Povežite se sa nama

MONITORING

Povjerljivo iz Crne Gore

Objavljeno prije

na

Malo je onih koji ne znaju za – Povjerljivo iz LA. Film govori o korumpiranim policajcima u Los Anđelesu pedesetih godina, a ko se ne sjeća napetosti dok se čeka rasplet – hoće li pobijediti „prljavi policajci” ili oni koji drže do istine i pravde.

Crna Gora sve češće podsjeća na taj američki film, sa malim izgledima za hepi end. Na naslovnim stranama domaće štampe i ove sedmice osvanula je još jedna priča o prekoračenju policijskih ovlašćenja.

Po nalogu višeg državnog tužioca Rifata Hadrovića uhapšeni su beranski policajci Željko Bojić i Adnan Kožić zbog sumnje da su prije četiri godine ubili tada dvadesetogodišnjeg Miroslava Šoškića.

Prema zvaničnoj verziji, Šoškić je u noći 17. decembra 2008. godine skočio u hladni Lim, bježeći od policije koja ga navodno odvraćala od skoka u rijeku. Prema policijskoj verziji Šoškić je te večeri priveden jer mu je u automobilu navodno pronađen gram i po heroina.

U prvom obdukcionom nalazu koji je uradila Dragana Čukić na Šoškićevom tijelu konstatovane su povrede pripisane udarcima o dno rijeke. Uslijedilo je još nekoliko vještačenja među kojima i ona koje je porodica Šoškić uradila o svom trošku. Konačno, utvrđeno je da se radilo o nasilnoj smrti. U nalazu Miodraga Šoća konstatuje se da je mladić zadobio povrede glave od ,,jako zamahnutog mehaničkog oruđa”. Porodica Šoškić već duže tvrdi da im je sin ubijen i optužuje ovdašnje institucije da prikrivaju zločin.

Uhapšeni policajci negirali su da su ubili Šoškića. Nakon hapšenja oglasio se predsjednik Filip Vujanović, da najavi maksimalnu pomoć pravnoj državi.

Konkretnu pomoć od Vujanovića kada su u pitanju policijski kadrovi imao je za sada tek bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović pod čijim su se vođstvom desile brojne afere i propusti u policiji, a koji je rukovodio policijom i u vrijeme tragedije u Beranama. Opozicija i civilni sektor su više puta tražili Veljovićevu ostavku, ali se za bivšeg šefa policije zdušno zalagao Milo Đukanović. Nakon što je samostalno napustio službu, Veljovića je Vujanović primio u svoj tim savjetnika. Veljović je sada savjetnik za bezbjednost i odbranu predsjednika države.

Da u crnogorskoj policiji ima prljavih policajca i Veljović je nedavno potvrdio. ,,Ali ja nijesam jedan od njih”, kazao je. To je izjavio objašnjavajući novinarima kako on nije onaj ,,odozgo” koji je svojim zaposlenima naredio da žmure pred višemilionskim prekograničnim švercom. Ernad Kalač, rožajski načelnik, za kog njegova supruga tvrdi da se nije ubio već da je ubijen, tvrdio je u svojoj službenoj zabilješci da mu je tadašnji rukovodilac područne jedinice Berana Novo Veljić kazao da obustavi akciju, jer je to ,,naređeno odozgo”. Policajci koji su govorili o prekograničnom švercu i napustili Crnu Goru više puta su javno govorili da se neće vratiti dok je Veljović na čelu policije.

,,Za mene niko ne može potvrditi ili svjedočiti da sam učestvovao u kriminalnim radnjama. Nezakoniti poslovi se kose sa mojim standardima”, rekao je Veljović.

Da li?

Nije slučaj Kalač prvi gdje se u insajderskim policijskim pričama moglo čuti kako se policajci koji su prekoračili ovlašćenja u vrijeme Veljovićevog šefovanja pravdaju da su samo izvršavali naredbe ,,odozgo”.

Isto se moglo čuti nedavno tokom suđenja policijskim rukovodiocima Ratku Rondoviću i njegovom tadašnjem pomoćniku Dušanu Raičeviću, koji se terete za nesavjestan rad u službi. Rondović i Raičević se sumnjiče da su u oktobru 2008, nečinjenjem pomogli petorici nepoznatih pripadnika interventne jedinice da u više navrata u pritvorskoj ćeliji tuku sada pokojnog Aleksandra Pejanovića. Pejanović je iz pritvora pušten sa 29 teških povreda, konstatovano je u medicinskoj dokumentaciji. Pejanovića je kasnije ubio komšija, pripadnik Interventne jedinice. Prije nego je ubijen javno je saopštio da se plaši za svoj život. Bezbijednost mu je javno garantovao Veselin Veljović.

U optužnici se navodi da su Rondović i Raičević odbili da Pejanoviću obezbijede medicinsku pomoć i da su od svojih zaposlenih tražili da mijenjanju policijsku dokumentaciju i lažu da je Pejanović kada je stigao u pritvor već imao povrede.

Goran Stanković prvi je policajac koji je progovorio o onome što se zaista dešavalo te večeri. Prije nekoliko dana on je sve to ponovio pred sudom, potvrdivši optužbe koje se Rondoviću i Raičeviću stavljaju na teret.

Stanković je ponovio pred sudom da su mu Rondović i Raičević kao nadređeni rekli da je prebijanje Pejanovića, ,,naređeno odozgo”. On je kazao da je Pejanović kada je priveden imao samo manju povredu iznad obrve. ,,Sve sam to unio u zapisnik, koji je kasnije krivotvoren”, svjedočio je Stanković.

,,Nakon nekog vremena došao je Dušan Raičević i rekao: ‘Momci, sad će malo doći da daju malo ovom Pejanoviću’. Pitao sam ga, zar je moguće da to rade, na šta mi je odgovorio: ‘Ako ne možeš da gledaš, onda izađi. To je naređeno odozgo'”. Stanković je kazao da mu je isto rekao i Ratko Rondović.

Stanković je potvrdio da su ,,pet uniformisanih službenika u interventnoj uniformi sa fantomkama na glavi, tukli Pejanovića, svuda po tijelu”, kao i da je Pejanović tražio medicinsku pomoć, ali da su nadređeni Rondović i Raičević odbili da to učine.

Goran Stanković za Monitor kaže da je o svemu što se dešavalo te noći, ali i pritiscima na njega nakon što nije pristao da ćuti o tome, obavijestio Veselina Veljovića.

U nekoliko pisama koje je uputio tadašnjem direktoru Uprave policije, ovaj penzionisani policajac koji je morao da napusti posao jer nije htio da ćuti, opisao je do detalja ono što se te večeri dešavalo, od torture nad Pejanovićem, do tvrdnji da se radi o „naređenju odozgo”.

Stanković je u pismima Veljovića obavijestio i da je načelnik Predrag Ašanin više puta pozivao policajce koji su te večeri bili u smjeni, tražeći od njih da se svi drže istog iskaza – da nije bilo torture i da je Pejanović došao sa povredama, te da im je, ako to učine, obećao podršku Uprave policije i branioca. Stanković je Veljovića obavijestio i da ga je Rondović naknadno pozvao na razgovor tražeći da potpiše izjavu kako nije pozivan kod Predraga Ašanina više puta i da na njega nije vršen pritisak.

Stanković je Veljoviću u pismu pojasnio i da je Dušan Raičević naknadno svim koji su te večeri bili na poslu podijelio obrasce unutrašnje kontrole sugerišući im da svi napišu da je Pejanović u policiju došao sa povredama glave. „Pišite, pišite, od danas smo ništa ljudi”, kazao je kolegama Stanković, navodeći da su svi osim njega napisali kako im je rečeno. Oni su danas svi u službi.

Veljović nikada nije odgovorio na ta pisma.

Ne samo što Veljović kao direktor UP nije bio zainteresovan da otkrije šta se sve dešavalo te večeri i kazni one koji su prekoračili ovlašćenja. Predrag Ašanin i Ratko Rondović nalaze se na spisku starješina koje je Veljović početkom 2009. godine, odmah nakon torture nad Pejanovićem obilato nagradio.

Poznato je da je krajem 2008. iz sindikalne kase Veljović podijelio 668 hiljada eura. Specijalno tužilaštvo za borbu protiv organizovanog kriminala vodilo je istragu o tome ko je, kako i na osnovu kojih uredbi tada odobrio da se taj novac podijeli službenicima. Još se ne zna da li je ta podjela urađena po zakonu ili je neko mimo propisa ,,nagradio” odabrane službenike i starješine policije. Na „tajnom spisku” onih koji su nagrađeni iz sindikalne kase, nalaze se i Ašanin i Rondović. Tu su i trojica pripadnika interventne jedinice.

„Živim u nadi da će mi se u borbi za zaštitu časti i obraza nas policajaca pridružiti makar jedan od kolega i saopštiti istinu zbog nas samih pa i svih časnih ljudi koji izdržavaju porodice ovim hljebom”, završio je svoje treće pismo upućeno Veljoviću Stanković. Veljović nije odgovarao ni na ono koje je stiglo kasnije, u kom Stanković pojašnjava da je pod pritiskom kolega i nadređenih jer nije htio da ćuti.Uzalud se obraćao i ministru policije Ivanu Brajoviću.

Ovaj hrabri policajac penzionisan je kada je Veljović napustio poziciju šefa Uprave policije a na to mjesto došao Božidar Vuksanović. Stanković prima 200 eura penzije, a poslije odbitaka ostaje mu 24 eura. Supruga je ostala bez posla. Vuksanović kao i Veljović odbija da dostavi tužilaštvu podatke o tome ko su pripadnici interventne jedinice koji su zvjerski tukli Pejanovića.

Za razliku od američkog filma, u crnogorskoj priči ne pobjeđuju oni koji su smogli snage da se odupru nepravdi i sili. Takvi su, poput Stankovića, izolovani i prepušteni sami sebi. Ostavljeni da tonu u beznađe. Stanković stisne zube kad pogleda u osmogodišnjeg sina. Gotovo da se može opipati pitanje koje ćuti – da li je sinu ostavio težak krst. Plaši se da nije kraj stradanjima. „Da sam ćutao izbrisao bih sebe.”

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga

 

Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.

Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.

Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu

 

Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je  srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .

Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.

Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.

Treba se sjetiti: ljeta  2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.

Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi  Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena  koalicija aktera koji su jedni druge  „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su  bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

“Smatram i dalje da dogovor leži u pronalaženju kompromisa vladajuće većine i opozicije i vjerujem da bi put pomirenja oko ovog pitanja bio ljekovit za Crnu Goru. Zato ću zakazati sjednicu Kolegijuma predsjednika Skupštine za sjutra u podne (petak) u vjeri da ćemo zajedno uspjeti da pronađemo izlaz iz ove složene situacije. Ne moram danas dodatno pojašnjavati kolika se šteta nanosi građanima zbog neusvajanja budžeta u Skupštini Crne Gore. Biće prilike da i o tome pričamo”, poručio je.

Opozicija, koja je ranije odbila Mandićev  poziv na sastanak,  ostaje pri svojim zahtjevima.  Insistiraju da se povuče odluka Ustavnog odbora kojom je penzionisana sutkinja Đurović, traže garancije da je za “odluke o pitanjima koja dijele crnogorsku javnost, poput najavljenih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i eventualne izmjene Ustava u dijelu identitetskih pitanja, neophodno postizanje konsenzusa”.  Kao uslov za razrešenje poltičke krize postavili su i “nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi i funkcionisanje sistema lokalne samouprave u skladu sa zakonom”.  U protivnom, kako je to najavila poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč “ izvjesno je da će doći do blokade svih skupština u Crnoj Gori”.

Opozicija je i dalje pri stavu da se može konsultovati Venecijanska komisija, ali da to neće promijeniti njihove uslove za rješavanje političke krize. “Stvari se moraju vratititi na pređašnje stanje. Hoće li se izjasniti Ustavni sud ili Venecijanska komisija, nevažno nam je, podržavamo. Ali dok se odluka ne podrži na Ustavnom odboru, nema povratka na normalan rad Parlamenta”, kazao je lider DPS Danijel Živković.

Na  sumnje opozcije da vlast neće ispoštovati stav Venecijanske komisije, odgovorila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević:  „Pravo je  pitanje da li je opozicija spremna da prihvati odluku Venecijanske komisije o penzionisanju sutkinje Đuranović, kakva god ta odluka bila”. .

Trenutno najrazumniji predlog, koji je iznio profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić,  nije se do sada ni razmatrao. Bešić je krajem prethodne sedmice pozvao  i opozciju i vlast da potpišu dokument kojim će se obavezati na deblokadu parlamenta do donošenja odluke Venecijanske komisije (VK), a kasnije bezuslovno prihvatanje odluke tog tijela.

Za sada ne pomaže ni defilovanje zemljom briselskih zvaničnika koji pokušavaju da utiču na razrješenje poltičke krize.

Predstavnik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec upozorio je  nakon sastanka sa opozicijom i vlastima,  da blokada Skupštine i previranja u društvu nijesu od koristi za proces pristupanja Crne Gore EU.  “Dok sam bio na sastancima sa njima nije bilo nekog rješenja. Sad čekamo da se neko rješenje nađe jer mislim da parlament treba da funkcioniše i Skupština treba da usvaja zakone i budžet. Situacija nije crno-bijela. Slušao sam opoziciju i parlamentarnu većinu nadam se da će naći neko rješenje”, kazao je Šarec, ocijenivši da je “crnogorska politika  složenija nego što bilo ko misli i zato treba imati strpljenja”.

Predsjednik države Jakov Milatović  na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom, kazao je kako  je spreman da preuzme ulogu medijatora u rešavanju aktulene političke krize. “Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou”, poručio je predsjednik Crne Gore.

Milatovićevu ponudu nijesu dobro dočekali kod kuće.“Što si posredovao, posredovao”. kratko je tvitnuo Živković. “Ja se nudim da budem medijator predsjedniku prilikom izbora novog službenog auta za koje su mu sredstva opredijeljena nakon što je prodao izbornu volju građana Podgorice“, napisao je na mreži X Nikola Zirojević, predstavnik Evropskog saveza i poslanik SD-a. Naglašavajući: „Ne ulazi se u EU sa EURO 5 standardom emisije izduvnih gasova”.

Živković je prethodno saopštio da je na podgoričke pregovore, odnosno odluku Milatovića da se u posljednjem času vrati na tridesetoavgustovska podešavanja, uticao navodni vođa zemunskog klana Luka Bojović.

Živković nije htio da komentariše podsjećanje da je Bojović  dužio oružje crnogorskog DB-a  u vrijeme Đukanovićevog DPS- a. Nekadašnji šef crnogorske misije u Vašingtonu Ratko Knežević tvrdio je svojevremeno da je bivša crnogorska vlast imala čvrste veze sa nekim predstavnicima zemunskog klana, koji su, kao što je više puta objavljeno na stranicama Monitora, imali crnogorske dokumente. Ti navodi nikada nijesu demantovani.

Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije istraživao je informacije po kojima su Sretko Kalinić, Miloš Simović i Cvetko Simić, pripadnici zemunskog klana bili angažovani kao plaćene ubice za račun kriminalne grupe Darka Šarića. Grupe koja je u doba Đukanovića doživjela procvat u Crnoj Gori. Brojni tragovi o političkim vezama Šarićeve grupe i crnogorskih vlasti nijesu nikada do kraja rasvijetljeni.

U raspravu se uključio Evropski savez  (SD, SDP, LP) objavom da je  formirao Koordinacioni odbor u Podgorici. I porukom:  “Srušićemo brzo i novu podgoričku vlast koja je nastala na ucjeni”.

Koalicija za budućnost Budve najavljuje novu blokadu budvanskog parlamenta, kojom pokušavaju da spriječe da se u tom gradu formira vlast  jednog dijela bivšeg DF kog predvodi Nikola Jovanović,  URE i Evropskog saveza, koju  bi podržala  Demokratske partije socijalista.  Iz opozicije su se čula brojna upozorenja da je to udar na demokratiju.

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću zakazane za 13. april. Za još jedan,  što bi rekli,  „praznik demokratije“.

 

Protesti ,vlast i opozicija

U subotu, 1. februara, ističe rok koji su studenti iz Pokreta Kamo sjutra postavili pred premijera Milojka Spajića. Oni zahtijevaju da Spajić do tada odgovori , na zvaničnoj konferenciji, šta je sa njihovim zahtjevima i ostavkama čelnika bezbjednosnog sektora. Prethodno su odbili premijerov poziv na sastanak.

Spajić se ove sedmice tim povodom oglasio u intervjuu za RTCG.“Ostavka je   lični čin i niko vas ne može natjerati na to ukoliko vi smatrate da nema potrebe za tim“, kazao je premijer. .

Napomenuo je da  on ima  pravo da predloži smjene Skupštini i da to ne bi bilo ništa strašno, jer su smjenjivali i svoje članove Vlade, ali da ipak treba vidjeti kako će se sektor bezbjednosti uhvatiti u koštac sa reformama i unapređenjem te oblasti.    “Ako se ne bude radilo dobro“ , kazao je  „smjena  je uvijek na stolu, a politička odgovornost je neupitna“.

Odgovornost za tragediju na Cetinju još  ne osjeća niko od nadležnih. Ni u državnoj, ni u lokalnoj vlasti.  Opozicija podržava proteste, iako  kao nekadašnja dugogodišnja vlast, dijeli odgovornost i za probleme u bezbjednosnom sektoru, ali i propadanje grada.

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade čija se ostavka traži, uzvratio je na zahtjeve demonstranata ocjenom da se tragedija politički zloupotrebljava. “Kao opozicionar različitim vladama pri raznim ranijim velikim tragedijama koje su se dešavale širom Crne Gore riječ nijesam progovorio, a kamoli tražio odgovornost nekog ministra ili politički mešetario, jasno je da sada imam istovjetan principijelan stav“ – poručio je.

Demokrate nastavljaju da objavljuju fotografije članova porodice Đukanović i drugih pojedinaca bliskih bivšem režimu koji prisustvuju studentskom protestu.  Studenti su više puta naznačili da iza njih ne stoji nijedna politička partija, ali je očigledno da su djelovi bivšeg režima počeli da se iznenada bave “građanskim aktivizmom”. Otklon od takvih trebalo bi naglasiti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo