Povežite se sa nama

Izdvojeno

PRIVATIZACIJA OBALE BIVŠE VLASTI: Ugovori o dugoročnom zakupu poslije izbora

Objavljeno prije

na

Dan nakon izbora direktor Predrag Jelušić zaključio je dva ugovora za zakup morskog dobra, sa firmom Beach d.o.o iz Podgorice na ime izgradnje novog kupališta u Reževićima, na rok od 25 godina i sa firmom Balbo-Radulović d.o.o iz Nikšića, za dio obale u Bijeloj sa važnošću od 10 godina

 

Tokom  tri mjeseca čekanja na formiranje nove Vlade u državnom Javnom preduzeću Morsko dobro nisu sjedjeli skrštenih ruku. U  vakumu, nakon gubljenja vlasti DPS-a, čiji kadrovi zauzimaju ključne funkcije u upravnim strukturama preduzeća, koje gazduje obalom Crnogorskog primorja, bilo je najviše posla. Direktor JP Morsko dobro i predsjednik budvanskog odbora DPS-a, Pregrad Jelušić, potpisao je od 01. septembra do kraja novembra ove godine, više ugovora o dugoročnom zakupu djelova morske obale. Prema podacima sa sajta JPMD u posljednjih 12 godina zaključeno je 30 dugoročnih investicionih ugovora za zakup i korišćenje morskog dobra, obale, plaža, marina. Čak  devet u posljednja tri mjeseca.

U JPMG su zaključili ugovore sa investitorima bliskim bivšoj vlasti za zakup morskog dobra pod izuzetnim uslovima, na osnovu javnih poziva za izgradnju novih kupališta od Herceg Novog do Bara i Ulcinja. Po osnovu investicionog ulaganja zakupci su dobijali povoljne uslove zakupa od 10, 20 ili 30 godina, zavisno od lokacije. Iako je po definiciji zadatak JPMD zaštita, unapređenje i izgradnja objekata za potrebe morskog dobra, u posljednje vrijeme učestali su javni tenderi kojima se izgradnja novih plaža povjerava privatnim firmama. Tako je značajan dio  obale otuđen  na desetine godina ili u nekim slučajevima gotovo i cijeli vijek. Mnogi vlasnici hotela, turističkih i ugostitelsjkih objekata iskoristili su tu mogućnost i na duži rok postali vlasnici/zakupci dragocjenog dijela dobra od opšteg značaja, uz simbolične nadoknade. Izgradnjom novog kupališta ili uređenjem plaže dobijaju pravo da dugo eksploatišu atraktivne djelove obale, koje često i prisvoje tako što zabrane pristup građanima i turistima koji nisu gosti njihovih turističkih objekata.

Dan nakon izbora, 01. septembra Jelušić je zaključio dva ugovora za zakup morskog dobra, sa firmom Beach d.o.o iz Podgorice na ime izgradnje novog kupališta u Reževićima, na rok od 25 godina. Sa firmom Balbo-Radulović d.o.o iz Nikšića, za dio obale u Bijeloj sa važnošću od 10 godina.

U oktobru je sklopljen ugovor po osnovu javnog poziva za izgradnju kupališta na lokaciji Kumbora sa firmom Carine d.o.o iz Podgorice, do 2050. To je treći dugoročni ugovor koji je ova podgorička kompanija u vlasništvu Čedomira Popovića realizovala u saradnji sa Jelušićem. Početkom 2017. godine dobila je dva vrijedna ugovora za zakup obale dužine 128 i 162 metra,  ispred hotela Delfin i Park u Bijeloj, na 24 i 30 godina. Povlašćeni investitor, prema čijem se liku i potrebama raspiše javni poziv, dobije na korišćenje  parcele od oko 425 dužnih metara pored mora, sa 3.500 m2, u narednih 30-ak godina.

Sa društvom V.A.S. Invest d.o.o iz Budve, ruskim investitorom turističkog kompleksa na lokaciji Smokvice u Reževićima, Jelušić je zaključio ugovor o zakupu obale i plaže početkom novembra, dužine 560 m, površine 18.630 kvadrata, koji će važiti do 2045.

Potpisan je i ugovor sa kompanijom Dukley Hotel d.o.o iz Budve, vlasnicom turističkog naselja na Rtu Zavala, od 01. 11. 2020 do 31. 10. 2045. Predmet ugovora je izgradnja novih plaža na kamenitoj obali Zavale, dužine  445 metara, zapadno od  plaže Guvance. Izmijenjen je i dopunjen Program postavljanja privremenih objekata za ovaj dio morskog dobra radi postavljanja novih pratećih ugostiteljskih objekata i plažnih barova. Za očekivati je da se i taj dio budvanske rivijere ogradama i kapijama pretvori u privatni zabran, poput mnogih od Ulcinja do Herceg Novog.

Na sajtu JPMD nema mnogih ugovora  kojima je veliki dio obalnog područja otuđen od građana. Nema ugovora sa kompanijom Adriatic properties iz Budve, zakupcem hotela Sveti Stefan i Miločer kojoj su ustupljeni atraktivni djelovi morskog dobra, obale i plaža, ukupne površine od 43.948 m2.  Ugovoru o zakupu hotela pridodate su najvrednije plaže, ukupne dužine od 1 kilometar najfinijeg pijeska i šljunka. Adriatic properties upravlja malom Kraljičinom plažom i velikom Kraljevom u Miločeru, plažama  sa obje strane grada-hotela Sveti Stefan. Obezbijeđen je ugovor na rok od 42 godine, odnosno do 2049. godine, uz nadoknadu od 65.000 eura na godišnjem nivou. Na svim pomenutim plažama turistima i mještanima  pristup je  zabranjen, suprotno stavovima iz ugovora sa JP Morsko dobro.

„Prenosom prava korišćenja morsko dobro zadržava karakter javnog dobra u opštoj upotrebi, odnosno sva fizička i pravna lica imaju pravo nesmetanog pristupa postojećem i novoizgrađenom morskom dobru“. Član 7. Ugovora o zakupu morskog dobra zaključenog 12. 06. 2007.

Adriatic properties godinama krši ugovor o zakupu, postavlja ograde, kapije oko plaža, uz brojno obezbeđenje kako bi onemogućio pristup javnom dobru svima, osim povlašćenom sloju crnogorskog društva, državnim funkcionerima, njihovim porodicama i prijateljima.

Biser predstavlja ugovor između JPMD i  Konzorcijuma Northstar d.o.o iz Podgorice i of šor kompanije Equest Capital Ltd registrovane na britanskom ostrvu Jersey, zaključen u februaru 2019.

Vlada je 2009, zaključila Ugovor o dugoročnom zakupu pola miliona kvadrata zemljišta u naselju Rose na hercegnovskom dijelu poluostrva Luštica na 90 godina, za izgradnju ekskluzivnog turističkog kompleksa Montrose sa navedenim kompanijama iza kojih, po izjavama biznismena Duška Kneževića, navodno  stoji Branimir Gvozdenović, višegodišnji ministar i funkcioner DPS-a.Vlada je Konzorcijumu dala ekskluzivna prava u pogledu korišćenja zemljišta i izgrađenih objekata i posebna prava na ustupljeni dio morskog dobra, definisana aneksima na ugovor o zakupu.

U ugovoru koji je prošle godine potpisao Predrag Jelušić navodi se kako je Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Ministarstvo finansija dalo tumačenje člana 6.1.4 Ugovora o zakupu zemljišta, po kojem Konzorcijum ima pravo korišćenja morskog dobra bez plaćanja naknade ili bilo kakvih drugih troškova tokom trajanja zakupa. Upravni odbor JP Morsko dobro prihvatio je predlog ugovora o korišćenju morskog dobra koji je upućen iz Vlade. Prema tom ugovoru kompanijama Northstar i Equest Capital dat je dio obale „na lokalitetu Rt Dobrič u dužini od 1.500 metara ispod planiranih turističkih naselja koji obuhvata uvalu Ploče, i Rt Dobrič,  površine 510.927 m2, na 7 katastraskih parcela, sa pripadajućim akva prostorom površine 62.445 kvadrata, na rok od 90 godina.  Kilometar i po obale i oko pola miliona kvadrata zemljišta u zoni opšteg, javnog dobra, koje pripada  građanima Crne Gore, dato je na eksploataciju kompaniji čiji je stvarni vlasnik  kompanija Montrose Partners International LTD registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima, bez ikakve nadoknade, za skoro čitav vijek.

Zakupcu je dozvoljeno  „modeliranje“ obale, povećanje kvadrata nasipanjem mora radi izgradnje novih kupališta, pristaništa i privezišta za jahte. Dato im je i ekskluzivno pravo svojine na privezištima kao i pravo da koriste i kontrolišu morske oblasti u području, uključujući pravo da gradi ponte, dokove, plaže, šetališta i da ostvaruju prihod davanjem zakupa, licenci i sličnih aranžmana. Korisnik  ima pravo da stupa u ugovorne odnose sa trećim licima bez saglasnosti zakupodavca. Ukratko, sva prava JP Morsko dobro na ovom dijelu državne teritorije prelaze na Northstar i of šor kompaniju.

Ugovorom se daje pravo proglašenja djelova zakupljenog morskog dobra privatnim posjedom kome pristup reguliše zakupac, što je u  suprotnosti sa karakterom javnog dobra. Moćan investitor, blizak bivšoj izvršnoj vlasti, uspijeva da privatizuje djelove obale uz bezbroj pravnih formulacija koje se prenose sa jednog slučaja na drugi, poput „propisa kojima se reguliše spoljna trgovina, slobodne carinske zone  ili kada je predviđeno ugovorom o zakupu da budu dio projekta koji je privatnog karaktera i kojima pristup reguliše zakupac“.

Da li će nova Vlada smijeniti rukovodeći partijski kadar u JP Morsko dobro i preispitati brojne ugovore o tihoj privatizaciji obale, vidjećemo.

Branka PLAMENAC

Komentari

FOKUS

INTERNA VLADINA DOKUMENTA: SLUČAJ TIVATSKIH SOLILA: Bivša vlast pokušala da ukine zaštitu rezervatu prirode međunarodnog značaja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz tajnih dokumenata, u koje je Monitor imao uvid, vidi se da je Vlada u proljeće 2016. naložila da se ukine zaštita Tivatskim solilima, međunarodno značajnom rezervatu prirode, pozivajući se prvo na pravne proceduralne razloge, a potom na navodni uticaj ptica na bezbjednost avio-saobraćaja

 

Dok je zvanično pričala o tome kako sve čini da zaštiti ovdašnje rezervate prirode i područja od posebnog značaja, bivša crnogorska vlada na čelu sa Milom Đukanovićem, pokušala je u proljeće 2016. godine da skine zakonsku zaštitu sa Tivatskih solila, koja su i međunarodno važan rezervat prirode. To je jasno iz  dokumenata sa dvije sjednice Vlade u  martu i aprilu  2016, na koje je potom stavljena oznaka interno, a u koje je Monitor imao uvid.

U zaključku sa sjednice Vlade iz marta 2016,  navodi se da se „zadužuje Ministarstvo održivog razvoja i Agencija za zaštitu životne sredine da pokrenu postupak stavljanja van snage Rješenja Republičkog zavoda za zaštitu prirode broj 1-12 od 26.08. 2008. godine o stavljanju pod zaštitu Tivatskih solila kao posebnog rezervata prirode i Rješenja od 4. 11. 2008. godine o upisu u Centralni registar zaštićenih objekata prirode“.

Osim što su bila zaštićena domaćim propisima, u vrijeme kada je Vlada pokušala da im oduzme poseban status i pravnu zaštitu, Tivatska solila su se već tri godine nalazila na međunarodnoj Ramsarovoj listi zaštićenih područja. Ramsar konvencijom štite se močvarna područja, a na toj  listi nalaze se 2.224  staništa od međunarodnog značaja. Na teritoriji Crne Gore to su: Skadarsko jezero, upisano na listu 15. decembra 1995. godine i Tivatska solila, koja su na listi od 31. januara 2013. godine.

Solila su prethodno, 2006, proglašena Emerald staništem Bernske Konvencije, a 2007. je ovo područje dobilo status IBA – područja od međunarodnog značaja za boravak ptica u Crnoj Gori.  Na području Tivatskih solila registrovano je 48 vrsta ptica, od čega su četiri stalno prisutne vrste, 35 zimujućih vrsta i šest gnjezdarica, a zajedno sa ostalim grupama ptica (pjevačicama, grabljivicama) do sada je na ovom lokalitetu registrovano ukupno 112 vrsta ptica. Solila su jedno od najvažnijih preostalih slanih močvarnih staništa na tzv. Jadranskom vazdušnom koridoru.

Baš tog  proljeća, dok je tajno planirala da skine zakonsku zaštitu sa Tivatskih solila, Vlada je organizovala konferenciju na kojoj je javno izrazila brigu i za svjetska močvarna područja, i obećala dodatnu zaštitu za ovdašnja: „Kako je 2016, godina održivog korišćenja resursa, to predstavlja priliku za sve nas da ozbiljno i odgovorno sagledamo sa kakvim se izazovima svijet susreće kada je u pitanju održivo upravljanje istima. Ono što je izvjesno je da naša uloga u očuvanju resursa treba da bude usmjerena na razvijanje mehanizama zaštite i održivog korišćenja vlažnih staništa, kroz zajedničku implementaciju aktivnosti svih subjekata na lokalnom, nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou“. Dobro zvuči, al ne radi, što bi rekli. Kao i mnoga obećanja prethodnog režima.

U obrazloženju, zbog ćega se traži skidanje statusa zaštićenog područja Tivatskim solilima, Vlada je iznašla proceduralne razloge za ukidanje Rješenja kojim su Tivatska solila 2008. stavljena pod zaštitu. Kako se navodi u zapisniku sa sjednice –  „Rješenje ima proceduralne propuste  u vezi sa rokovima“, ali navodno i „suštinski propust, jer se zahtjev odnosno otpočinjanje procedure zaštite odnosilo na status spomenika prirode, a Rješenje je donijeto o proglašenju rezervata prirode“.

Da bivšoj vladi nije prava briga bila pravna (ne)preciznost dokumenata kojima se štite Solila, već da je imala namjeru da to područje ostavi bez zakonske zaštite, jasno je već i iz zapisnika sa naredne sjednice Vlade, održane u aprilu 2016. godine. Tada se traži da se prethodni razlog ukidanja zaštite Solilima briše, i navodi se novi, zaista nevjerovatan razlog.

„Zadužuju se Ministarstvo saobraćaja i pomorstva i Ministarstvo održivog razvoja i turizma, da u saradnji s Agencijom za civilno vazduhoplovstvo pripreme i Vladi dostave studiju o procjeni rizika i bezbjednosti vazdušnog saobraćaja za aerodrom Tivat zbog revizije stepena zaštite“, navodi se u Zaključku sa aprilske sjednice Vlade, koji potpisuje tadašnji generalni sekretar Žarko Šturanović. Vlada je, u prevodu, naložila da se ispita navodni uticaj ptica na bezbjednost avio-saobraćaja kao mogući razlog ukidanja zakonske zaštite Tivatskim solilima! Nije poznato da je Vlada imala ijedan realan razlog da pomisli da bi ptice negativno uticale na domaći avio-saobraćaj.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CENTAR ZA AUTIZAM: JOŠ JEDNO SKUPO NEISPUNJENO OBEĆANJE BIVŠE VLASTI: Umjesto u Centar, milioni otišli u Beograd

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je najavljeno je da će u Centar biti uloženo 1,5 miliona,  otvoren je sa manje od 100.000 eura. Uz obećanje da je problem odlaska djece na liječenje u Srbiju riješen. Tokom tri godine od otvaranja, institucijama u Beogradu, za smetnje iz domena koji pokriva Centar, plaćeno je preko 1,6 miliona eura

 

Za izgradnju Centra za autizam iz budžeta će biti opredijeljeno 1,5 miliona eura, izjavio je bivši ministar zdravlja Kenan Hrapović, krajem 2017.

Prvi nacionalni Centar za autizam, razvojne smetnje i dječiju psihijatriju Ognjen Rakočević otvoren je 30. marta 2018. Zvanična informacija je glasila da su prostor površine 410 m² za aktivnosti Centra i medicinsku, didaktičku i drugu opremu u vrijednosti od 64.000 eura ustupili Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Zavod za zapošljavanje. Za opremanje Centra, od donacija je skupljeno još 10.000 eura, kazao je tada ministar. O milion i po eura više nije bilo pomena. Na pitanja koliko je novca za Centar izdvojeno, što je bilo sa najavljenih 1,5 miliona i ostala, koja smo poslali bivšem ministru Hrapoviću, nijesmo dobili odgovore. Odgovore nam nijesu poslali ni iz Ministarstva zdravlja.

Iz Kliničkog centra Crne Gore, u sastavu kojeg Centar djeluje, dobili smo podatke koliko je od strane Ministarstva i putem donacija do sada uloženo. Ukupno 49.510 eura, od čega je Ministarstvo zdravlja iz budžeta opredijelilo 17.000 eura, a donacije su iznosile skoro duplo, 32.400 eura (vidi boks).

Slični centri u regionu koštali su znatno više. Isto u martu, ali 2019. u Osjeku je otvoren Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju. Investicija je koštala 2,6 miliona eura, a dobijen je savremeni regionalni centar za djecu iz Hrvatske i šire. Zgrada Centra za autizam u Albaniji na internetu se promoviše kao primjer moderne albanske arhitekture. Sadržaji koji se nude djeci i opremljenost ova dva centra su neuporedivi sa skromnim uslovima u podgoričkom centru.

,,Vodila sam dijete u Centar i osoblje se baš trudi, ali mi je uvijek čudna sama zgrada u kojoj ima jedna velika hala i tu je sve ispregrađivano i prostorije su male i zbijene”, kaže za Monitor majka jedne od korisnica Centra.

Prostor u kome je Centar smješten je u stvari donacija Zavoda za zapošljavanje. Gradnja je počela 2006, a prvobitna namjena prostora je bila osnivanje fabrike za zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Iz Zavoda su prilikom otvaranja istakli da su u izgradnju i opremanje uložili preko dva miliona eura. Vlada je našla revolucionarno rješenje, pa je u prostoru za fabriku otvorila instituciju za najugroženije.

Ministar Hrapović je obećavao da će problem djece sa autizmom i njihovih porodica biti sistemski riješen. A na otvaranju Centra tadašnji premijer Duško Marković je ustvrdio: ,,Zato od danas, i to treba da znaju svi građani, potrebe za dodatnim plaćanjima za liječenje ovih oboljenja iz džepa pacijenata i njihovih porodica, neće biti! To je sada briga Vlade i Ministarstva zdravlja”. Premijer je istakao i da više neće biti opterećenja porodica i državnog budžeta slanjem djece u zdravstvene centre u okruženju.

Tri godine nakon ovih obećanja stvari stoje ovako: ,,Moja ćerka ide kod logopeda u Centar, ali samo jednom mjesečno. Mnogi roditelji su prinuđeni da idu u Beograd. Fond refundira troškove za tamošnje tretmane, ali roditelji plaćaju sve ostalo – smještaj, hranu i to duži period”, kaže majka korisnice Centra.

Otac djeteta sa autizmom kaže da stručnjaci u Centru daju maksimum, ali da nedostaje kadra: ,,Prije je bilo sat, sada se smanjilo kod psihologa na 45 minuta, a kod logopeda 30 minuta i to jedanput nedjeljno. Morali smo dva mjeseca da budemo u Beogradu jer su tamo tretmani svakodnevni. Fond je to platio, ali smo mi morali da plaćamo stan i sve ostalo.Nije mi jasno da ne mogu kod nas da se zaposle logopedi, a ne da se ide u Beograd”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo