Povežite se sa nama

Izdvojeno

NE STIŠAVAJU SE POLEMIKE NAKON IZBORA V.D. DIREKTORA ANB: Đavolji advokat ili pravo rješenje

Objavljeno prije

na

Ovo nije prvi put da se nekom advokatu njegov profesionalni angažman uzme kao otežavajuća okolnost kada se bira za neku javnu funkciju. Imamo, ipak, i suprotne primjere

 

Odluka Vlade da za vršioca dužnosti direktora ANB-a postavi advokata Dejana Vukšića naišla je na osudu opozicije i dijela javnosti. Tako je opozicioni DPS, odmah po njegovom imenovanju, ustvrdio da je „bezbjednosni sektor dotakao dno“ jer je Vukšić „advokat kavačkog klana i Mitropolije crnogorsko-primorske“. Uz priložene fotografije kao dokaz: advokat Vukšić u molitvi i šetnji Kotorom sa Miodragom Davidovićem.

Vukšić je, znaju svi koji prate dešavanja u crnogorskim sudnicama, više godina bio zastupnik Igora Božovića, jednog od navodnih vođa kavčana, kao i njegovog sina Vladimira Božovića, koji su u bjekstvu. Advokat je, nakon negativnih reakcija, pokušao osporiti navode o svojim poslovnim vezama sa Božovićima, u istim medijima u kojima se nekada predstavljao kao njihov advokat. Tako je na naše pitanje da li smatra da posao vršioca dužnosti direktora ANB može obavljati nepristrasno, iako je bio advokat Igora Božovića, Vukšić odgovorio da „to nije tačno”. Kada mu je predočeno da postoje dopisi koje je slao medijima kao branilac Božovića (npr: 27. jula 2016. u Vijestima je objavljeno njegovo reagovanje pod naslovom „Advokat: Božovići nisu u kavačkom klanu“, koje je potpisao kao punomoćnik Igora i Vladimira Božovića), on se samo zahvalio na pozivu i prekinuo vezu.

Pitanje je međutim, da li Vukšića to koga je sve kao advokat branio i zastupao   diskvalifikuje za novu funkciju. Komentar smo tražili iz Advokatske komore Crne Gore, ali nam njen predsjednik Zdravko Begović nije odgovarao na telefonske pozive. Njegov odgovor je stigao tek na jednu u nizu poruka koje smo mu uputili, a glasio je „Nijesam u CG.” Tako je Vukšić ostao bez odbrane  predsjednika esnafskog udruženja.

Advokat Zoran Piperović kritikuje način na koji političari napadaju njegovog kolegu. „Spočitavati nekom advokatu kao minus to što je nekoga branio, govori samo o onome ko takav prigovor stavlja. Što bi to značilo? Da svaki advokat prije nego što prihvati punomoćje traže za nekoga potvrdu iz mjesne zajednice da je pošten“, kaže Piperović.  „Po toj logici pokojni Srđa Popović (poznati jugoslovenski advokat i jedan od osnivača nedeljnika Vreme) ovdje ne bi mogao da bude ni šef mjesne zajednice jer je, kao Srbin, branio Andriju Artukovića, ministra policije u NDH koji je učestvovao u osnivanju koncentracionih logora poput Jasenovca. Da li neko zna ko je branio Andersa Brejvika koji je pobio 300 Norvežana? Naravno da ne zna, jer je to Norveška. Nije Crna Gora“.

Ništa sporno u tome da Vukšić šefuje ANB-om ne vidi ni Dritan Abazović, potpredsjednik Vlade. „Lično kao neko ko i sektorski to pokriva ja želim puno uspjeha gospodinu Vukšiću i siguran sam da će on ubrzo sastaviti svoj tim koji će doprinijeti da se ANB prepozna kao Agencija koja štiti državne interese Crne Gore, a ne kao Agencija koja je imala za cilj samo da štiti jednu vladajuću stranku ili nekoliko kriminalnih klanova“, kazao je Abazović novinarima nakon imenovanja v.d. direktora ANB.

Sličnog mišljenja je i nekadašnji sudija, sada advokat Hamid Ganjola. On za Monitor objašnjava da bogata advokatska praksa može biti samo prednost nekoga ko se odluči za drugu vrstu javnog angažmana. „Ne vidim što je to smetnja, može da bude samo plus jer je čovjek mogao da prođe mnogo toga“, kaže Ganjola i prenosi iskustva stečena prilikom jedne posjete škotskim sudovima. „Tokom te posjete i razgovora sa sudijama tamošnjih sudova predočeno nam je da osoba mora da se najmanje 10 godina bavi advokaturom, da se dokaže u svom poslu, da bi mogao da konkuriše da bude biran za sudiju“.

On zato i postavlja pitanje: „Ako može jedna Škotska na taj način da bira sudije, zašto ne bi mogao kod nas da neko poslije advokature bude biran za sudiju ili da obavlja neku funkciju”.

Inače, ovo nije prvi put da se nekom advokatu njegov profesionalni angažman uzme kao otežavajuća okolnost kada se kandiduje za neku javnu funkciju. Tako je dio tadašnje parlamentarne većine 2014. zamjerio advokatu Goranu Rodiću to što je u Hagu branio optužene za ratne zločine a bilo je i onih kojima je smetalo što je bio tužilac nekadašnje JNA.

Zato nije izabran za Specijalnog državnog tužioca. Njegov kolega iz nekadašnje Armije Milivoje Katnić – jeste. Njemu poslanici nijesu uzeli za zlo ni to što je bio učesnik Rata za mir. O dvostrukim aršinima svjedoči i to što neki od najglasnijih kritičara novog v.d. direktora ANB-a nijesu ni riječ rekli o, recimo, advokatima koji su dovođeni u direktnu vezu sa velikim koruptivnim aferama (slučaj Telekom) i njihovom angažmanu za državna preduzeća.

Opet, valja pomenuti i to da loš izbor klijenata nije jedina zamjerka i potencijalna smetnja Dejanu Vukšiću za novi profesionalni angažman. Šef ANB-a, po zakonu, ne smije biti političar. Vukšić je predvodio koaliciju Za budućnost Kotora na nedavnim lokalnim izborima. Nakon toga postao je  predsjednik kotorskog parlamenta.

No ni ovo nije sporno za potpredsjednika Vlade za bezbjednosni sektor.

„Smatram da je to dobro rješenje, to je u dogovoru sa Premijerom i u skladu sa Zakonom. U CG koga god da imenujemo na bilo koju funkciju neko će naći neku ružnu riječ za tu osobu, ja mislim da će gospodin Vukšić svoj posao obavljati časno, u skladu sa zakonom. Najvažnija poruka koju Vlada želi da pošalje jeste da je krenula demontaža prethodnog režima“, kazao je Abazović.

Moći ćemo da vidimo hoće li Vukšić povjereni posao obavljati časno i u skladu sa zakonom. A to što je predvodnik jedne političke liste, poslije izbora postao šef tajne službe, dok se Vlada koja o tome odlučuje zove ekspertska, jeste  kršenje principa. Pa sve da je, kao advokat, Vukšić branio svece.

 

Dokazi već uništeni?

Kada je riječ o najavljenoj demontaži sistema tajne službe, pitanje je šta to Dejan Vukšić, kao vršilac dužnosti direktora ANB-a, moži demontirati. Kako kaže naš dobro obaviješten sagovornik, donedavni direktor Dejan Peruničić je sa svojom ekipom „uništio ili izmjestio“ sve ono što bi moglo biti kompromitujuće za donedavno vladajući DPS ali i osobe koje su sarađivale sa tajnom policijom.

„Operativci su iste noći kada je postalo jasno da dolazi do smjene vlade počeli s uništavanjem povjerljive dokumentacije. Nakon toga uslijedilo je brisanje povjerljivih podataka iz kompjutera koje su dužili operativci širom zemlje. Tako je emigriralo sve ono što bi moglo biti kompromitujuće za bivšu vlast“, tvrdi sagovornik Monitora.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

FOKUS

TUŽILAČKI ZAKONI I VENECIJANCI PO DRUGI PUT: Početak demontaže DPS pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Raste nervoza među „patriotama“

 

U srijedu je crnogorska Skupština konačno usvojila prijedlog o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu čime je počela formalna demontaža partijsko-udbaškog pravosuđa koje je režim Mila Đukanovića izgrađivao tokom 30 godišnje vladavine. Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je ocijenio donošenje zakona kao „najveći patriotski čin“, dok je jedan od predlagača, poslanik Slaven Radunović, izjavio da se radi o „oslobađanju tužilaštva koje će konačno moći da radi svoj posao odgovorno i bez pritisaka Zorana Lazovića, Brana Mićunovića, Mila Đukanovića itd“.

Noć prije poslanici DPS-a i satelitskih partija su napustili zasijedanje nakon što je većina odbila prijedlog da se odloži usvajanje zakona na 20 dana kako bi se otvorili „razgovori o imenovanju čelnih ljudi u pravosuđu“. DPS je takođe optužio vladajući blok da je zakonsko rješenje „suprotno Ustavu, suprotno mišljenju Evropske komisije i onome što je evropska praksa“.

Kolika je nervoza u taboru DPS-a i njegovih satelita pokazuju i reakcije u ponedjeljak 10. maja, odmah po davanju novog mišljenja Venecijanske komisije (VK) i dan nakon vrlo lošeg izbornog rezultata na lokalnim izborima u Herceg Novom. Naime, prije nego je mišljenje VK i zvanično objavljeno, DPS je zakazao vanrednu pres konferenciju na kojoj je poslanik Danijel Živković preventivno objavio da je mišljenje opet negativno, kao i ranije u martu ove godine, i da „mišljenje VK potvrđuje da je promjena (tužilačkog zakona) protivustavna i protivevropska“. Kasnije se odbrani Ustava i principu podjele vlasti pridružio i poslanik DPS-a Andrija Nikolić pozvavši Abazovića da „ne tumači selektivno“ mišljenje Venecijanaca. Teško da je Nikolićeva izjava ponukana iskustvom nekad vladajućeg DPS-a koji je i te kako „ selektivno tumačio“ ranija mišljenja VK, pogotovo ono koje se ticalo negativnog stava o DPS-ovom Zakonu o slobodi vjeroispovjesti kao i prijedloge VK o izmjenama Ustava kako bi se ojačala nezavisnost tužilaštava. Reakcijama DPS-a se pridružila i Socijaldemokratska partija čija nekadašnja liderka Draginja Vuksanović Stanković je supruga sadašnjeg vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca  (VDT) Ivice Stankovića kome je još 2019. istekao mandat i koji ovog mjeseca stiče uslove za starosnu penziju.

Što se tiče  „mišljenja“ Venecijanaca,  uočava se velika razlika sa ranijim izvještajem. Tada je VK ozbiljno kritikovala brzopletost Vlade i Skupštine u procesu donošenja sistemskog zakona bez ijedne održane javne rasprave i bez konsultacija sa evropskim partnerima. U novom izvještaju nema ni govora o tome da je novi revidirani nacrt zakona „protivustavan i protivevropski“ kako su DPS i sateliti pokušali staviti Venecijancima u usta. Naprotiv, Venecijanska komisija navodi da je sadašnji revidirani nacrt tužilačkog zakona „pripremljen uvažavajući ranije mišljenje VK na ovu temu usvojenu marta 2021.“ te da se „odmah pozdravlja konstruktivnost crnogorskih vlasti i spremnost za dijalog“. Ono što je glavno, VK navodi da sadašnji, već usvojen zakon „predstavlja značajni napredak“ u odnosu na raniji nacrt kao i da je „uvaženo nekoliko ključnih preporuka VK“. Pri tome, na 5. strani izvještaja se navodi da „postoje još neki nedostaci“ za koje se daju sugestije radi poboljšanja ali i da nisu u nesaglasju sa evropskim standardima. U samoj EU ne postoje jedinstveni standardi kojima se uređuje pitanje izbora i kontrole tužilačkih organizacija. U mnogim zemljama EU (Njemačka, Nizozemska, Poljska…) kao i u Sjedinjenim Američkim Državama, ministar pravde postavlja i smjenjuje glavnog tužioca ili je ministar pravde istovremeno i vrhovni tužilac. Takvo rješenje su ranije predlagali funkcioneri Demokratskog fronta ali je stav EU bio da takvo rješenje ne bi bilo primjereno balkanskim uslovima.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLJOPRIVREDNICI I DALJE BEZ AGROBUDŽETA: Na goloj ledini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stočna hrana je sve skuplja, poljoprivrednicima i stočarima država naplaćuje punu akcizu na gorivo za mehanizaciju dok uvoznički lobi nastavlja dominaciju. Kasni, uveliko, i agrobudžet. Realno je očekivati da će proći makar 20 dana od izglasavanja budžeta u parlamentu dok Vlada usvoji taj dokument. A to je tek prvi korak

 

„Poljoprivreda ne može da čeka“, kaže nam Milko Živković, predsjednik Unije stočara sjevera Crne Gore. Pa pritvrđuje primjerom: od početka godine stočna hrana (koncetrat) poskupila je sa 0,3 na više od 0,4 eura po kilogramu. „Kako troškovi ishrane stoke čine oko 60 -70 odsto ukupnih troškova, cijena koncentrovane hrane preko 30 euro centi za kilogram čini ovu proizvodnju nerentabilnom a na 40 centi se ulazi u gubitak“. A cijena stočne hrane nastavlja da raste.

Proizvesti je skupo, a prodati – teško. Gotovo nemoguće, u situaciji kada  trgovci, ugostitelji i hotelijeri još  vagaju stvarne domete predstojeće turističke sezone. Nakon prošlogodišnje katastrofe.

U zalihama sirare Miljanić blizu devet tona kozjeg sira od zimus čeka kupce. Dok Radisav – Rašo Miljanić, jedan od najvećih proizvođača i otkupljivača kozjeg mlijeka u Crnoj Gori, čeka pomoć države. „Mi moramo znati da li imamo podršku države da spasi kozarstvo ili nemamo“.

Crna Gora je 2019. uvezla sira za 16,5 miliona, dok trenutno u Banjanima leži domaći proizvod vrijedan od skoro 100.000 (prema proizvođačkim cijenama) do blizu 200.000 eura (u maloprodaji, uz uračunatu trgovačku maržu koja se kreće do 50 odsto i 21 odsto PDV-a koji se zaračunava na tako formiranu cijenu). Ta informacija je, zimus, prvo zainteresovala medije pa tek onda resorno ministarstvo. Odakle su tada, nakon upita sa TVCG, odgovorili kako su „preduzete aktivnosti“ kako bi se na terenu sagledala cjelokupna situacija  a da će javnost biti blagovremeno upoznata sa konkretnim potezima.

Javnost još čeka, a Miljanić se nada. „Nakon saopštenja Ministarstva poljoprivrede obišla nas je inspekcija i uvjerila se da lagerovana količina sira o kojoj sam pričao postoji, tačno do u kilogram. Popisali su ga i otišli“. Od tada, kaže za Monitor, nema novih vijesti. „Predlagao sam da nađemo model da plasiramo proizvode na tržište, ili za bolnice, škole, domove starih. Ima načina ako ima volje“.

Ima li volje?

Skupštinska rasprava o Vladinom Prijedlogu zakona o budžetu za 2021. godinu počeće tek naredne nedjelje, pa je sada izvjesno da će crnogorski poljoprivrednici i početak juna dočekati bez očekivane, i neophodne, pomoći iz Agrobudžeta.

Realno je očekivati da će proći makar 20 dana od izglasavanja budžeta u parlamentu do usvajanja Agrobudžeta na sjednici Vlade. Pod uslovom da ne dođe do komplikacija. Tek tada slijede pozivi za učešće u raspodjeli predviđenih sredstava, prikupljanje dokumentacije, terenske provjere, odlučivanje i, konačno, raspodjela novca namijenjenog za podršku ratarima, stočarima, vinogradarima, ribarima…

Riječ je, prema predloženom budžetu, o nekih 35 miliona eura, u koje će, prema običajima naslijeđenim od prošlih vlada, biti uračunat i dio tzv. socijalnih davanja (naknade za staračka domaćinstva) u vrijednosti 3,35 miliona. Da barem na papiru  izgleda kako se za poljoprivredu izdvaja više nego što je to zaista slučaj.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEMOKRATE POBJEDNICI IZBORA U HERCEG NOVOM: Brodolom Demokratske partije socijalista

Objavljeno prije

na

Objavio:

Neki Novljani vide dvije varijante formiranja vlasti. Ona u kojoj bi Novska lista bila isključena, te bi se u Novom preslikao odnos snaga na vlasti sa državnog nivoa. I druga, gdje bi svih pet lista koje su učestvovale na izborima participirale u izvršnoj vlasti u skladu sa osvojenim mandatima. To bi se moglo zaključiti iz slavljeničkog govora lidera Demokrata, Alekse Bečića koji je sabrao da vlast nakon izbora čini 80 odsto, a opoziciju 20 odsto volje biračkog tijela

 

Brod lokalne uprave u Herceg Novom imao je mirno more i dobar vjetar u nedjelju 9. maja, kada je cjelokupna posada ubilježila politički dobitak, osim barke Demokratske partije socijalista koja je pretrpjela težak brodolom u kome je, očekivano, potopljena.

Na birališta je u nedjelju izašlo 17 hiljada građana Novog, od upisanih 25.590 sa pravom glasa. Na 16.738 važećih glasačkih listića Novljani su većinom zaokružili one političke stranke koje posljednje četiri godine vladaju u ovom primorskom gradu, tako da nekih većih iznenađenja nije bilo osim porasta povjerenja u lokalne stranke, grupe građana čija je politička deviza da vlast na lokalnom nivou treba da bude servis građana za rješavanje lokalnih, komunalnih potreba i  problema, koji nemaju previše dodirnih tačaka sa nacionalnim i identitetskim pitanjima koja opterećuju crnogorsku političku scenu.

Pobjednik nedjeljnih redovnih lokalnih izbora u Novom  je Demokratska Crna Gora, partija čija je lista osvojila najveći broj glasova ili 27,65 odsto, što pretočeno u odborničke mandate čini 10 odborničkih mjesta u Skupštini Opštine Herceg Novi. To je neznatno povećanje u odnosu na rezultat prethodnih lokalnih izbora iz 2017. kada su Demokrate, same, osvojile 9 odborničkih mandata. Međutim, gledano iz perspektive avgustovskih parlamentarnih izbora, na kojima je ova stranka osvojila u Novom 20,68 odsto glasova, postignuti rezultat, sa manjom izlaznošću nego u avgustu 2020, ocjenjuje se kao uzlet Demokrata, koji su osigurali podršku istaknutih Novljana i u izbornu trku ušli sa predsjednikom Opštine, Stevanom Katićem, nosiocem izborne liste Ni lijevo ni desno – pravac Novi.

Najveće iznenađenje izbora predstavlja sjajan rezultat Novske liste, lokalne političke stranke koja je nastupila samostalno pod sloganom Naš grad, naš brod i osvojila 3.195 glasova ili 7 odborničkih mjesta. U Novskoj listi ističu kako su pojedinačno najjača politička opcija u Herceg Novom, jer su sve ostale liste predstavljene kao koalicije više političkih subjekata. Novska lista osnovana je pred lokalne izbore 2012. godine. U izbornu trku 9. maja ušla je sa pozicije vlasti. U lokalnoj skupštini zauzima tri odbornička mjesta na osnovu kojih je, raspodjelom funkcija prije četiri godine, dobila više značajnih pozicija u izvršnoj vlasti. Imali su mjesto potpredsjednika Opštine Herceg Novi, dva opštinska sekretarijata, Turističku organizaciju grada i direktorske fotelje u dva gradska preduzeća. Prethodni rad ih je očigledno preporučio da su zadobili više nego duplo glasova Novljana u odnosu na prethodne izbore.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo