Povežite se sa nama

MONITORING

Imun na odgovornost

Objavljeno prije

na

uob-sveti-stefan

Zarija Franović je ponovo na naslovnim stranama. Predsjednik Odbora direktora Željezničke infrastrukture ustalasao je javno mnjenje prošlonedjeljnom izjavom da „ne osjeća nikakvu odgovornost” za željezničku nesreću u kojoj su dvije osobe poginule, a njih 40 povrijeđeno.

Izjava je data pošto je postalo jasno da je nesreću u blizini Mojkovca izazvao ljudski faktor, dok su policija i tužilaštvo istragu usmjerili na tri osobe od kojih su dvije zapošljene u Željezničkoj infrastrukturi. Ipak, Zarija Franović ,,ne osjeća nikakvu odgovornost”, ni zbog mogućnosti da su ,,njegovi” otpravnici vozova skrivili nesreću sa tragičnim posljedicama.

Slijedili su novi problemi. Advokat Vladan Bojić podijelio je sa medijima sumnje da je, po nalogu Zarije Franovića, napadnut ispred zgrade RTCG, nakon što je u emisiji Okvir kritikovao njegovo ponašanje. ,,Ne smije se izgovoriti rečenica: ne osjećam nikakvu odgovornost za nesreću…”, ocijenio je Bojić podsjećajući da, osim krivične, postoji i moralna odgovornost. ,,Dok su porodice unesrećene, Prevoz i Infrastruktura prebacuju lopticu… To je jako degutantno i teško”, nastavio je Bojić.

Uslijedila su upozorenja i prijetnje: ,,Prišla mi je osoba koja se nije predstavila, a onda iznijela sijaset uvreda, ističući da sam gost u Crnoj Gori, da pazim protiv koga i šta pričam i radim… To lice je očito nečiji odan kerber, pretpostavljam gospodina Franovića, jer sam ga okarakterisao odgovornim i po hijerarhijskoj, a posebno po moralnoj odgovornosti”. Napadnuti advokat kaže da će tek odlučiti treba li taj događaj procesuirati.

Vratimo se crnogorskim prugama. Činjenice upozoravaju: od kada ja Željeznica Crne Gore, nekadašnje akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu države, podijeljena na nekoliko manjih preduzeća, a najvrijednije od njih predato na upravljanje Zariji Franoviću, tamo su počele da se dešavaju neobične stvari.

Kako drugačije opisati podatak da preduzeću nedostaju otpravnici vozova, pregledači kola, čuvari pruge… Istovremeno se množi administracija, a priče o nepotizmu Franovića i njegovih najbližih saradnika pune novinske strane.

Tako smo saznali da Franović radi u, praktično, porodičnom okruženju: tu su mu sin i snaha, njegova i suprugina braća, bratanić, svastika, ćerka od druge… Od najbližih nedostaje samo supruga. Ona radi u barskom komunalnom preduzeću. U onom, biće, u kome je Franović bio direktor od 1997. godine pa do prelaska na fotelju na Željeznici. Koju je do tada poznavao isključivo kao putnik.

Odbranu od optužbi za nepotizam Franović je prepustio saradnicima. ,,U našoj kompaniji postoji velik broj zaposlene djece naših radnika i drugih srodnika iz razloga što naša država ima mali broj stanovnika…”, stoji u saopštenju iz njegovog kabineta. U odgovoru još piše: ,,Praksa je prilikom zapošljavanja i u bivšoj Željeznici Crne Gore bila da se zapošljavaju djeca naših radnika”. Ne piše, da je ta praksa zaživjela između ostalog i zbog toga što su se djeca zaposlenih na Željeznici – ljudi koji su poput policajaca i vojnika radni vijek provodili u uniformi, poštujući komandni lanac i propisana pravila – lakše od ,,civila” prihvatala skoro pa vojnički režim rada koji je nekada važio na crnogorskim prugama.

Nakon tragedije na Bioču, tadašnji predsjednik borda Željeznice CG Ranko Medenica nije davao izjave za štampu. Iste večeri je podnio ostavku.

Tada se na Željeznici još znao neki red.

Danas su neka druga vremena. I ništa lakše nego se sakriti iza kakve komisije ili službe. Zarija Franović je tako, ljetos, prećutao još jednu bruku: nakon pravosnažne presude, sa računa Željezničke infrastrukture isplaćeno je 80 hiljada eura bivšem direktoru koga su bez odluke o smjeni ili razrješenju uklonili on i njegovi saradnici. Nakon što je dobio sudsku satisfakciju, Milovan Strunjaš je prokomentarisao kako su ,,nečiju samovolju, bahatost i neznanje platili građani”. Čelnici Infrastrukture su priču u Strunjašu i presudi prepustili direktorici pravnog sektora.

Ne treba, zato, da čudi što su prema Franovićevoj viziji Željezničke infrastrukture pravnici, pripravnici i PR savjetnici postali važniji od mašinovođa i otpravnika vozova. Prema saznanjima Monitora samo kabinet predsjednika borda broji skoro 20 zapošljenih. Stanica Trebaljevo zatvorena je pošto nema otpravnika vozova koji bi radili na njoj.

Da li je takvo stanje moglo, na bilo koji način, uticati na nedavnu nesreću?

Vidjećemo da li će i aktuelna istraga o nesreći kod Mojkovca potvrditi ono o čemu se ovih dana šapuće u Željezničkoj infrastrukturi – da su nesreći ,,kumovali” i nespretno sročeni interni propisi i pravila kojih su se pritvoreni otpravnici, navodno, pridržavali. Ko će se tada isprsiti tvrdnjom da ,,ne osjeća nikakvu odgovornost”.

Iskustvo nas uči da Zarija Franović nije čovjek spreman da prizna grešku. Zapravo, čini se kako je ta osobina doprinijela njegovoj promociji u sam vrh vladajućeg DPS.

Vratimo se unazad nekih četiri-pet godina, u vrijeme kada je Zarija Franović počeo da gradi sadašnje pozicije. Početkom 2008. godine Skupština je, na prijedlog CBCG i Ministarstva finansija, usvajala Zakon o bankama. Za neupućene iz vedra neba, Zarija Franović je predložio 20-ak amandmana na ponuđeni propis. Verzirani su odmah upozorili kako Franovićev prijedlog ,,uvećava rizik za deponente i povjerioce banke i težište zaštite interesa pomjera ka akcionarima”. Ako u citatu prepoznajete prve obrise afere Prva banka – na dobrom ste putu. Ne jednom je rečeno kako ,,Franovićevi amandmani” zvuče kao da ih je pisao Veselin Vukotić za račun Mila i Aca Đukanovića. ,,Ovo je prvi put da finansijski lobi direktno utiče na rad parlamenta”, objasnio je Nebojša Medojević. Uzalud. DPS je ostao pri naumu da javni interes podredi privatnim poslovima predsjednika vladajuće partije. Zarija Franović je od potencijalnog putnika promovisan u prvog čovjeka Željeznice.

Novi angažman nije smanjio njegovu naklonost prema Prvoj banci. ,,Kredit koji je dat Prvoj banci za mene je pravi potez”, odgovarao je Franović, kao predsjednik parlamentarnog Odbora za privredu i finansije, na tvrdnje da bi ceh promašene poslovne politike i brojnih nezakonitosti u Prvoj trebali da plate njeni akcionari i menadžment, a ne država i građani Crne Gore. Kasnije su stigle tvrdnje da je Prva svoje obaveze prema budžetu izmirivala, između ostalog, i novcem Infrastrukture. Franović je na to reagovao oštro i nerazumljivo: ,,Ako je to što je napisano izjavio neko iz Centralne banke, taj nema nimalo finansijskog morala, finansijskog obraza i finansijskog karaktera”!?

On, treba li naglašavati, za finansijsku nesreću sa Prvom bankom, jednako kao i za sudar vozova kod Mojkovca, ,,ne osjeća nikakvu odgovornost”. Bitan mu je samo sud partije. I njenog predsjednika.

Među zapošljenima u Željezničkoj infrastrukturi, evo dva-tri dana, kola priča da se predsjednik borda sprema da podnese ostavku. Jedni vjeruju da se Franović sprema na povlačenje zbog nedavne nesreće i izgubljenih života, drugi računaju da je, nakon svega, njihov pretpostavljeni sazreo za ministarsku funkciju u novoj Đukanovićevoj vladi. Zajednička im je samo želja da on – ode.

Zoran RADULOVIĆ

ČEGA SE BOJE KRUPNE RIBE
A za kuma – zatvor

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo