Povežite se sa nama

MONITORING

Sto koraka nazad

Objavljeno prije

na

Sve i da se sjutra pred kamerama svih televizija, u direktnom prenosu, predstavnici opozicije u Crnoj Gori pokume i potpišu koalicioni sporazum o vladanju Nikšićem, ono što su uspjeli da izgube u prethodnih mjesec i kusur – neće nadoknaditi. Više nije pitanje šta će se desiti u Nikšiću, nego kako sačuvati ideju antimonopolskog saveza i zadržati vrata za promjene i zajedništvo barem odškrinutima.

Prethodna sedmica pokazala je raskoš destrukcije koja se ovdje može proizvesti za tili čas. Pokušavajući da na druge svale odgovornost za neuspjeh pregovora prvaci opozicionih stanaka jedni druge nijesu optužili još jedino za učestale zemljotrese, ali ne treba sumnjati u njihovu predanost; nadoknadiće. Nije problem u razlikama među potencijalnim saradnicima, nego u samoubilačkom načinu ispoljavanja tih razlika i onda kad one potpuno promašuju temu.

Počelo je borbenim gardom Pozitivne oko zbirke identitetskih pitanja, kao uslovom za saradnju u Nikšiću. I onima koji su te principe branili mnogo prije nego što je Pozitivna nastala, nije bilo baš jasno kakva je svrha njihovog trpanja u pravi plan i prije nego što počnu razgovori s partnerima o formiranju vlasti na lokalnom nivou. Nakon što su, kako -tako, okončani pregovori oko načelnih pitanja, zapelo je kod izbora gradonačelnika. Pozitivna je na čelu Nikšića htjela nestranačku ličnost, Demokratski front insistirao da gradonačelnik postane funkcioner Nove Milutin Đukanović.

Zamjenik predsjednika Nove Goran Danilović ocijenio je da je DF u Nikšiću osvojio 30 odsto glasova, i da bi bilo potcjenjivanje stanovnika tog grada da na njegovom čelu bude nestranačka ličnost. „S tom činjenicom ne može da se poredi ništa drugo, i nema nijednog građanina Nikšića koji je glasajući za Front zaboravio i da glasa za Novu koja je jedan od konstituenata tog saveza”, kazao je on.

Danilović je u pravu – do pola. Izvjesno, građani Nikšića nijesu zaboravili da glasajući za Front glasaju i za Novu. Jednako je izvjesno da, neki od njih, nikada Novu da je sama izašla na izbore glasali ne bi. DF, na osnovu izbornih rezultata, ima pravo da predloži svog kandidata za gradonačelnika – stranačkog ili nestranačkog. Pozitivna je dužna da uvaži tu činjenicu. U protivnom svako bi svakoga do u beskraj mogao uslovljavati, po principu – ti meni nećeš serdara, ja tebi neću vojvodu.

Druga su stvar obziri koje onaj ko predlaže ljude za najodgovornije poslove mora mati – i prema partnerima i prema biračima. Nova je – uz svesrdnu pomoć Pozitivne u ulozi prevaspitača, i PZP -a koji je uglavnom ćutao, a kad je progovorio ispostavilo se da je muk bio bolji – uspjela da se predstavi kao da je ona sama, a ne udružena u Demokratski front u Nikšiću osvojila najviše opozicionih mandata.

Kandidat Nove za gradonačelnika Milutin Đukanović zaključio je da, prema D’ontovom količniku DF-u pripadaju mjesta predsjednika Skupštine i predsjednika Opštine Nikšić, dok treće i četvrto mjesto pripadaju Pozitivnoj i SNP-u, o čemu bi ove dvije partije trebalo da se dogovore. Pravljenje koalicije po D’ontovom sistemu je, otprilike, kao da tortu pokušavate napraviti po receptu za sarmu.

Predsjednik Nove Andrija Mandić kazao je nakon posljednjih razgovora da više ne želi ni da učestvuje u pregovorima sa predsjednikom Pozitivne Darkom Pajovićem. Zaprepašten je, kaže, količinom mržnje koja se iskazuje prema jednoj srpskoj stranci i političarima koji su nosili borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, ,,rizikujući živote”. Mandić je optužio Pajovića da ne želi Srbina na čelu Nikšića.

Pozitivna Crna Gora oštro je osudila ,,jezik mržnje i neistine koju je Andrija Mandić koristio kada je ostao bez argumenata”.

,,Kad nas već Andrija Mandić lažno optužuje, da mu javno saopštimo, da Pozitivna Crna Gora nema problem da osoba bilo koje nacionalnosti, uključujući i srpsku, bude na čelu Nikšića. Koliko je besmislena teza Andrije Mandića govori i podatak da su u našem poslaničkom klubu u Skupštini Crne Gore prisutne četiri nacije, uključujući i srpsku”, saopšteno je iz Pozitivne.

Više se ne zna ko je kome šta rekao, a ko je uzvratio. Kao u krčmi kraj puta, pred zoru.

Lider PZP–a Nebojša Medojević je ocijenio da je Pozitivna odgovorna za neuspjeh pregovora u Nikšiću, te da, između te partije i SDP-a nema nikakve razlike. Medojević tvrdi da je ,,neko ko je osnovao takozvanu Pozitivnu, zabranio koaliciju sa opozicijom”. Malo ranije su mu se priviđale džamije po Cetinju.

Mediji u okruženju prenijeli su Medojevićev zaključak da gradonačelnik Nikšića ne može biti Srbin, čak i ako ga predloži lista koja je dobila 30 odsto glasova, kao i pitanje da li ljudi koji su ovo smislili znaju da se ovako ide u fašizam. On je istakao da bi za takav stav, da se desio i Nemačkoj, Ustavni sud te zemlje odmah zabranio partiju koja ga je plasirala. Mnogo puta je Nebojša Medojević proteklih godina hrabro govoreći o kriminalu i korupciji razljutio Đukanovića i njegove, ovaj put ih je, ovakvim pristupom, silno obradovao.

Prema uzvratnoj ocjeni Darka Pajovića, promjene u Crnoj Gori su nemoguće sa ljudima kao što su Andrija Mandić i Nebojša Medojević, jer su oni, ,,garant opstanka DPS-a na vlasti”, zbog čega ih ,,vjerovatno i njeguju sve ove godine”. On je poručio da Pozitivna Crna Gora ,,nacionalistima i prevarantima, odnosno pojedincima unutar DF-a, neće prepustiti rukovođenje grada Nikšića”, jer za to, kako je pojasnio, nijesu dobili mandate. Nijesu ih, koliko se zna dobili ni za to, da pomognu da se vlast u Nikšiću, kroz nove izbore, vrati DPS–u. Onda bi mogli da po vazdan igraju uz himnu.

Odavno iz DPS-a nije stiglo ništa tačnije od ocjene predsjednika Odbora te partije iz Nikšića Radivoja Nikčevića da „umjesto korektnog saopštenja o razlozima neuspjeha pregovora, nesposobni i neodgovorni pregovarači govore jezikom netolerancije i međusobnih optužbi, pa i pokušaja širenja nacionalne netrpeljivostI”.

Pajović je na kraju kazao da još jedino može da razgovara sa liderom Fronta Miodragom Lekićem, pa se sad još to čeka. Tonove je primirio i Goran Danilović porukom da će dosadašnja opozicija, ipak, formirati nikšićku lokalnu vlast. ,,Ne moramo se ni voljeti, ni uvažavati – moraćemo sarađivati. Teško sa nekim ko svakodnevno postavlja nerazumne uslove ali što se mora nije teško. Nakon toga kandidat DF za predsjednika Crne Gore pobijediće na proljećnim izborima”, napisao je Danilović. Jedno se vidi: Lekiću neće biti lako.

Ponašanje opozicije savršeno pogoduje namjeri DPS-a da i dalje jaše na talasima nacionalizma. Umjesto ili prije stavke o himni, opozicionari su, možda trebali da objave neke druge osnovne principe. Neko je, na primjer, budala, zato što je budala, ne zato što je Srbin. Neko je, na primjer, lopov samo zato što je lopov, ne što je Crnogorac.

I da su opozicione partije u normalnim uslovima osvojile glasova koliko su osvojile, ponašanje opozicionih prvaka kakvo gledamo bilo bi neodgovorno. Svaki glas osvojen u uslovima kakvi za izbore u Crnoj Gori vladaju bio je pobjeda svakog opozicionog glasača nad strahom. Strahom od gubitka posla, strahom od proglašenja za nacionalnog izdajnika, strahom od gubitka socijalne pomoći, strahom od raznih vrsta degradacija. Ko god je neodgovoran prema takvim biračima, morao bi da razmisli o tome da se politikom ubuduće bavi kao posmatrač. U utakmici sa velikim ulozima, nedorasli igrači mogu prokockati nadu.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAKON TRAGEDIJE NA CETINJU: Mreža mržnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok policija i tužilaštvo najavljuju obračun sa sijačima mržnje nakon zločina na Cetinju, bez dovoljno informacija o konkretnim mjerama,  pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija i dalje pletu mrežu mržnje

 

 

Provala govora mržnje nakon tragedije na Cetinju ne jenjava, dodatno onespokojavajći i ulivajući strah.  Dok nadležni o tragediji daju dozirane(na početku i pogrešne) informacije, te još uvijek ne rasvjetljavaju bitne činjenice o ovom masovnom ubistvu, pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija pletu mrežu mržnje.

Podstaknuti političarima i djelom ,,analitičara”, koji su se odmah nakon tragedije osjetili pozvanim da javno saopšte nešto ,,bitno”, na društvenim mrežama se otvoreno i nekažnjeno zloupotrebljava tragedija za obračun sa Cetinjem, sa crnogorskim ili srpskim ,,krivcima”.

Uprava policije i Tužilaštvo dodatno su doprinijeli ovom problemu nedjelovanjem i zakašnjelim saopštenjima o “preduzimanju mjera i radnji”, bez dovoljno informacija o konkretno preduzetim aktivnostima, saopštili su iz Centra za demokratsku tranzicju (CDT).

Policija i tužilaštvo uključili su se tek nakon više od deset dana, saopštenjem da će procesuirati govor mržnje. Iz Uprave policije su ove sedmice poručili da su tužioca obavijestili o neprimjerenim komentarima i tekstovima na jednom portalu. Kazali su da, uzimajući u obzir da su u posljednjih 10 dana izraženi negativni i neprimjereni komentari na društvenim mrežama i drugim otvorenim izvorima, koji su uzrokovani tragedijom na Cetinju, službenici Uprave policije sa svim pojedinačnim navodima blagovremeno upoznaju državno tužilaštvo po mjesnoj nadležnosti.

Iz Višeg državnog tužilaštva su podsjetili da to tužilaštvo, u okviru svoje nadležnosti, ali i sva druga tužilaštva, kao i policija,  prate sve komentare i objave povodom tragičnog događaja na Cetinju, koji mogu sadržati elemente govora mržnje i preduzimaju mjere i radnje.

Prije nadležnih, reagovali su uznemireni građani. ,,Danima sam čitala otrovne komentare na društvenim mrežam. Nijesam mogla vjerovati da u pojedenim ljudima postoji tolika količina mržnje. U objavama i komentarima se pisalo: Cetinje ne treba razoružati, njega treba razoriti. Sjeme zla je tu posijano, Smrt Cetinju“, Nigdje krsta, nigdje Čirilice (ovo se odnosilo na smrtovnice djece). Dobro je da se izrodi pobiju između se, treba baciti atomsku bombu, tamo su  sve ludaci, potomci italijanske kopiladi, demonizovani izrodi…”, kaže za Monitor S. D. koja je prikupila 17 primjera govora mržnje povodom tragedije na Cetinju s namjerom da ih preda tužilaštvu.

,,To je trebao neko  pravno da uobliči, a pravo nije moj teren. Uputili su me na čovjeka koji je napisao preko 100 prijava. On je završio ostalo”, objašnjava sagovornica Monitora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Pregovori DPS –a i Milatovićevog pokreta navodno su imali  jedan  tehnički problem. Miloš Krstović, jedan od četiri odbornika PzPg, nije htio u koaliciju sa višedecenijskom bivšom vladajućom partijom.  No, taj problem opozicija očito nije smatrala nepremostivim kada je početkom sedmice gotovo slavila buduću vlast sa PzPG.

U utorak su  stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu.  Osvanuo je tvit predsjednika  Milatovića da   budućnost Podgorice i Crne Gore treba pronaći kroz jačanje dijaloga i međusobnog razumijevanja između političkih subjekata i aktera građanskog centra – ideje koju je na prethodnim lokalnim, predsjedničkim i parlamentarnim izborima predvodio jedinstveni PES .  I dok javnost još pokušava da shvati kako se desio obrt i otkud  preko noći  jedinstveni PES i građanski centar,  blok vlasti i Milatovićev blok  sjeli su za pregovarački sto. To im, kažu, „ide u dobrom pravcu“.  Pregovori sa DPS-om i partnerima „odgođeni su“.

Pravac je prvi javno prepoznao bivši premijer Zdravko Krivokapić, među čijih su 12 apostola bili i Milatović i Spajić, kao ministri ekonomskog sektora u tadašnjoj vladi.  On je odmah tvitnuo da podržava predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića “koji je pružio ruku svom nekadašnjem PES-u za saradnju na obostrano korisnim osnovama, u funkciji svih građana Crne Gore”.

Nakon sastanka predstavnika PZPG sa blokom koji predvodi Spajićev PES, nosilac liste koalicije PES-Demokrate Saša Mujović saopštio je  da je stvorena “dobra osnova”, ali da tek treba da se vidi hoće li to biti pretočeno “u rezultat”.

“Pokazali smo da želimo kompromis i da smo spremni na ustupke, te da smo listi koju predvodi Milatović spremni da ponudimo saradnju, a u korist građana Podgorice i cijele Crne Gore”, rekao je Mujović. Odbornica PzPG-a Nađa Ljiljanić, saopštila je da je sastanak s vladajućim strankama prošao u najboljem redu, i da su razgovarali o principima na kojima treba konstituisati vlast.  Principi su, očigledno, relativna stvar. Poklope se sa političkim interesom.

Učinak  pregovarača se broji u funkcijama. Navodno je PZPG ponuđeno više od četvrtine: mjesto zamjenika gradonačelnika, potpredsjednik Skupštine Glavnog grada, Sekretarijat za finansije, Upravu lokalnih javnih prihoda, Sekretarijat za socijalno staranje, Sekretarijat za kulturu, KIC Budo Tomović, Muzeji i galerije, CIS, Parking servis ili Zelenilo, Sportski objekti.

Za razliku od eventualne koalicije PZPG sa DPS i partnerima, blok vlasti ima većinu sa partijom bliskom Milatoviću,  pa vlast u Podgorici može formirati bez URE Dritana Abazovića, koalicionog partnera Milatovićevih snaga.   Iz Abazovićeve URE su stigle optužbe na račun novog pravca PzPG, dok im Mujović, kaže, drži otvorena vrata ako žele da se vrate na “poznati teren”. URA svakako više nema nepoznati teren.

Nepoznati teren je još i sastanak Milatovića i Spajića koji se odigrao krajem prethodne sedmice. Spajić je saopštio prije sastanka da ide „da izbavi Milatovića iz zagrljaja DPS-a“.  Nakon sastanka, ni on ni Milatović nijesu saopštili ništa, a do danas je tajna o čemu su razgovarali i šta su dogovorili.  Ko je koga izbavio i od čega.  Zbunjujuće je svakako što je nakon sastanka Milatović par dana nastavio da kritikuje vlast, a potom okrenuo priču na građanski centar i jedinstveni PES.  Da li  je u međuvremenu bilo još nekih razgovora iza zatvorenih vrata, javnost ne zna.

Teško  da se ovako važne pretumbacije u CrnojGori mogu desiti mimo znanja  i uticaja međunarodnog faktora. Preciznije Kvinte. Kakav i koliki je to uticaj može se samo nagađati,  ali je primijetno da su strane adrese u Crnoj Gori ovih dana,  oko formiranja vlasti u Podgorici,  vrlo suzdržane. Nemaju primjedbi, možda bi se moglo reći .

Milatović je priču o građanskom centru aktuelizovao još ranije, tokom boravka u Briselu.   Krajem novembra saopštio je da će po povratku iz Brisela pozvati premijera Milojka Spajića na dijalog. „Okupljanje građanskog i evropskog centra, koji će diktirati tempo društvenih promena do ulaska Crne Gore u EU, ideja je koja je veća od svakog pojedinca ili partije“, poručio je. Kazao je da smatra da je u narednom periodu neophodno prevazići nesuglasice između snaga koje pripadaju građanskom centru i zajednički krenuti ka ostvarivanju najvažnijeg vanjskopolitičkog cilja – članstvu Crne Gore u EU do 2028. godine.

I Brisel  je potezima davao znak da želi „građanski centar“ u Crnoj Gori, koja je ove godine dobila IBAR, ali istovremeno zaradila blokiranje zatvaranja poglavlja 31 od strane susjedne Hrvatske.  Stigla je na naplatu politika podjela i tenzija, i Rezolucija o Jasenovcu izglasana glasovima parlamentarne većine,  pogurana od strane bloka Aleksandra Vučića u Crnoj Gori.

U narednom periodu, a nakon što je Spajić zvaničnim saopštenjem prihvatio ponudu Milatovića da se sastanu radi evropskog puta zemlje, premijer i Predsjednik su zaoštrili retoriku. Sastanak se desio tek krajem prošle sedmice, a njegov rezultat ostao tajna. Javnost je isključena iz procesa.

Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta u Podgorici,sve su prilike  da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo