Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Sud odlučio – Mugoša je zakon

Objavljeno prije

na

Ledina na Starom Aerodromu koju je kompanija Carine prije tri godine kupila od Glavnog grada i dalje se proteže od novinskih članaka, preko sudova, sve do izvještaja o mogućim slučajevima korupcije. No, i pored toga – sve ostaje isto.

,,Tri godine nakon što je otkrivena afera, Carine i dalje uživaju pravo na sporne parcele, čija namjena je u međuvremenu promijenjena u stambeno-poslovne sadržaje čime je dodatno obezvrijeđen i onako minorni iznos koji je vlasnik kompanije Carine Čedomir Popović platio za 15.000 kvadrata na Starom aerodromu”, tvrde u Mreža za afirmaciju nevladinog sektora.

HOĆE IM SE: Odlukom gradonačelnika da se promijeni plan za taj dio grada, Popoviću je omogućeno da dodatno zaradi na spornim parcelama kroz izgradnju stanova za tržište.

A na ruku Carinama i gradonačelniku Miomiru Mugoši koji je kreator čitave transakcije ide i najnovija sudska odluka. Viši sud je preinačio presudu Osnovnog suda kojom su ugovori između Glavnog garda i Carina proglašeni ništavnim.

Analogija se nameće: gradonačelnik je u svom poslu sa Carinama uspio da za saigrača dobije Viši sud, po istom principu po kome se državno tužilaštvo svrstalo na njegovu stranu nakon što je Miomir Mugoša sa sinom Miljanom fizički napao urednika i fotoreportera Vijesti. Nepoznanica je samo da li je ta kooperativnost proizvod sistemskih ili ličnih veza.

U MANS-u smatraju da je Odluka Višeg suda u najmanju ruku skandalozna i pozivaju vrhovnu državnu tužiteljku Ranku Čarapić da, uprkos interesima i pritiscima da se ovaj slučaj zataška, procesuira novu krivičnu prijavu te NVO.

Uz to u ovoj NVO koja od početka prati dešavanja oko sporne prodaje zemlje Carinama tvrde da se Viši sud pozvao na akt koji u momentu sklapanja ugovora o prodaji 15.000 kvadrata zemljišta nije bio na snazi, pa samim tim nije mogao ni proizvoditi pravne posljedice.

ISTOPILO SE 11 MILIONA: Suština priče je u tome što je prije tri godine oglašena licitacija za dvije parcele površine 7.158 i 8.047 metara kvadratnih. Na licitaciji su pobijedile Carine koje su ponudile najvišu cijenu – 970 eura po kvadratu jedne parcele i 810 eura po kvadratu druge parcele. Ostali učesnici su sa licitacije pošli ubijeđeni da će Čedo Popović za izlicitirane parcele u gradsku kasu uliti preko 13 miliona eura. No, nešto kasnije se ispostavilo da je Popoviću to bilo premnogo, pa je licitacija poništena, a umjesto da se ide na novu, Glavni grad je koristeći preparcelizaciju kao izgovor, dao Popoviću te iste te parcele po znatno manjoj cijeni – 165 eura po kvadratu.

Glavni grad je time oštećen za – 11 miliona eura.

NIKOME NIŠTA: Zbog sumnje da su upravo za tu sumu oštetili budžet Glavnog grada MANS je prije tri godine podnio krivičnu prijavu protiv gradonačelnika Miomira Mugoše i tadašnjeg direktora Direkcije za imovinu, Dragana Đukića.

Dejan Milovac, direktor MANS-ovog programa za urbanizam objašnjava kako je Osnovno državno tužilaštvo odbilo ovu krivičnu prijavu krajem 2008. godine, uz obrazloženje da su ugovori sa Carinama zaključeni u skladu sa zakonom. „Tužilaštvo se pozvalo na Odluku o građevinskom zemljištu iz 2002. godine koja nije bila na snazi u momentu zaključivanja ugovora, pa u skladu sa tim nije ni mogla biti osnov za zaključenje ugovora”, kaže Milovac.

Od vrhovnog državnog tužioca zatraženo je da preispita ovakvu odluku Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, ali odgovor su uzalud čekali. “Tražili smo da nam se na uvid stave spise istrage koja je vođena godinu dana, ali je tužilaštvo i to odbilo”, kaže Milovac.

MUGI U STRAZBURU: Spornu licitaciju od prije tri godine ne mogu zaboraviti ni neki od njenih aktera. Jedan od njih je Veselin Šofranac, vlasnik firme Šofranac koja se takođe nadmetala za placeve na Starom aerodromu. On je „zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava” podnio reviziju na pravosnažnu odluku Višeg suda u Podgorici kojom je utvrđeno da nema osnova za poništenje kupoprodajnog ugovora između Glavnog grada i kompanije.

Vlasnik firme Šofranac, koji je podnio tužbu Osnovnom sudu, rekao je da je Viši sud donio odluku koja je kod pravnika, sudija i advokata koji su ga konataktirali izazvala čuđenje, jer je preinačena prvostepena presuda koja je prema mišljenju mnogih jedna od najčistijih izrečenih presuda do sada.

Spreman je, kaže on, da sa ovim sporom ide i do Strazbura.

,,Zakonom o građevinskom zemljištu koji je bio u primjeni u vremenu zaključenja osporenih ugovora, precizno je propisano u kojim slučajevima se prenos prava na gradskom građevinskom zemljištu može vršiti bez javnog nadmetanja ili prikupljanja ponuda na osnovu javnog oglasa.Tom odredbom nije predviđena mogućnost da kompletiranje urbanističke parcele može biti osnov za prenos prava na gradskom građevinskom zemljištu neposrednom pogodbom,” naglašava se u reviziji, dodajući da je Glavni grad po svemu sudeći pripremao teren za prodaju, tj. dokompletiranje ove parcele.

Revizijom se predlaže da Vrhovni sud Crne Gore ukine presudu Višeg suda i predmet vrati na ponovno suđenje dragom vijeću ili, pak, usvoji reviziju i preinači pobijanu presudu na način što će potvrditi presudu Osnovnog suda.

A ko će ovoga puta biti jači – Mugoša ili zakon? „Teško” pitanje.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo