Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Beskućnici po drugi put

Objavljeno prije

na

Nevjerica, strah i razočarenje u izbjegličkim kampovima na Koniku. Mediji su ove sedmice javili da opština Podgorica traži nazad zemljište na kome se nalaze kampovi, a u kojima živi oko 1500 Roma i Egipćana izbjeglih sa Kosova. Opština će planove koje ima za tu lokaciju realizovati, javljeno je, najkasnije do 2012. godine.

Šta će biti sa tim ljudima ako se planovi opštine realizuju ne zna se. Za sada imaju samo obećanje državnih organa, dato preko medija, da će se rješenje naći.

SUDBINU ČITAJU IZ NOVINA: Stanovnici izbjegličkog kampa su za rasformiranje čuli iz novina. To ih, kažu, boli.

Ganija Pajazitaj, predsjednik Udruženja raseljenih Roma i Egipćana sa Kosmeta u Crnoj Gori je razočaran, kaže za Monitor, što niko od nadležnih nije došao da razgovara sa njima i ,,pripremi ljude”. Za planove opštine čuo je od novinara koji su dolazili u kamp kako bi uradili prilog o tome.

„Počelo je od kada je Francuska odlučila da deportuje Rome. Još tada su novinari dolazili da nas pitaju da li se i mi bojimo da bi Vlada donijela takvu odluku. Ubrzo nakon toga čuli smo i za rasformiranje kampa”, objašnjava Pajazitaj.

Nadležni su stanovnike izbjegličkih kampova podsjetili da su kampovi bili samo privremeno rješenje.

„Kad smo smješteni u kamp rekli su nam da je to samo privremeno ali nam nijesu obezbjedili ništa drugo kao sto su obećavali”, kaže Pajazitaj. ,,Rečeno nam je da ćemo moći da biramo da li da se vratimo, integrišemo se u crnogorsko društvo ili odemo u neku drugu zemlju. Dok su strani donatori davali milione nismo im smetali, a za jedanaest godina koliko živimo tu nijesu nam obezbjedili čak ni toplu vodu da se okupamo kao ljudi». Ako se kampovi rasformiraju, siguran je Pajazitaj, Romi i Egipćani koji tu žive nemaju kud.

NEIZVJESNA BUDUĆNOST: Izbjeglice sa Kosova, kažu crnogorske vlasti, moraće da biraju između povratka na Kosovo ili upisa u registar stranih lica.

Željko Šofranac, direktor Zavoda za zbrinjavanje izbjeglica objasnio je: „Oni će se odlučiti u jednom momentu šta hoće. Ili će biti lica koja će tražiti da budu u statusu stranca, a vode se u našoj bazi podataka Zavoda za zbrinjavanja izbjeglica. Ukoliko to ne žele, oni će se onda tretirati kao stranci koji nelegalno žive u Crnoj Gori.” I nije neki izbor.

Pajazitaj smatra da bi i njima trebalo pružiti priliku da odu u treće zemlje. ,,Kao što je to omogućeno Albancima. Ipak, mislim da bi većina ostala da se integriše u crnogorsko društvo, jer su njihova djeca odrasla tu i idu u školu gdje uče crnogorski jezik”.

Nura Bejzaku je jedan od starijih Roma koji žive u kampu. Kada je, priča, čuo da će rasformirati kamp bio je užasnut i morao je da smiruje ljude i da ih ubjeđuje da su to samo glasine.

„Mi smo zahvalni vladi što nas je prije jedanaest godina primila i vjerujem da ce naći neko rješenje za nas”, kaže Nura. ,,Pošto EU finansira povratak tako što kupuje plac i daje novac za izgradnju, zašto vlade Crne Gore i Kosova ne naprave ugovor pa da nam se obezbijedi krov nad glavom ovdje”, pita se Nura.

„Ako nema rješenja, neka nam otvore put za treće zemlje”, kaže on. Na Kosovo kažu neće.

Postoje dvije, tri porodice koje bi se možda i vratile, tvrde stanovnici kampova sa kojima smo razgovarali. Problem sa povratkom na Kosovo je, kažu, to što se onima koji se tamo vraćaju ,,daje plac na brdima u šumama a ne onamo gdje su imali svoje kuće ili barem u blizini grada”.

„Mi nemamo gdje da idemo. Da smo imali, ne bi ostali ovdje gdje nemamo nikakvih uslova”, objašnjava Bege Gaši. ,,Djeca nam se stalno razboljevaju a doktor radi samo sat vremena. Mogu nas istjerati odavde samo ako nas ubiju”, kaže.

Naši sagovornici ponavljaju – i smrt je bolja od odlaska. Nadjirija Beriša, čija je baraka izgorjela prije dvije nedjelje bi, kako kaže, radije ostala na garištu svog doma u kampu nego da napusti Konik. Nema gdje da ide.

„Šta ce mi život ako nemam krov nad glavom i šta da jedem, ako moram da gledam kako mi unuci umiru od gladi. Ni do sada nijesu brinuli o nama pa ne moraju ni sada. Samo neka nas ostave na miru da živimo”, kaže ona. ,,Iako mi je baraka izgorjela snaći ću se, sama ću je napraviti nekako. Ako nas istjeraju, šta da radimo onda. Bolje da nas sve ubiju”.

Stanovnici kampova na Koniku se ipak, kažu, nadaju da će Vlada Crne Gore da nađe neko alternativno rješenje i da ih neće istjerati iz Kampa do tada.

Eh, nada.

Biljana ALKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo