Povežite se sa nama

Izdvojeno

MIJENJA LI NOVA VLADA ODNOS PREMA ULCINJU: Neke nove zastave

Objavljeno prije

na

Nakon decenija maćehinskog odnosa prema Ulcinju, čini se da nova Vlada nastoji da se to izmijeni. Ulcinjani čekaju na konkretne korake

 

Ako je suditi po najavama vicepremijera dr Dritana Abazovića i ostalih članova kabineta Zdravka Krivokapića, na konkretne mjere u Ulcinju se neće dugo čekati. Kako saznajemo, bivšim vlasnicima maslinjaka u Valdanosu biće omogućeno da uskoro uđu u njih i počnu da čiste. Tako nešto čeka se pune 42 godine, dok će se ubrzati procedura povratka maslina i ispravljanja nepravde prema onima kojima je zemljište sa tim blagoslovljenim biljkama oduzeto.

„Maslinada u Valdanosu nije privedena navodnoj namjeni zbog koje je oduzeta, i ona mora da se vrati stvarnim vlasnicima. Jedino oni mogu osloboditi masline, a njihovim oslobađanjem oslobađa se naš duh i sve ono pozitivno što je ovaj naš grad emitovao kroz istoriju“, ističe Abazović.

Vlada je formirala Savjet za privatizaciju i na prvoj sjednici tog tijela očekuje se donošenje odluke o tome da za Solanu nije plaćena tržišna cijena. Na taj način omogućiće se otvaranje procesa za investiranje i pokretanje proizvodnje slanih kristala. To je osnov za očuvanje biodiverziteta na tom prekrasnom području u zaleđu Velike plaže, koje je u proteklih15 godina uz podršku države temeljno devastirano.

„Neophodno je staviti Solanu u funkciju: prvo proizvodnju, a zatim edukacionu i turističku, vodeći, prije svega i iznad svega, računa da se potpuno ekološki sačuva i oplemeni“, navodi ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratko Mitrović.

Ovo najstarije ulcinjsko preduzeće je 2005. godine kupovinom većinskog paketa akcija za oko 800.000 eura preuzeo biznismen Veselin Barović.

„Od dana osnivanja se zalažemo za rješavanje ključnog pitanja, pitanja vlasništva. Ukoliko ne znate čije je vlasništvo, svaki napor je pod znakom pitanja, jer niko ne želi da investira u nešto što ne zna čije je”, kaže izvršna direktorka Asocijacije Martin Šnajder-Jakobi Zenepa Lika.

Ona se nada da izjave predstavnika crnogorske Vlade da je Solana prioritet u njenom radu, neće ostati formalne kao što je to bio slučaj u prošlosti.

To je očekivanje i velikog broja ljubitelja Solane u inostranstvu. Nekadašnja njemačka ambasadorka u Podgorici Gudrun Elizabet Štajnaker saopštila je da Njemačka ambasada u Crnoj Gori razgovara sa Opštinom Ulcinj o mogućnosti da  njemački stručnjak izradi novi menadžment plan za Solanu.

I iz lokalne uprave su Monitoru potvrdili da je ugovor za njemačkog eksperta spremljen i da se čeka usvajanje plana upravljanja Solanom.

Predsjednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić tvrdi da su napravili plan upravljanja, koji su dostavili Vladi. „Ukoliko se ne riješi pitanja vlasništva Solane, Opština Ulcinj neće preuzeti obavezu da upravlja Solanom”, rekao je on napominjući da je to trebalo uraditi krajem avgusta.

Štajnaker ističe da je ključno pitanje na koje se mora dati odgovor prije priče o zaštiti Solane,  ko je zaista vlasnik zemljišta. Dok se to precizno ne definiše, niko neće investirati u taj projekat, upozorila je i ona.

Bivši radnici su iskazali spremnost da urade sve što mogu kako bi se Solani vratio stari sjaj. „Mi stojimo na raspolaganju da radimo, ali tražimo da se naš status riješi“, rekao je njihov predstavnik Veselin Mitrović.

Dakle, na ovim pitanjima mobilisana je cijela zajednica, jer ta pitanja decenijama tište Ulcinjane, ali su lakmus papir za prave namjere centralnih vlasti prema ovoj opštini koja, iako sa najvećim resursima na Primorju, kao da se nalazi na sjeveru.

„Samo jedna ovakva politika koju je sprovodio DPS je mogla od opštine sa takvim razvojnim potencijalima napraviti siromašnu opštinu, odnosno zvanično najsiromašniju opštinu na Primorju, opštinu sa najnižim indeksom razvijenosti, sa najmanjom prosječnom platom i sa najvećom stopom nezapošljenosti”, saopšteno je iz Opštinskog odbora Građanskog pokreta URA.

I u albanskim nacionalnim partijama koje su u koaliciji sa DPS-om na lokalnom nivou smatraju da je potrebno promijeniti odnos prema ovom području.

„Područja na kojima žive Albanci su decenijama najmanje razvijena i pored ogromnih potencijala koja posjeduju. S malo dobre volje, rada i posvećenosti, te stvaralačke vizije, ovo može biti prosperitetno područje, a ne krajevi iz kojih se narod iseljava u Sjedinjene Američke Države i zemlje Evropske unije“, kaže poslanik Albanske koalicije „Jednoglasno“ i lider Demokratske partije Fatmir Đeka ističući da je preduslov za to da se više investira iz državnog budžeta.

Potpredsjednik Vlade je rekao da će centralna vlast pomoći važne infrastrukturne projekte u Ulcinju i da će maksimalno podržati projekat izgradnje bulevara prema Adi.

„Ulcinj je jedna od opština sa najviše resursa u Crnoj Gori, što u prethodnom periodu nije valorizovano na najbolji način. To se u što hitnijem roku mora promijeniti”, uvjeren je Abazović.

Preduslov za to je da se prekine sa štetočinskim djelovanjem Vlade, koja je protekle dvije godine sprovođena i u delti Bojane, a koja je dovela do ubrzavanja nestajanja plaže na Adi. Trebaće godine, pa i decenije vrijednog, upornog i znalačkog rada da se te posljedice saniraju ili makar ublaže.

Bez pjeskovitih plaža, Solane koja ne proizvodi so i maslinjaka u žici, u Ulcinju bi se nastavilo životarenje i propadanje.

„Nada je probuđena. Ulcinj kao zvanično najtolerantniji grad u Crnoj Gori je zaslužio da razvije neke nove zastave razvoja i prosperiteta”, smatra hroničar ulcinjskih (ne)prilika Ismet Karamanaga.

Mustafa CANKA

Komentari

FOKUS

INTERNA VLADINA DOKUMENTA: SLUČAJ TIVATSKIH SOLILA: Bivša vlast pokušala da ukine zaštitu rezervatu prirode međunarodnog značaja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz tajnih dokumenata, u koje je Monitor imao uvid, vidi se da je Vlada u proljeće 2016. naložila da se ukine zaštita Tivatskim solilima, međunarodno značajnom rezervatu prirode, pozivajući se prvo na pravne proceduralne razloge, a potom na navodni uticaj ptica na bezbjednost avio-saobraćaja

 

Dok je zvanično pričala o tome kako sve čini da zaštiti ovdašnje rezervate prirode i područja od posebnog značaja, bivša crnogorska vlada na čelu sa Milom Đukanovićem, pokušala je u proljeće 2016. godine da skine zakonsku zaštitu sa Tivatskih solila, koja su i međunarodno važan rezervat prirode. To je jasno iz  dokumenata sa dvije sjednice Vlade u  martu i aprilu  2016, na koje je potom stavljena oznaka interno, a u koje je Monitor imao uvid.

U zaključku sa sjednice Vlade iz marta 2016,  navodi se da se „zadužuje Ministarstvo održivog razvoja i Agencija za zaštitu životne sredine da pokrenu postupak stavljanja van snage Rješenja Republičkog zavoda za zaštitu prirode broj 1-12 od 26.08. 2008. godine o stavljanju pod zaštitu Tivatskih solila kao posebnog rezervata prirode i Rješenja od 4. 11. 2008. godine o upisu u Centralni registar zaštićenih objekata prirode“.

Osim što su bila zaštićena domaćim propisima, u vrijeme kada je Vlada pokušala da im oduzme poseban status i pravnu zaštitu, Tivatska solila su se već tri godine nalazila na međunarodnoj Ramsarovoj listi zaštićenih područja. Ramsar konvencijom štite se močvarna područja, a na toj  listi nalaze se 2.224  staništa od međunarodnog značaja. Na teritoriji Crne Gore to su: Skadarsko jezero, upisano na listu 15. decembra 1995. godine i Tivatska solila, koja su na listi od 31. januara 2013. godine.

Solila su prethodno, 2006, proglašena Emerald staništem Bernske Konvencije, a 2007. je ovo područje dobilo status IBA – područja od međunarodnog značaja za boravak ptica u Crnoj Gori.  Na području Tivatskih solila registrovano je 48 vrsta ptica, od čega su četiri stalno prisutne vrste, 35 zimujućih vrsta i šest gnjezdarica, a zajedno sa ostalim grupama ptica (pjevačicama, grabljivicama) do sada je na ovom lokalitetu registrovano ukupno 112 vrsta ptica. Solila su jedno od najvažnijih preostalih slanih močvarnih staništa na tzv. Jadranskom vazdušnom koridoru.

Baš tog  proljeća, dok je tajno planirala da skine zakonsku zaštitu sa Tivatskih solila, Vlada je organizovala konferenciju na kojoj je javno izrazila brigu i za svjetska močvarna područja, i obećala dodatnu zaštitu za ovdašnja: „Kako je 2016, godina održivog korišćenja resursa, to predstavlja priliku za sve nas da ozbiljno i odgovorno sagledamo sa kakvim se izazovima svijet susreće kada je u pitanju održivo upravljanje istima. Ono što je izvjesno je da naša uloga u očuvanju resursa treba da bude usmjerena na razvijanje mehanizama zaštite i održivog korišćenja vlažnih staništa, kroz zajedničku implementaciju aktivnosti svih subjekata na lokalnom, nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou“. Dobro zvuči, al ne radi, što bi rekli. Kao i mnoga obećanja prethodnog režima.

U obrazloženju, zbog ćega se traži skidanje statusa zaštićenog područja Tivatskim solilima, Vlada je iznašla proceduralne razloge za ukidanje Rješenja kojim su Tivatska solila 2008. stavljena pod zaštitu. Kako se navodi u zapisniku sa sjednice –  „Rješenje ima proceduralne propuste  u vezi sa rokovima“, ali navodno i „suštinski propust, jer se zahtjev odnosno otpočinjanje procedure zaštite odnosilo na status spomenika prirode, a Rješenje je donijeto o proglašenju rezervata prirode“.

Da bivšoj vladi nije prava briga bila pravna (ne)preciznost dokumenata kojima se štite Solila, već da je imala namjeru da to područje ostavi bez zakonske zaštite, jasno je već i iz zapisnika sa naredne sjednice Vlade, održane u aprilu 2016. godine. Tada se traži da se prethodni razlog ukidanja zaštite Solilima briše, i navodi se novi, zaista nevjerovatan razlog.

„Zadužuju se Ministarstvo saobraćaja i pomorstva i Ministarstvo održivog razvoja i turizma, da u saradnji s Agencijom za civilno vazduhoplovstvo pripreme i Vladi dostave studiju o procjeni rizika i bezbjednosti vazdušnog saobraćaja za aerodrom Tivat zbog revizije stepena zaštite“, navodi se u Zaključku sa aprilske sjednice Vlade, koji potpisuje tadašnji generalni sekretar Žarko Šturanović. Vlada je, u prevodu, naložila da se ispita navodni uticaj ptica na bezbjednost avio-saobraćaja kao mogući razlog ukidanja zakonske zaštite Tivatskim solilima! Nije poznato da je Vlada imala ijedan realan razlog da pomisli da bi ptice negativno uticale na domaći avio-saobraćaj.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CENTAR ZA AUTIZAM: JOŠ JEDNO SKUPO NEISPUNJENO OBEĆANJE BIVŠE VLASTI: Umjesto u Centar, milioni otišli u Beograd

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je najavljeno je da će u Centar biti uloženo 1,5 miliona,  otvoren je sa manje od 100.000 eura. Uz obećanje da je problem odlaska djece na liječenje u Srbiju riješen. Tokom tri godine od otvaranja, institucijama u Beogradu, za smetnje iz domena koji pokriva Centar, plaćeno je preko 1,6 miliona eura

 

Za izgradnju Centra za autizam iz budžeta će biti opredijeljeno 1,5 miliona eura, izjavio je bivši ministar zdravlja Kenan Hrapović, krajem 2017.

Prvi nacionalni Centar za autizam, razvojne smetnje i dječiju psihijatriju Ognjen Rakočević otvoren je 30. marta 2018. Zvanična informacija je glasila da su prostor površine 410 m² za aktivnosti Centra i medicinsku, didaktičku i drugu opremu u vrijednosti od 64.000 eura ustupili Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Zavod za zapošljavanje. Za opremanje Centra, od donacija je skupljeno još 10.000 eura, kazao je tada ministar. O milion i po eura više nije bilo pomena. Na pitanja koliko je novca za Centar izdvojeno, što je bilo sa najavljenih 1,5 miliona i ostala, koja smo poslali bivšem ministru Hrapoviću, nijesmo dobili odgovore. Odgovore nam nijesu poslali ni iz Ministarstva zdravlja.

Iz Kliničkog centra Crne Gore, u sastavu kojeg Centar djeluje, dobili smo podatke koliko je od strane Ministarstva i putem donacija do sada uloženo. Ukupno 49.510 eura, od čega je Ministarstvo zdravlja iz budžeta opredijelilo 17.000 eura, a donacije su iznosile skoro duplo, 32.400 eura (vidi boks).

Slični centri u regionu koštali su znatno više. Isto u martu, ali 2019. u Osjeku je otvoren Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju. Investicija je koštala 2,6 miliona eura, a dobijen je savremeni regionalni centar za djecu iz Hrvatske i šire. Zgrada Centra za autizam u Albaniji na internetu se promoviše kao primjer moderne albanske arhitekture. Sadržaji koji se nude djeci i opremljenost ova dva centra su neuporedivi sa skromnim uslovima u podgoričkom centru.

,,Vodila sam dijete u Centar i osoblje se baš trudi, ali mi je uvijek čudna sama zgrada u kojoj ima jedna velika hala i tu je sve ispregrađivano i prostorije su male i zbijene”, kaže za Monitor majka jedne od korisnica Centra.

Prostor u kome je Centar smješten je u stvari donacija Zavoda za zapošljavanje. Gradnja je počela 2006, a prvobitna namjena prostora je bila osnivanje fabrike za zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Iz Zavoda su prilikom otvaranja istakli da su u izgradnju i opremanje uložili preko dva miliona eura. Vlada je našla revolucionarno rješenje, pa je u prostoru za fabriku otvorila instituciju za najugroženije.

Ministar Hrapović je obećavao da će problem djece sa autizmom i njihovih porodica biti sistemski riješen. A na otvaranju Centra tadašnji premijer Duško Marković je ustvrdio: ,,Zato od danas, i to treba da znaju svi građani, potrebe za dodatnim plaćanjima za liječenje ovih oboljenja iz džepa pacijenata i njihovih porodica, neće biti! To je sada briga Vlade i Ministarstva zdravlja”. Premijer je istakao i da više neće biti opterećenja porodica i državnog budžeta slanjem djece u zdravstvene centre u okruženju.

Tri godine nakon ovih obećanja stvari stoje ovako: ,,Moja ćerka ide kod logopeda u Centar, ali samo jednom mjesečno. Mnogi roditelji su prinuđeni da idu u Beograd. Fond refundira troškove za tamošnje tretmane, ali roditelji plaćaju sve ostalo – smještaj, hranu i to duži period”, kaže majka korisnice Centra.

Otac djeteta sa autizmom kaže da stručnjaci u Centru daju maksimum, ali da nedostaje kadra: ,,Prije je bilo sat, sada se smanjilo kod psihologa na 45 minuta, a kod logopeda 30 minuta i to jedanput nedjeljno. Morali smo dva mjeseca da budemo u Beogradu jer su tamo tretmani svakodnevni. Fond je to platio, ali smo mi morali da plaćamo stan i sve ostalo.Nije mi jasno da ne mogu kod nas da se zaposle logopedi, a ne da se ide u Beograd”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo