Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN UOČI NOVE TURISTIČKE SEZONE: Očajno ljeto, gora zima

Objavljeno prije

na

Gosti koji su namjeravali da provedu božićne i novogodišnje praznike u Kolašinu, masovno su, minulih dana, otkazivali rezervacije. Hotelijeri i izdavaoci  smještaja tvrde da se već sada može reći da je turistička zima propala

 

Izdavaoci smještaja u Kolašinu, ovih dana, kako tvrde, više ne razmišljaju o zaradi, već im predstoji borba za golu egzistenciju. Nove mjere Ministarstva zdravlja, donijete u cilju sprečavanja korona virusa, ugasile su i posljednju nadu da će božićni i novogodišnji praznici bar malo oporaviti turističku privredu  grada pod Bjelasicom. Poslije ljeta kada je ostvarena tek četvrtina prošlogodišnjih noćenja, od kraja decembra i početka janura mnogo se očekivalo. Naročito, s obzirom na to da je prošla zima bila s nezapamćeno malo snijega i slabom posjetom.

Već u utorak veče,  kada su u mediji objavili informacije o novim epidemiološkim mjerama, krenulo je, tvrde hotelijeri, masovno otkazivanje rezervacija. Direktor  lokalne Turističke organizacije (TO) Aleksandar Vlahović za Monitor kaže da je postala tradicija da se najveći broj noćenja u Kolašinu ostvari u periodu od katoličkog do pravoslavnog Božić.

„Nepodijeljeno je mišljenje da je ova turistička sezona propala. Očekivali smo, pored svih otežavajućih faktora, mnogo više. Tako bi se nadoknadili  akumulirani gubici iz predhodnog perioda“, objašnjava Vlahović. Prema njegovim riječima, „dosta hotela kao i ostalih izdavaoca smještaja uspjeli su, uz izuzetno povoljne paket aranžmane, da prikupi određeni broj rezervacija“. Većinom je zahtijevano avansno plaćanje. To je sada još jedan kamen o vratu onima koji žive od turizma.

„U 95 odsto rezervacija naplatio sam avans. Sad to treba vraćati, a novac je potrošen na pripremu objekata. Najblaže rečeno, u nezavidnoj sam situaciji“,  kaže Zoran Popović vlasnik hotela Dream House. „Donešene su mjere dva dana pred katolički Božić i to je skandalozno i neodgovorno. Zar nijesu to mogli uraditi ranije, pa da bar znamo na čemu smo, da ne uvaljujemo sebe u dodatne probleme. Otkazuju se masovno rezervacije, nema načina da se to spriječi“.

Samo tokom prijepodneva u srijedu, otkazana je, tvrdi direktor hotela Bjanka Savo Medenica, polovina rezervacija. To su turisti koji su namjeravali da katolički Božić i novogodišnje praznike provedu u Kolašinu. Oni su već 23. decembra trebalo da budu u hotelu. „Negdje smo naplatili avanse, negdje cijele iznose. U velikom smo problemu. Mnoge novodonesene mjere su apsurdne. Mislim, na primjer,  na zatvaranje hotelskog restorana u 16 sati. Ili mjeru da ne smijemo nuditi hotelske usluge, kao što su sauna, bazen ili bar, nikome osim onima koji imaju plaćen smještaj kod nas. Objašnjavamo gostima kako možemo i umijemo, izvinjavamo se, vraćamo novac… Svakako, ostavljamo utisak neozbiiljnosti i šarlatnstva“, kaže on.

Najteže je, tvrdi Ljubiša Rakoćević, vlasnik nekoliko apartmana u Kolašinu, izdavaocima privatnog smještaja, koji u svojoj ponudi nemaju hranu za goste.  Nove mjere, kaže on, „znače da gost, iako uspije da stigne do Kolašina, sjedi gladan u sobi, jer ne rade restorani, a ni prodavnice“. O tom problemu govore, gotovo bez izuzetka, i drugi turistički radnici iz Kolašina.

„Čekali smo novogodišnje i božićne praznike kao svjetlo na kraju tunela. Sada je to svjetlo ugasilo Ministarstvo zdravlja, ne razmišljajući o nama koji hranimo porodice od turizma. Nije više riječ o zaradi, nego o preživljavanju. Niko iz moje porodice nigdje ne radi, živimo od turizma. Poslije očajnog ljeta, užasna zima slijedi. Kako ćemo, ne znam. Šta da kažemo ljudima koji su kod nas zaposleni?“, opisuje situaciju u kojoj je Ivana Drašković, vlasnica turističke agencije i apartmana za izdavanje. Ona podsjeća da je malo ko u Kolašinu  turističke objekte gradio od gotovog novca. Većinom su, tvrdi, uzimani krediti koje, sada, treba vraćati.

Za sada je neizvjesno i kada će zvanično početi sezona na dva kolašinska skijališta. Iz ski centara Kolašin 1600 i Kolašin 1450 sredinom minule sedmice su kazali da čekaju da padne dovoljno snijega da ozvaniče početak turističke zime. Na državnom skijalištu (Ski centar Kolašin 1600) većinu priprema obavili su bez struje. Snabdijevanje električnom energijom državnom skijalištu, u koje je do sada uloženo 17 milona eura, prekinuto je prije više od mjesec. Kablovi kojima se napaja to skijalište smetali su pri kopanju temelja za hotel, koji gradi preduzeće Zorana Ćoća Bećirovića, koji je i vlasnik  Ski centra Kolašin 1450.

Tek nakon što su električni vodovi završili na površine zemlje, bivša Vlada je pokušala da rješava problem. Svega nekoliko dana pred kraj mandata, donijela i odluku da ekspropriše privatne parcele, kojima bi kablovi prošli. Zvaničan postupak eksproprijacije još nije okončan. Međutim, ne želeći da prolongiraju početak sezone, vlasnici parcela dozvolili su ukopavanje kablova, prije nego što im je isplaćena propisana naknada.

Direktor Skijališta Crne Gore Miloš Popović tvrdi da to što nije bilo struje nije osujetilo kvalitetne pripreme. Pohvalio se i da ove godine turiste dočekuju sa četiri, pet kilometra novih staza, cijenama na nivou prošlogodišnjih, ali i brojnim popustima za one koji kupuju sezonske ski pass-ove.

Snijega za skijanje nema ni na stazama privatnog Ski centra Kolašin 1450. „Na našem skijalištu planiramo zvanično otvaranje sezone čim se stvore uslovi. To jest, sezona će početi kad padne dovoljno snijega“, kazala je direktorica  skijališta Dijana Bulatović.

Na skijališta će, čak i ako bude snijega, malo ko dolaziti, tvrde izdavaoci smještaja. Nove mjere, objašnjavaju, spriječiće čak i domaće turiste da vikend provedu na snijegu. Zato od Vlade očekuju da hitno reaguje i ne dozvoli  „zakivanje posljednjeg eksera u kovčeg kolašinskog turizma“.

Ukoliko Vlada ne bude imala sluha za vapaje turističkih poslenika, Opština bi trebalo da pomogne,  kaže Goran  Rakočević. On je jedan od vlasnika turističkog preduzeća koje zapošljava više od 20 radnika i koje je počelo poslovanje u martu ove godine. Do sada su, tvrdi, uspjeli da redovno isplaćaju  zarade. „To treba da cijeni  i lokalna uprava. Umjesto što nastoji da bude  poštar za naše poruke prema Vladi, treba da se okrene na nas. Trebalo bi sve nas koji živimo od turizma osloboditi poreza na nepokretnosti, prireza, članskog doprinosa, naknada Komunalnom preduzeću… To bi nam bar malo olakšalo postojeću situaciju“, rekao je on.

Kolašin i ovu turističku zimu dočekuje sa šest hotela, od kojih polovina ima četiri zvjezdice. U njima je ukupno 500 ležajeva. U tom gradu je i oko  130  registrovanih izdavaoca smještaja. U toj vrsti ponude je oko 1.040 ležajeva. U TO kažu da je minulih godina značajno poboljšan kvalitet, pa je najveći broj novoregistrovanih smještajnih kapaciteta kategorisan sa četiri zvjezdice.

Trenutno se u gradskom dijelu i na Bjelasici gradi više od 10 hotela i turističkih kompleksa. Među njima je čak sedam onih koji su definisani kao razvojni projekti kroz koje se može steći ekonomsko državljanstvo. Samo još da prođe korona. I padne snijeg.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

 

 

Komentari

Izdvojeno

SPORT: GASI LI SE ŽRK BUDUĆNOST: Da ne bude kao Đekna

Objavljeno prije

na

Objavio:

ŽRK Budućnost, najtrofejniji crnogorski sportski klub, od 1. jula je bez generalnog sponzora i prema najavama  boriće se za golu egzistenciju. U toj situaciji takmičarske ambicije niko ne pominje

 

 

Gasi li se najtrofejniji crnogorski sportski klub? Da li će nastupati i u kojem takmičenju? Hoće li Glavni grad, novcem građana, od propasti spašavati nekadašnjeg evropskog giganta? Hoće li se naći još neko da pomogne? Sve su ovo pitanja koja ovih dana pune stupce crnogorskih novina i portala, boreći se za čitanost rame uz rame sa EP u fudbalu.

Prvog jula, kad je istekao sponzorski ugovor sa ŽRK Budućnost, saopštenjem se oglasila kompanija Bemax: „ Bila je čast što smo u prethodne tri sezone bili generalni sponzor brenda kao što je ŽRK Budućnost. Uspjeli smo da riješimo nagomilane finansijske probleme, doprinesemo formiranju tima za narednu sezonu i klub ostavimo bez ijedne neizmirene obaveze iz prethodnih sezona, uključujući i nedavno završenu 2023/24“, napisali su tim povodom.

Uslijedila je rekacija iz kluba. Podgorički Dan je 7. jula objavio tekst sa naslovom Maja Bulatović: Klub se gasi. Ljubiteljima sporta ne treba objašnjavati da je u pitanju najtrofejniji crnogorski sportski klub, osvajač dvije titule prvaka Evrope, tri Kupa pobjednika kupova, jednog Kupa EHF, nebrojeno regionalnih i domaćih trofeja. Jedini šampion Crne Gore od njene nezavisnosti.

„Na današnji dan klub se gasi. Nažalost, nije ni prvi ni posljednji, ali to je sudbina koja nas je sačekala“,  kazala je legenda Budućnosti, jugoslovenskog i crnogorskog rukometa Maja Bulatović, koja je izvršni direktor kluba. Bulatovićka je dalje objasnila da je klub ostao bez glavnog sponzora, da je u pitanju goli opstanak, da se sad intenzivno radi na tome da se troškovi i eventuralni penali minimizuju. Sa najavljenim pojačanjima raskinuće se ugovori. Sve će igračice biti slobodne… Dodala je i da je dosadašnji generalni sponzor Bemaks pokrio troškove za prošlu sezonu, ali su ostale obaveze za šesti i sedmi mjesec – od stanarina, avio karata, igračica koje su trebalo da dođu. Za Monitor nije željela da bilo šta detaljnije objašnjava.

Milivoje KOVAČEVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

SEZONA SKUPLJANJA ŠUMSKIH PLODOVA: Gledanje u nebo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Država bi morala da se organizovanije uključi i pomogne privatne preduzetnike u oblasti otkupa pečurke i drugih šumskih plodova. Najbolji način je, smatraju zainteresovani, razvijanje prerađivačkih i skladišnih kapaciteta

 

 

U narednih desetak dana moglo bi se znati kakva će biti sezona pečurke na sjeveru, nakon obilnih kiša koje su ovaj dio Crne Gore zahvatile u prethodnom periodu. Jedan od najvećih otkupljivača i prerađivača pečurke i šumskih plodova iz Rožaja, Feho Kalač, kaže da toliko vremena treba da se vidi da li će pečurka, sada kada je ugrijalo, krenuti i da li će je biti na početku ove sezone.

Kalač prije svega misli na vrganj i lisičarku koji su u inostranstvu najviše traženi. „Nešto vrlo malo što je bilo smrčka, to su ljudi brali za svoje potrebe ili su prodavali na primorju. Sada nam ostaje samo da čekamo i da u narednim danima vidimo hoće li ove godine biti vrgnja i lisičarke, ili će se ponoviti loša godina kao što je bila prošla.“

Kada se radi o drugim šumskim plodovima, prvenstveno borovnici i malini, on ocjenjuje da je godina vrlo loša, ali se zato nada da će uspjeti da plasira zalihe borovnice od prošle godine koje ima u svojim hladnjačama. „U nižim planinskim predjelima roda borovnice skoro da nema. Vidjećemo u vrhovima kakav će biti rod, gdje malo kasnije zrijeva, ako je neki grad ne pokosi“, objašnjava Kalač. Ovogodišnje cijene pečurke, dodaje, još nisu formirane, i to će se znati početkom avgusta, kada će, ako bude roda, berba biti u punoj sezoni.

Kalač, vlasnik preduzeća K.D. Sloga,   podsjeća da je prošlogodišnja sezona berbe  pečurke na sjeveru Crne Gore potpuno propala, i gaji nadu da se to ove godine neće ponoviti.

Tada se pokazalo da nedostatak državne strategije u ovoj oblasti dovodi na ivicu opstanka jednu značajnu privrednu granu, otkupljivače i prerađivače, ali i obične građane, odnosno berače, koji od toga ostvaruju značajne prohode. Kalač, kao iskusni privrednik u oblasti otkupa i prerade pečurki i šumskih plodova, ističe da je uspio da prošlu godinu premosti otkupom kleke i jagode.

Samo godinu ranije, 2022., pečurka je bila prerodila da se nije imala gdje skladištiti, odnosno da nije bilo dovoljno hladnjača u kojima bi se mogla sačuvati, da bi 2023. bila potpuno obrnuta situacija. Monitor je pisao kako je vrganj 2022. godine „prerodio“ i da su otkupljivači uzimali samo najkvalitetniju klasu, i to po cijeni od svega 1,5 eura, zbog malih kapaciteta privatnih hladnjača na sjeveru, dok je ona slabije klase trunula u šumama. Prošle godine vrgnja, kao se to obično kaže, nije bilo ni za lijek, a kilogram je dostizao cijenu od 13 eura.

Na stranu nedostatak skladišnih kapaciteta, kažu otkupljivači. Crna Gora, prema njihovim riječima, sve ove godine nije učinila ništa da stimuliše razvoj prerađivačkih pogona za pečurku. Pokazalo se da su otkupljivači pečurke i drugih šumskih plodova ostavljeni sami sebi. Država im nije mogla pomoći ni kada su im hladnjače ostale pune malina. Nije im mogla pomoći ni da smjeste tržišne viškove pečurke.

„Ne smijemo biti prepušteni vremenskim uslovima i rodu pečurke i šumskih plodova od godine do godine. Potrebne su nam fabrike za preradu tržišnih viškova u godinama kada robe ima mnogo. Preradi se, sačuva se do povoljnog trenutka i povoljne cijene na tržištu, i onda nema stihije“, kažu privrednici u ovoj oblasti.

Zato vlasnik K.D. Sloga iz Rožaja kaže da im ostaje da u narednih deset dana gledaju u nebo i čekaju da vide kakav će ove godine biti rod pečurke. „Ako ne rodi, svi smo na gubitku, od berača, preko otkupljivača do izvoznika“, kaže Feho Kalač.

Na sjeveru Crne Gore je značajan broj i individualnih domaćinstava, koja nijesu privredno registrovana, a bave se berbom i osnovnom preradom. Ta domaćinstva su toliko razvila posao da su počeli sami da prerađuju pečurku u kućnoj radinosti i manjim pogonima, i najčešće sušeći je, čuvaju do trenutka kada će biti bolja potražnja i cijena. U jednom takvom domaćinstvu Monitoru su kazali da sa velikim nestrpljenjem čekaju kakva će biti ova godina kada se radi o vrgnju.

„Ko hoće, može da zaradi. Jedan berač može za samo dan da skupi trideset do četrdeset kilograma vrgnja i drugih pečurki prve klase. Ako je više berača u porodici, to je znači više novca. Tolike dnevnice nema nigdje“, kažu u tom domaćinstvu.

Sezona branja pečurke, tako nije ni počela, a u lancu od berača, do otkupljivača, prerađivača i izvoznika, svi su kao na trnju.  Vrganj iz naših krajeva posebno je tražen na inostranom tržištu, prije svega italijanskom, a sezona branja, kada ga ima, traje sve do prvih snjegova.

Zbog ranije privatizacije i propasti nekih velikih poljoprivrednih preduzeća, kakvo je, na primjer, bilo beransko Agropolimlje, kada je uništena najveća hladnjača na sjeveru, sada se osjeća veliki nedostatak skladišnih prostora i hladnjača. Sagovornici Monitora slažu se da privatni preduzetnici, kojih nije malo, ipak nijesu nadosmjestili tu hladnjaču koja je pretvorena u jedan hipermarket.

Iz godine u godinu sve više se pokazuje da bi država morala da se organizovanije uključi, i da pomogne privatne preduzetnike u oblasti otkupa pečurke i drugih šumskih plodova. Najbolji način za to je, smatraju, razvijanje prerađivačkih, ali isto tako i skladišnih kapaciteta u kojima bi sirovina mogla da se čuva.

Za sada, sve se svodi na pogled uprt u nebo.

                                                               Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

ULCINJ JOŠ NEĆE DOBITI VELIKU SOLARNU ELEKTRANU: Daleko su paneli na Briskoj gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nada da će Ulcinj dobiti još jedan veliki objekat za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, uz vjetropark na Možuri, sve je dalje iako se prvobitno planiralo da ona proradi još krajem 2021. godine. U međuvremenu je potpisano pet aneksa za produženje roka za zakup zemljišta

 

 

Nova tenderska komisija Vlade Crne Gore za projekat solarne elektrane Briska gora u Ulcinju poništila je prošle sedmice odluku o rangiranju kandidata koja je usvojena prije šest godina. Na taj način čitav postupak je vraćen na početak, pa će se još dugo čekati na gradnju najveće solarne elektrane u Evropi.

U najnovijoj odluci Tenderske komisije, sve ponude su proglašene nevažećima, uglavnom zbog tehničkih nepravilnosti, poput nedostatka prevoda dokumentacije. Prema rang-listi iz 2018. godine, prvorangirani ponuđač je bio konzorcijum državne Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), državne firme Fortum iz Finske i kompanije Sterling & Wilson International Solar FZCO. (Fortum i EPCG po 49%, a S&W dva odsto).

Upravni sud Crne Gore je odluku prethodne Komisije o rangiranju kandidata poništio u septembru 2022. godine na prigovor jednog od ponuđača, konzorcijuma Montesolar. Onda se čekalo na izmjene Prostornog plana Crne Gore, sve do ove odluke Tenderske komisije. Nada da će Ulcinj dobiti još jedan veliki objekat za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, uz vjetropark na Možuri, sve je dalje, iako se prvobitno planiralo da ona proradi još krajem 2021. godine. U međuvremenu je potpisano pet aneksa za produženje roka za zakup zemljišta.

I ekološki aktivisti smatraju da mnogo opreznije treba ulaziti u ovako velike projekte, posebno ako ne postoji procjena stanja biodiverziteta na tom području. “Već šest godina traje lutanje sada već nekoliko vlada Crne Gore u pokušajima da se izmjenom prostorno-planske dokumentacije, bez poštovanja zakonskih procedura, obezbijede uslovi da se preko 6,6 miliona kvadratnih metara površine karakterističnog pejzaža Briske gore iskrči i oslobodi vegetacije, te da se na nju postave solarni paneli”, kaže za Monitor čelnica Green Home Azra Vuković. „Treba preispitati opravdanost lokacije na kojoj je planirana solarna elektrana na Briskoj gori, kako bi se izbjegla trajna degradacija ključnih vrijednosti ovog područja kroz uništavanje pejzaža, sječu šuma i negativne uticaje na ptice, biodiverzitet, kulturno nasljeđe i lokalno stanovništvo.“

Vuković navodi da je Briska gora područje izuzetnih prirodnih, ali i kulturnih vrijednosti, koje uključuje rijeku Bojanu, Šasko jezero i Knete. “Izgradnja solarne elektrane na Briskoj gori je još jedan u nizu velikih infrastrukturnih projekata u realizaciji kojih je primijenjen pogrešan redosljed koraka. Pošto je prije zaključivanja ugovora sa investitorom i izrade izmjena i dopuna važeće prostorno – planske dokumentacije neophodno bilo sprovesti procjenu stanja biodiverziteta na predmetnom području”, dodaje Vuković.

Čitav ovaj posao vrijedan preko 210 miliona eura do zadnjih dana svog tehničkog mandata vodila je vlada premijera Duška Markovića. Tako je, na primjer, izmjenama i dopunama Prostorno-urbanističkog plana opštine Ulcinj od kraja oktobra 2020. godine stvorila sve pretpostavke za početak radova. Tim dokumentom je bilo predviđeno da se zona za izgradnju solarne elektrane poveća za gotovo dva puta, sa prvobitno planiranih 4,7 na 6,6 pa potom na čak 9,25 miliona metara kvadratnih, odnosno da se kapacitet tog energetskog objekta poveća sa 118 megavata (MW) na čak 262 MW. Isticalo se da bi planirana godišnja proizvodnja iznosila oko 450 gigavat sati (GWh) električne energije godišnje.

„Ova solarna elektrana biće najveća ovog tipa u Evropi”, poručivali su predstavnici prvorangiranog konzorcijuma i navodili da će ona zapošljavati 226 radnika.

Prema saopštenju tadašnje crnogorske vlade, izgradnjom solarne elektrane na Briskoj gori, Crna Gora daje značajan doprinos borbi sa globalnim klimatskim promjenama i pravi iskorak prema većoj energetskoj efikasnosti i nezavisnosti, a izgradnja takvog objekta dovodi do poboljšanja ukupnog elektroenergetskog sistema Crne Gore.

Ulcinjsku vlast niko nije pitao za ove planove. Nije to bilo ni potrebno, jer je ključni faktor u lokalnoj samoupravi bila DPS, tadašnja Markovićeva stranka. Činjenica je takođe da bi, iako je riječ o ogromnom području, opština Ulcinj trebalo samo od zakupnine na zemljište godišnje da dobija oko dva miliona eura. Za lokalnu samoupravu čiji je budžet oko 16 miliona eura, riječ je o značajnoj sumi.

U Ulcinju su se ponadali da bi izgradnjom ovakvih kapaciteta Ulcinj postao centar proizvodnje obnovljive energije u Crnoj Gori. Uostalom, tako mu nešto pripada po prirodnim potencijalima: prosječno godišnje sijanje sunca (insolacija) u Ulcinju dostiže čak 218 dana. To je više od 2.700 časova godišnje ili dnevno 7,4 časova. U toku ljeta taj pokazatelj je veći za 50 odsto (11,5 časova dnevno).

Poznati ulcinjski ekolog Dželal Hodžić kaže za Monitor da obzirom na izvanredne mogućnosti i čist solarni potencijal, Ulcinj i Primorje, pa i čitava država, sve svoje potrebe za električnom energijom mogu lako i jednostavno zadovoljavati gotovo isključivo od sunca. “Posebno ako se zna da se veliki dio struje u našim domaćinstvima koristi za zagrijavanje vode!?”, navodi on napominjući da u ovom slučaju treba svakako treba uzeti u obzir primjedbe renomiranih organizacija civilnog društva kakva je Green Home.

Crna Gora je u decembru prošle godine dobila prvu solarnu elektranu izgrađenu na zemlji – Čevo solar, snage 4,4 MW. Država je, inače, izdala urbanističko-tehničke uslove za gradnju 30 velikih elektrana za zelenu energiju, najvećim dijelom solarnih postrojenja, snage 4.000 MW, ali realizacija na terenu, što se najbolje vidi na primjeru Briske gore, ide prilično sporo.

        Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo