Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Sud odlučio – Mugoša je zakon

Objavljeno prije

na

Ledina na Starom Aerodromu koju je kompanija Carine prije tri godine kupila od Glavnog grada i dalje se proteže od novinskih članaka, preko sudova, sve do izvještaja o mogućim slučajevima korupcije. No, i pored toga – sve ostaje isto.

,,Tri godine nakon što je otkrivena afera, Carine i dalje uživaju pravo na sporne parcele, čija namjena je u međuvremenu promijenjena u stambeno-poslovne sadržaje čime je dodatno obezvrijeđen i onako minorni iznos koji je vlasnik kompanije Carine Čedomir Popović platio za 15.000 kvadrata na Starom aerodromu”, tvrde u Mreža za afirmaciju nevladinog sektora.

HOĆE IM SE: Odlukom gradonačelnika da se promijeni plan za taj dio grada, Popoviću je omogućeno da dodatno zaradi na spornim parcelama kroz izgradnju stanova za tržište.

A na ruku Carinama i gradonačelniku Miomiru Mugoši koji je kreator čitave transakcije ide i najnovija sudska odluka. Viši sud je preinačio presudu Osnovnog suda kojom su ugovori između Glavnog garda i Carina proglašeni ništavnim.

Analogija se nameće: gradonačelnik je u svom poslu sa Carinama uspio da za saigrača dobije Viši sud, po istom principu po kome se državno tužilaštvo svrstalo na njegovu stranu nakon što je Miomir Mugoša sa sinom Miljanom fizički napao urednika i fotoreportera Vijesti. Nepoznanica je samo da li je ta kooperativnost proizvod sistemskih ili ličnih veza.

U MANS-u smatraju da je Odluka Višeg suda u najmanju ruku skandalozna i pozivaju vrhovnu državnu tužiteljku Ranku Čarapić da, uprkos interesima i pritiscima da se ovaj slučaj zataška, procesuira novu krivičnu prijavu te NVO.

Uz to u ovoj NVO koja od početka prati dešavanja oko sporne prodaje zemlje Carinama tvrde da se Viši sud pozvao na akt koji u momentu sklapanja ugovora o prodaji 15.000 kvadrata zemljišta nije bio na snazi, pa samim tim nije mogao ni proizvoditi pravne posljedice.

ISTOPILO SE 11 MILIONA: Suština priče je u tome što je prije tri godine oglašena licitacija za dvije parcele površine 7.158 i 8.047 metara kvadratnih. Na licitaciji su pobijedile Carine koje su ponudile najvišu cijenu – 970 eura po kvadratu jedne parcele i 810 eura po kvadratu druge parcele. Ostali učesnici su sa licitacije pošli ubijeđeni da će Čedo Popović za izlicitirane parcele u gradsku kasu uliti preko 13 miliona eura. No, nešto kasnije se ispostavilo da je Popoviću to bilo premnogo, pa je licitacija poništena, a umjesto da se ide na novu, Glavni grad je koristeći preparcelizaciju kao izgovor, dao Popoviću te iste te parcele po znatno manjoj cijeni – 165 eura po kvadratu.

Glavni grad je time oštećen za – 11 miliona eura.

NIKOME NIŠTA: Zbog sumnje da su upravo za tu sumu oštetili budžet Glavnog grada MANS je prije tri godine podnio krivičnu prijavu protiv gradonačelnika Miomira Mugoše i tadašnjeg direktora Direkcije za imovinu, Dragana Đukića.

Dejan Milovac, direktor MANS-ovog programa za urbanizam objašnjava kako je Osnovno državno tužilaštvo odbilo ovu krivičnu prijavu krajem 2008. godine, uz obrazloženje da su ugovori sa Carinama zaključeni u skladu sa zakonom. „Tužilaštvo se pozvalo na Odluku o građevinskom zemljištu iz 2002. godine koja nije bila na snazi u momentu zaključivanja ugovora, pa u skladu sa tim nije ni mogla biti osnov za zaključenje ugovora”, kaže Milovac.

Od vrhovnog državnog tužioca zatraženo je da preispita ovakvu odluku Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, ali odgovor su uzalud čekali. “Tražili smo da nam se na uvid stave spise istrage koja je vođena godinu dana, ali je tužilaštvo i to odbilo”, kaže Milovac.

MUGI U STRAZBURU: Spornu licitaciju od prije tri godine ne mogu zaboraviti ni neki od njenih aktera. Jedan od njih je Veselin Šofranac, vlasnik firme Šofranac koja se takođe nadmetala za placeve na Starom aerodromu. On je „zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava” podnio reviziju na pravosnažnu odluku Višeg suda u Podgorici kojom je utvrđeno da nema osnova za poništenje kupoprodajnog ugovora između Glavnog grada i kompanije.

Vlasnik firme Šofranac, koji je podnio tužbu Osnovnom sudu, rekao je da je Viši sud donio odluku koja je kod pravnika, sudija i advokata koji su ga konataktirali izazvala čuđenje, jer je preinačena prvostepena presuda koja je prema mišljenju mnogih jedna od najčistijih izrečenih presuda do sada.

Spreman je, kaže on, da sa ovim sporom ide i do Strazbura.

,,Zakonom o građevinskom zemljištu koji je bio u primjeni u vremenu zaključenja osporenih ugovora, precizno je propisano u kojim slučajevima se prenos prava na gradskom građevinskom zemljištu može vršiti bez javnog nadmetanja ili prikupljanja ponuda na osnovu javnog oglasa.Tom odredbom nije predviđena mogućnost da kompletiranje urbanističke parcele može biti osnov za prenos prava na gradskom građevinskom zemljištu neposrednom pogodbom,” naglašava se u reviziji, dodajući da je Glavni grad po svemu sudeći pripremao teren za prodaju, tj. dokompletiranje ove parcele.

Revizijom se predlaže da Vrhovni sud Crne Gore ukine presudu Višeg suda i predmet vrati na ponovno suđenje dragom vijeću ili, pak, usvoji reviziju i preinači pobijanu presudu na način što će potvrditi presudu Osnovnog suda.

A ko će ovoga puta biti jači – Mugoša ili zakon? „Teško” pitanje.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo