Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kriminal i integracije

Objavljeno prije

na

Poslije britanskog Ekonomista, francuskog Monda u posljednjih desetak dana još je nekoliko velikih medija, sa Zapada, opširno pisalo o (ne)prilikama u Crnoj Gori, naročito o rasprostranjenoj korupciji i organizovanom kriminalu? Najčešće ime u tim napisima bilo je premijera Mila Đukanovića. Da li se to šalju nekakve poruke zvaničnoj Podgorici?

U najnovijem prilogu britanski javni servis Bi-Bi-Si (BBC) postavlja pitanje da li Crna Gora može da se oslobodi slike o sebi kao čvorišta kriminala.

Sveprisutan u analizi Stivena Hokslija je Milo Đukanović, jedini lider na području bivše Jugoslavije koji je i dalje na vlasti. BBC navodi Đukanovićevu izjavu da je Crna Gora došla do nezavisnosti po najvišim evropskim standardima i da je za vlast ,,glavni izazov sada vladavina prava i borba protiv korupcije i kriminala”.

Upravo u tome je i ,,glavna začkoljica”. BBC podsjeća kako Đukanovića kritičari optužuju da ima ,,vlastitu istoriju u organizovanom kriminalu”.

Crnogorska priča odražava, prema BBC, zagonetku sa kojom su zapadne demokratije suočene od pada komunizma u Evropi prije 20 godina. Dok su stari režimi nestajali, njihove korumpirane institucije koje nikome ne polažu račune su se okrenule kriminalu da prežive. Kriminalne bande su koristile strukture vlasti za trgovinu ženama, opojnim drogama i cigaretama, zarađujući milijarde dolara.

BBC piše kako je Đukanović priznao da je u vrijeme zapadnih sankcija 1990-tih njegova vlada dolazila do para iznajmljujući luke i aerodrome kao tranzitne stanice za promet cigaretama na crnom tržištu. Za razliku od mnogih zapadnih agencija za sprovođenje zakona, Đukanović to ne smatra organizovanim kriminalom, primijetio je Hoksli.

Podsjeća se i da je Đukanović bio pod optužbom u Italiji, kao i da je pomenut u građanskoj parnici koju su povodom organizovanog kriminala, deset zemlja EU pokrenule u Sjedinjenim Američkim Državama. No, BBC piše kako su se akcije protiv Đukanovića brzo istopile. Crna Gora se poslije nezavisnosti 2006. približila zapadnim demokratijama koje smatraju Đukanovića strateškim saveznikom.

BBC navodi uvjerenje sagovornika iz civilnog sektora da podrška Zapada Đukanoviću pomaže pretvaranju Crne Gore u čvorište organizovanog kriminala. SAD su, međutim, uvjerene da je bolje raditi sa vlastima, a ne protiv njih.„Naravno ne radi se o savršenoj demokratiji”, kazao je sada već bivši američki ambasador u Crnoj Gori Roderik Mur. ,,Treba obaviti još puno posla. Naš najveći prioritet u regionu u cjelini jeste uspostavljenje stabilnosti i u potpunosti vjerujem da Crnogorci razumiju koja su naša očekivanja”.

Zemljak ambasadora Mura, novinar Njujork tajmsa (NYT), Lanon Tomas mlađi ima znatno više rezervi. U nedavnom opširnom članku i on je detaljno pisao o nastojanjima crnogorskih vlasti da se oslobode imidža korupcije i dobiju ulazak u EU.

Tomas navodi kako nema spora da je Đukanovićeva vlada naklonjena investitorima. Porezi na poslovanje i prihode od devet odsto su među najnižima u Evropi. U nastojanju, pak, da prokrči put za ono što smatra ključnim turističkim projektom, marinom Porto Montenegro u Tivtu, parlament u Podgorici je smanjio porez na dodatu vrijednost (VAT) na sedam sa 17 odsto. No, takav potez je izazvao kritiku iz Evropske komisije u Briselu kao suzbijanje konkurenije. Takođe, i dalje je kontroverzan sporazum koji je zaključen 2005. sa ruskim oligarhom Olegom Deripaskom o prodaji Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP). Deripaska je, takođe, jedan od manjinskih akcionara u Porto Montenegro.

Vladine pristalice kažu kako u današnjem konkurentskom svijetu, male države poput Crne Gore treba da učine sve da bi privukle strani kapital. Mnogi im, po NYT, odgovaraju „kako je Đukanovićevo haotično i vrtoglavo srljanje u trgovanje, u stvari odraz nepristojne mješavine biznisa i politike u Crnoj Gori, koje ukazuje na mogućnost korupcije i tajnovitih rabota.”

U prilog tome se navodi kako premijer Đukanović posjeduje 2,8 odsto akcija u drugoj po veličini crnogorskoj banci, Prvoj banci, dok njegov brat Aco posjeduje 46 odsto akcija. Prva banka je bila jedina u zemlji koja je zatražila vanredni zajam od Vlade i dobila 44 miliona eura kako bi bila spašena propasti 2008. Povrh toga, mnoge od njenih agresivnih kreditnih aktivnosti su dovođene u pitanje, ne samo od inostranih tijela za nadzor, već i crnogorske Centralne banke, naveo je NYT.

Tomas piše i da prema javno objavljenim podacima Đukanović ima platu od samo 1.256 eura mjesečno. No, kritičari odavno tvrde da premijer i poslanici nadoknađuju male plate mrežom poslovnih interesa. Tomas pominje da je Vlada u Podgorici pod kritikom zato što je dozvolila sumnjivim ličnostima poput Stanka Subotića, optuženog u domovini Srbiji za šverc cigareta tokom 1990-tih, da otvoreno posluju u Crnoj Gori. On takođe podsjeća da su optužbe za slična dela protiv Đukanovića pred sudom u Italiji povučene pošto je Crna Gora postala nezavisna, a premijer stekao diplomatski imunitet. U NYT se navodi i da je EK u svom izvještaju o Crnoj Gori za 2009, napisala kako „korupcija i dalje preovladava u mnogim područjima i nastavlja da bude ozbiljan problem.”

NYT konačno ocjenjuje i da Crna Gora, uprkos „crvenom tepihu” koji je podastrla bogatim strancima, nije lako mjesto za pravljenje para. Pored rizika uobičajenih za većinu nastajućih tržišnih privreda u Evropi, Crna Gora tjera investitore na dvoumljenje zbog svog malog tržišta i tijesno povezane „grupe insajdera.”

Tako je investicijska firma Trigranit, morala da odustane od projekta u Podgorici. Hotelijerska grupa For sizons je nedavno odustala od učešća u Porto Montenegro. Početkom avgusta je mađarska OTP banka morala sa 15 miliona eura da pokrije gubitke svoje ispostave CKB banke u Crnoj Gori.

NYT na kraju zaključuje da Đukanović tek treba da dokaže da je moguće u Crnoj Gori zaraditi novac na pošten način.

Sumnjive garancije

Vijest da će stranac koji želi da investira 500.000 eura u Crnu Goru dobiti njeno državljanstvo izazvala je na blogu novinske agencije Rojters posebnu pažnju stalnog blogera Feliksa Salmona, donedavnog slobodnog novinara. Razlog za Salmonovu radoznalost je informacija da će podnosioce zahtjeva u programu državljanstva podrobno provjeriti stranci, poput njujorške globalne kompanije za provjeru rizika Krol (Kroll). Krol je kompanija koja je bila ključna u omogućavanju piramidalne šeme istaknutog američkog finansijera, filantropa,i sponzora profesionalnih sportova Roberta Alelna Stenforda. On je predsjedavajući privatne Stenford finansijske grupe kompanija, a FBI ga je uhapsio u junu 2009. Prema Rojtersovom blogu, Krol je dozvolio Stenfordu da djeluje dok god je mogao. Salmon i njegove kolege tvrde da je Krol kompanija koja angažuje frilansere da budu špijuni jer ih smatraju nezavisnim i izvan sumnje. Rojtersovog blogera međutim zbunjuje zašto vlasti Crne Gore prave veliku predstavu od angažovanja Krola za provjeru potencijalnih državljana. To, po Salmonu, neće ubijediti nikoga da korupcija ne ophrvava Crnu Goru – naprotiv.

Sukob sa Krgovićem

Rojters je u nedavnoj analizi rizika u zemljama Zapadnog Balkana prenio da, prema nekim stručnjacima, u Crnoj Gori nesigurnost ulivaju stanje u bankama, mogućnost povlačenja Mila Đukanovića sa mjesta premijera i kritike da vlasti nisu uspjele da se izbore sa korupcijom i organizovanim kriminalom. U osvrtu na privredu, novinska agencija navodi da su crnogorske banke izloženije riziku od ostalih na Balkanu zato što su mnogi zajmovi koje su ranijih godina davale, bili vezani za nekretnine. Aktivnost sa nekretninama je praktično zamrznuta i, prema posljednjim podacima Centralne banke, samo 0,4 odsto firmi je moglo da sklopi nov zajmovne aranžmane. Ukazuje se i na na štrajkove u glavnom preduzećima, uključujući KAP. Posebno se skreće pažnja na spor izvršnih vlasti i predsjednika savjeta Centralne banke Ljubiše Krgovića koji je sklon sporazumu sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). Navodi se da je Krgović kritikovao poslovanje Prve banke u kojoj premijerov brat Aco Đukanović ima većinski paket akcija, da je usvojen zakon kojim je Krgovićev mandat skraćen, o čemu treba da se izjasni Ustavni sud.

Milan BOŠKOVIĆ

Kriminal i integracije

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo