sata, namjerno, da bi kamioni prošli: „Zašto se neko od nekoga plaši? Plašite se od lopova? Kada je to bilo u Crnoj Gori?”. Tadašnji potpredsjednik Vlade  Dritan Abazović je izjavio da je „Vlada odlučna da se obračuna sa građevinskom mafijom“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAŠTVO ISPITUJE NAVODNU KORUPCIJU U SUDSKOM SAVJETU: Penzije ili suspenzije?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je odluka o penzionisanju sutkinje Svetlane Vujanović poništena kao nezakonita, što je razljutilo resornog ministra, Sudski savjet je penzionisao jednu od donosilaca te odluke sudiju Hasniju Simonović. Ona je odgovorila tvrdnjama o mogućoj korupciji i zloupotrebama među članovima Savjeta

 

Sutkinja Vrhovnog suda Svetlana Vujanović prisilno je penzionisana u avgustu prethodne godine. Tada je odlukom Sudskog savjeta u penziju ispraćeno 23 crnogorskih sudija. Tužilački savjet je, prije gotovo godinu, na isti način smijenio glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića sa još deset njegovih kolega.

I Sudski i Tužilački savjet pozvali su se na Zakon o penzijskom osiguranju, koji propisuje sa koliko godina starosti i radnog staža funkcioner te grane vlasti može u penziju, i na zakone o sudu i tužilaštvima koji propisuje da ovim službenicima prestaje funkcija čim ispune uslove u penziju. Nova vlast je iskoristila ovaj mehanizam kako bi se obračunala sa dijelom tužilaca i sudija bliskih bivšem režimu, odnosno za dovođenje „svježe krvi“.

Međutim, odluke ovih tijela čekaju izjašnjenje Ustavnog suda, s obzirom na to da dio javnosti smatra da je riječ o diskriminatornom odnosu i pogrešnom tumačenju zakona o penzijskom osiguranju. Nezadovoljne sudije i tužioci u svoju odbranu kažu da je riječ o odredbama zakona koje propisuju beneficirani radni staž u pravosuđu, koji funkcioner tog resora mogu koristiti samo ukoliko to oni žele. Drugi sporni dio odluka je što žene, prema ovom tumačenju, u penziju idu sa navršenih 64 godine, kako kaže zakon, dok muškarci mogu da rade dvije godine duže. Ovo je, smatraju, diskriminatoran odnos prema ženama.

Zbog toga je Upravni, a potom i Vrhovni sud, presudio u korist Svetlane Vujanović, supruge bivšeg predsjendika Crne Gore Filipa Vujanovića, i naložio Sudskom savjetu da je vrati u Vrhovni sud. ,,Konačno sam uspjela u sporu i dokazala da je Sudski savjet donio nezakonite odluke kojima je meni i koleginicama oduzeo sudijske funkcije. Svi navodi moje tužbe prepisani su u presudi. Nažalost, Sudski savjet i neodgovorne sudije meni i mojim koleginicama oduzeli su 18 mjeseci prava na rad i obavljanje sudijske funkcije, ali naša pravna borba nije bila uzaludna”, kazala je Vujanović.

Ova odluka je otvorila Pandorinu kutiju u pravosudnom sektoru, zbog koje je u cijeli slučaj uvedeno i državno tužilaštvo.

Nakon što je Vijeće drugostepenog organa, Vrhovnog suda, potvrdilo odluku Upravnog suda da je Vujanović protivzakonito penzionisana, oglasio se ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač. On je obje presude nazvao „skandaloznim“, dok je optužio sutkinju Hasniju Simonović, članicu Vijeća koje je vratilo penzionisanu Vujanović u Vrhovni sud, za konflikt interesa.

,,Vrhovni sud Crne Gore je 14. decembra 2022. godine donio presudu odlučujući o zahtjevu za ispitivanje sudske odluke – presude Upravnog suda Crne Gore. U tom Vijeću, u svojstu sudije izvjestioca, odlučivala je i sutkinja Hasnija Simonović koja je direktno bila zainteresovana za donošenje ovakve presude jer po postojećem zakonu ona stiče uslove za prestanak sudijske funkcije u januaru 2023. godine. Po svim standardima a naročito poštujući načelo nepristrasnosti u radu sudija, sutkinja Simonović nije smjela da bude sudija izvjestilac u konkretnom slučaju, niti da u njemu odlučuje”, naveo je ministar Kovač.

Odlazećem ministru je veliki broj crnogorskih pravnika i relevantnih pravnih organizacija zamjerio na direktnom miješanju u rad pravosuđa. Kovač je, ispred Ministarstva pravde, takođe i član Sudskog savjeta. Ovakve izjave zamjerila mu je i predsjednica Udruženja sudija i bivša sutkinja Vrhovnog suda Hasnija Simonović. Nju je Sudski savjet, na prvoj narednoj sjednici, takođe poslao u penziju. Kovač je bio izuzet iz glasanja.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo