Povežite se sa nama

OKO NAS

STIVEN SIGAL U BUDVI: Promoter Dukljanskih vrtova

Objavljeno prije

na

stiven-sigal-lazar-radjenov

Poznati američki filmski glumac Stiven Sigal postao je stanovnik Budve. On je od ljetos vlasnik luksuznog stana u stambenom kompleksu Dukljanski vrtovi na Zavali. Ova zanimljiva vijest javnosti je saopštena na specijalno organizovanom presu za ograničen broj medija, uglavnom domaćih TV stanica, koji su upriličili vlasnici jednog od najvećih novosagrađenih vikend naselja na Crnogorskom primorju – Nail Emilfarb i Igor Peljuhno.

„Nail je bio ljubazan da me pozove da provedem neko vrijeme ovdje, što sam sa zadovoljstvom prihvatio. Zaljubio sam se u ovo mjesto, u ljude, arhitekturu, u Stari grad. Ovo mjesto je nevjerovatno”, kazao je Sigal, koji u Budvi boravi sa suprugom.

Proslavljeni akcijski glumac i reditelj prvi je holivudski glumac, poznata i slavna ličnost koja je vlasnik neke nekretnine na budvanskoj rivijeri. Nakon marketinških trikova sa imenima Madone, Novaka Đokovića i drugih poznatih likova koji su bili viđeni kao kupci preskupih stanova na Zavali, Stiven Sigal će biti prvi planetarno poznati lik koji će preuzeti ulogu promotera stambenih kvadrata na kontroverznoj Zavali.

Za ovu novu ulogu u širokom spektru rola koje je odigrao u svojoj uspješnoj karijeri, vremešni glumac je, po svemu sudeći, stan od 150 kvadrata dobio na poklon. Stan nije završen, pa će novopečeni Budvanin, odnosno vikendaš, moći da se useli na proljeće naredne godine.

Njegovo ime, veze i poznanstva koje posjeduje, garancija su investitorima da će prodaja stanova na Zavali koja se gradi punih sedam godina, krenuti boljim tokom. Prema nezvaničnim informacijama, Sigal će u Budvu uskoro dovesti glumce Silvestera Stalonea, Rajana O’ Nila i mnoge druge.

,,Imam mnogo prijatelja Amerikanaca i Rusa, koji znaju da uživaju na način koji Budva pruža i ubijeđen sam da će im se svidjeti ovo mjesto”, kazao je glumac.

Kvadrat stana na Zavali prodaje se po cijeni od 6.000 do 8.000 eura, zavisno od pozicije i blizine mora.

U jedinstvenoj panorami budvanskog zaliva sa Starim gradom i ostrvom Sv. Nikola, koja se otvara sa ovog Rta između Budve i Bečića, Sigal će uživati iz vile br. 25, koja se nalazi nešto dalje od obale. Zato je cijena njegove prve crnogorske nekretnine nešto niža, oko 900.000 eura.

Inače, najskuplji stan Dukljanskih vrtova, takozvani Penthaus u vili broj dva, koja je izgrađena gotovo na pijesku plaže Guvance, staje nevjerovatnih tri miliona eura.

Ovome treba dodati iznos od četiri eura po kvadratu mjesečno, koji će vlasnici plaćati na ime održavanja stana i cijelog naselja, vrtova, plaža i raznih drugih usluga. Na godišnjem nivou samo ova stavka iznosi više hiljada eura.

Upozoreni smo, međutim, da ovakvo sitničarenje prosto nema smisla, jer se radi o bogatim kupcima i nekretninama milionskih vrijednosti za koje se ti iznosi samo neophodan detalj koji se podrazumijeva.

Dukljanski vrtovi predstavljaju kompleks od 32 vile unificirane arhitekture sa ravnim krovovima i velikim terasama, sa više od 200 stanova i apartmana različitih veličina i nivoa opreme. Stanovi su moderno dizajnirani, opremljeni luksuznim namještajem i vrhunskim tehničkim uređajima italijanskih i njemačkih proizvođača sa bazenima i đakuzi kadama na prostranim lođama.

Vlasnici su istakli da su ove godine prodali nekretnina u vrijednosti od 10 miliona eura, dok je od 2007. do danas prodata polovina od 200 izgrađenih stanova.

Američki glumac ima velike planove u Budvi. Već je najavio da je zainteresovan za gradnju turističkog rizorta u Crnoj Gori, ali ima i drugih interesovanja. Kao majstor borilačkih vještina i vlasnik crnog pojasa u aikidu, Sigal je najavio osnivanje centra istočnjačkih borilačkih vještina u Budvi, zajedno sa Nailom Emilfarbom, vlasnikom firme Stratex grupa.

,,Kao što znate, ja sam godinama u svijetu borilačkih vještina i upravo iz toga razloga zajedno sa Emilfarbom želim da svoje znanje prenesem i ovdje. Mislim da su Crna Gora i Srbija plodno tle za razne borilačke vještine, što potvrđuju i rezultati boraca koji dolaze sa ovih prostora. Planiramo da izgradimo centar u kome će djeca moći da izučavaju japanske i azijske borilačke vještine. Ja ću biti predsjednik te organizacije”, najavio je Sigal.

Na kraju mini konferencije Stivena Sigala, koja je održana na kamenoj ponti izgrađenoj na stijenama Zavale, on je dobio interesantnu ponudu. Glumac Mima Karadžić, gost investitora na koktelu koji je uslijedio, ponudio mu je ulogu u seriji Budva na pjenu od mora. Poznati glumac spremno je uzvratio da je otvoren za sve.

„Bila bi to jedna dobra tuča sa Savom Bačićem”, dodao je kroz smijeh Karadžić.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo