Povežite se sa nama

Izdvojeno

MIJENJA LI NOVA VLADA ODNOS PREMA ULCINJU: Neke nove zastave

Objavljeno prije

na

Nakon decenija maćehinskog odnosa prema Ulcinju, čini se da nova Vlada nastoji da se to izmijeni. Ulcinjani čekaju na konkretne korake

 

Ako je suditi po najavama vicepremijera dr Dritana Abazovića i ostalih članova kabineta Zdravka Krivokapića, na konkretne mjere u Ulcinju se neće dugo čekati. Kako saznajemo, bivšim vlasnicima maslinjaka u Valdanosu biće omogućeno da uskoro uđu u njih i počnu da čiste. Tako nešto čeka se pune 42 godine, dok će se ubrzati procedura povratka maslina i ispravljanja nepravde prema onima kojima je zemljište sa tim blagoslovljenim biljkama oduzeto.

„Maslinada u Valdanosu nije privedena navodnoj namjeni zbog koje je oduzeta, i ona mora da se vrati stvarnim vlasnicima. Jedino oni mogu osloboditi masline, a njihovim oslobađanjem oslobađa se naš duh i sve ono pozitivno što je ovaj naš grad emitovao kroz istoriju“, ističe Abazović.

Vlada je formirala Savjet za privatizaciju i na prvoj sjednici tog tijela očekuje se donošenje odluke o tome da za Solanu nije plaćena tržišna cijena. Na taj način omogućiće se otvaranje procesa za investiranje i pokretanje proizvodnje slanih kristala. To je osnov za očuvanje biodiverziteta na tom prekrasnom području u zaleđu Velike plaže, koje je u proteklih15 godina uz podršku države temeljno devastirano.

„Neophodno je staviti Solanu u funkciju: prvo proizvodnju, a zatim edukacionu i turističku, vodeći, prije svega i iznad svega, računa da se potpuno ekološki sačuva i oplemeni“, navodi ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratko Mitrović.

Ovo najstarije ulcinjsko preduzeće je 2005. godine kupovinom većinskog paketa akcija za oko 800.000 eura preuzeo biznismen Veselin Barović.

„Od dana osnivanja se zalažemo za rješavanje ključnog pitanja, pitanja vlasništva. Ukoliko ne znate čije je vlasništvo, svaki napor je pod znakom pitanja, jer niko ne želi da investira u nešto što ne zna čije je”, kaže izvršna direktorka Asocijacije Martin Šnajder-Jakobi Zenepa Lika.

Ona se nada da izjave predstavnika crnogorske Vlade da je Solana prioritet u njenom radu, neće ostati formalne kao što je to bio slučaj u prošlosti.

To je očekivanje i velikog broja ljubitelja Solane u inostranstvu. Nekadašnja njemačka ambasadorka u Podgorici Gudrun Elizabet Štajnaker saopštila je da Njemačka ambasada u Crnoj Gori razgovara sa Opštinom Ulcinj o mogućnosti da  njemački stručnjak izradi novi menadžment plan za Solanu.

I iz lokalne uprave su Monitoru potvrdili da je ugovor za njemačkog eksperta spremljen i da se čeka usvajanje plana upravljanja Solanom.

Predsjednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić tvrdi da su napravili plan upravljanja, koji su dostavili Vladi. „Ukoliko se ne riješi pitanja vlasništva Solane, Opština Ulcinj neće preuzeti obavezu da upravlja Solanom”, rekao je on napominjući da je to trebalo uraditi krajem avgusta.

Štajnaker ističe da je ključno pitanje na koje se mora dati odgovor prije priče o zaštiti Solane,  ko je zaista vlasnik zemljišta. Dok se to precizno ne definiše, niko neće investirati u taj projekat, upozorila je i ona.

Bivši radnici su iskazali spremnost da urade sve što mogu kako bi se Solani vratio stari sjaj. „Mi stojimo na raspolaganju da radimo, ali tražimo da se naš status riješi“, rekao je njihov predstavnik Veselin Mitrović.

Dakle, na ovim pitanjima mobilisana je cijela zajednica, jer ta pitanja decenijama tište Ulcinjane, ali su lakmus papir za prave namjere centralnih vlasti prema ovoj opštini koja, iako sa najvećim resursima na Primorju, kao da se nalazi na sjeveru.

„Samo jedna ovakva politika koju je sprovodio DPS je mogla od opštine sa takvim razvojnim potencijalima napraviti siromašnu opštinu, odnosno zvanično najsiromašniju opštinu na Primorju, opštinu sa najnižim indeksom razvijenosti, sa najmanjom prosječnom platom i sa najvećom stopom nezapošljenosti”, saopšteno je iz Opštinskog odbora Građanskog pokreta URA.

I u albanskim nacionalnim partijama koje su u koaliciji sa DPS-om na lokalnom nivou smatraju da je potrebno promijeniti odnos prema ovom području.

„Područja na kojima žive Albanci su decenijama najmanje razvijena i pored ogromnih potencijala koja posjeduju. S malo dobre volje, rada i posvećenosti, te stvaralačke vizije, ovo može biti prosperitetno područje, a ne krajevi iz kojih se narod iseljava u Sjedinjene Američke Države i zemlje Evropske unije“, kaže poslanik Albanske koalicije „Jednoglasno“ i lider Demokratske partije Fatmir Đeka ističući da je preduslov za to da se više investira iz državnog budžeta.

Potpredsjednik Vlade je rekao da će centralna vlast pomoći važne infrastrukturne projekte u Ulcinju i da će maksimalno podržati projekat izgradnje bulevara prema Adi.

„Ulcinj je jedna od opština sa najviše resursa u Crnoj Gori, što u prethodnom periodu nije valorizovano na najbolji način. To se u što hitnijem roku mora promijeniti”, uvjeren je Abazović.

Preduslov za to je da se prekine sa štetočinskim djelovanjem Vlade, koja je protekle dvije godine sprovođena i u delti Bojane, a koja je dovela do ubrzavanja nestajanja plaže na Adi. Trebaće godine, pa i decenije vrijednog, upornog i znalačkog rada da se te posljedice saniraju ili makar ublaže.

Bez pjeskovitih plaža, Solane koja ne proizvodi so i maslinjaka u žici, u Ulcinju bi se nastavilo životarenje i propadanje.

„Nada je probuđena. Ulcinj kao zvanično najtolerantniji grad u Crnoj Gori je zaslužio da razvije neke nove zastave razvoja i prosperiteta”, smatra hroničar ulcinjskih (ne)prilika Ismet Karamanaga.

Mustafa CANKA

Komentari

FOKUS

SRPSKI SVET U KOMŠIJSKOJ AVLIJI: Joanikije kao izvidnica

Objavljeno prije

na

Objavio:

Fotografija bilježi: na skupu Dodiku čuvaju leđa Aleksandar Vulin, Bratislav Gašić i, pomalo stiješnjen među njima, mitropolit MCP-a Joanikije Mićović. Bilo bi bespredmetno pitati šta je on , toga dana i u tom društvu, radio u Banjaluci. Svoj posao. Ne mislimo na molitvu

 

Postao je običaj da, nakon proslave dva Božića i dočeka Nove godine, s neizvjesnošću čekamo 9. januar. Dan kada se u BiH entitetu, Republici Srpskoj, a bogme i šire, obilježava njen Dan.

Neustavan, ne propuštaju da naglase oni koji drže do zakona, skupa sa svima kojima, možda, i nije toliko do prava koliko ih je strah neskrivenih težnji  da se  nastavi sa realizacijom projekta stvaranja tzv. velike Srbije. Odnosno, srpskog sveta. Uz sve ono što takve rabote neizbježno prati, a o čemu smo svjedočili u posljednjoj deceniji XX vijeka.

Ustavni sud BiH je, u novembru 2015, presudio da je obilježavanje dana RS 9. januara diskriminišuće prema nesrbima. Taj datum se vezuje za 1992, kada je   samoproglašena  Skupština srpsakog naroda, donijela odluku o stvaranju srspskih  oblasti u BiH,  što je bio uvod u kasnije etničko čišćenje, masovne zločine i genocid u Srebrenici.

Vlasti u Banjaluci, predvođene Miloradom Dodikom, ne mare za tu odluku. I slave, pogleda uprtog preko Drine, ka Beogradu.

,,Svečani defile ni ovaj put nije mogao da prođe bez pjesme”, čitamo i slušamo na portalu srpskainfo. ,,Za to su zaduženi pripadnici SAJ-a MUP-a Srpske, koji su bez muzike otpjevali Za krst.’Za krst, za krsta Nemanjića, za slavu, za slavu Obilića. Banjaluko, naša diko’, glase stihovi ove pjesme, u kojoj se još kaže ‘stasala je naša dika, nova Srpska Republika’“, prenosi nam dio atmosfere razdragani izvještač.

Dio. Priču upotpunjuje Dragan Bursać, nagrađivani novinar iz Banjaluke. ,,Svi oni koji su imali tu nesreću da gledaju obilježavanje neustavnog Dana RS, mogli su vidjeti kako pripadnici specijalne antiterorističke jedinice MUP-a RS-a pjevaju ultranacionalističku pjesmu sa stihovima ‘Srba ima kao lista, nema više komunista; Za krst, za krst…’”, svjedoči Bursać u kolumni na poratlu Aljazeera. ,,Specijalne jedinice se tako jasno i nadasve glasno legitimišu i svojom pjesmom poručuju da nisu tu da bi štitile ‘sve građane Republike Srpske’, a pogotovo ne nesrbe. Na koncu, budimo iskreni, nije RS pravljena niti je nastajala za neke druge. Ti drugi, dakle nesrbi  su ništeni, protjerivani, ustavom tog entiteta odijeljeni i na koncu u zločinima i u genocidu ubijani”.

O ovonedjeljnom banjalučkom hepeningu svjedoče i fotografije. Na jednoj od njih, na svečanoj pozornici sa koje su zvanice pratile defile sigurnosnih snaga RS, iza Milorada Dodika stoji čovjek sijede kose i brade. Ratni zločinac Vinko Pandurević, u Hagu pravosnažno osuđen na 13 godina zatvora. Penzionisani general-major vojske RS bio je komandant Zvorničke brigade. Na teritoriji pod njenom kontrolom bilo je nekoliko stratišta na kojima su strijeljani Bošnjaci iz Srebrenice. Pandurević je osuđen za više ubistava, istrjebljivanje i progon ,,putem ubistava ili okrutnog i nečovječnog postupanja”. Ima ih što komentarišu ,,pravi čovjek na pravom mjestu”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo