Povežite se sa nama

Izdvojeno

NE STIŠAVAJU SE POLEMIKE NAKON IZBORA V.D. DIREKTORA ANB: Đavolji advokat ili pravo rješenje

Objavljeno prije

na

Ovo nije prvi put da se nekom advokatu njegov profesionalni angažman uzme kao otežavajuća okolnost kada se bira za neku javnu funkciju. Imamo, ipak, i suprotne primjere

 

Odluka Vlade da za vršioca dužnosti direktora ANB-a postavi advokata Dejana Vukšića naišla je na osudu opozicije i dijela javnosti. Tako je opozicioni DPS, odmah po njegovom imenovanju, ustvrdio da je „bezbjednosni sektor dotakao dno“ jer je Vukšić „advokat kavačkog klana i Mitropolije crnogorsko-primorske“. Uz priložene fotografije kao dokaz: advokat Vukšić u molitvi i šetnji Kotorom sa Miodragom Davidovićem.

Vukšić je, znaju svi koji prate dešavanja u crnogorskim sudnicama, više godina bio zastupnik Igora Božovića, jednog od navodnih vođa kavčana, kao i njegovog sina Vladimira Božovića, koji su u bjekstvu. Advokat je, nakon negativnih reakcija, pokušao osporiti navode o svojim poslovnim vezama sa Božovićima, u istim medijima u kojima se nekada predstavljao kao njihov advokat. Tako je na naše pitanje da li smatra da posao vršioca dužnosti direktora ANB može obavljati nepristrasno, iako je bio advokat Igora Božovića, Vukšić odgovorio da „to nije tačno”. Kada mu je predočeno da postoje dopisi koje je slao medijima kao branilac Božovića (npr: 27. jula 2016. u Vijestima je objavljeno njegovo reagovanje pod naslovom „Advokat: Božovići nisu u kavačkom klanu“, koje je potpisao kao punomoćnik Igora i Vladimira Božovića), on se samo zahvalio na pozivu i prekinuo vezu.

Pitanje je međutim, da li Vukšića to koga je sve kao advokat branio i zastupao   diskvalifikuje za novu funkciju. Komentar smo tražili iz Advokatske komore Crne Gore, ali nam njen predsjednik Zdravko Begović nije odgovarao na telefonske pozive. Njegov odgovor je stigao tek na jednu u nizu poruka koje smo mu uputili, a glasio je „Nijesam u CG.” Tako je Vukšić ostao bez odbrane  predsjednika esnafskog udruženja.

Advokat Zoran Piperović kritikuje način na koji političari napadaju njegovog kolegu. „Spočitavati nekom advokatu kao minus to što je nekoga branio, govori samo o onome ko takav prigovor stavlja. Što bi to značilo? Da svaki advokat prije nego što prihvati punomoćje traže za nekoga potvrdu iz mjesne zajednice da je pošten“, kaže Piperović.  „Po toj logici pokojni Srđa Popović (poznati jugoslovenski advokat i jedan od osnivača nedeljnika Vreme) ovdje ne bi mogao da bude ni šef mjesne zajednice jer je, kao Srbin, branio Andriju Artukovića, ministra policije u NDH koji je učestvovao u osnivanju koncentracionih logora poput Jasenovca. Da li neko zna ko je branio Andersa Brejvika koji je pobio 300 Norvežana? Naravno da ne zna, jer je to Norveška. Nije Crna Gora“.

Ništa sporno u tome da Vukšić šefuje ANB-om ne vidi ni Dritan Abazović, potpredsjednik Vlade. „Lično kao neko ko i sektorski to pokriva ja želim puno uspjeha gospodinu Vukšiću i siguran sam da će on ubrzo sastaviti svoj tim koji će doprinijeti da se ANB prepozna kao Agencija koja štiti državne interese Crne Gore, a ne kao Agencija koja je imala za cilj samo da štiti jednu vladajuću stranku ili nekoliko kriminalnih klanova“, kazao je Abazović novinarima nakon imenovanja v.d. direktora ANB.

Sličnog mišljenja je i nekadašnji sudija, sada advokat Hamid Ganjola. On za Monitor objašnjava da bogata advokatska praksa može biti samo prednost nekoga ko se odluči za drugu vrstu javnog angažmana. „Ne vidim što je to smetnja, može da bude samo plus jer je čovjek mogao da prođe mnogo toga“, kaže Ganjola i prenosi iskustva stečena prilikom jedne posjete škotskim sudovima. „Tokom te posjete i razgovora sa sudijama tamošnjih sudova predočeno nam je da osoba mora da se najmanje 10 godina bavi advokaturom, da se dokaže u svom poslu, da bi mogao da konkuriše da bude biran za sudiju“.

On zato i postavlja pitanje: „Ako može jedna Škotska na taj način da bira sudije, zašto ne bi mogao kod nas da neko poslije advokature bude biran za sudiju ili da obavlja neku funkciju”.

Inače, ovo nije prvi put da se nekom advokatu njegov profesionalni angažman uzme kao otežavajuća okolnost kada se kandiduje za neku javnu funkciju. Tako je dio tadašnje parlamentarne većine 2014. zamjerio advokatu Goranu Rodiću to što je u Hagu branio optužene za ratne zločine a bilo je i onih kojima je smetalo što je bio tužilac nekadašnje JNA.

Zato nije izabran za Specijalnog državnog tužioca. Njegov kolega iz nekadašnje Armije Milivoje Katnić – jeste. Njemu poslanici nijesu uzeli za zlo ni to što je bio učesnik Rata za mir. O dvostrukim aršinima svjedoči i to što neki od najglasnijih kritičara novog v.d. direktora ANB-a nijesu ni riječ rekli o, recimo, advokatima koji su dovođeni u direktnu vezu sa velikim koruptivnim aferama (slučaj Telekom) i njihovom angažmanu za državna preduzeća.

Opet, valja pomenuti i to da loš izbor klijenata nije jedina zamjerka i potencijalna smetnja Dejanu Vukšiću za novi profesionalni angažman. Šef ANB-a, po zakonu, ne smije biti političar. Vukšić je predvodio koaliciju Za budućnost Kotora na nedavnim lokalnim izborima. Nakon toga postao je  predsjednik kotorskog parlamenta.

No ni ovo nije sporno za potpredsjednika Vlade za bezbjednosni sektor.

„Smatram da je to dobro rješenje, to je u dogovoru sa Premijerom i u skladu sa Zakonom. U CG koga god da imenujemo na bilo koju funkciju neko će naći neku ružnu riječ za tu osobu, ja mislim da će gospodin Vukšić svoj posao obavljati časno, u skladu sa zakonom. Najvažnija poruka koju Vlada želi da pošalje jeste da je krenula demontaža prethodnog režima“, kazao je Abazović.

Moći ćemo da vidimo hoće li Vukšić povjereni posao obavljati časno i u skladu sa zakonom. A to što je predvodnik jedne političke liste, poslije izbora postao šef tajne službe, dok se Vlada koja o tome odlučuje zove ekspertska, jeste  kršenje principa. Pa sve da je, kao advokat, Vukšić branio svece.

 

Dokazi već uništeni?

Kada je riječ o najavljenoj demontaži sistema tajne službe, pitanje je šta to Dejan Vukšić, kao vršilac dužnosti direktora ANB-a, moži demontirati. Kako kaže naš dobro obaviješten sagovornik, donedavni direktor Dejan Peruničić je sa svojom ekipom „uništio ili izmjestio“ sve ono što bi moglo biti kompromitujuće za donedavno vladajući DPS ali i osobe koje su sarađivale sa tajnom policijom.

„Operativci su iste noći kada je postalo jasno da dolazi do smjene vlade počeli s uništavanjem povjerljive dokumentacije. Nakon toga uslijedilo je brisanje povjerljivih podataka iz kompjutera koje su dužili operativci širom zemlje. Tako je emigriralo sve ono što bi moglo biti kompromitujuće za bivšu vlast“, tvrdi sagovornik Monitora.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

FOKUS

VLADA TAJNO FINANSIRALA MONTENEGRO AIRLINES: Internim odlukama do javne propasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitor je u posjedu dokumentacije koja pokazuje kako su se vlade Duška Markovića i Mila Đukanovića bavile državnim avio-prevoznikom: površno, tajno i neuspješno. Sada traže krivca za prinudno prizemljenje kompanije kojoj su oni sasjekli krila

 

Prije nepunih 14 mjeseci, u decembru 2019, Skupština je na prijedlog Vlade usvojila Zakon o ulaganju u konsolidaciju i razvoj Montenegro Airlinesa (MA). Plan kabineta Duška Markovića predviđao je otpis, preuzimanje i otplatu  dugova MA uz širenje i modernizaciju flote.

Za to je, ukupno, trebalo iz državnog budžeta izdvojiti 155,1 miliona. MA bi zauzvrat, najavljivali su planeri, tokom ove 2021. godine postao vlasnik dva aviona koja trenutno iznajmljuje preko operativnog lizinga, kupio još dva, i tako u floti imao četiri aviona u svom vlasništvu. Uz peti koji je kupljen preko finansijskog lizinga, ali još nije do kraja otplaćen (dug iznosi oko šest miliona).

Trebalo je, dakle, da već ove godine imamo kompaniju bez dugova sa pet operativnih aviona u svom vlasništvu. „Ova promjena u vlasništvu osnovnih sredstava se ne bi odrazila na RASK (prihod po putniku po kilometru) ali bi se značajno odrazila na CASK (trošak po putniku po kilometru), što bi u krajnjoj instanci pozitivno uticalo na poslovni rezultat“, zaključuje se u analizi opravdanosti Vladinih ulaganja koju je pripremila beogradska Deloitte.

Ali, stvarnost je bitno drugačija.

MA je, krajem prošle godine, trebalo da prizemlji jedini avion tipa Fokker100 koji je u vlasništvu kompanije, a može da leti (MA je već vlasnik četiri takva aviona koji ne lete). Zbog neizmirenih dugova avionu kupljenom na lizing prijeti zapljena, a kompanija je krajem prošle godine obustavila letove, ostavljajući putnike sa kupljenim kartama da se snalaze kako znaju i umiju. Sami se snalaze i zaposleni kojima MA duguje zaradu za više mjeseci i godine neuplaćenih doprinosa.

Kako je državna avio-kompanija stigla tu gdje jeste – na dno? Iz Vlade Zdravka Krivokapića tvrde da ne postoji zakonit model po kome bi država mogla ponovo pomoći MA. Sve mogućnosti su protraćene bez efekta, pa je preostalo samo da se krene u postupak osnivanja nove kompanije. ToMontenegro je upisana u registar privrednih preduzeća a ostaje da se vidi šta bi nova kompanija mogla naslijediti od MA. Osim mogućih dugova. Javnih i tajnih.

Od osnivanja 1994. godine MA je gutao državni novac. Često bez jasnih tragova. Tako je, sa privatnog računa u Švajcarskoj, 1995. „nestalo“ deset miliona dolara namijenjenih za kupovinu prvih aviona. Nakon što je direktor kompanije Zoran Đurišić u Londonu potpisao ugovor o kupovini letjelica. Država ni potom nije štedjela na svojoj ljubimici.

Prema analizi koju  su uradili NVO MANS i dnevnik Vijesti, država je u MA, po osnovu osnivačkog uloga, dokapitalizacije i subvencija u periodu 1994.-2014. uložila makar 58,5 miliona. Ni to nije bilo dovoljno.

„Poslovanje MA je tokom 2013. i 2014. obilježilo prispjeće izvršnih sudskih presuda na ukupna dugovanja kompanije prema Aerodromima CG u ukupnom iznosu od 10,6 miliona eura, kao i prema Kontroli letenja Srbije i Crne Gore (SMATSA) od 9,59 miliona“, stoji u Vladinom izvještaju sa sjednice održane 24. septembra 2015. godine. I pored pravosnažnih presuda, pa i Zakona o  konsolidaciji MA iz 2019. godine, ti dugovi do danas nijesu otplaćeni. Ponajviše zaslugom vlada koje su na svoje odluke o podršci MA najčešće stavljale oznaku tajnosti „interno“. I tako ih čuvali od uvida javnosti.

Već krajem januara 2016, Vlada Mila Đukanovića razmotrila je Informaciju o prioritetnim obavezama kompanije MA prema dobavljačima, koja je označena sa stepenom tajnosti „interno“. Vlada tada zadužuje Ministarstvo saobraćaja (ministar Ivan Brajović) da u saradnji sa Ministarstvom finansija (ministar Radoje Žugić) pripremi i dostavi informacije „o svim neizmirenim obavezama MA s pregledom nastalih dugova po godinama, analizom uzroka njihovog nastanka i predlogom rješavanja ovog problema“. Do danas ne znamo da li je traženi dokument urađen i, ako jeste, šta on sadrži. Javnost je o dugovima MA detaljnije obaviještena tek krajem 2019, uoči usvajanja Zakona o konsolidaciji.

Do tada, izvršne vlasti nesmetano nastavljaju internu saradnju sa MA.

Zoran RADULOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PARTIJSKE KADROVE UDOMLJAVALE I OPŠTINE U KOJIMA DPS NIJE BIO NA VLASTI: Hoće li Vlada uhapsiti i  sebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Ulcinju pokrenulo je istražni postupak protiv čelnika te opštine zbog sumnje da su nezakonitim zapošljavanjima počinili krivično djelo nesavjestan rad u službi. Za isto postupanje u drugim opštinama nije bilo procesa

 

Većina građana Crne Gore smatra da bez bliskosti partijama ili pojedincima iz vlasti ne možete do posla. Koliko je to mišljenje uvriježeno u našem društvu, pokazuje istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO) iz 2019. godine – po mišljenju mladih, najvažniji faktori koji vode zaposljenju su odnosi sa ljudima na vlasti (64,5 odsto), poznanici i lične veze (62,8 odsto), a zatim partijska pripadnost (57,2 odsto). Stručnost i znanje dolaze tek kao četvrti faktor, što navodi 52,6 odsto ispitanika.

U janosti je odjeknula vijest kada je Osnovno državno tužilaštvo u Ulcinju nedavno otvorilo istragu protiv čelnika te opštine povodom nesavjesnog rada u službi, a koje se odnosi upravo na nezakonito zapošljavanje. U tužilaštvu su saslušani predsjednik Opštine Ljoro Nrekić, sekretar Sekretarijata za budžet i finansije Sead Osmanović, sekretar Sekretarijata za komunalne djelatnosti i zaštitu životne sredine Mustafa Gorana, načelnik Službe za zaštitu i spašavanje Saubih Mehmeti i sekretar Komunalne policije i bivši predsjednik Skupštine opštine Ulcinj Milazim Mustafa. Svi su visoki funkcioneri ulcinjskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS).

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, Ulcinjanin,  je na svom Tviter nalogu potvrdio vijest o hapšenju u toj opštini i najavio odlučnost Vlade da ovakvim pojavama  stane na kraj. Zvučalo je čudno. Sedmicu ranije objavljena je raspodjela javnih funkcija „po dubini“ između partija vladajuće koalicije, među kojima je i Abazovićeva URA.

Jovana Marović iz Politikon mreže je poručila: „Za ovo krivično djelo, partijsko zapošljavanje, za očekivati je da Vlada hapsi i samu sebe“.

Prema nezvaničnim saznanjima Monitora, tužilaštvo funkcionere Opštine Ulcinj tereti zbog zapošljavanja po osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima bez saglasnosti Ministarstva finansija, što je predviđeno Sanacionim planom, koji je ta lokalna samouprava morala uraditi s obzirom na to da je korisnik sredstava Egalizacionog fonda. Opština Ulcinj je za deset i po mjeseci, prema planu budžeta za zarade u 2020, na osnovu tih ugovora isplatila gotovo 330.000 eura.

Nrekić je u više navrata  govorio kako se u njegovoj opštini zapošljava po partijskoj liniji, ali da se tako radi „po čitavoj Crnoj Gori“.  Da se i u ostalim opštinama radilo kao u Ulcinju, pokazuje i posljednji izvještaj o realizaciji Plana optimizacije javne uprave za drugu polovinu 2019. godine, koju je uradilo bivše Ministrastvo javne uprave. Prema tom dokumentu, lokalne samouprave su za tih pola godine zaključile 1.501 ugovor o djelu, a gotovo polovina tih ugovora nije dobila saglasnost Užeg kabineta Vlade ili predsjednika Opštine – 790, gdje prednjače javne ustanove (521 ugovor bez saglasnosti). Kada je riječ o ugovorima o privremenim i povremenim poslovima, koje u Ulcinju istražuje tužilaštvo, zaključeno ih je ukupno 450, od čega četvrtina bez saglasnosti predsjednika Opštine ili Užeg kabineta Vlade – 106.

Od 24 lokalne samouprave, sredstva Egalizacionog fonda koristi 15 opština: Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, Danilovgrad, Gusinje, Kolašin, Mojkovac, Nikšić, Petnjica, Plav, Pljevlja, Rožaje, Šavnik, Ulcinj i Žabljak. Riječ je o načinu finansiranja siromašnijih opština, kako bi svaka lokalna samouprava bila u stanju da pruža jednaki (ili približno jednaki) kvalitet usluga stanovništvu. Prema izvještaju Ministarstva javne uprave, među opštinama koje su najviše zapošljavale u izvještajnom periodu bez saglasnosti Vlade, nalaze se opštine Bijelo Polje i Nikšić. Prema sanacionim planovima one, takođe, ne bi smjele zapošljavati bez saglasnosti Vlade. Prema četvorogodišnjem planu optimizacije broj radnika u javnoj upravi mora biti smanjen za deset odsto u javnoj upravi, a za 15 odsto u lokalnim samoupravama. Međutim, broj zaposlenih se svake godine povećava.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

VAKCINE KAO ĐEKNA: A ka’ će ne znamo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vakcinacija u Evropi i regionu uveliko traje. Tamo gdje nije počela tačno se zna kada će vakcine stići, koliko, od kojeg proizvođača. Ovdašnje Ministarstvo zdravlja na pitanja o vakcini odgovara da će se izjasniti kada bude u prilici

 

,,Sva pitanja vezana za vakcine, nabavku, vakcinisanje, uslove, troškove i statistiku vezanu za njih Ministarstvo će se javno i transparentno izjasniti kaka bude u prilici”.

Tako glasi kompletan  odgovor  Monitoru iz kabineta Ministarstva zdravlja početkom ove nedjelje,  na ova pitanja koja smo postavili:  Da li ima novosti u nabavci vakcina protiv korona virusa? Kada će se sa sigurnošću znati početak vakcinacije? Da li je Akcioni plan vakcinacije javno dostupan i gdje? Planirano je da se putem Kovaks programa obezbijede vakcine za 20 odsto najugroženijeg stanovništva, kako će se obezbijediti ostatak? Kolika je ukupna planirana nabavka vakcina i koliki procenat stanovništva je neophodno vakcinisati?

Komunikacija sa javnošću odgovrnih u našem Minstarstvu zdravlja ne ide baš od ruke.  Na  pitanja koja smo im uputili  u većini zemalja odgovori se odavno znaju. Hrvatska u kojoj je vakcinacija počela kao i u ostalim zemljama Evropske unije 27. decembra naručila je 5,6 miliona doza vakcine od različitih proizvođača (Astra Zeneke, Džonson i Džonsona, Bajontek-Fajzera, Moderne i KjurVaka) do kraja 2021. što je dovoljno za oko 70 odsto stanovnika. U Srbiji je vakcinacija simbolično počela 24. decembra njemačko-američkim vakcinama Bajontek- Fajzer, stigle su i ruska Sputnjik V i kineska kompanije Sinofarm. Iz Vlade Srbije tvrde da su obezbijedili osam miliona doza vakcina.  Albanija je 11. januara počela vakcinaciju sa nešto manje od hiljadu doza koje je dobila kao donaciju od jedne zemlje EU, najavljeno je da je za sada obezbijeđeno 500.000 doza Fajzer-Biontekove vacine u direktnom kontaktu sa kompanijom. Na Kosovu i BiH imunizacija nije počela, ali se zna kada će biti dopremljene vakcine, koja količina i od kog proizvođača.

Ove nedjelje je saopšteno da će Crna Gora krajem januara dobiti kinesku vakcinu Sinofarm. Koliko – ne zna se. ,,Respektabilne količine vakcine koja će biti dostupna crnogorskim građanima’’, saopštili su iz Ministarstva zdravlja.

Za sada se zna da će vakcinacija biti dobrovoljna, te da će se koristiti  Fajzer-Biontekova vakcina, ali da će biti dostupne pomenuta kineska i ruska vakcina Sputnjik V.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović je više puta ponovila da će prva vakcina kojom će započeti imunizacija u Crnoj Gori biti sa evropskim sertifikatom i da se radi o Fajzerovoj vakcini. Za razliku od kineske i ruske koje još čekaju odobrenje međunarodnih zdravstvenih institucija, vakcina Fajzer-Biontek ima dozvolu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), Evropske agencije za ljekove (EMA), kao i američke Uprave za hranu i ljekove (FDA).

,,Ekspertski timovi SZO detaljno analiziraju vakcine u tri faze na osnovu čega se donosi odluka da je vakcina prekvalifikovana kao bezbjedna, kvalitetna i djelotvorna. Do sada je tu proceduru prošla i odobrena je Fajzet-Biontek vakcina”, kaže za Monitor  Mina Brajović, šefica predstavništva SZO u Crnoj Gori.

Predrag NIKOLIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo