Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ispod žita

Objavljeno prije

na

Priča o izgradnji brana na Morači ponovo je počela da se pomalja iz zapećka. Iako je u javnosti bio period zatišja – iza vrata raznoraznih kabineta o tome se itekako pričalo i razrađivali razni planovi.

Predsjednik borda direktora crnogorske Elektroprivrede Srđan Kovačević najavljuje projekat u koji su ucrtane dvije brane. I to – niže Andrijevo i Zlatica. Uz to, pominje se i izgradnja cjevovoda. Sve bi to trebalo biti, najavljuje Kovačević, ekološko i energetsko čudo na Morači, proizašlo iz velikog zajedničkog napora crnogorske Elektroprivrede, italijanske A2A i eksperata s fakulteta u Milanu. Takođe najavljuje, kako je u završnoj fazi moguća izgradnja još jedne elektrane uzvodno od Andrijeva. No, njeno ime i lokacija nijesu poznati javnosti.

ŠTA ĆE DA GRADE: U ovom trenutku bitno je raščivijati – kako je moguće govoriti o njenoj gradnji, kada uzvodna elektrana uopšte nije obuhvaćena aktuelnim predkvalifikacionim tenderom koji je raspisala Vlada Crne Gore i na koji se javila Elektroprivreda s italijanskim suvlasnikom A2A. Da bi se radio drugačiji sistem od onog koji je definisan postojećim pretkvalifikacionim tenderom trebalo bi prvo izmijeniti svu dokumentaciju, pa i tendersku, sprovesti javnu raspravu, uraditi cost benefit analize i niz drugih dokumenata – pa tek onda ulaziti u nove projekte.

Priču o gradnji hidroelektrana na Morači začinila su, prethodnih mjeseci, kršenja važećih zakona. Ko garantuje da neće opet pokušati da prekrše zakon? Dovoljan je poraz Vladi to što je plan izgradnje četiri hidroelektrane, koji je kovala u zvijezde, nakon vrlo oštre javne debate morala da vrati na popravni i da prizna poraz. Sada bi mogli uletjeti u nove manipulacije javnosti u korist zainteresovanog energetskog lobija.

KO ĆE DA PLATI: Sve i da se radi projekat sa dvije hidroelektrane, opet ostaje pitanje ko će da plati izgradnju novih puteva. Stari plan, koji je predviđao četiri hidroelektrane, potapao je veliko područje i iziskivao gradnju mnogo puteva. Ukoliko se budu radile dvije, to jeste manja kilometraža puteva koju treba izgraditi, ali, i to treba neko da plati. Sasvim je jasno da investitoru ne pada na pamet još i taj trošak. Prema nekim procijenama, ti novi putevi koštali bi oko 280 miliona eura. Građani Crne Gore, u tom bi se slučaju, morali zadužiti te s kamatama i ostalim troškovima imati na teretu 500 miliona eura. A struju će, znamo svi, i dalje plaćati papreno.

No, u sjenci priče o smanjenju površine koja se potapa i izgradnji dvije HE na Morači ostaje i priča koja se proširila energetskim krugovima u i oko Crne Gore i Italije. A to je da bi mogle biti izgrađene i još dvije hidroelektrane – HE Dubravica i HE Grlo.

O čemu se tu, zapravo, radi?

Dokument iz 2001. godine – Vodoprivredna osnova Crne Gore s aspekta korišćenja hidropotencijala osnovni je planski dokument Crne Gore kada je u pitanju korištenje voda. U njemu postoji plan, koji predviđa izgradnju nižeg Andijeva. Pored Andrijeva, dokument nudi čitav niz projekata na svim tokovima u Crnoj Gori, od Pive, Tare, Lima i Ćehotine pa sve do aktuelne Morače.

OPET PREVOĐENJE: U dokumentu se kao opcije pominju i projekti izgradnje nekoliko hidroelektrana na Tari, ali i sistem Tara-Morača, s hidroelektranom Koštanica za prevođenje voda Tare u Moraču. Ono što je karakteristično za ovaj dokument je da su svi projekti i rješenja grupisani u dvije varijante. Varijanta 1 – sadrži ,,na osnovu ranije obrađenih dokumentacija aktuelna rješenja Elektroprivrede” i Varijanta 2, koja nudi preporuke na osnovu novih sagledavanja tokom izrade vodoprivredne osnove.

Pa tako pažljivi čitalac može pročitati da je početkom ovoga vijeka Varijanta 1 na Morači predviđala akumulacije Visoko Andrijevo kao i nizvodne kaskade Raslovići, Milunovići i Zlatica, dok Varijanta 2 nudi dvije novine: Nisko Andrijevo, ali i uzvodnu akumulaciju Dubravica, koja bi trebala omogućiti reverzibilan rad HE Koštanica.

A svi znamo da je Koštanica, u stvari, HE koja je potrebna samo ukoliko se prevode vode iz Tare u Moraču.

I upravo tu je ključno pitanje – da li su najave Kovačevića o izgradnji još jedne elektrane uzvodno od Andrijeva i pohvale na račun Koštanice, priprema terena i uvođenje na mala vrata ideje prevođenja voda rijeke Tare u Moraču, što predstavlja davnu želju i još neostvareni san energetičara u Crnoj Gori i onih koji bi imali debele koristi od takvog projekta.

PO DIKTATU: Naime, u intervju objavljenom u Pobjedi, Kovačević kaže da se ne smije odustati od projekta HE Koštanica, kojeg naziva najboljim projektom u Evropi, iako za njega još nijesu odrađena istraživanja. Takođe, nedavno je i ministar Branko Vujović najavio mogućnost novog razmatranja prevođenja voda Tare u Moraču, iako znamo da je Skupština Crne Gore donijela deklaraciju o zaštiti i zabrani korištenja Tare i oročila je do 2020. I upravo je ta 2020. godina – godina velikih očekivanja. I trenutni Prostorni plan važi do 2020. Strategija energetike samo koju godinu duže, a i plan realizacije eventualne izgradnje brana na Morači poklapa se s tim vremenskim periodom.

Postavlja se pitanje – kako sada iskoristiti tih deset godina i šta kasnije. Da li smo to polako ali sigurno počeli s pripremom terena za prevođenje Tare u Moraču.

A2A će, sasvim sigurno, diktirati uslove gradnje. Već sada njihovi poslovni partneri izražavaju zadovoljstvo što mogu da kreiraju idejna rješenja koja bi trebala biti posao države. Takođe, ministar zaštite životne sredine i uređenja prostora Branimir Gvozdenović izjavio je da to “ne možemo ostaviti investitorima”, što je, očigledno, bio još jedan pucanj u prazno. Izjave ministra Vujovića o prevođenju voda Tare u Moraču, tvrdnje niza raznih stručnjaka i lobista da nam upravo to treba, izgledaju kao priprema terena za prevođenje Tare u Moraču.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo