Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Bilbord pred sudom

Objavljeno prije

na

„Nepodobni bilbord” iz centra Berana preseliće se pedesetak metara dalje, preko puta ulice, u zgradu Osnovnog suda. Podgorička advokatica Azra Jasavić podnijeće ovih dana tužbu protiv odgovornih iz lokalne uprave zbog nezakonito skinutog plakata, koji je postavio američki državljanin porijeklom iz Berana Jovan Lončar. Jasavićeva smatra da se radi o jedinstvenom primjeru kršenja sloboda izražavanja.

„Slučaj Jovana Lončara predstavlja rijedak primjer građanske hrabrosti i individualnosti, jer je van organizacionih, do sada prepoznatih oblika djelovanja u Crnoj Gori – partijskih, nevladinih, vladinih. Jovan je našao originalan i legitiman način da javno artikuliše svoju misao, koja budi uspavanog crnogorskog čovjeka”, kaže ona za Monitor.

POVRIJEĐENA PRAVA: Beranska lokalna uprava, prema njenom mišljenju, nedopustivo se umiješala u slobodu izražavanja građanina Jovana Lončara. „Slučaj će, nadamo se, dobiti pozitivan sudski epilog pred domaćim sudovima, neće biti potrebe za predstavkom Strazburu”, dodaje Jasavićeva.

U najkraćem, objašnjava ona, Lončaru je povrijeđeno Ustavom zagarantovano pravo na slobodu izražavanja govorom, pisanom riječju, slikom ili na drugi način (čl. 47). Takođe mu je povrijeđeno pravo na slobodu mišljenja i izražavanja utvrđeno članom 19 Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima. Povrijeđeno mu je i pravo na slobodu izražavanja propisano članom 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima.

„Jovan Lončar ima pravo, shodno članu 149 u vezi sa članom 206 Zakona o obligacionim odnosima, da podnese Osnovnom sudu tužbu radi povrede navedenih prava i naknadu nematerijalne štete protiv Opštine Berane i odgovornih u njoj. Takođe ima pravo podnijeti tužbu Upravnom sudu radi poništaja upravnog akta predsjednika Opštine Berane, ako je takav akt donijet, na osnovu koga je Služba zaštite uklonila sadržaj bilborda, jer je selektivno primijenjeno pravo, tačnije jedino je iz grada uklonjen bilbord za koji je Jovan uredno platio cijenu ovlašćenom pravnom licu”, kaže Azra Jasavić.

Jovan je postao junak crnogorskih internet foruma i priča je već poznata. Revoltiran odlukom lokalnih vlasti u Beranama da u njegovom rodnom Beranselu, koje zapravo predstavlja prigradsko naselje, na izvoru pitke vode, locira deponiju s namjerom da preraste u regionalnu, on se, nakon bezuspješnih pokušaja da animira javnost, odlučio na nesvakidašnji potez.

Posredstvom marketinške agencije zakupio je kod podgoričkog preduzeća Metropolis jednu stranu bilborda u centru grada, i postavio plakat s velikom slikom divlje deponije, manjom fotografijom izvora Vasova voda i natpisom – „dokle”?!

„Prije nego smo postavili bilbord raspitali smo se da ne kršimo bilo kakav zakon, kao i da sadržaj poruke ne vrijeđa ničija osjećanja. Učinio sam sve što bih učinio da sam se na taj potez odlučio u Americi. Želja mi je bila samo da pokažem tu apokalipsu od divlje deponije i da individualno podignem glas protiv uništavanja životne sredine”, priča Lončar za Monitor.

TRN U ZDRAVU NOGU: Bilbord je jednog jutra osvanuo, izazivajući znatiželju građana i pitanje ko stoji iza toga. Lokalne vlasti su ga doživjele kao prst u oko. Kada su otkrili da iza bilborda ne stoji nikakva partija niti organizacija, naređeno je da se pocijepa. „Manuelne radove” skidanja plakata s bilborda izveli su vatrogasci, pod velom noći.

Načelnik opštinske Službe zaštite, u čijem sastavu radi vatrogasni vod, Đoko Veljić, izjavio je da je naređenje dobio od direktora Agencije za izgradnju grada Milana Golubovića. Rođenog brata gradonačelnika Vuke Golubovića. Da su lokalne vlasti znale da je Lončar državljanin Sjedinjenih Američkih Država, vjerovatno bi razmislile o potezu koji su napravile, ali bilo je kasno. Previše providno bilo je objašnjenje da je to učinjeno zbog neplaćenih obaveza Metropolisa. Ostale bilborde u gradu nijesu do danas dirali.

Jovan se obratio ambasadi SAD u Podgorici, gdje mu je rečeno da su prekršena njegova građanska prava, i da treba da podnese tužbu. Ponudili su mu logistiku i predočili spisak crnogorskih advokata, koji zastupaju američke državljane. On se, ipak, odlučio za Azru Jasavić, kao specijalistu za ljudska prava.

„Znate, kada sam se odlučio da podnesem tužbu, jedino mi je bilo na pameti da nekoga moram da kaznim za takvu bahatost. Ići ću do kraja”, kaže Lončar.

Prije povratka za SAD on je štampao dvije hiljade flajera s fotografijom deponije, bilborda i „akcijom” vatrogasaca. Okupio je i građane u svojoj mjesnoj zajednici i organizovao potpisivanje peticije. Protest i zahtjev lokalnim vlastima da u roku od devedeset dana iznađu drugu lokaciju za odlaganje smeća, potpisalo je skoro dvjesta domaćinstava Beransela. Oni tvrde da ih niko nije pitao kada je deponija formirana, već da je bivša lokalna vlast ugovor o pravljenju privremene deponije na Vasovim vodama sklopila s trojicom mještana iz susjednog sela. Nakon isteka devedeset dana spremni su, vele, da Vasove vode brane tijelima i stanu pred kamione.

ĐE SU PARE: Kako je privremeno postalo stalno, pa još i s namjerom da bude regionalno? Selekcija lokacije za regionalnu deponiju zanimljiva je priča koja je počela još 2004. Tada se u igri pored pet lokacija, među kojima nije bilo Vasovih voda, nalazila planina Turjak u administrativnom pojasu razgraničenja beranske i rožajske opštine.

Mještani Bihora, s područja Berana i nekoliko sela sa strane rožajske opštine, tada su organizovali masovne proteste. Oni su ukazivali na stupidnost ideje da se deponija gradi na nadmorskoj visini od 1300 metara, usred četinarske šume, na izvoru Trpeške rijeke. Da su bili u pravu, potvrdila je kasnije Studija o izboru lokacije za regionalnu sanitarnu deponiju za opštine Berane, Rožaje, Andrijevicu i Plav. Ta studija je pokazala ne samo da lokacija Turjak nije najbolje, već naprotiv – najgore moguće rješenje.

„Ko je to mjesto predložio, nikome nije mislio dobro”, izjavio je autor studije Božidar Vučinić.

Novom studijom ovog je puta obuhvaćeno sedam lokacija na području beranske opštine, a najekonomičnijom je ocijenjena ona u selu Buče, četiri kilometra od Berana, dok je drugorangirana, naknadno ubačena lokacija, Vasova voda.

„Mene sada interesuje kako je prvorangirana lokacija Buče zaobiđena. Da li je to zbog toga što u tom selu živi gradonačelnik”, pita Lončar.

Jovan od deponije, kako je nazvan na forumima, postavio je i niz drugih nezgodnih pitanja, kao, na primjer, gdje je i na šta potrošeno 700 hiljada eura, koliko je do sada prikazano u lokalnoj upravi, za pripremu izgradnje regionalne sanitarne deponije.

„Možete li nam, gospodo, pokazati račune”, zapitao je Lončar.

Tako je počelo s pričom o nepodobnom bilbordu i kršenju ljudskih prava i sloboda, a završava se pitanjem – đe su pare? Zaplet tek počinje. Rok od 90 dana curi. Sve se odvija dok lokalna uprava po Evropi traži dobrotvora koji će u vremenu recesije donirati 14 miliona eura, na koliko je procijenjen projekat regionalne deponije i reciklažnog centra.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo