Povežite se sa nama

Izdvojeno

NE STIŠAVAJU SE POLEMIKE NAKON IZBORA V.D. DIREKTORA ANB: Đavolji advokat ili pravo rješenje

Objavljeno prije

na

Ovo nije prvi put da se nekom advokatu njegov profesionalni angažman uzme kao otežavajuća okolnost kada se bira za neku javnu funkciju. Imamo, ipak, i suprotne primjere

 

Odluka Vlade da za vršioca dužnosti direktora ANB-a postavi advokata Dejana Vukšića naišla je na osudu opozicije i dijela javnosti. Tako je opozicioni DPS, odmah po njegovom imenovanju, ustvrdio da je „bezbjednosni sektor dotakao dno“ jer je Vukšić „advokat kavačkog klana i Mitropolije crnogorsko-primorske“. Uz priložene fotografije kao dokaz: advokat Vukšić u molitvi i šetnji Kotorom sa Miodragom Davidovićem.

Vukšić je, znaju svi koji prate dešavanja u crnogorskim sudnicama, više godina bio zastupnik Igora Božovića, jednog od navodnih vođa kavčana, kao i njegovog sina Vladimira Božovića, koji su u bjekstvu. Advokat je, nakon negativnih reakcija, pokušao osporiti navode o svojim poslovnim vezama sa Božovićima, u istim medijima u kojima se nekada predstavljao kao njihov advokat. Tako je na naše pitanje da li smatra da posao vršioca dužnosti direktora ANB može obavljati nepristrasno, iako je bio advokat Igora Božovića, Vukšić odgovorio da „to nije tačno”. Kada mu je predočeno da postoje dopisi koje je slao medijima kao branilac Božovića (npr: 27. jula 2016. u Vijestima je objavljeno njegovo reagovanje pod naslovom „Advokat: Božovići nisu u kavačkom klanu“, koje je potpisao kao punomoćnik Igora i Vladimira Božovića), on se samo zahvalio na pozivu i prekinuo vezu.

Pitanje je međutim, da li Vukšića to koga je sve kao advokat branio i zastupao   diskvalifikuje za novu funkciju. Komentar smo tražili iz Advokatske komore Crne Gore, ali nam njen predsjednik Zdravko Begović nije odgovarao na telefonske pozive. Njegov odgovor je stigao tek na jednu u nizu poruka koje smo mu uputili, a glasio je „Nijesam u CG.” Tako je Vukšić ostao bez odbrane  predsjednika esnafskog udruženja.

Advokat Zoran Piperović kritikuje način na koji političari napadaju njegovog kolegu. „Spočitavati nekom advokatu kao minus to što je nekoga branio, govori samo o onome ko takav prigovor stavlja. Što bi to značilo? Da svaki advokat prije nego što prihvati punomoćje traže za nekoga potvrdu iz mjesne zajednice da je pošten“, kaže Piperović.  „Po toj logici pokojni Srđa Popović (poznati jugoslovenski advokat i jedan od osnivača nedeljnika Vreme) ovdje ne bi mogao da bude ni šef mjesne zajednice jer je, kao Srbin, branio Andriju Artukovića, ministra policije u NDH koji je učestvovao u osnivanju koncentracionih logora poput Jasenovca. Da li neko zna ko je branio Andersa Brejvika koji je pobio 300 Norvežana? Naravno da ne zna, jer je to Norveška. Nije Crna Gora“.

Ništa sporno u tome da Vukšić šefuje ANB-om ne vidi ni Dritan Abazović, potpredsjednik Vlade. „Lično kao neko ko i sektorski to pokriva ja želim puno uspjeha gospodinu Vukšiću i siguran sam da će on ubrzo sastaviti svoj tim koji će doprinijeti da se ANB prepozna kao Agencija koja štiti državne interese Crne Gore, a ne kao Agencija koja je imala za cilj samo da štiti jednu vladajuću stranku ili nekoliko kriminalnih klanova“, kazao je Abazović novinarima nakon imenovanja v.d. direktora ANB.

Sličnog mišljenja je i nekadašnji sudija, sada advokat Hamid Ganjola. On za Monitor objašnjava da bogata advokatska praksa može biti samo prednost nekoga ko se odluči za drugu vrstu javnog angažmana. „Ne vidim što je to smetnja, može da bude samo plus jer je čovjek mogao da prođe mnogo toga“, kaže Ganjola i prenosi iskustva stečena prilikom jedne posjete škotskim sudovima. „Tokom te posjete i razgovora sa sudijama tamošnjih sudova predočeno nam je da osoba mora da se najmanje 10 godina bavi advokaturom, da se dokaže u svom poslu, da bi mogao da konkuriše da bude biran za sudiju“.

On zato i postavlja pitanje: „Ako može jedna Škotska na taj način da bira sudije, zašto ne bi mogao kod nas da neko poslije advokature bude biran za sudiju ili da obavlja neku funkciju”.

Inače, ovo nije prvi put da se nekom advokatu njegov profesionalni angažman uzme kao otežavajuća okolnost kada se kandiduje za neku javnu funkciju. Tako je dio tadašnje parlamentarne većine 2014. zamjerio advokatu Goranu Rodiću to što je u Hagu branio optužene za ratne zločine a bilo je i onih kojima je smetalo što je bio tužilac nekadašnje JNA.

Zato nije izabran za Specijalnog državnog tužioca. Njegov kolega iz nekadašnje Armije Milivoje Katnić – jeste. Njemu poslanici nijesu uzeli za zlo ni to što je bio učesnik Rata za mir. O dvostrukim aršinima svjedoči i to što neki od najglasnijih kritičara novog v.d. direktora ANB-a nijesu ni riječ rekli o, recimo, advokatima koji su dovođeni u direktnu vezu sa velikim koruptivnim aferama (slučaj Telekom) i njihovom angažmanu za državna preduzeća.

Opet, valja pomenuti i to da loš izbor klijenata nije jedina zamjerka i potencijalna smetnja Dejanu Vukšiću za novi profesionalni angažman. Šef ANB-a, po zakonu, ne smije biti političar. Vukšić je predvodio koaliciju Za budućnost Kotora na nedavnim lokalnim izborima. Nakon toga postao je  predsjednik kotorskog parlamenta.

No ni ovo nije sporno za potpredsjednika Vlade za bezbjednosni sektor.

„Smatram da je to dobro rješenje, to je u dogovoru sa Premijerom i u skladu sa Zakonom. U CG koga god da imenujemo na bilo koju funkciju neko će naći neku ružnu riječ za tu osobu, ja mislim da će gospodin Vukšić svoj posao obavljati časno, u skladu sa zakonom. Najvažnija poruka koju Vlada želi da pošalje jeste da je krenula demontaža prethodnog režima“, kazao je Abazović.

Moći ćemo da vidimo hoće li Vukšić povjereni posao obavljati časno i u skladu sa zakonom. A to što je predvodnik jedne političke liste, poslije izbora postao šef tajne službe, dok se Vlada koja o tome odlučuje zove ekspertska, jeste  kršenje principa. Pa sve da je, kao advokat, Vukšić branio svece.

 

Dokazi već uništeni?

Kada je riječ o najavljenoj demontaži sistema tajne službe, pitanje je šta to Dejan Vukšić, kao vršilac dužnosti direktora ANB-a, moži demontirati. Kako kaže naš dobro obaviješten sagovornik, donedavni direktor Dejan Peruničić je sa svojom ekipom „uništio ili izmjestio“ sve ono što bi moglo biti kompromitujuće za donedavno vladajući DPS ali i osobe koje su sarađivale sa tajnom policijom.

„Operativci su iste noći kada je postalo jasno da dolazi do smjene vlade počeli s uništavanjem povjerljive dokumentacije. Nakon toga uslijedilo je brisanje povjerljivih podataka iz kompjutera koje su dužili operativci širom zemlje. Tako je emigriralo sve ono što bi moglo biti kompromitujuće za bivšu vlast“, tvrdi sagovornik Monitora.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

FOKUS

SRPSKI SVET U KOMŠIJSKOJ AVLIJI: Joanikije kao izvidnica

Objavljeno prije

na

Objavio:

Fotografija bilježi: na skupu Dodiku čuvaju leđa Aleksandar Vulin, Bratislav Gašić i, pomalo stiješnjen među njima, mitropolit MCP-a Joanikije Mićović. Bilo bi bespredmetno pitati šta je on , toga dana i u tom društvu, radio u Banjaluci. Svoj posao. Ne mislimo na molitvu

 

Postao je običaj da, nakon proslave dva Božića i dočeka Nove godine, s neizvjesnošću čekamo 9. januar. Dan kada se u BiH entitetu, Republici Srpskoj, a bogme i šire, obilježava njen Dan.

Neustavan, ne propuštaju da naglase oni koji drže do zakona, skupa sa svima kojima, možda, i nije toliko do prava koliko ih je strah neskrivenih težnji  da se  nastavi sa realizacijom projekta stvaranja tzv. velike Srbije. Odnosno, srpskog sveta. Uz sve ono što takve rabote neizbježno prati, a o čemu smo svjedočili u posljednjoj deceniji XX vijeka.

Ustavni sud BiH je, u novembru 2015, presudio da je obilježavanje dana RS 9. januara diskriminišuće prema nesrbima. Taj datum se vezuje za 1992, kada je   samoproglašena  Skupština srpsakog naroda, donijela odluku o stvaranju srspskih  oblasti u BiH,  što je bio uvod u kasnije etničko čišćenje, masovne zločine i genocid u Srebrenici.

Vlasti u Banjaluci, predvođene Miloradom Dodikom, ne mare za tu odluku. I slave, pogleda uprtog preko Drine, ka Beogradu.

,,Svečani defile ni ovaj put nije mogao da prođe bez pjesme”, čitamo i slušamo na portalu srpskainfo. ,,Za to su zaduženi pripadnici SAJ-a MUP-a Srpske, koji su bez muzike otpjevali Za krst.’Za krst, za krsta Nemanjića, za slavu, za slavu Obilića. Banjaluko, naša diko’, glase stihovi ove pjesme, u kojoj se još kaže ‘stasala je naša dika, nova Srpska Republika’“, prenosi nam dio atmosfere razdragani izvještač.

Dio. Priču upotpunjuje Dragan Bursać, nagrađivani novinar iz Banjaluke. ,,Svi oni koji su imali tu nesreću da gledaju obilježavanje neustavnog Dana RS, mogli su vidjeti kako pripadnici specijalne antiterorističke jedinice MUP-a RS-a pjevaju ultranacionalističku pjesmu sa stihovima ‘Srba ima kao lista, nema više komunista; Za krst, za krst…’”, svjedoči Bursać u kolumni na poratlu Aljazeera. ,,Specijalne jedinice se tako jasno i nadasve glasno legitimišu i svojom pjesmom poručuju da nisu tu da bi štitile ‘sve građane Republike Srpske’, a pogotovo ne nesrbe. Na koncu, budimo iskreni, nije RS pravljena niti je nastajala za neke druge. Ti drugi, dakle nesrbi  su ništeni, protjerivani, ustavom tog entiteta odijeljeni i na koncu u zločinima i u genocidu ubijani”.

O ovonedjeljnom banjalučkom hepeningu svjedoče i fotografije. Na jednoj od njih, na svečanoj pozornici sa koje su zvanice pratile defile sigurnosnih snaga RS, iza Milorada Dodika stoji čovjek sijede kose i brade. Ratni zločinac Vinko Pandurević, u Hagu pravosnažno osuđen na 13 godina zatvora. Penzionisani general-major vojske RS bio je komandant Zvorničke brigade. Na teritoriji pod njenom kontrolom bilo je nekoliko stratišta na kojima su strijeljani Bošnjaci iz Srebrenice. Pandurević je osuđen za više ubistava, istrjebljivanje i progon ,,putem ubistava ili okrutnog i nečovječnog postupanja”. Ima ih što komentarišu ,,pravi čovjek na pravom mjestu”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo