DRUŠTVO
Kriminal i integracije

Poslije britanskog Ekonomista, francuskog Monda u posljednjih desetak dana još je nekoliko velikih medija, sa Zapada, opširno pisalo o (ne)prilikama u Crnoj Gori, naročito o rasprostranjenoj korupciji i organizovanom kriminalu? Najčešće ime u tim napisima bilo je premijera Mila Đukanovića. Da li se to šalju nekakve poruke zvaničnoj Podgorici?
U najnovijem prilogu britanski javni servis Bi-Bi-Si (BBC) postavlja pitanje da li Crna Gora može da se oslobodi slike o sebi kao čvorišta kriminala.
Sveprisutan u analizi Stivena Hokslija je Milo Đukanović, jedini lider na području bivše Jugoslavije koji je i dalje na vlasti. BBC navodi Đukanovićevu izjavu da je Crna Gora došla do nezavisnosti po najvišim evropskim standardima i da je za vlast ,,glavni izazov sada vladavina prava i borba protiv korupcije i kriminala”.
Upravo u tome je i ,,glavna začkoljica”. BBC podsjeća kako Đukanovića kritičari optužuju da ima ,,vlastitu istoriju u organizovanom kriminalu”.
Crnogorska priča odražava, prema BBC, zagonetku sa kojom su zapadne demokratije suočene od pada komunizma u Evropi prije 20 godina. Dok su stari režimi nestajali, njihove korumpirane institucije koje nikome ne polažu račune su se okrenule kriminalu da prežive. Kriminalne bande su koristile strukture vlasti za trgovinu ženama, opojnim drogama i cigaretama, zarađujući milijarde dolara.
BBC piše kako je Đukanović priznao da je u vrijeme zapadnih sankcija 1990-tih njegova vlada dolazila do para iznajmljujući luke i aerodrome kao tranzitne stanice za promet cigaretama na crnom tržištu. Za razliku od mnogih zapadnih agencija za sprovođenje zakona, Đukanović to ne smatra organizovanim kriminalom, primijetio je Hoksli.
Podsjeća se i da je Đukanović bio pod optužbom u Italiji, kao i da je pomenut u građanskoj parnici koju su povodom organizovanog kriminala, deset zemlja EU pokrenule u Sjedinjenim Američkim Državama. No, BBC piše kako su se akcije protiv Đukanovića brzo istopile. Crna Gora se poslije nezavisnosti 2006. približila zapadnim demokratijama koje smatraju Đukanovića strateškim saveznikom.
BBC navodi uvjerenje sagovornika iz civilnog sektora da podrška Zapada Đukanoviću pomaže pretvaranju Crne Gore u čvorište organizovanog kriminala. SAD su, međutim, uvjerene da je bolje raditi sa vlastima, a ne protiv njih.„Naravno ne radi se o savršenoj demokratiji”, kazao je sada već bivši američki ambasador u Crnoj Gori Roderik Mur. ,,Treba obaviti još puno posla. Naš najveći prioritet u regionu u cjelini jeste uspostavljenje stabilnosti i u potpunosti vjerujem da Crnogorci razumiju koja su naša očekivanja”.
Zemljak ambasadora Mura, novinar Njujork tajmsa (NYT), Lanon Tomas mlađi ima znatno više rezervi. U nedavnom opširnom članku i on je detaljno pisao o nastojanjima crnogorskih vlasti da se oslobode imidža korupcije i dobiju ulazak u EU.
Tomas navodi kako nema spora da je Đukanovićeva vlada naklonjena investitorima. Porezi na poslovanje i prihode od devet odsto su među najnižima u Evropi. U nastojanju, pak, da prokrči put za ono što smatra ključnim turističkim projektom, marinom Porto Montenegro u Tivtu, parlament u Podgorici je smanjio porez na dodatu vrijednost (VAT) na sedam sa 17 odsto. No, takav potez je izazvao kritiku iz Evropske komisije u Briselu kao suzbijanje konkurenije. Takođe, i dalje je kontroverzan sporazum koji je zaključen 2005. sa ruskim oligarhom Olegom Deripaskom o prodaji Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP). Deripaska je, takođe, jedan od manjinskih akcionara u Porto Montenegro.
Vladine pristalice kažu kako u današnjem konkurentskom svijetu, male države poput Crne Gore treba da učine sve da bi privukle strani kapital. Mnogi im, po NYT, odgovaraju „kako je Đukanovićevo haotično i vrtoglavo srljanje u trgovanje, u stvari odraz nepristojne mješavine biznisa i politike u Crnoj Gori, koje ukazuje na mogućnost korupcije i tajnovitih rabota.”
U prilog tome se navodi kako premijer Đukanović posjeduje 2,8 odsto akcija u drugoj po veličini crnogorskoj banci, Prvoj banci, dok njegov brat Aco posjeduje 46 odsto akcija. Prva banka je bila jedina u zemlji koja je zatražila vanredni zajam od Vlade i dobila 44 miliona eura kako bi bila spašena propasti 2008. Povrh toga, mnoge od njenih agresivnih kreditnih aktivnosti su dovođene u pitanje, ne samo od inostranih tijela za nadzor, već i crnogorske Centralne banke, naveo je NYT.
Tomas piše i da prema javno objavljenim podacima Đukanović ima platu od samo 1.256 eura mjesečno. No, kritičari odavno tvrde da premijer i poslanici nadoknađuju male plate mrežom poslovnih interesa. Tomas pominje da je Vlada u Podgorici pod kritikom zato što je dozvolila sumnjivim ličnostima poput Stanka Subotića, optuženog u domovini Srbiji za šverc cigareta tokom 1990-tih, da otvoreno posluju u Crnoj Gori. On takođe podsjeća da su optužbe za slična dela protiv Đukanovića pred sudom u Italiji povučene pošto je Crna Gora postala nezavisna, a premijer stekao diplomatski imunitet. U NYT se navodi i da je EK u svom izvještaju o Crnoj Gori za 2009, napisala kako „korupcija i dalje preovladava u mnogim područjima i nastavlja da bude ozbiljan problem.”
NYT konačno ocjenjuje i da Crna Gora, uprkos „crvenom tepihu” koji je podastrla bogatim strancima, nije lako mjesto za pravljenje para. Pored rizika uobičajenih za većinu nastajućih tržišnih privreda u Evropi, Crna Gora tjera investitore na dvoumljenje zbog svog malog tržišta i tijesno povezane „grupe insajdera.”
Tako je investicijska firma Trigranit, morala da odustane od projekta u Podgorici. Hotelijerska grupa For sizons je nedavno odustala od učešća u Porto Montenegro. Početkom avgusta je mađarska OTP banka morala sa 15 miliona eura da pokrije gubitke svoje ispostave CKB banke u Crnoj Gori.
NYT na kraju zaključuje da Đukanović tek treba da dokaže da je moguće u Crnoj Gori zaraditi novac na pošten način.
Sumnjive garancije
Vijest da će stranac koji želi da investira 500.000 eura u Crnu Goru dobiti njeno državljanstvo izazvala je na blogu novinske agencije Rojters posebnu pažnju stalnog blogera Feliksa Salmona, donedavnog slobodnog novinara. Razlog za Salmonovu radoznalost je informacija da će podnosioce zahtjeva u programu državljanstva podrobno provjeriti stranci, poput njujorške globalne kompanije za provjeru rizika Krol (Kroll). Krol je kompanija koja je bila ključna u omogućavanju piramidalne šeme istaknutog američkog finansijera, filantropa,i sponzora profesionalnih sportova Roberta Alelna Stenforda. On je predsjedavajući privatne Stenford finansijske grupe kompanija, a FBI ga je uhapsio u junu 2009. Prema Rojtersovom blogu, Krol je dozvolio Stenfordu da djeluje dok god je mogao. Salmon i njegove kolege tvrde da je Krol kompanija koja angažuje frilansere da budu špijuni jer ih smatraju nezavisnim i izvan sumnje. Rojtersovog blogera međutim zbunjuje zašto vlasti Crne Gore prave veliku predstavu od angažovanja Krola za provjeru potencijalnih državljana. To, po Salmonu, neće ubijediti nikoga da korupcija ne ophrvava Crnu Goru – naprotiv.
Sukob sa Krgovićem
Rojters je u nedavnoj analizi rizika u zemljama Zapadnog Balkana prenio da, prema nekim stručnjacima, u Crnoj Gori nesigurnost ulivaju stanje u bankama, mogućnost povlačenja Mila Đukanovića sa mjesta premijera i kritike da vlasti nisu uspjele da se izbore sa korupcijom i organizovanim kriminalom. U osvrtu na privredu, novinska agencija navodi da su crnogorske banke izloženije riziku od ostalih na Balkanu zato što su mnogi zajmovi koje su ranijih godina davale, bili vezani za nekretnine. Aktivnost sa nekretninama je praktično zamrznuta i, prema posljednjim podacima Centralne banke, samo 0,4 odsto firmi je moglo da sklopi nov zajmovne aranžmane. Ukazuje se i na na štrajkove u glavnom preduzećima, uključujući KAP. Posebno se skreće pažnja na spor izvršnih vlasti i predsjednika savjeta Centralne banke Ljubiše Krgovića koji je sklon sporazumu sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). Navodi se da je Krgović kritikovao poslovanje Prve banke u kojoj premijerov brat Aco Đukanović ima većinski paket akcija, da je usvojen zakon kojim je Krgovićev mandat skraćen, o čemu treba da se izjasni Ustavni sud.
Milan BOŠKOVIĆ
Kriminal i integracije
Komentari
DRUŠTVO
TRIDESET I DVIJE GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Oprema sa Ćilipa kao podsjećanje na zločin

Ukradena aerodromska oprema, kako najavljuje premijer, doći će pred tužilaštvo. Zbog ratnih zločina tokom opsade Dubrovnika tužilaštvo u Crnoj Gori još nije pokrenulo nijedan krivični postupak
Predsjednik Vlade Dritan Abazović objavio je u utorak da je pronađena i evidentirana oprema koja je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992. Premijer-glasnik je obznanio da je oprema završila u tužilaštvu.
,,Nakon 30 godina, zahvaljujući rukovodstvu Aerodroma Crne Gore, prilikom popisa imovine ove državne kompanije, pronađena je i evidentirana oprema za koju se sumnja da je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992, najsramnije stranice crnogorske istorije koju je ispisalo tadašnje rukovodstvo”, napisao je Abazović na Fejsbuku. Dodao je da za razliku od prethodnih Vlada, ova ne bježi od prošlosti, već se sa njom suočava kako buduće generacije iste greške ne bi ponavljale.
Hrvatski mediji prenijeli su ovu izjavu uz podsjećanje da je ,,oprema koju su JNA i crnogorski rezervisti ukrali s Ćilipa jednim dijelom, kako se vjeruje, završila je u zračnoj luci Tivat, a većina u zračnim lukama u Beogradu, Nišu i Podgorici”. Ističu i da ,,vrijednost opreme koja je ukradena iz dubrovačke zračne luke, prema tvrdnjama nekadašnje uprave aerodroma Ćilipi iznosi 10 milijuna eura”.
Na Abazovićvo ,,otkriće” oglasila se bivša savjetnica direktora Aerodroma Biljana Knežević koja je objavila dokument kojim se podsjeća da je bivši direktor Ranko Bošković 2004. godine kolege u Hrvatskoj obavijestio da je oprema u Podgorici i Tivtu.
U dokumentu se navodi spisak sredstava od kojih su na aerodromu Tivat već tada neka bila rashodovana ili nisu bila u funkciji, dok su korišteni elevator, troje samohodnih stepenica, servisno i vatrogasno vozilo… Na aerodromu Podgorica sva sredstva sa Ćilipa, te 2004, bila su van funkcije ili su rashodovana.
Vlada i premijer o ovome kao da ništa ne znaju iako je ovo prvi pisani dokument kojim se priznaje da je dubrovački aerodrom opljačkan i da je dio opreme završio u Crnoj Gori. Značajan, jer je prethodna vlast, na čelu sa DPS-om, sve činjela da nametne kolektivnu amneziju na ovaj dio nečasne istorije u kojoj su njeni čelnici igrali vodeće uloge.
Epopeja o vraćanju imovine sa aerodroma Ćilipi traje duže od dvije decenije. Rukovodstvo dubrovačkog aerodroma je prvo od JAT-a, koji je bio vlasnik svih aerodroma u bivšoj Jugoslaviji, tražilo povrat svoje imovine. Kada je 2003. formirano preduzeće Aerodromi Crne Gore prepiska je nastavljena sa rukovodstvom kompanije koja gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
GLOBALNI INDEKS ORGANIZOVANOG KRIMINALA ZA 2023. : Na lošem glasu

„Porast tokova kokaina u luci Bar i široko rasprostranjene veze mreža sa grupama iz Latinske Amerike, EU i Zapadnog Balkana pokazuju da su organizovane kriminalne grupe porijeklom iz Crne Gore uspostavile konsolidovanu kriminalnu mrežu“, piše u Izvještaju kojim smo, prema indeksu organizovanog kriminala, rangirani kao 5. u Evropi i 54. na svijetu
Crna Gora je rangirana kao peta u Evropi na Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2023. godinu. Od 193 države u svijetu, Crna Gora je na 54 mjestu. To piše u Indeksu transnacionalnog organizovanog kriminala u svijetu koji je prije tri dana predstavila Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC).
Ni ovo istraživanje nije moglo proći bez onih koji su zaslužni za ovaj (ne)zavidan položaj – kotorskih kriminalnih klanova.
“Grupe formirane u mafijaškom stilu su dominantna vrsta kriminalnih mreža u Crnoj Gori. Klanovi “Škaljari” i “Kavači” su najistaknutiji akteri i prvenstveno se bave pranjem novca i trgovinom kokainom iz Latinske Amerike. Dva klana su koristila značajne količine nasilja, koje se preko granice prelilo u Srbiju i Evropu. Vođe kriminalnih grupa ili visokopozicionirani članovi koji služe kazne u Crnoj Gori često regrutuju nove snage u zatvorima. Sofisticiranost kriminalnih mreža je u porastu. Porast tokova kokaina u luci Bar i široko rasprostranjene veze mreža sa grupama iz Latinske Amerike, EU i Zapadnog Balkana pokazuju da su organizovane kriminalne grupe porijeklom iz Crne Gore uspostavile konsolidovanu kriminalnu mrežu“, piše u Izvještaju.
Oni ukazuju i na ono što odbija da prizna vladajuća elita koja neumorno prst krivice upire u svoje prethodnike. „Kriminalne mreže su uglavnom povezane sa mafijaškim grupama i trgovinom kokainom i povezane su sa korumpiranim lokalnim političarima i policijom. Postoji značajan politički uticaj u kriminalnim aktivnostima, koji potiče iz najviših ešalona države. Policija je takođe često uključena u zaštitu kriminalnih aktera, a u nekim slučajevima i pripadnici tajne službe. Državni akteri štite imovinu kriminalaca. Široko rasprostranjen politički uticaj i veze sa organizovanim kriminalcima stvaraju strah među organima reda, čineći ih nevoljnim da efikasno djeluju protiv organizovanih kriminalaca, čime se povećava nekažnjivost. Pored toga, korupcija osigurava zaštitu kriminalnih mreža unutar javnih institucija. Čini se da je prisustvo stranih domaćih i privatnih kriminalnih aktera u Crnoj Gori nisko u odnosu na druge kriminalne aktere. Prvi uglavnom učestvuju na tržištu krijumčarenja ljudi, dok se drugi fokusiraju na finansijske zločine i šeme pranja novca.”, navodi se u izvještaju koji je, naglašavaju autori, sačinjen na osnovu podataka iz ove godine.
Kada je riječ o političarima, u Izvještaju se posebno ističe da je zemlja gurnuta u duboku političku nestabilnost otkako je manjinska vlada zbačena izglasavanjem nepovjerenja u avgustu 2022. godine.
“Uprkos kontinuiranim političkim krizama, privremena vlada je uložila napore u borbi protiv organizovanog kriminala, posebno u borbi protiv trgovine kokainom i šverca cigareta. Međutim, tenzije i nepovjerenje unutar vladajuće koalicije i nedostatak konstruktivnog učešća svih političkih partija na plenarnim sjednicama, doveli su do kašnjenja i neefikasnosti u poboljšanju ključnih zakona. Parlament tek treba da pokaže u praksi svoju posvećenost reformskoj EU agendi i da poboljša svoju koordinaciju sa vladom u pogledu zakonodavnih inicijativa”, navodi se u izvještaju.
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava

Dok tužilaštvo istražuje prijavu protiv hirurga Nikole Fatića, mediji špekulišu da je po srijedi nezakonito uzimanje organa. Fatić se ne oglašava. Iz partije Alternativa tvrde da se istražuje da li je hirurg ,,odnio” medicinski otpad – tromb. Čekaju se nalazi obdukcije da se saopšti u kom će pravcu krenuti istraga. Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali on nije odgovarao na naše poruke. Izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je istragu kojom je obuhvaćen vaskularni hirurg Kliničkog centra Crne Gore Nikola Fatić na osnovu krivične prijave koju je protiv doktora podnijela porodica preminulog pacijenta. Iz tužilaštva je saopšteno da će nakon utvrđivanja rezultata obdukcije tijela pacijenta koji je preminuo nakon operacije u KCCG u Podgorici, a kojeg je operisao doktor Fatić, biti utvrđen dalji tok istrage.
Na navode medija po kojima je porodica pokojnika podnijela prijavu zbog navodnog protivpravnog oduzimanja ljudskih organa ili djelova tijela, odnosno zbog navodnog nesavjesnog liječenja njihovog člana porodice iz tužilaštva se nijesu javno izjašnjavali.
Iz Uprave policije je potvrđeno da je tokom vikenda policija pretresla prostorije hirurškog odjeljenja Kliničkog centra u Podgorici, te prikupljala obavještenja vezana za navode iz krivične prijave, odnosno tužilačke istrage. Takođe je saopšteno da je policija pretresla i privatnu ordinaciju doktora Nikole Fatića.
Iz Kliničkog centra Crne Gore je saopšteno da će po dobijanju rezultata obdukcije i policijske istrage ,,biti odlučeno o svim radnjama koje će biti preduzete u vezi sa ovim slučajem, bez prejudiciranja”.
Mediji pišu da se Fatić sumnjiči da je teglu sa ostacima dijela organa, aorte, koju je operisao, neovlašćeno iznio iz Kliničkog centra i odnio u svoju privatnu ordinaciju. On se sumnjiči da je, nakon što je porodica vidjela teglu sa etiketom na kojoj je bilo napisano ime pacijenta i alarmirala policiju, to vratio u jednu od prostorija KCCG u kojoj je nađena prilikom pretresa.
Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali nije odgovarao na naše poruke. A izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji.
Dok je cijeli slučaj obavijen ćutanjem, jedina se oglasila organizacija Alternativa koja je objavila da je policija pretresala prostorije gdje borave hirurzi, ali prema njihovim saznanjima, tom prilikom nije pronađen nijedan dokaz o eventualnoj trgovini organima. Iz ove organizacije su saopštili da se ne radi o organu nego o trombu: ,,Treba da znate da taj vrsni vaskularni hirurg nema ni svoju kancelariju u Kliničkom centru. Prinuđen je da stvari ostavlja gdje stigne, da je šikaniran i proganjan od strane istih onih koji sad plasiraju aferu o ‘trgovini organima’. Optužuju ga da je kući odnio ‘tromb'(medicinski otpad) koji je izvadio pacijentu”.
Vesko Pejak iz partije Alternativa tvrdi da događaj predstavlja nastavak pritiska na ono malo ljekara koji pružaju otpor javašluku i neredu koji vlada u ,,elitnoj” zdravstvenoj instituciji Crne Gore: ,,Nije bio dio tima koji naplaćuje operacije, tima koji namjerno odlaže termine pacijentima da bi se liječili u privatnim klinikama, tima koji piše lažne prekovremene! Dr Nikola radi kao savjestan ljekar, ne uzima mito, svakog pacijenta savjesno prima i pomaže”.
U periodu kada je KCCG rukovodio Jevto Eraković, Fatić je 2018. dobio otkaz. Početkom ove godine, postala je pravosnažna presuda kojom je KCCG dužan da Fatiću isplati 32.000 eura zbog nezakonitog otkaza i suspenzije.
Prije ove Osnovni sud u Podgorici je donio presudu kojom je utvrđeno da je Fatić pretrpio zlostavljanje na radu kod poslodavca Kliničkog centra Crne Gore od avgusta 2017. do juna 2018. godine neraspoređivanjem na radno mjesto u zakonom propisanom roku, uz neosnovano obavezivanje na obavljanje probnog rada i neopravdanim izolovanjem zaposlenog.
U vrijeme kada je bio pred otkazom, Monitor je u martu 2018. pisao o problemima u KCCG: ,,Pacijentkinja J. S. primljena je u Centar za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra CG 9. marta. Dr Nikola Fatić procijenio je da se radi o bolesnici koja je za hitnu operaciju, jer je nakon pretraga ustanovio trombozu abdominalne aorte i kompletnog aortoilijakalnog segmenta. Međutim, nadležni zabranjuju operaciju uz obazloženje da pacijent nije hitan slučaj. Na urgenciju porodice i pismenu preporuku dr Fatića da se liječenje nastavi van KCCG, J. S. dobija uput za nastavak liječenja u Klinici za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra Srbije. U Beogradu je tretiraju kao hitan slučaj i u roku od jednog sata primaju u operacionu salu i uspješno operišu”.
Sada se čeka nalaz obdukcije da se vidi u kojem smjeru će tužilaštvo usmjeriti ovaj slučaj.
Patoanatomski otpad
Iz Kliničkog centra Crne Gore su objasnili da se hirurški odstranjeni djelovi krvnih sudova i organa uništavaju kremiranjem ili sahranjivanjem.
,,Prema članu 167 Zakona o zdravstvenoj zaštiti, sa djelovima ljudskog tijela koji su hirurškim zahvatom ili na drugi način odstranjeni, postupa se na način koji propisuje Ministarstvo, uz saglasnost nadležnog organa opštine. Za svaki hirurški odstranjeni dio ljudskog tijela obavezno se vrši patomorfološka i histološka obrada”, navode iz KC CG. Pojasnili su da je patoanatomski otpad medicinski otpad koji uključuje djelove tijela, amputate, tkiva i organe odstranjene tokom hirurških zahvata, tkiva uzeta u dijagnostičke svrhe, fetuse, placente i drugi anatomski otpad koji zahtijeva posebne uslove zbrinjavanja.
,,Radi se o ljudskim organima i djelovima tijela koji se kasnije skladište u posebnom prostoru na niskim temperaturama do konačnog odlaganja, odnosno, sahranjivanja u grobnici u vlasništvu Kliničkog centra”, naveli su iz KCCG.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
-
Izdvojeno1 sedmica
PREGOVORI O FORMIRANJU VLADE: Evropa, kad?
-
FOKUS4 sedmice
FORMIRANJE I RASFORMIRANJE VLADE: Amfilohijevi, Vučićevi, Milovi, Kvintini
-
Izdvojeno1 dan
ZORAN MIĆANOVIĆ, NIKŠIČKA HRONIKA ISPRIČANA ULJEM NA PLATNU: Kad misliš počinjati
-
DRUŠTVO1 sedmica
HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava
-
Izdvojeno3 sedmice
RASKOL U CRNOGORSKOJ PRAVOSLAVNOJ CRKVI: Samo mitropolita ne fali
-
INTERVJU4 sedmice
DR VUK VUKSANOVIĆ, VIŠI ISTRAŽIVAČ U BEOGRADSKOM CENTRU ZA BEZBJEDNOSNU POLITIKU (BCBP): Teško je povjerovati da je smrt Prigožina nesrećan slučaj
-
FOKUS2 sedmice
NADMOĆ MAFIJE: Tunel usred mraka
-
Izdvojeno4 sedmice
KAKO ZAPOŠLJAVA EPCG: Produbljivanje dubine