Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Tragovima DPS asfalta

Objavljeno prije

na

Ako bi neko htio da na terenu provjeri kako je na posljednjim lokalnim izborima glasala Andrijevica, najlakši način bio bi da prati trag svježeg asfalta, koji najčešće vodi do pred pragove kuća glasača Demokratske partije socijalista. Budući da se vrlo precizno zna cijena asfalata po kvadratnom metru, na ovaj način lako bi se mogao pratiti i trag novca.

Direkcija za javne radove godinama, kako tvrde u Opštini Andrijevica, u širokom luku zaobilazi lokalne institucije u ovom gradu i asfaltiranje obavlja preko štaba Opštinskog odbora DPS-a.

SELEKCIJA I DISKRIMINACIJA: Predsjednik Opštine Veselin Bakić (SNP) kaže da ima dovoljno dokaza da javno kaže da se ti poslovi obavljaju u kancelariji DPS-a.

„Potpuno je neprimjereno da državna institucija kao što je Direkcija za javne radove, poslove koje treba s nama da radi, izvodi preko Demokratske partije socijalista. U njihovoj kancelariji na djelu je selekcija i diskriminacija građana Andrijevice”, kaže Bakić za Monitor.

On ustaje sa stolice u svom kabinetu i pokazuje kroz prozor na mali sokak u centru. „Jednog dana, nedavno, zabrujale su mašine. Bez stida i srama, naočigled građana, asfaltirano je dvadesetak metara prilaznog puta do kuće jednog aktiviste DPS-a. To je nečuveno. Kao da vam neko dođe u dvorište bez pitanja i počne nešto da gradi. Zašto onda postoji lokalna uprava i lokalne institucije”, pita Bakić.

Takvih primjera je, kaže, toliko da ih je nemoguće sve pobrojati. Ovdje dvadeset, ondje pedeset, tamo dvjesta metara, ovamo ispred trafike, onamo ispred prodavnice, kroz privatna imanja i livade.

„To su privatni putevi, koji se rade bez ikakve dokumentacije, građevinske dozvole i tendera”, objašnjava Bakić.

Predsjednik Opštine Andrijevica više je puta ukazivao na ovu pojavu. Na posljednjoj sjednici lokalnog parlamenta je zatražio da nadležni organi sve ispitaju, ali do sada nije bilo nikakve reakcije. Zbog toga je ovih dana Opština napisala prijavu državnoj Upravi za antikorupcijsku inicijativu.

„Postoji osnovana sumnja da u radu Direkcije javnih radova Crne Gore, prilikom finansiranja modernizacije puteva u opštini Andrijevica u toku 2009. i 2010. godine postoje koruptivne radnje”, kaže se u prijavi i navodi kako Opština Andrijevica svake godine bezuspješno konkuriše kod Direkcije javnih radova s programima za puteve, predviđenim investicionim planom za period do 2013. To je urađeno i ove godine, ali Direkcija nije prihvatila nijedan opštinski projekat, već je „bez konsultacija s lokalnom samoupravom, finasirala desetine prilaza i prilaznih puteva za pojedina domaćinstva, bez tehničke dokumentacije i građevinske dozvole”.

POLITIČKA KORUPCIJA: Prema prijavi, Direkcija je u prošloj i ovoj godini finasirala asfaltiranje puteva, sokaka, prilaza kućama, pomoćnim objektima i drugo, u dužini od šest kilometara.

„Kako su ovi radovi izvođeni bez obavještenja organa lokalne uprave i bez tendera, a s obzirom na to da je puteve određivalo lokalno rukovodstvo Demokratske partije socijalista, postoji sumnja da ovdje ima elemenata političke korupcije i da Direkcija ispunjava predizborna obećanja lokalnog rukovodstva DPS-a i tako nezakonito troši državne pare za finansiranje političkih partija”, zaključuje se u prijavi, uz koju je dostavljena i fotodokumentacija koja ilustruje navode.

Bakić pokušava da izvede grubu računicu. Ističe kako je kilometar asfalta lokalnu upravu prema posljednjem tenderu koštao u prosjeku 45 hiljada eura. To bi značilo da je nelegalnim tokovima na području opštine Andrijevica samo u posljednje dvije godine finansirano asfaltiranje puteva u vrijednosti od 270.000 eura. Skoro pa trećina ovogodišnjeg planiranog sirotinjskog budžeta od 880.000, koji je do sada ostvaren tek sa 50 odsto.

„Apsurdno je, recimo, da je Opština, i to iz sredstava uslovnih dotacija, ove godine asfaltirala svega 1,3 kilometra puteva, dok je Direkcija preko Demokratske partije socijalista za isto vrijeme asfaltirala oko tri kilometra. Kako je to moguće”, pita se predsjednik andrijevačke opštine.

DPS mašine nijesu utihnule ni nakon izbora. Asfaltiranje u režiji Direkcije javnih radova preko ove partije se nastavlja. „Dolaze nam ljudi iz mjesnih zajednica i pitaju kako to da se državni resursi tako neracionalno troše. Nijesu to resursi ni jedne partije, a stavljeni su u funkciju samo jedne. Da vam ne pričam kako se zloupotrebljavaju druge državne institucije u gradu i šta se radi preko njih”, kaže predsjednik Opštine Andrijevica.

SLADAK ZALOGAJ: Apsurdno je, prema njegovim riječima, i to da se sve dešava u lokalnoj zajednici koja je prije tri godine dobila prvu nagradu Savjeta Evrope u kategoriji učešća građana u odlučivanju, upravo na programu asfaltiranja lokalnih puteva.

„Te godine uspjeli smo da asfaltiramo čak dvanaest kilometara lokalnih puteva. Maksimalno smo bili u kontaktu s predsjednicima mjesnih zajednica, a nijesu svi iz moje partije. Radili smo složno i zajednički donosili odluke o prioritetima. Tako bi moralo i danas da se radi. Tako bi morala da radi i Direkcija javnih radova. Nemaju razloga da nas zaobilaze. Mi kao lokalna uprava želimo saradnju s državnim organima, potpuno smo kooperativni”, kaže Bakić.

Andrijevica je jedna od rijetkih opština koja do sada nije zadužena. Lokalna uprava organizovana je tako da ima samo jedan sekretarijat i dvije službe u okviru njega. Broj zaposlenih godinama se ne mijenja i iznosi svega dvadeset sedam. Upravo zbog toga, mnogi smatraju, predstavljala je „sladak zalogaj” za Demokratsku partiju socijalista. Koliko je asfaltiranje imalo uticaja, nemoguće je precizno reći, ali je činjenica da je ova partija na majskim izborima osvojila 15 mandata u Andrijevici. Malo je falilo da preuzme i vlast u opštini. Tose nije desilo pošto je jedan odbornik Socijaldemokratske partije, koji je predstavljao jezičak na vagi, otkazao poslušnost centrali. On je kasnije izbačen iz stranke, ali to, za sada, nije promijenilo stvari i opozicija je ostala da vlada u Andrijevici. Da li to što DPS ne prekida s asfaltiranjem znači da još nije odustao ni od lokane vlasti? S porazom se teško miri. To je očigledno kao i novi slojevi asfalta koji se zacrne gdje se najmanje očekuje.

Može li prijava Upravi za antikorupcijsku inicijativu prekinuti tu praksu? Ne treba se previše nadati. Država, kao, ne zna. Iskustvo iz dosadašnjih akcija govori da bi se borba protiv korupcije i u ovom slučaju mogla svesti na uzimanje mjere nekom putaru s lopatom preko ramena.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo