Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN UOČI NOVE TURISTIČKE SEZONE: Očajno ljeto, gora zima

Objavljeno prije

na

Gosti koji su namjeravali da provedu božićne i novogodišnje praznike u Kolašinu, masovno su, minulih dana, otkazivali rezervacije. Hotelijeri i izdavaoci  smještaja tvrde da se već sada može reći da je turistička zima propala

 

Izdavaoci smještaja u Kolašinu, ovih dana, kako tvrde, više ne razmišljaju o zaradi, već im predstoji borba za golu egzistenciju. Nove mjere Ministarstva zdravlja, donijete u cilju sprečavanja korona virusa, ugasile su i posljednju nadu da će božićni i novogodišnji praznici bar malo oporaviti turističku privredu  grada pod Bjelasicom. Poslije ljeta kada je ostvarena tek četvrtina prošlogodišnjih noćenja, od kraja decembra i početka janura mnogo se očekivalo. Naročito, s obzirom na to da je prošla zima bila s nezapamćeno malo snijega i slabom posjetom.

Već u utorak veče,  kada su u mediji objavili informacije o novim epidemiološkim mjerama, krenulo je, tvrde hotelijeri, masovno otkazivanje rezervacija. Direktor  lokalne Turističke organizacije (TO) Aleksandar Vlahović za Monitor kaže da je postala tradicija da se najveći broj noćenja u Kolašinu ostvari u periodu od katoličkog do pravoslavnog Božić.

„Nepodijeljeno je mišljenje da je ova turistička sezona propala. Očekivali smo, pored svih otežavajućih faktora, mnogo više. Tako bi se nadoknadili  akumulirani gubici iz predhodnog perioda“, objašnjava Vlahović. Prema njegovim riječima, „dosta hotela kao i ostalih izdavaoca smještaja uspjeli su, uz izuzetno povoljne paket aranžmane, da prikupi određeni broj rezervacija“. Većinom je zahtijevano avansno plaćanje. To je sada još jedan kamen o vratu onima koji žive od turizma.

„U 95 odsto rezervacija naplatio sam avans. Sad to treba vraćati, a novac je potrošen na pripremu objekata. Najblaže rečeno, u nezavidnoj sam situaciji“,  kaže Zoran Popović vlasnik hotela Dream House. „Donešene su mjere dva dana pred katolički Božić i to je skandalozno i neodgovorno. Zar nijesu to mogli uraditi ranije, pa da bar znamo na čemu smo, da ne uvaljujemo sebe u dodatne probleme. Otkazuju se masovno rezervacije, nema načina da se to spriječi“.

Samo tokom prijepodneva u srijedu, otkazana je, tvrdi direktor hotela Bjanka Savo Medenica, polovina rezervacija. To su turisti koji su namjeravali da katolički Božić i novogodišnje praznike provedu u Kolašinu. Oni su već 23. decembra trebalo da budu u hotelu. „Negdje smo naplatili avanse, negdje cijele iznose. U velikom smo problemu. Mnoge novodonesene mjere su apsurdne. Mislim, na primjer,  na zatvaranje hotelskog restorana u 16 sati. Ili mjeru da ne smijemo nuditi hotelske usluge, kao što su sauna, bazen ili bar, nikome osim onima koji imaju plaćen smještaj kod nas. Objašnjavamo gostima kako možemo i umijemo, izvinjavamo se, vraćamo novac… Svakako, ostavljamo utisak neozbiiljnosti i šarlatnstva“, kaže on.

Najteže je, tvrdi Ljubiša Rakoćević, vlasnik nekoliko apartmana u Kolašinu, izdavaocima privatnog smještaja, koji u svojoj ponudi nemaju hranu za goste.  Nove mjere, kaže on, „znače da gost, iako uspije da stigne do Kolašina, sjedi gladan u sobi, jer ne rade restorani, a ni prodavnice“. O tom problemu govore, gotovo bez izuzetka, i drugi turistički radnici iz Kolašina.

„Čekali smo novogodišnje i božićne praznike kao svjetlo na kraju tunela. Sada je to svjetlo ugasilo Ministarstvo zdravlja, ne razmišljajući o nama koji hranimo porodice od turizma. Nije više riječ o zaradi, nego o preživljavanju. Niko iz moje porodice nigdje ne radi, živimo od turizma. Poslije očajnog ljeta, užasna zima slijedi. Kako ćemo, ne znam. Šta da kažemo ljudima koji su kod nas zaposleni?“, opisuje situaciju u kojoj je Ivana Drašković, vlasnica turističke agencije i apartmana za izdavanje. Ona podsjeća da je malo ko u Kolašinu  turističke objekte gradio od gotovog novca. Većinom su, tvrdi, uzimani krediti koje, sada, treba vraćati.

Za sada je neizvjesno i kada će zvanično početi sezona na dva kolašinska skijališta. Iz ski centara Kolašin 1600 i Kolašin 1450 sredinom minule sedmice su kazali da čekaju da padne dovoljno snijega da ozvaniče početak turističke zime. Na državnom skijalištu (Ski centar Kolašin 1600) većinu priprema obavili su bez struje. Snabdijevanje električnom energijom državnom skijalištu, u koje je do sada uloženo 17 milona eura, prekinuto je prije više od mjesec. Kablovi kojima se napaja to skijalište smetali su pri kopanju temelja za hotel, koji gradi preduzeće Zorana Ćoća Bećirovića, koji je i vlasnik  Ski centra Kolašin 1450.

Tek nakon što su električni vodovi završili na površine zemlje, bivša Vlada je pokušala da rješava problem. Svega nekoliko dana pred kraj mandata, donijela i odluku da ekspropriše privatne parcele, kojima bi kablovi prošli. Zvaničan postupak eksproprijacije još nije okončan. Međutim, ne želeći da prolongiraju početak sezone, vlasnici parcela dozvolili su ukopavanje kablova, prije nego što im je isplaćena propisana naknada.

Direktor Skijališta Crne Gore Miloš Popović tvrdi da to što nije bilo struje nije osujetilo kvalitetne pripreme. Pohvalio se i da ove godine turiste dočekuju sa četiri, pet kilometra novih staza, cijenama na nivou prošlogodišnjih, ali i brojnim popustima za one koji kupuju sezonske ski pass-ove.

Snijega za skijanje nema ni na stazama privatnog Ski centra Kolašin 1450. „Na našem skijalištu planiramo zvanično otvaranje sezone čim se stvore uslovi. To jest, sezona će početi kad padne dovoljno snijega“, kazala je direktorica  skijališta Dijana Bulatović.

Na skijališta će, čak i ako bude snijega, malo ko dolaziti, tvrde izdavaoci smještaja. Nove mjere, objašnjavaju, spriječiće čak i domaće turiste da vikend provedu na snijegu. Zato od Vlade očekuju da hitno reaguje i ne dozvoli  „zakivanje posljednjeg eksera u kovčeg kolašinskog turizma“.

Ukoliko Vlada ne bude imala sluha za vapaje turističkih poslenika, Opština bi trebalo da pomogne,  kaže Goran  Rakočević. On je jedan od vlasnika turističkog preduzeća koje zapošljava više od 20 radnika i koje je počelo poslovanje u martu ove godine. Do sada su, tvrdi, uspjeli da redovno isplaćaju  zarade. „To treba da cijeni  i lokalna uprava. Umjesto što nastoji da bude  poštar za naše poruke prema Vladi, treba da se okrene na nas. Trebalo bi sve nas koji živimo od turizma osloboditi poreza na nepokretnosti, prireza, članskog doprinosa, naknada Komunalnom preduzeću… To bi nam bar malo olakšalo postojeću situaciju“, rekao je on.

Kolašin i ovu turističku zimu dočekuje sa šest hotela, od kojih polovina ima četiri zvjezdice. U njima je ukupno 500 ležajeva. U tom gradu je i oko  130  registrovanih izdavaoca smještaja. U toj vrsti ponude je oko 1.040 ležajeva. U TO kažu da je minulih godina značajno poboljšan kvalitet, pa je najveći broj novoregistrovanih smještajnih kapaciteta kategorisan sa četiri zvjezdice.

Trenutno se u gradskom dijelu i na Bjelasici gradi više od 10 hotela i turističkih kompleksa. Među njima je čak sedam onih koji su definisani kao razvojni projekti kroz koje se može steći ekonomsko državljanstvo. Samo još da prođe korona. I padne snijeg.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

 

 

Komentari

Izdvojeno

BITI MUZIČAR U CRNOJ GORI TOKOM PANDEMIJE COVID19: Niko nas ne čuje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Država je mnogima koji su od početka pandemije virusa COVID19 izgubili poslove, obezbijedila pomoć u nekom obliku. Muzičari u Crnoj Gori gotovo godinu dana ne rade i nemaju nikakvih primanja. Čekaju na rješenje. I preživljavaju

 

Od početka pandemije virusa COVID19 u Crnoj Gori, u martu prošle godine, mnogi građani izgubili su poslove. Nekima je država naposljetku obezbijedila pomoć u vidu subvencija, a nekima omogućila rad u kontrolisanim uslovima. Muzičari, na rubu egzistencije, rješenje još čekaju.

Gotovo godinu dana nemaju nikakvih primanja. Preživljavaju. Tokom nepuna tri mjeseca, maja, avgusta i septembra, tek je nekolicina, među hiljadama onih koji rade u Crnoj Gori, dobila priliku da se vrati nastupima. Razlog za to su, između ostalog, i posljedice koje su mjere nekadašnjeg Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) ostavile na budžete ugostitelja, od kojih većina muzičara direktno zavisi.

Ove nedjelje, u parku preko puta zgrade Skupštine Crne Gore u Podgorici je održan performans (svirka na otvorenom) Udruženja estradnih umjetnika i izvođača Crne Gore. Cilj članova Udruženja, koje još čeka na zvaničnu registraciju, je da skrenu pažnju na tešku situaciju u kojoj se nalaze: „Umjesto protesta, odlučili smo da sviramo i pjevamo, poštujući epidemiološke mjere. Imamo porodice i troškove, ali ne i prihode. Većina nas oslonjena je samo na sebe. Tražimo da nam se obezbjedi minimum i da se nađu načini da mi, kao dio kulture društva, preživimo”.

Od institucija zahtijevaju da im se omogući da nastupaju par sati tokom dana, da emiteri forsiraju domaće autore, ali i da ih primi novi ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kako bi se zajednički došlo do izlaza.

,,Nekadašnje mjere su, u jednom trenutku, dozvoljavale makar neki model rada muzičarima. ni on nije bio ni prihvatljiv, ni human. Sada nemamo ni to. Prepušteni smo pozajmicama, zaduživanjima, kreditima ili parazitiramo na račun porodice. I mi moramo da plaćamo račune. Brzo je zaboravljeno da su muzičari bili prvi koji su podržali online kampanju #OstaniDoma i pozivali građane na poštovanje epidemioloških mjera“, kaže za Monitor cetinjski muzičar Luka Radović.

On napominje da od nove vlasti očekuje da muzičare ne marginalizuje i da ne idealizuje njihovo finansijsko stanje koje ni u normalnim okolnostima nije onakvo kakvim ga ljudi u Crnoj Gori doživljavaju. „Tražimo samo da nam se omogući da radimo. Ne govorim o masovnim koncertima ili okupljanjima, već o radu u skladu sa mjerama, onako kako je to propisano za restorane, barove, kafiće i hotele“, objašnjava Radović.

Andrea JELIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULCINJ POSTAJE CENTAR OBNOVLJIVE ENEREGIJE: Sunce da nas grije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon vjetroparka na Možuri, Ulcinj će dobiti još jedan veliki objekat za proizvodnju obnovljive energije. Riječ je o solarnoj elektrani na Briskoj gori, koja će biti jedna od najvećih u Evropi

 

Izmjenama i dopunama Prostorno-urbanističkog plana opštine Ulcinj krajem oktobra prošle godine stvorene su sve pretpostavke da ove godine krenu radovi na izgradnji solarne elektrane Briska gora.

Tim dokumentom je predviđeno da se zona za izgradnju solarne elektrane poveća za gotovo dva puta, sa prvobitno planiranih 467 na 925,25 hektara, odnosno povećanje kapaciteta tog energetskog objekta sa 118 megavata (MW) na čak 262 MW. Planirana godišnja proizvodnja iznosiće oko 450 gigavat sati (GWh) električne energije godišnje.

„Ova solarna elektrana biće najveća ovog tipa u Evropi”, rečeno je od strane predstavnika konzorcijuma koji će graditi ovaj objekat, finskog Fortuma i Elektroprivrede Crne Gore.

Njegova vrijednost biće oko 200 miliona eura, a očekuje se da će zapošljavati 226 radnika.

,,Izgradnjom solarne elektrane na Briskoj gori, Crna Gora daje značajan doprinos borbi sa globalnim klimatskim promjenama i pravi iskorak prema većoj energetskoj efikasnosti i nezavisnosti. Solarna elektrana je elektroenergetski objekat višeg naponskog nivoa, kao što su termoelektrane i hidroelektrane, čija izgradnja dovodi do poboljšanja ukupnog elektroenergetskog sistema Crne Gore”, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.

Navodi se i da s obzirom na to da prilikom proizvodnje električne energije nema štetnih produkata, realizacija elektrane neće imati negativnog uticaja na naselja i zaštićena prirodna dobra u kontaktnim zonama kakve su Solana, Velika plaža i Šasko jezero.

Da je riječ doista o ogromnoj elektrani govori sljedeći podatak.  U junu 2020. godine, Hrvatska elektroprivreda je na ostrvu Cres počela da gradi, za sada, najveću solarnu elektranu u toj državi, instalisane snage 6,5 MW ili za čak 40 puta manjoj nego što će to biti na Briskoj gori.

,,Izgradnjom ovakvih kapaciteta Ulcinj postaje centar proizvodnje obnovljive energije u Crnoj Gori, ali i u regionu. Iskustva u svijetu pokazuju da mi, kao lokalna zajednica, možemo ostvariti velike koristi od ovog posla. Čista energije je tu i mi treba da je zgrabimo”, kaže za Monitor opštinski sekretar za ekonomiju dr Agron Ibrahimi.

Mustafa CANKA

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

UOČI ISTEKA KONKURSA ZA DIREKTORA UPRAVE POLICIJE: Još bez kandidata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Šta su razlozi zbog kojih još nema kandidata, nije do kraja poznato, ali jedno je jasno: pred novim direktorom policije biće težak posao. Jedan od težih zadataka, biće borba protiv organizovanog kriminala i dugo očekivani obračun sa pripadnicima kriminalnih grupa

 

Nekoliko dana je ostalo do zatvaranja dvonedeljnog konkursa za prvog policajca, a tokom prve nedjelje, zvanično niko se nije prijavio  za obavljanje te fukcije.

Šta su razlozi zbog kojih još nema kandidata, nije do kraja poznato, ali jedno je jasno: pred novim direktorom policije biće težak posao. Jedan od težih zadataka, biće borba protiv organizovanog kriminala i dugo očekivani obračun sa pripadnicima kriminalnih grupa.

Nedavno je ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović kazao da nema te mafije koja može biti jača od države, ukoliko joj država to ne dozvoli i konstatovao da u Vladi postoji politička volja za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.

U intervjuu podgoričkim Vijestima rekao je da će uporedo sa tom bitkom čistiti i svoje redove i jačati policijski kadar: ,,Jednostavno, ne može se krenuti u borbu sa kriminalom ako nemamo riješena najbitnija pitanja u svojim redovima”.

Tako je novoizabrani ministar potvrdio ono što godinama javnost ukazuje – postoje kriminalci sa značkama. Zato se od budućeg direktora očekuje i da očisti policiju od ,,prljavih policajaca”.

Ukoliko se usvoji Nacrt zakona o unutrašnjim poslovima Uprava policije će formalno i pravno ponovo ući u okrilje Ministarstva unutrašnjih poslova i to pod novim nazivom – Generalni direktorat policije. Generalnim direktoratom policije rukovodiće direktor, koji za svoj rad odgovara ministru MUP-a, dok će na čelu sektora Generalnog direktorata policije kao i do sada biti pomoćnici koji će raport podnositi šefu policije.

Prema dosadašnjem Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Uprave policije – direktor policije je imao čak 8 pomoćnika. Ukoliko se usvoji predlog, to će najvjerovatnije značiti da će se ugasiti Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao i Sektor za sprečavanje pranja novca i korupcije. Vjerovatno u novoj sistematizaciji više neće biti organizovano ni Specijalno policijsko odjeljenje na način kao što je to bilo u proteklih pet godina. Novina je i da ukoliko se šef policije iz nekog razloga smijeni prije kraja mandata njega najviše do pola godine može zamijeniti bilo koji starješina iz sistema, dok je do sada bio slučaj da ga mijenja samo neko od pomoćnika.

Novim predlogom MUP-a umnogome su promijenjeni uslovi za izbor šefa policije kao i za pomoćnike, gdje se članom 12. daje velika prednost kandidatima iz pravosuđa. Kriterijum  je samo da najmanje pet godina obavljaju sudijsku ili tužilačku funkciju.

Taj član u Nacrtu zakona dozvoljava neravnopravnu trku policijskih kadrova u odnosu na kandidate iz pravosuđa, jer da bi postao šef policije kandidatu iz policijskom sistema potrebno je najmanje 10 godina radnog iskustva, od kojih najmanje pet ali na rukovodećim pozicijama u UP, MUP-u, Ministarstvu odbrane i Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Šefa policije, na osnovu javnog konkursa, postavlja ministar uz saglasnost Vlade i mišljenja Skupštine i to na mandat od pet godina. Direktor policije ne može biti član političke partije, niti partijski djelovati i to pet godina prije podnošenja kandidature za ključnu poziciju u policijskoj organizaciji.

 

Dosadašnji direktori

Veselin Veljović je prethodnih petnaest godina bio na čelu kako Uprave policije tako i u najvišim državnim institucijama sektora bezbjednosti. Od 2005. do 2011. je obavljao funkciju direktora Uprave policije, potom je bio savjetnik tadašnjeg predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića za oblast bezbjednosti i odbrane. U vrijeme Vlade Mila Đukanovića od 2014. godine bio sekretar Vijeća za nacionalnu bezbjednost, a od 2018. ponovo direktor Uprave policije. Tu funkciju je obavljao do 17. decembra 2020. godine, deset dana nakon što je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović saopštio da je sa Veljovićem dogovorio da više ne bude direktor policije. Tada je kao v.d. izabran Vesko Damjanović.

Nije Veljović jedini komandovao policijom. U julu 2012. godine Vlada Crne Gore imenovala je Božidara Vuksanovića za direktora Uprave policije, da bi godinu kasnije za to mjesto konkurisao i bio izabran njegov savjetnik Slavko Stojanović. Za vrijeme Stojanovićevog mandata eskalirali su sukobi među kriminalnim grupama što je za posljedicu imalo desetine ubistava od kojih je mali broj rasvijeteljen.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo