Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Www. teče mojim venama

Objavljeno prije

na

,,Liječimo zavisnost od interneta”, ,,Skidamo s fejsbuka” – ovakvim i sličnim porukama sve brojnije ordinacije i savjetovališta pozivaju pacijente na liječenje od zavisnosti koja nastaje nakon svakodnevnih, bespotrebnih, dreždanja za kompjuterom.

Ono što je zajedničko svim internet zavisnicima bježanje je od životnih problema – usamljenosti, nedaća na poslu, školi, u porodici, lošeg zdravstvenog stanja ili nečeg drugog. Pri tome, oni veliku količinu vremena ulažu u aktivnosti koje nemaju nikakve veze sa stvarnim životom, poslom, učenjem, hobijima ili su im totalno nepotrebni, a često i elemente privatnog života prenose u omiljeno virtuelno okruženje. Uprkos tome što postoje dokumentovani sociopatološki fenomeni uzrokovani korišćenjem interneta, globalna svjetska mreža ima daleko više važnih i neophodnih prednosti.

INTERNET NAŠ NASUŠNI: Iako mnogi stanovnici Crne Gore tek otkrivaju prednosti i čari rukovanja kompjuterom i lutanja beskrajnim internet prostranstvima – naši stručnjaci tvrde da i mi ulazimo u opasnu zonu.

,,U Crnoj Gori se smanjuje broj zavisnika od narkotika, a povećava broj zavisnika od internet društvenih mreža”, objašnjava prim. dr med. Novak Praščević, subspecijalista za bolesti zavisnosti. ,,Pedeset sedam miliona stanovnika planete Zemlje dan započinje i završava s Fejsbukom. Četvrtini djece u Engleskoj Fejsbuk je bitniji od porodice. U svijetu je broj korisnika Fejsbuka u stalnom porastu i u maju ove godine iznosio je 500 miliona”, kaže dr Novak Praščević. A u Crnoj Gori više od 160 hiljada stanovnika pripada Fajsbuk porodici. Dr Praščević tvrdi da je opsjednutost virtuelnim prijateljstvima – zavisnost od odnosa na internetu – posljednjih godina u takvom porastu da i kod nas da predstavlja opasnu realnost. ,,Nemilosrdno trošenje vremena, zapostavljanje obaveza, zapuštanje postojećih međuljudskih odnosa, to je Fejsbuk virtuelna realnost i predstavlja novi model socijalne interakcije”, objašnjava dr Praščević.

Internet zavisnici međusobno komuniciraju sa 400 riječi, od kojih je barem pedesetak potpuno nerazumljivo generaciji njihovih očeva, a riječi kao što su atačment, difolt, resetovanje, donloudovanje, poklapaju se sa žargonom mladih zavisnika od psihoaktivnih supstanci, koji takođe imaju svoj rječnik, potpuno nerazumljiv okolini.

PARALELNA STVARNOST: Termini „zavisnost od interneta” ili „internet zavisnost” ušli su u upotrebu 1995. godine. I od tada se nauka intenzivno bavi ovom pojavom. Dr Praščević tvrdi da se kod „tehnološke zavisnosti” ne stvara fiziološka zavisnost kao kod alkoholizma ili narkomanije, već samo psihološka.

Neka od istraživanja govore da je neko ko provodi na internetu više od 38 sati nedjeljno, odnosno, gotovo šest sati dnevno, nesumljivo postao zavisnik. „Realno gledano, u našim uslovima svako ko uz aktivnosti vezane za internet provede svakodnevno četiri, što je 28 sati nedjeljno, duboko je zagazio u zavisnost”, smatra dr Praščević. Ipak, neko ko zbog posla ili edukacije, sate i sate provodi uz kompjuter, kaže on, ne može biti proglašen zavisnikom.

Da je paralelna stvarnost sve prisutnija u našim životima, pokazuju i najnoviji statistički podaci. Društvena mreža Fejsbuk uspjela je nadmašiti pretraživač Gugl u broju minuta koje korisnici provedu na njihovim stranicama. Fejsbuk je sada na prvom mjestu sa 41.1 milijardu minuta mjesečno, dok smo na Googlu proveli ukupno 39.8 milijardi minuta, a na Jahuu 37.7 milijardi minuta.

Vrijeme odmora je pokazalo, zapravo, kakav društveni život vodimo i kako koristimo svoje slobodno vrijeme. Upravo tokom avgusta je skočio broj korisnika Fejsbuka i tada je ova društvena mreža izbila na prvo mjesto. Sve i da je vrijeme provedeno za kompjuterom korisno potrošeno, može ugroziti zdravlje. Dugotrajan rad za računarom ubraja se u ozbiljne faktore rizika za nastanak i razvoj raznovrsnih patoloških stanja i oboljenja, čija težina varira od relativno bezopasnih do krajnje ozbiljnih, pa i potencijalno smrtonosnih.

MODEL PONAŠANJA: Dr Praščević kaže kako su štetnom djejstvu komponenti računarske opreme izloženi gotovo svi organski sistemi, a budući da profesionalni rad za računarom ima karakter pasivnog posla, najčešće se javljaju poremećaji u funkcionisanju lokomotornog sistema. Oni nastaju kao posljedica dugotrajnog statičkog opterećenja kičmenog stuba, nefiziološkog položaja i ponavljanih neprirodnih pokreta ekstremiteta. Stručnjaci objašnjavaju da nije tehnologija, internet u ovom slučaju, faktor koji stvara zavisnost, već to radi određen model ponašanja. Internet, dakle, sam po sebi ne predstavlja osnov za razvoj zavisnosti, već je njegova „krivica” u tome sto omogućava razvijanje i upražnjavanje oblika socijalne interakcije koja neke ljude privlači u mjeri većoj od poželjne.

Terapija se, kaže dr Prašćević, ne razlikuje mnogo od tretmana drugih vrsta zavisnosti. Riječ je o klasičnoj psihosocijalnoj terapiji, a specifično je, da dok traje liječenje, pristup internetu ne mora biti zabranjen. Pritom, pacijenti jedino ne mogu da koriste ono od čega se liječe, a to je u ogromnom broju slučajeva Fejsbuk. Sveobuhvatan i individualni tretman traje godinu, sprovodi se u četiri faze, a glavni cilj jeste promjena patološkog obrasca ponašanja i usmjeravanje pacijenata na zdrave oblike života.

Posljedice

„Zavisnost od interneta u poređenju sa zavisnostima od alkohola ili od droga mnogo je manje štetna i za samog zavisnika i za njegovu okolinu, ali ipak postoje štetne posljedice”, objašnjava za Monitor dr Praščević. U osnovi svake zavisnosti je lučenje takozvanih neurotransmitera zadovoljstva, a apstinencijalni sindrom liči na onaj koji se razvija kada se prekine s uzimanjem droge – blaga glavobolja, opsesivno razmišljanje o objektu zavisnosti, stomačne tegobe, ali i nevoljni pokreti prstima koji simuliraju rad na tastaturi. U svijetu već postoje udruženja za liječenje zavisnosti od interneta po uzoru na „Anonimne alkoholičare” – grupe bivših zavisnika od alkohola koje su polovinom 20. vijeka napravile revoluciju u psihološkoj terapeutskoj praksi. Patološka upotreba nije isto što i zavisnost od interneta. Zavisnik potpuno nekontrolisano provodi sve slobodno vrijeme ispred računara, zanemarujući svoje obaveze, prijatelje, ranija interesovanja. U nekim slučajevima zapostavlja i svoj fizički izgled, kaže dr Praščević. Kao i kod kockanja, u ovoj vrsti zavisnosti postoji poremećaj kontrole impulsa, neobuzdana, kompulsivna upotreba interneta. Javljaju se depresija, anksioznost, nesanica, razdražljivost, zloupotreba psihoaktivnih supstanci, apstinencijalna kriza. Procjenjuje se da u ukupnoj populaciji korisnika interneta ima pet do deset odsto onih koje možemo nazvati zavisnicima.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zanimljivo je da su Krstoviću lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci,  u novembru prošle godine, bezuspješno tražen

 

Još jedan, kako to stoji u zvaničnom saopštenju Uprave policije, visokorangirani pripadnik organizovane kriminalne grupe našao se iza brave. Riječ je o 38.godišnjem Igoru Krstoviću. Zanimljivo je da su mu lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci, tačnije u novembru, bezuspješno tražen.

Više sreće su tada službenici policije imali u pronalasku i hapšenju njegovih sugrađana Saše Anđušića i Borisa Dobrovića. Akcija je tada izvedena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali o njenim detaljima nije bilo zvaničnog saopštenja. Kratko je tada iz SDT-a saopšteno da “radi zaštite interesa postupka neće obavještavati javnost u ovom trenutku o mjerama i radnjama koje se preduzimaju, ali ćemo blagovremeno dati saopštenje čim se za to stvore uslovi”.

Više podataka se  nije moglo dobiti ni nakon hapšenja Krstovića. Dan nakon hapšenja Krstović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao  krivicu. Da nije kriv ponovio je i u podgoričkom Višem sudu pred sudijom za istragu koji mu je odredio pritvor do 30 dana.

“Iznio je odbranu i negirao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret”, kazao je Krstovićev advokat Danilo Mićović, koji nije želio da iznosi detalje sa saslušanja jer je, rekao je on, postupak tajan.

„I.K. se potraživao po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i više krivičnih djela iz oblasti pranja novca, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz policije u kasnim večernjim satima.

Iste večeri, poslije 22.30 stigla je pohvala od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

„Uspješno lociranje i hapšenje međunarodno traženog visokorangiranog člana kriminalnog klana, rezultat je izuzetne saradnje i profesionalnosti službenika Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz podršku Specijalnog policijskog odjeljenja. Ovo hapšenje pokazuje visoku posvećenost i efikasnost naših službi u borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju dostavljenom iz Šaranovićevog kabineta.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo