Povežite se sa nama

Izdvojeno

MIJENJA LI NOVA VLADA ODNOS PREMA ULCINJU: Neke nove zastave

Objavljeno prije

na

Nakon decenija maćehinskog odnosa prema Ulcinju, čini se da nova Vlada nastoji da se to izmijeni. Ulcinjani čekaju na konkretne korake

 

Ako je suditi po najavama vicepremijera dr Dritana Abazovića i ostalih članova kabineta Zdravka Krivokapića, na konkretne mjere u Ulcinju se neće dugo čekati. Kako saznajemo, bivšim vlasnicima maslinjaka u Valdanosu biće omogućeno da uskoro uđu u njih i počnu da čiste. Tako nešto čeka se pune 42 godine, dok će se ubrzati procedura povratka maslina i ispravljanja nepravde prema onima kojima je zemljište sa tim blagoslovljenim biljkama oduzeto.

„Maslinada u Valdanosu nije privedena navodnoj namjeni zbog koje je oduzeta, i ona mora da se vrati stvarnim vlasnicima. Jedino oni mogu osloboditi masline, a njihovim oslobađanjem oslobađa se naš duh i sve ono pozitivno što je ovaj naš grad emitovao kroz istoriju“, ističe Abazović.

Vlada je formirala Savjet za privatizaciju i na prvoj sjednici tog tijela očekuje se donošenje odluke o tome da za Solanu nije plaćena tržišna cijena. Na taj način omogućiće se otvaranje procesa za investiranje i pokretanje proizvodnje slanih kristala. To je osnov za očuvanje biodiverziteta na tom prekrasnom području u zaleđu Velike plaže, koje je u proteklih15 godina uz podršku države temeljno devastirano.

„Neophodno je staviti Solanu u funkciju: prvo proizvodnju, a zatim edukacionu i turističku, vodeći, prije svega i iznad svega, računa da se potpuno ekološki sačuva i oplemeni“, navodi ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratko Mitrović.

Ovo najstarije ulcinjsko preduzeće je 2005. godine kupovinom većinskog paketa akcija za oko 800.000 eura preuzeo biznismen Veselin Barović.

„Od dana osnivanja se zalažemo za rješavanje ključnog pitanja, pitanja vlasništva. Ukoliko ne znate čije je vlasništvo, svaki napor je pod znakom pitanja, jer niko ne želi da investira u nešto što ne zna čije je”, kaže izvršna direktorka Asocijacije Martin Šnajder-Jakobi Zenepa Lika.

Ona se nada da izjave predstavnika crnogorske Vlade da je Solana prioritet u njenom radu, neće ostati formalne kao što je to bio slučaj u prošlosti.

To je očekivanje i velikog broja ljubitelja Solane u inostranstvu. Nekadašnja njemačka ambasadorka u Podgorici Gudrun Elizabet Štajnaker saopštila je da Njemačka ambasada u Crnoj Gori razgovara sa Opštinom Ulcinj o mogućnosti da  njemački stručnjak izradi novi menadžment plan za Solanu.

I iz lokalne uprave su Monitoru potvrdili da je ugovor za njemačkog eksperta spremljen i da se čeka usvajanje plana upravljanja Solanom.

Predsjednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić tvrdi da su napravili plan upravljanja, koji su dostavili Vladi. „Ukoliko se ne riješi pitanja vlasništva Solane, Opština Ulcinj neće preuzeti obavezu da upravlja Solanom”, rekao je on napominjući da je to trebalo uraditi krajem avgusta.

Štajnaker ističe da je ključno pitanje na koje se mora dati odgovor prije priče o zaštiti Solane,  ko je zaista vlasnik zemljišta. Dok se to precizno ne definiše, niko neće investirati u taj projekat, upozorila je i ona.

Bivši radnici su iskazali spremnost da urade sve što mogu kako bi se Solani vratio stari sjaj. „Mi stojimo na raspolaganju da radimo, ali tražimo da se naš status riješi“, rekao je njihov predstavnik Veselin Mitrović.

Dakle, na ovim pitanjima mobilisana je cijela zajednica, jer ta pitanja decenijama tište Ulcinjane, ali su lakmus papir za prave namjere centralnih vlasti prema ovoj opštini koja, iako sa najvećim resursima na Primorju, kao da se nalazi na sjeveru.

„Samo jedna ovakva politika koju je sprovodio DPS je mogla od opštine sa takvim razvojnim potencijalima napraviti siromašnu opštinu, odnosno zvanično najsiromašniju opštinu na Primorju, opštinu sa najnižim indeksom razvijenosti, sa najmanjom prosječnom platom i sa najvećom stopom nezapošljenosti”, saopšteno je iz Opštinskog odbora Građanskog pokreta URA.

I u albanskim nacionalnim partijama koje su u koaliciji sa DPS-om na lokalnom nivou smatraju da je potrebno promijeniti odnos prema ovom području.

„Područja na kojima žive Albanci su decenijama najmanje razvijena i pored ogromnih potencijala koja posjeduju. S malo dobre volje, rada i posvećenosti, te stvaralačke vizije, ovo može biti prosperitetno područje, a ne krajevi iz kojih se narod iseljava u Sjedinjene Američke Države i zemlje Evropske unije“, kaže poslanik Albanske koalicije „Jednoglasno“ i lider Demokratske partije Fatmir Đeka ističući da je preduslov za to da se više investira iz državnog budžeta.

Potpredsjednik Vlade je rekao da će centralna vlast pomoći važne infrastrukturne projekte u Ulcinju i da će maksimalno podržati projekat izgradnje bulevara prema Adi.

„Ulcinj je jedna od opština sa najviše resursa u Crnoj Gori, što u prethodnom periodu nije valorizovano na najbolji način. To se u što hitnijem roku mora promijeniti”, uvjeren je Abazović.

Preduslov za to je da se prekine sa štetočinskim djelovanjem Vlade, koja je protekle dvije godine sprovođena i u delti Bojane, a koja je dovela do ubrzavanja nestajanja plaže na Adi. Trebaće godine, pa i decenije vrijednog, upornog i znalačkog rada da se te posljedice saniraju ili makar ublaže.

Bez pjeskovitih plaža, Solane koja ne proizvodi so i maslinjaka u žici, u Ulcinju bi se nastavilo životarenje i propadanje.

„Nada je probuđena. Ulcinj kao zvanično najtolerantniji grad u Crnoj Gori je zaslužio da razvije neke nove zastave razvoja i prosperiteta”, smatra hroničar ulcinjskih (ne)prilika Ismet Karamanaga.

Mustafa CANKA

Komentari

FOKUS

VLADINA BORBA PROTIV SKUPOĆE: Nula bodova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Počela je dugo najavljivana vladina akcija za smanjenje trgovačkih marži. Ponuđena pojeftinjenja su simbolična. Preciznije, nove cijene su, uglavnom, na nivou akcijske ponude koju su trgovački lanci već nudili svojim potrošačima

 

 

Nakon višenedjeljnih priprema, počela  je vladina akcija limitirane cijene. I pored optimističkih najava, prvi utisci su – puno buke a minimalna korist. Makar za potrošače.

Trgovci, mogu biti znatno zadovoljniji. Akcija limitirane cijene obuhvata tek djelić od prvobitno najavljenih proizvoda široke potrošnje. Pride, na osnovu minimalnih sniženja većine proizvoda sa vladinog popisa može se zaključiti da prokužene trgovačke marže – makar kod proizvoda sa aktuelnog popisa – nijesu ni izbliza tako visoke kako su to predstavljali zvaničnici ove i prethodne vlade.

Zadovoljstvo svojim učinkom su iskazali i iz partije Dritana Abazovića, nakon što su zaključili da je akcija Stop inflaciji, koju je organizovala prethodna vlada predvođena čelnicima GP URA, potrošačima donijela mnogo više koristi. A ni trgovci nijesu bili nezadovoljni.

“Slušali smo mjesecima nevješta opravdanja Spajićeve Vlade zašto je prekinuta akcija Stop inflaciji, pa onda najave kako će oni sprovesti mnogo bolju akciju u kojoj će cijene biti niže za 5.000 artikala. Na kraju smo dobili to da su cijene snižene na dva mjeseca za 43 proizvoda i to u simboličnim iznosima od 2 do 10 centi. Time je jasno da ovom akcijom građani neće moći da uštede više od 10, 20 eura po potrošačkoj korpi na mjesečnom nivou, a poređenja radi, za vrijeme akcije Stop inflaciji mogli su da uštede i do 150 eura“, poručili su iz opozicione URA, nakon prvih analiza započete akcije.

Najave su obećavale mnogo više. Pravo da uhvati muštuluk o početku akcije pripalo je premijeru Milojku Spajiću, od koga smo čuli da će se na policama trgovinskih lanaca naći „preko 500 artikala“ čija će cijena biti snižena zbog ograničenja marži. “Toliki broj artikala sa sniženom cijenom čini ovu akciju najvećom do sada. Ujedno i prvom i jedinom koja je usmjerena na snižavanje cijena, a ne na puko zaustavljanje daljeg cjenovnog rasta.”

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNO PAMĆENJE 1999.: Vide se NATO bombe ali ne i Miloševićevi masovni zločini

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori  i Srbiji obilježen je početak NATO  udara  na SRJ.  Zvaničnici su pominjali žrtve, pale u odbrani SRJ.   Niko nije pomenuo albanske žrtve niti činjenicu da je rat na Kosovu bio četvrti Miloševićev rat devedesetih i da je njegov režim dugo 90-tih prizivao vojnu intervenciju sa strane svojim postupcima i ratnom politikom

 

U nedjelju 24. marta se navršilo 25 godina od intervencije NATO pakta protiv Miloševićeve krnje Jugoslavije koju su činile Srbija i Crna Gora. Do ove godine nijedna zvanična vlast u Crnoj Gori nije obilježavala godišnjice, niti je otvarala vrata kasarni u Danilovgradu , Maslinama i Podgorici, kako bi delegacije Nove srpske demokratije (NSD) i drugih sličnih stranaka položile vijence nastradalima tokom 78-dnevnog sukoba sa Alijansom. Vlada Milojka Spajića takođe nije organizovala zvanične ceremonije, akademije i skupove, ali je napravila malu promjenu. Ovaj put je lider NSD-a Andrija Mandić, sada u svojstvu predsjednika Skupštine Crne Gore, prošao kapiju kasarne u Danilovgradu i položio vijenac u prisustvu garde. Na vijencu je pisalo „Herojskim braniocima Crne Gore 1999. godine“ dok je u saopštenju kabineta navedeno da se predsjednik Mandić poklonio prvoj žrtvi NATO bombardovanja – vojniku Saši Stajiću, i da je ovo prvi put da visoki državni funkcioner Crne Gore odaje poštovanje nevinim žrtvama i herojima odbrane zemlje 1999. god. Vijenac sa malo drugačijim natpisom – „Herojima odbrane naše zemlje 1999. godine“ i bez pominjanja Crne Gore, je položen i u Maslinama. Ova put je to urađeno u „znak sjećanja na nevine žrtve i junake koji su prije 25 godina branili nebo, kopno i more Savezne Republike Jugoslavije“. Mandić je istakao  da se sa ponosom sjeća junaka koji su dali sve, uključujući i vlastiti život „u odbrani naše zajedničke zemlje“.

Vijence u obje kasarne je položio,  u odvojenoj ceremoniji, i ministar odbrane Dragan Krapović. Krapovićeva poruka je bila značajno drugačija od Mandićeve. Rekao je da je Crna Gora , premda kroz bol i patnju, pronašla put ka boljoj budućnosti. „Odbili smo da dozvolimo da nas mržnja i strah parališu, birajući umjesto toga put mira, i put saradnje“ rekao je Krapović uz naglasak da smo „postali kredibilna članica Sjevernoatlantske alijanse, uzimajući u svoje ruke kormilo sudbine“. Za njega je članstvo afirmacija odlučnosti da se gradi „društvo, utemeljeno na univerzalnim vrijednostima, multietničkom skladu, bezbjednosti, miru i prosperitetu za sve“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo