Povežite se sa nama

Izdvojeno

PRIVATIZACIJA OBALE BIVŠE VLASTI: Ugovori o dugoročnom zakupu poslije izbora

Objavljeno prije

na

Dan nakon izbora direktor Predrag Jelušić zaključio je dva ugovora za zakup morskog dobra, sa firmom Beach d.o.o iz Podgorice na ime izgradnje novog kupališta u Reževićima, na rok od 25 godina i sa firmom Balbo-Radulović d.o.o iz Nikšića, za dio obale u Bijeloj sa važnošću od 10 godina

 

Tokom  tri mjeseca čekanja na formiranje nove Vlade u državnom Javnom preduzeću Morsko dobro nisu sjedjeli skrštenih ruku. U  vakumu, nakon gubljenja vlasti DPS-a, čiji kadrovi zauzimaju ključne funkcije u upravnim strukturama preduzeća, koje gazduje obalom Crnogorskog primorja, bilo je najviše posla. Direktor JP Morsko dobro i predsjednik budvanskog odbora DPS-a, Pregrad Jelušić, potpisao je od 01. septembra do kraja novembra ove godine, više ugovora o dugoročnom zakupu djelova morske obale. Prema podacima sa sajta JPMD u posljednjih 12 godina zaključeno je 30 dugoročnih investicionih ugovora za zakup i korišćenje morskog dobra, obale, plaža, marina. Čak  devet u posljednja tri mjeseca.

U JPMG su zaključili ugovore sa investitorima bliskim bivšoj vlasti za zakup morskog dobra pod izuzetnim uslovima, na osnovu javnih poziva za izgradnju novih kupališta od Herceg Novog do Bara i Ulcinja. Po osnovu investicionog ulaganja zakupci su dobijali povoljne uslove zakupa od 10, 20 ili 30 godina, zavisno od lokacije. Iako je po definiciji zadatak JPMD zaštita, unapređenje i izgradnja objekata za potrebe morskog dobra, u posljednje vrijeme učestali su javni tenderi kojima se izgradnja novih plaža povjerava privatnim firmama. Tako je značajan dio  obale otuđen  na desetine godina ili u nekim slučajevima gotovo i cijeli vijek. Mnogi vlasnici hotela, turističkih i ugostitelsjkih objekata iskoristili su tu mogućnost i na duži rok postali vlasnici/zakupci dragocjenog dijela dobra od opšteg značaja, uz simbolične nadoknade. Izgradnjom novog kupališta ili uređenjem plaže dobijaju pravo da dugo eksploatišu atraktivne djelove obale, koje često i prisvoje tako što zabrane pristup građanima i turistima koji nisu gosti njihovih turističkih objekata.

Dan nakon izbora, 01. septembra Jelušić je zaključio dva ugovora za zakup morskog dobra, sa firmom Beach d.o.o iz Podgorice na ime izgradnje novog kupališta u Reževićima, na rok od 25 godina. Sa firmom Balbo-Radulović d.o.o iz Nikšića, za dio obale u Bijeloj sa važnošću od 10 godina.

U oktobru je sklopljen ugovor po osnovu javnog poziva za izgradnju kupališta na lokaciji Kumbora sa firmom Carine d.o.o iz Podgorice, do 2050. To je treći dugoročni ugovor koji je ova podgorička kompanija u vlasništvu Čedomira Popovića realizovala u saradnji sa Jelušićem. Početkom 2017. godine dobila je dva vrijedna ugovora za zakup obale dužine 128 i 162 metra,  ispred hotela Delfin i Park u Bijeloj, na 24 i 30 godina. Povlašćeni investitor, prema čijem se liku i potrebama raspiše javni poziv, dobije na korišćenje  parcele od oko 425 dužnih metara pored mora, sa 3.500 m2, u narednih 30-ak godina.

Sa društvom V.A.S. Invest d.o.o iz Budve, ruskim investitorom turističkog kompleksa na lokaciji Smokvice u Reževićima, Jelušić je zaključio ugovor o zakupu obale i plaže početkom novembra, dužine 560 m, površine 18.630 kvadrata, koji će važiti do 2045.

Potpisan je i ugovor sa kompanijom Dukley Hotel d.o.o iz Budve, vlasnicom turističkog naselja na Rtu Zavala, od 01. 11. 2020 do 31. 10. 2045. Predmet ugovora je izgradnja novih plaža na kamenitoj obali Zavale, dužine  445 metara, zapadno od  plaže Guvance. Izmijenjen je i dopunjen Program postavljanja privremenih objekata za ovaj dio morskog dobra radi postavljanja novih pratećih ugostiteljskih objekata i plažnih barova. Za očekivati je da se i taj dio budvanske rivijere ogradama i kapijama pretvori u privatni zabran, poput mnogih od Ulcinja do Herceg Novog.

Na sajtu JPMD nema mnogih ugovora  kojima je veliki dio obalnog područja otuđen od građana. Nema ugovora sa kompanijom Adriatic properties iz Budve, zakupcem hotela Sveti Stefan i Miločer kojoj su ustupljeni atraktivni djelovi morskog dobra, obale i plaža, ukupne površine od 43.948 m2.  Ugovoru o zakupu hotela pridodate su najvrednije plaže, ukupne dužine od 1 kilometar najfinijeg pijeska i šljunka. Adriatic properties upravlja malom Kraljičinom plažom i velikom Kraljevom u Miločeru, plažama  sa obje strane grada-hotela Sveti Stefan. Obezbijeđen je ugovor na rok od 42 godine, odnosno do 2049. godine, uz nadoknadu od 65.000 eura na godišnjem nivou. Na svim pomenutim plažama turistima i mještanima  pristup je  zabranjen, suprotno stavovima iz ugovora sa JP Morsko dobro.

„Prenosom prava korišćenja morsko dobro zadržava karakter javnog dobra u opštoj upotrebi, odnosno sva fizička i pravna lica imaju pravo nesmetanog pristupa postojećem i novoizgrađenom morskom dobru“. Član 7. Ugovora o zakupu morskog dobra zaključenog 12. 06. 2007.

Adriatic properties godinama krši ugovor o zakupu, postavlja ograde, kapije oko plaža, uz brojno obezbeđenje kako bi onemogućio pristup javnom dobru svima, osim povlašćenom sloju crnogorskog društva, državnim funkcionerima, njihovim porodicama i prijateljima.

Biser predstavlja ugovor između JPMD i  Konzorcijuma Northstar d.o.o iz Podgorice i of šor kompanije Equest Capital Ltd registrovane na britanskom ostrvu Jersey, zaključen u februaru 2019.

Vlada je 2009, zaključila Ugovor o dugoročnom zakupu pola miliona kvadrata zemljišta u naselju Rose na hercegnovskom dijelu poluostrva Luštica na 90 godina, za izgradnju ekskluzivnog turističkog kompleksa Montrose sa navedenim kompanijama iza kojih, po izjavama biznismena Duška Kneževića, navodno  stoji Branimir Gvozdenović, višegodišnji ministar i funkcioner DPS-a.Vlada je Konzorcijumu dala ekskluzivna prava u pogledu korišćenja zemljišta i izgrađenih objekata i posebna prava na ustupljeni dio morskog dobra, definisana aneksima na ugovor o zakupu.

U ugovoru koji je prošle godine potpisao Predrag Jelušić navodi se kako je Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Ministarstvo finansija dalo tumačenje člana 6.1.4 Ugovora o zakupu zemljišta, po kojem Konzorcijum ima pravo korišćenja morskog dobra bez plaćanja naknade ili bilo kakvih drugih troškova tokom trajanja zakupa. Upravni odbor JP Morsko dobro prihvatio je predlog ugovora o korišćenju morskog dobra koji je upućen iz Vlade. Prema tom ugovoru kompanijama Northstar i Equest Capital dat je dio obale „na lokalitetu Rt Dobrič u dužini od 1.500 metara ispod planiranih turističkih naselja koji obuhvata uvalu Ploče, i Rt Dobrič,  površine 510.927 m2, na 7 katastraskih parcela, sa pripadajućim akva prostorom površine 62.445 kvadrata, na rok od 90 godina.  Kilometar i po obale i oko pola miliona kvadrata zemljišta u zoni opšteg, javnog dobra, koje pripada  građanima Crne Gore, dato je na eksploataciju kompaniji čiji je stvarni vlasnik  kompanija Montrose Partners International LTD registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima, bez ikakve nadoknade, za skoro čitav vijek.

Zakupcu je dozvoljeno  „modeliranje“ obale, povećanje kvadrata nasipanjem mora radi izgradnje novih kupališta, pristaništa i privezišta za jahte. Dato im je i ekskluzivno pravo svojine na privezištima kao i pravo da koriste i kontrolišu morske oblasti u području, uključujući pravo da gradi ponte, dokove, plaže, šetališta i da ostvaruju prihod davanjem zakupa, licenci i sličnih aranžmana. Korisnik  ima pravo da stupa u ugovorne odnose sa trećim licima bez saglasnosti zakupodavca. Ukratko, sva prava JP Morsko dobro na ovom dijelu državne teritorije prelaze na Northstar i of šor kompaniju.

Ugovorom se daje pravo proglašenja djelova zakupljenog morskog dobra privatnim posjedom kome pristup reguliše zakupac, što je u  suprotnosti sa karakterom javnog dobra. Moćan investitor, blizak bivšoj izvršnoj vlasti, uspijeva da privatizuje djelove obale uz bezbroj pravnih formulacija koje se prenose sa jednog slučaja na drugi, poput „propisa kojima se reguliše spoljna trgovina, slobodne carinske zone  ili kada je predviđeno ugovorom o zakupu da budu dio projekta koji je privatnog karaktera i kojima pristup reguliše zakupac“.

Da li će nova Vlada smijeniti rukovodeći partijski kadar u JP Morsko dobro i preispitati brojne ugovore o tihoj privatizaciji obale, vidjećemo.

Branka PLAMENAC

Komentari

FOKUS

KORAK NAZAD, PA DVA KORAKA NAZAD: Vlast koja se potrudila da uruši samu sebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za politike devedesetih ne rade samo vođe i političari iz ratnih vremena, koje su i dalje na politčkoj sceni i njihovi zastupnici. Najnoviji rat rezolucijama samo je novi pokazatelj da se ova vlast potrudila da uruši samu sebe

 

Politička kriza se nastavlja. Dogovora nema na pomolu. Ovonedjeljni sastanak parlamentarne većine završio se kao da ga nije ni bilo.

Demokratski front ostao je pri svom. Traže novu vladu sa novim premijerom. Ni ostatak parlamentarne većine nije promijenio stav. Demokrate su i dalje za rekonstrukciju postojeće vlade na čelu sa Krivokapićem.  URA takođe insistira na ostanku Krivokapića, uz poštovanje Sporazuma koji su lideri tri pobjedničke liste potpisali u septmebru prošle godine. Ukoliko se ostane na istim pozicijama, a sve su prilike da hoće, najvjerovatniji ishod krize biće novi izbori. Što osim Fronta, i njihovog mentora u Beogradu, predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, priziva i predsjednik države i DPS-a Milo Đukanović.

Demokratska Crna Gora optužila je Andriju Mandića da po naredbama predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i Srbije Aleksandra Vučića na jesen planira proteste protiv Vlade.

Demokratski front prethodno je, opet, optužio Demokrate da štite fotelje i ne dozvoljavaju poštovanje izborne volje građana. „Zaboravljaju ko je nosilac pobjede od 30. avgusta. Lideru Demokrata Aleksi Bečiću treba da bude jasno da ne mogu i premijer i predsjednik Skupštine biti iz istog političkog bloka koji ima svega 14 poslanika, a da većina parlamentarne većine, koja se protivi toj prevari izborne volje, ostane po strani”, kazali su iz DF-a.  Pri tom, zaboravljajući da je premijer bio na čelu njihove predizborne liste. U međuvremenu Krivokapić je izgubio blagonaklonost Fronta i centrale srpskog sveta – Vučića i ministra unutrašnjih poslova Srbije Aleksandra Vulina.

„Zadatak ove generacije političara je stvaranje srpskog sveta, odnosno da objedini Srbe gde god budu živeli”, poručio je Vulin mnule sedmce, na skupu povodom obilježavanja 13. godišnjice Pokreta socijalista. Predsjednik Srbije, koji je prisustvovao skupu, nijednom se riječju ni tada, a ni kasnije nije ogradio od ove izjave. Uslijedile su bojne reakcije (vidi box).

Da se protivi Krivopićevoj ekspertskoj vladi, Vučić je saopštio odmah po njenom konstituisanju, sve navodno ne miješajući se u unutrašnje stvari Crne Gore. Potom se umiješao u lokalne nikšićke izbore, podržavajući Demokratski front, od kada lideri Fronta sve otvorenije napadaju Krivokapićevu vladu. Konačno, Krivokapić se nakon nepotpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC u Beogradu, smjene ministra pravde Vladimira Leposavića zbog negiranja genocida u Srebrenici i nepriznavanja Haškog suda, te usvajanja Rezolucije u Srebrenici, skupa sa predsjednikom parlamenta Aleksom Bečićem, našao u centru hajke srpskih tabloida koje Vučić kontroliše.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

NASTAVAK KADROVANJA U RESORU VESNE BRATIĆ – SLUČAJ RADE VIŠNJIĆ: Greška koja nije slučajna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka  Bratić  očito ne smatra  da je veličanje četništva i  ratnih zločinaca ikkava  smetnja  za obavljanje rukovodećih finkcija u školstvu

 

Slučaj Rade Višnjić, nesuđene v.d. direktorice Osnovne škole (OŠ) „Jugoslavija” u Baru, u žižu javnosti vratio je Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) na čijem je čelu Vesna Bratić. Kao diplomirana učiteljica, Rada Višnjić je za v. d. direktoricu imenovana na period od šest mjeseci, počev od 12. jula.  Razriješena je samo osam dana kasnije.

Na imenovanje Višnjićeve javnost je burno reagovala. Protiv nje je u januaru 2020. godine pokrenut disciplinski postupak, nakon što je učenicima na času zadala da crtaju trobojku, u vrijeme snažne politizcije upotreba zastava. Tada je dobila uslovni prestatak radnog odnosa. U jesen iste godine, preko Vajber grupe pozvala je učenike na moleban u Hram Svetog Jovana Vladimira u Baru. Uslijedio je definitivan otkaz.

Višnjićeva je na svom Fejsbuk profilu objavila i odu Ratku Mladiću, bivšem komandantu Vojske Republike Srpske, u Hagu doživotno osuđenom ratnom zločincu. U prilog tvrdnji da hvalospjevi Mladiću nijesu smetnja već više preporuka kod ministarke Bratić ide i činjenica da je za novog direktora Doma učenika u Beranama nedavno imenovan Goran Kiković. On je otvoreni podržavalac četničkog pokreta, a aktivno je učestvovao u predlaganju imenovanja ulice u Beranama po Mladiću.

Vesna Bratić je prije par mjeseci Bojanu Đačić, takođe učiteljicu, ideološki blisku koleginici iz Bara, postavila za v.d. direktoricu Osnovne škole (OŠ) „Ristan Pavlović” u Pljevljima. Đačićeva je smijenjena nakon dva dana, jer su njena fotografija, na kojoj na glavi nosi šajkaču sa kokardom, i tekstovi šovinističkog sadržaja, osvanuli na Instagramu. I izazvali snažnu osudu građana.

Ni tada, baš kao ni u slučaju Višnjić, ministarka Bratić se nije ogradila od stavova   izabranica. Đačićeva je smijenjena u tišini, bez izjašnjenja MPNKS-a. Višnjićeva je prošla gore. U pokušaju da se zaštiti, Vesna Bratić je u saopštenju u kom navodi da je promijenila mišljenje o njenom imenovanju, kazala da je do toga došlo nakon što su iz MPNKS-a imali uvid u  privatne materijale opscene prirode profesorice Višnjić – aludirajući na nage fotografije koje su kružile društvenim mrežama, a na kojima je navodno ona. To je i vrhunac opscenosti ministarke Bratić – što su joj pri kadriranju „opscene fotografije” veći problem od podrške Mladiću. I zloupotreba privatnosti pri raskidanju radnog odnosa. Zbog toga su ministarku kritikovali iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), skupštinskog Odbora za ravnopravnost, Centra za ženska prava (CŽP), kao i pojedinih političkih partija.

Vesna Bratić je, objašnjavajući odluku o razrješenju Rade Višnjić, nenamjerno otkrila i da u MPNKS-u ne obavljaju nikakve provjere kandidata. „Sva priča o depolitizaciji državnog aparata pala je u vodu sramnim postupkom Vesne Bratić, iza kojeg nesporno stoje partije vladajuće većine. Umjesto da oslobode škole političkog uticaja i da razbiju ćelije za kupovinu glasova, što je nasljeđe koje je ostavio DPS sa svojim koalicionim partnerima, oni su se odlučili da te mehanizme preuzmu. Umjesto partijskih direktora i zamjenika – dobili smo partijske direktore i zamjenike”, konstatuje u svojoj objavi na Fejsbuku dugogodišnji aktivista nevladinog sektora Vuk Maraš.

Ministarka tvrdi da su novoizabrani vršioci dužnosti direktora osnovnih i srednjih škola birani nepartijski. Nije tako, narvano. Monitorovi upućeni izvori tvrde da je Radu  Višnjić imenovala na predlog Socijalističke narodne partije (SNP). Brojni slučajevi upotpunjuju sliku o krugovima iz kojih dolaze kadrovi u kulturi i prosvjeti. Monitor redovno piše o tome.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ŠERBO RASTODER, ISTORIČAR: Treba nam istina   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na Rezoluciju  o Srebrenici u crnogorskom političkom kontekstu  su se upecali zagovornici zla koji su se sakrivali iza „naroda“ kako bi osporili zlo. Sreća je da su ubjedljivo poraženi na način koji Crnu Goru vraća na stazu kakve – takve normalnosti i civilizacijske vrijednosti što je sa simpatijama prihvaćeno u regionu i svijetu

 

MONITOR: Usvajanje Rezolucije o Srebrenici i sporenja oko nje?

RASTODER:  Srebrenica je postala prepoznatljiva tačka topografije zla u Evropi. To je ,,zasluga” onih koji su počinili genocid ali i međunarodnog  suda  koji je pravno verifikovao tu činjenicu u dokaznom postupku koji je trajao više godina i u kojem je priloženo nekoliko hiljada dokaza (snimaka zločina, iskaza svjedoka, naredbi viših organa vojnih formacija, iskaza  aktera). Neki od počinilaca genocida (Nikolić, Krstić, Erdemović i drugi) priznali su zločin i iskazali kajanje, a neki od njihovih sljedbenika evo to odbijaju da urade. Zašto bi to bilo važno? Ne zbog toga što se mogu promijeniti činjenice vezane za genocid, već zbog nastojanja da se one politički relativizuju i na taj način odgovornost sa pojedinaca (koji su uglavnom priznali) socijalizuje na čitav narod.  To je nepošteno i neljudski prema narodu zato što je individualizacija krivice bio primarni cilj suda. To se radi ne zbog toga što ,,nije bilo” nego zbog odbrane,,ideologije zločina”. Postoji opravdan strah, da će se kad-tad postaviti pitanje o prirodi tvorevine, čiji je predsjednik, vrhovni komandant, predjednik skupštine, vlade itd. osuđen za genocid. Takva tvorevina  može biti samo ,,genocidna”, proizvod najvećeg  zločina u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

Sud u Hagu nije, kao nijedan sud, idealan. Ali u odnosu na onaj u Ninbergu, sud u Hagu je najmanje nekoliko desetina puta uređenija, sređenija i organizovanija institucija. Kako u primjeni prava tako i u dokaznom postupku. Ali tvrditi za sud u Ninbergu da je bio ,,antinjemački“ zato što  je primarno sudio nacistima je jednako stupidno i moguće samo ako ste pobornik nacizma.

Rezolucije o Srebrenici nemaju nikakav značaj za  činjenicu kvalifikovanu kao ,,genocid“ oni  su politička potreba društva da se odredi ,,na kojoj je strani”. U crnogorskom  kontekstu ovo je bio politički mamac na koji su se upecali zagovornici zla koji su se sakrivali iza „naroda” kako bi osporili zlo. Sreća je  da su ubjedljivo poraženi na način koji Crnu Goru vraća na stazu kakve takve normalnosti i civilizacijske vrijednosti, što je sa simpatijama prihvaćeno u regionu i svijetu.

MONITOR: Minuo je još jedan 13. jul. Kako tumačite sve glasnije revizionističke stavove o ulozi četnika u II svjetskom ratu?

RASTODER: Ne postoji ,,revizionizam u istoriji”. Ne može  se promijeniti ,,ono što je bilo”, mijenja se  samo mišljenje  o ,,onom što je bilo”. Tu se ne radi o istorijskom nego o ideološkom revizionizmu. Miješanjem ova dva posve različita pojma omalovažava se istorijska nauka, koja ima precizno definisane obrasce po  kojima dozvoljava naučno legitimne ,,promjene”. Nije svako mišljenje o prošlosti  istorija, niti je isto pričati o istoriji i istorijskoj nauci. Promjena mišljenja o četničkom  pokretu je ideološko konstruisanje novog narativa koje ne počiva na novootkrivenim činjenicama već na diskvalifikaciji postojećih. To može postati naučno prihvatljiv narativ o prošlosti tek kada se novim  dokazima (istorijskim izvorima) dokažu učešća četnika u bitkama sa okupatorom, njihova saradnja sa antifašistima. Treba i dokazati da su glavni programski dokumenti, poput onog Homogena Srbija i mnogi slični,  falsifikati, te zašto su četnike, ako su bili antifašisti, ostavili  saveznici. Sve u svemu, nema revizije istorije, proizvodi se samo idološki i vrijednosni haos.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo