Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kriminal i integracije

Objavljeno prije

na

novine

Poslije britanskog Ekonomista, francuskog Monda u posljednjih desetak dana još je nekoliko velikih medija, sa Zapada, opširno pisalo o (ne)prilikama u Crnoj Gori, naročito o rasprostranjenoj korupciji i organizovanom kriminalu? Najčešće ime u tim napisima bilo je premijera Mila Đukanovića. Da li se to šalju nekakve poruke zvaničnoj Podgorici?

U najnovijem prilogu britanski javni servis Bi-Bi-Si (BBC) postavlja pitanje da li Crna Gora može da se oslobodi slike o sebi kao čvorišta kriminala.

Sveprisutan u analizi Stivena Hokslija je Milo Đukanović, jedini lider na području bivše Jugoslavije koji je i dalje na vlasti. BBC navodi Đukanovićevu izjavu da je Crna Gora došla do nezavisnosti po najvišim evropskim standardima i da je za vlast ,,glavni izazov sada vladavina prava i borba protiv korupcije i kriminala”.

Upravo u tome je i ,,glavna začkoljica”. BBC podsjeća kako Đukanovića kritičari optužuju da ima ,,vlastitu istoriju u organizovanom kriminalu”.

Crnogorska priča odražava, prema BBC, zagonetku sa kojom su zapadne demokratije suočene od pada komunizma u Evropi prije 20 godina. Dok su stari režimi nestajali, njihove korumpirane institucije koje nikome ne polažu račune su se okrenule kriminalu da prežive. Kriminalne bande su koristile strukture vlasti za trgovinu ženama, opojnim drogama i cigaretama, zarađujući milijarde dolara.

BBC piše kako je Đukanović priznao da je u vrijeme zapadnih sankcija 1990-tih njegova vlada dolazila do para iznajmljujući luke i aerodrome kao tranzitne stanice za promet cigaretama na crnom tržištu. Za razliku od mnogih zapadnih agencija za sprovođenje zakona, Đukanović to ne smatra organizovanim kriminalom, primijetio je Hoksli.

Podsjeća se i da je Đukanović bio pod optužbom u Italiji, kao i da je pomenut u građanskoj parnici koju su povodom organizovanog kriminala, deset zemlja EU pokrenule u Sjedinjenim Američkim Državama. No, BBC piše kako su se akcije protiv Đukanovića brzo istopile. Crna Gora se poslije nezavisnosti 2006. približila zapadnim demokratijama koje smatraju Đukanovića strateškim saveznikom.

BBC navodi uvjerenje sagovornika iz civilnog sektora da podrška Zapada Đukanoviću pomaže pretvaranju Crne Gore u čvorište organizovanog kriminala. SAD su, međutim, uvjerene da je bolje raditi sa vlastima, a ne protiv njih.„Naravno ne radi se o savršenoj demokratiji”, kazao je sada već bivši američki ambasador u Crnoj Gori Roderik Mur. ,,Treba obaviti još puno posla. Naš najveći prioritet u regionu u cjelini jeste uspostavljenje stabilnosti i u potpunosti vjerujem da Crnogorci razumiju koja su naša očekivanja”.

Zemljak ambasadora Mura, novinar Njujork tajmsa (NYT), Lanon Tomas mlađi ima znatno više rezervi. U nedavnom opširnom članku i on je detaljno pisao o nastojanjima crnogorskih vlasti da se oslobode imidža korupcije i dobiju ulazak u EU.

Tomas navodi kako nema spora da je Đukanovićeva vlada naklonjena investitorima. Porezi na poslovanje i prihode od devet odsto su među najnižima u Evropi. U nastojanju, pak, da prokrči put za ono što smatra ključnim turističkim projektom, marinom Porto Montenegro u Tivtu, parlament u Podgorici je smanjio porez na dodatu vrijednost (VAT) na sedam sa 17 odsto. No, takav potez je izazvao kritiku iz Evropske komisije u Briselu kao suzbijanje konkurenije. Takođe, i dalje je kontroverzan sporazum koji je zaključen 2005. sa ruskim oligarhom Olegom Deripaskom o prodaji Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP). Deripaska je, takođe, jedan od manjinskih akcionara u Porto Montenegro.

Vladine pristalice kažu kako u današnjem konkurentskom svijetu, male države poput Crne Gore treba da učine sve da bi privukle strani kapital. Mnogi im, po NYT, odgovaraju „kako je Đukanovićevo haotično i vrtoglavo srljanje u trgovanje, u stvari odraz nepristojne mješavine biznisa i politike u Crnoj Gori, koje ukazuje na mogućnost korupcije i tajnovitih rabota.”

U prilog tome se navodi kako premijer Đukanović posjeduje 2,8 odsto akcija u drugoj po veličini crnogorskoj banci, Prvoj banci, dok njegov brat Aco posjeduje 46 odsto akcija. Prva banka je bila jedina u zemlji koja je zatražila vanredni zajam od Vlade i dobila 44 miliona eura kako bi bila spašena propasti 2008. Povrh toga, mnoge od njenih agresivnih kreditnih aktivnosti su dovođene u pitanje, ne samo od inostranih tijela za nadzor, već i crnogorske Centralne banke, naveo je NYT.

Tomas piše i da prema javno objavljenim podacima Đukanović ima platu od samo 1.256 eura mjesečno. No, kritičari odavno tvrde da premijer i poslanici nadoknađuju male plate mrežom poslovnih interesa. Tomas pominje da je Vlada u Podgorici pod kritikom zato što je dozvolila sumnjivim ličnostima poput Stanka Subotića, optuženog u domovini Srbiji za šverc cigareta tokom 1990-tih, da otvoreno posluju u Crnoj Gori. On takođe podsjeća da su optužbe za slična dela protiv Đukanovića pred sudom u Italiji povučene pošto je Crna Gora postala nezavisna, a premijer stekao diplomatski imunitet. U NYT se navodi i da je EK u svom izvještaju o Crnoj Gori za 2009, napisala kako „korupcija i dalje preovladava u mnogim područjima i nastavlja da bude ozbiljan problem.”

NYT konačno ocjenjuje i da Crna Gora, uprkos „crvenom tepihu” koji je podastrla bogatim strancima, nije lako mjesto za pravljenje para. Pored rizika uobičajenih za većinu nastajućih tržišnih privreda u Evropi, Crna Gora tjera investitore na dvoumljenje zbog svog malog tržišta i tijesno povezane „grupe insajdera.”

Tako je investicijska firma Trigranit, morala da odustane od projekta u Podgorici. Hotelijerska grupa For sizons je nedavno odustala od učešća u Porto Montenegro. Početkom avgusta je mađarska OTP banka morala sa 15 miliona eura da pokrije gubitke svoje ispostave CKB banke u Crnoj Gori.

NYT na kraju zaključuje da Đukanović tek treba da dokaže da je moguće u Crnoj Gori zaraditi novac na pošten način.

Sumnjive garancije

Vijest da će stranac koji želi da investira 500.000 eura u Crnu Goru dobiti njeno državljanstvo izazvala je na blogu novinske agencije Rojters posebnu pažnju stalnog blogera Feliksa Salmona, donedavnog slobodnog novinara. Razlog za Salmonovu radoznalost je informacija da će podnosioce zahtjeva u programu državljanstva podrobno provjeriti stranci, poput njujorške globalne kompanije za provjeru rizika Krol (Kroll). Krol je kompanija koja je bila ključna u omogućavanju piramidalne šeme istaknutog američkog finansijera, filantropa,i sponzora profesionalnih sportova Roberta Alelna Stenforda. On je predsjedavajući privatne Stenford finansijske grupe kompanija, a FBI ga je uhapsio u junu 2009. Prema Rojtersovom blogu, Krol je dozvolio Stenfordu da djeluje dok god je mogao. Salmon i njegove kolege tvrde da je Krol kompanija koja angažuje frilansere da budu špijuni jer ih smatraju nezavisnim i izvan sumnje. Rojtersovog blogera međutim zbunjuje zašto vlasti Crne Gore prave veliku predstavu od angažovanja Krola za provjeru potencijalnih državljana. To, po Salmonu, neće ubijediti nikoga da korupcija ne ophrvava Crnu Goru – naprotiv.

Sukob sa Krgovićem

Rojters je u nedavnoj analizi rizika u zemljama Zapadnog Balkana prenio da, prema nekim stručnjacima, u Crnoj Gori nesigurnost ulivaju stanje u bankama, mogućnost povlačenja Mila Đukanovića sa mjesta premijera i kritike da vlasti nisu uspjele da se izbore sa korupcijom i organizovanim kriminalom. U osvrtu na privredu, novinska agencija navodi da su crnogorske banke izloženije riziku od ostalih na Balkanu zato što su mnogi zajmovi koje su ranijih godina davale, bili vezani za nekretnine. Aktivnost sa nekretninama je praktično zamrznuta i, prema posljednjim podacima Centralne banke, samo 0,4 odsto firmi je moglo da sklopi nov zajmovne aranžmane. Ukazuje se i na na štrajkove u glavnom preduzećima, uključujući KAP. Posebno se skreće pažnja na spor izvršnih vlasti i predsjednika savjeta Centralne banke Ljubiše Krgovića koji je sklon sporazumu sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). Navodi se da je Krgović kritikovao poslovanje Prve banke u kojoj premijerov brat Aco Đukanović ima većinski paket akcija, da je usvojen zakon kojim je Krgovićev mandat skraćen, o čemu treba da se izjasni Ustavni sud.

Milan BOŠKOVIĆ

Kriminal i integracije

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo