Povežite se sa nama

DRUŠTVO

STRANI ZVANIČNICI O MILU ĐUKANOVIĆU I CRNOJ GORI: Ruski dolari i politička tama

Objavljeno prije

na

Milo Đukanović je devedesetih godina prošlog vijeka novac za izbore obezbjeđivao iz Rusije. To tvrdi Aleksandar Vladimirovič Ruckoj, nekadašnji potpredsjednik Ruske Federacije. On je to prije nekoliko dana izjavio na ruskoj televiziji Cargrad.

Na pitanje voditelja šta se dešava u Crnoj Gori i ima li sličnosti sa dešavanjima u Ukrajini, Ruckoj je, kako su prenijeli mnogi mediji kod nas i u inostranstvu, odgovorio:

„To su ljudi koji okreću zastavu na onu stranu na koju vjetar duva. Znam Đukanovića od 1991. godine. Meni su tada pozvonili iz administracije Borisa Nikolajeviča (Jeljcina), i zamolili me da se sretnem sa njim i porazgovaramo. Sa kakvim ciljem je on došao? Đukanović je došao u Rusiju da prosi novac za izbore. I sumu je naznačio – od 10 do 15 miliona dolara. Mi u to vrijeme nijesmo baš bogato živjeli, no tu sumu je bilo moguće dati i mi smo tu sumu dali.”

Na pitanje novinara da li je novac dat lično Đukanoviću, nekadašnji zamjenik Borisa Jeljcina je odgovorio: „Da! I kad slušam šta danas govori Đukanović, ja se sjećam šta je on tada govorio, kada smo se susreli. Da smo mi jedne vjere, da smo mi Sloveni, da smo mi pravoslavni, da je nemoguće zaboraviti podvig sovjetskog oficira i vojnika, da smo mi jedno… šta sve nije govorio”.

Osvrćući se na Đukanovićeve današnje izjave, Ruckoj tvrdi da će Đukanović ,,sigurno završiti loše”.

,,Ne pretendujem na predviđanje, ali ja osjećam da će on završiti loše, zato što je on stao protiv svih”.

Početkom oktobra ove godine, uoči parlamentarnih izbora Đukanović je pominjao ruski novac, ali u sasvim drugom kontekstu.

Sada već bivši premijer i aktuelni lider Demokratske partije socijalista rekao je da Rusija ,,velikim novcem, tajnim kanalima” pokušava da utiče na rezultate izbora u Crnoj Gori.

Gostujući na televiziji Pink M, Đukanović je kazao da razumije globalne interese i potrebu Rusije da se ponaša u skladu s njima, ali ne da Rusija kao tradicionalni saveznik Crne Gore ne poštuje njenu slobodu izbora.

Optužujući opoziciju da pokušava da Crnu Goru usmjeri prema interesima nekad Srbije, a sada Rusije, Đukanović je ustvrdio da su predstavnici opozicije ,,klečali” na nekim važnim međunarodnim adresama, moleći da se Crnoj Gori ne dozvoli referendum o obnovi nezavisnosti, nosili su navodno komprimitujuće papire protiv Đukanovića ,,nekom tribunalu” u Italiji i pozivali strane investitore da ne ulažu novac u razvojne projekte u Crnoj Gori. Obratite pažnju na ovo – klečali!

Nekoliko dana kasnije, tačnije tri dana pred izbore, u intervjuu za Rojters, Đukanović se požalio da Rusija zasipa novcem predizbornu kampanju u Crnoj Gori kako bi poremetila napredovanje ka članstvu u NATO.

,,Rusija je angažovala ozbiljna finansijska sredstva koja su, pretpostavljam, omogućena preko njihovih oligarha i kanalisana tajnim putevima kroz Srbiju i Republiku Srpsku”, rekao je Đukanović.

Rusija i opozicione partije su za Rojters negirali navode da je Moskva intervenisala u predizbornoj kampanji. Prema Rojtersu, najsnažniji aduti opozicije protiv Đukanovića predstavljaju optužbe da se premijer služi taktikom zastrašivanja, nepotizmom, optužbama da Crnu Goru tretira kao lično vlasništvo, kao i to da su interesi Rusije u Crnoj Gori povećani upravo za vrijeme negove vlasti.

Vlast u Crnoj Gori se tri decenije održava korupcijom, a podjele na podobne i nepodbne vode autokratiji, ocijenio je u utorak njemački poslanik i izaslanik za Zapadni Balkan i Crnu Goru Josip Juratović.

,,Vjerujem opoziciji kad tvrdi da se državne institucije zloupotrebljavaju u političke svrhe osobnih interesa jedne klike koja se korupcijom održava već tri decenije na vlasti”, kazao je Juratović, uz opasku ,,da je uspostavljanje vlade bez učešća gotovo pola parlamenta jako neukusno”.

Ne smije se nikako dozvoliti da vlada radi bez kontrole od strane opozicije”, poručio je Juratović.

Prema njegovim riječima ,,politička situacija u Crnoj Gori je krhka i nestabilna zbog neizgrađenih stabilnih institucija političkog i pravnog sistema”.

Poslanik Bundestaga je uvjeren da su na regularnost parlamentarnih izbora uticala hapšenja zbog državnog udara, konstatujući da se ,,nešto sumnjivo dešavalo”.

,,Neko je očito imao neki interes da to medijski plasira, međutim teško je odgonetnuti ko i zašto. Naravno da takve situacije utiču na odluke građana na izborima i to je još jedna činjenica koja govori o tami političkog života u Crnoj Gori”, ocijenio je Juratović, dodajući da dileme u vezi sa udarom treba riješiti argumentima i dokazima.

Time se, kako je rekao Juratović, mora baviti nezavisno državno tužilaštvo bez političke spekulacije, poput one doskorašnjeg premijera Mila Đukanovića da su odgovorni političari iz DF-a a da su tome doprinijeli mediji i NVO.

,,Svaka optužba koja nije potkrijepljena dokazima trajno nanosi štetu i baca sjenu na državni sistem te opravdano izaziva nesigurnost i nepovjerenje građana. Jedno demokratsko društvo je otvoreno sa mnogo različitih aktera a podjela društva na podobne i nepodobne vodi ka autokratiji koja je, pak, predvorje diktature”, rekao je Juratović Vijestima.

DPS i njegovi mediji na sve ovo odgovoriće, po starom običaju, hvalospjevima da je Crna Gora – lider u regionu. Naravno, lider za primjer.

BLAGOJE GRAHOVAC, ANALITIČAR GEOPOLITIKE
Đukanović i Rusi

Komentarišući za Monitor tvrdnje Aleksandra Ruckoja, analitičar geopolitike Blagoje Grahovac kaže:
– U svojoj političkoj karijeri Milo Đukanović je strastveno zagovarao najmanje pet političkih ideologija. Na svakoj od njih (koje su inače bile opozit onoj prethodnoj) , on je još strastvenije gradio svoju političku karijeru i učvršćivao svoju političku moć. Kako mu je to pošlo za rukom kada je ideologije mijenjao brže nego što vrcava preljubnica mijenja svoje partnere? Tako što mu nagoni ličnog interesa imaju veću snagu od snage njegovih svih ideologija zajedno i što je u sveopštem duhovnom i moralnom potonuću u Crnoj Gori odabrao dovoljnu diviziju glasača nalik sebi, pa je postao vrlo vješt i prodavac i preprodavac svojih ideologija. U tom kontekstu treba posmatrati petnaest miliona dolara iz 1991. godine oko kojih se spore Milo Đukanović i Aleksandar Ruckoj, tadašnji potpedsjednik vlade RF. Tada su njih dvojica bili čvrsti zagovornici iste političke ideologije. Javnosti je poznat pokušaj Aleksandra Ruckoja da izvrši državni udar zbog čega je bombardovan ruski Beli dvor u kojem se on, zajedno sa zavjernicima, bio zabarikadirao. Javnosti ću otkriti neke nepoznate detalje. Pukovnici Aleksandar Ruckoj, Džohar Dudajev i Ljubiša Veličković , inače svi piloti MIG-a 29, su 1989. godine bili u istoj klasi Ratne škole u Moskvi. Tada su se jedan drugom zakleli na vjernost da će životima braniti komunizam sovjetskog tipa. Saznavši za tu njihovu zakletvu na vjernost iz komande RV i PVO JNA pokrenut je postupak za prekid školovanja Ljubiši Veličkoviću. Bio sam jedan od učesnika u pokretanju tog postupka. Tadašnji savezni skeretar za narodnu odbranu general Veljko Kadijević to nije prihvatio. Vrijeme je potvrdilo kolike su štete nanijeli Aleksandar Ruckoj ruskom, Džohar Dudajev čečenskom, Ljubiša Veličković srpskom, a Veljko Kadijević jugoslovenskim narodima. Javnosti je poznat zvaničan odnos Crne Gore i RF, ali se postepeno otvara ono manje poznato, a to je odnos Đukanovića i pojedinih Rusa koji, inače, imaju specifičan odgovor na bilo čije prevare. Upravo to je razlog za paranoičan strah Mila Đukanovića, koji na sve načine pokušava da svoj odnos sa pojedinim Rusima prebaci na odnos između Crne Gore i RF. Nažalost, na taj njegov trik su se upecale pojedine birokrate briselske i vašingtonske administracije, te mnogi građani Crne Gore. Moja sugestija državnim organima Crne Gore je da ostave Đukanovića da sam rješava sve svoje sporazume i nesporazume sa pojednim Rusima. Dugoročno to će biti najbolje i za Crnu Goru i za RF.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo